English
header-poslovni-subjekti.jpg
 
web servisi
info BIZ
Registar godišnjih financijskih izvještaja
RGFI JAVNI PODACI
Jedinstveni registar računa
WEB BON
Upisnik založnih prava
Registar koncesija
e-REGOS
e-Račun
Registar korisnika e-RAČUNA
Web e-Potpis
Verifikacija elektroničkog potpisa
Verifikacija elektroničkog potpisa
Transparentno.hr
 
POSLOVNI SUBJEKTI

OVRŠNI POSTUPAK - OVRHA

Ovršni postupak (ovrha) je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od 1. siječnja 2011. godine Financijska agencija (Fina, Agencija) provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti zakonom (primjerice, primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, tjelesnoga oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima) te ovršenik tim sredstvima može slobodno raspolagati.

Provedba ovog Zakona predstavlja iznimno važan i sveobuhvatan projekt koji mijenja dosadašnji način provođenja ovrhe, a kojemu su glavni ciljevi uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštita vjerovnika. Prednosti novog sustava provođenja ovrha su uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, povećanje pravne sigurnosti, zaštita vjerovnika, usklađivanje propisa Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i uređenih financijskih tržišta, brža naplata potraživanja, dostava osnova za plaćanje na jedno mjesto te postojanje jedinstvene baze podataka o otvorenim računima i o drugim novčanim sredstvima koje poslovni subjekti i građani imaju u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama.

Sukladno čl. 8. Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine 105/10, 124/11, 52/12 i 6/13), Uprava Fine cjenikom određuje iznos naknada iz Pravilnika, a Ministar financija daje suglasnost na cjenik. Izvod iz Cjenika koji se odnosi na poslove Fine sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima možete preuzeti ovdje:

Izvod iz cjenika Fine - naknade za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

 
 

JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA - JRR

Jedinstveni registar računa (JRR), elektronička je baza podataka o računima, koju  Fina vodi od 2002. godine. Sadrži podatke o računima svih poslovnih subjekata, uključivo i o računima Hrvatske narodne banke i banaka, štedionica i kreditnih unija, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, a od 1.1.2011. godine u JRR-u se vode i podaci o računima građana, otvorenih u bankama koje posluju u RH. Osim podataka o računima poslovnih subjekata i građana, u JRR-u se evidentiraju i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama.

Vođenje JRR-a uređeno je Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10, s izmjenom i dopunom NN 112/12) i Pravilnikom o Jedinstvenom registru računa (NN 156/13 s izmjenom i dopunom NN 71/16).

Javni podaci u JRR-u su svi podaci o transakcijskom računu poslovnog subjekta uključujući i podatak o blokadi tog računa. Podaci o stanju na računu ili visini depozita ne evidentiraju se u JRR-u.

Podaci iz JRR-a koji se odnose na  novčana sredstva poslovnih subjekata i građana nisu javni s tim da se na podatke o građanima  primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Podaci o transakcijskim računima građana koji su otvoreni s oznakom specifične namjene smatraju se javnim podacima.

Na temelju članka 8. stavka 3. i članka 13. stavka 1. Pravilnika o Jedinstvenom registru računa (NN 156/13 s izmjenom i dopunom NN 71/16).), Uprava Financijske agencije je donijela Uputu o dostavljanju podataka u JRR i postupku davanja podataka iz JRR-a, koju možete preuzeti ovdje:

Uputa o dostavljanju podataka u JRR i postupku davanja podataka iz JRR-a

 
 

POSTUPAK PROVOĐENJA OVRHE

OSNOVA ZA PLAĆANJE

Fina pokreće postupak provođenja ovrhe na temelju zaprimljene osnove za plaćanje. Osnova za plaćanje može biti ovršna odluka i nagodba domaćeg suda ili upravnog tijela, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku koje glase na ispunjenje određene novčane obveze, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, zadužnica, bjanko zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europski ovršni naslov, europski platni nalog, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe. Rješenje o ovrsi donosi javni bilježnik, na temelju vjerovnikovog prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ili nadležno tijelo (sud, porezna uprava, HZZO, HZMO).

Uz osnove za plaćanje koje se temeljem odredbi Ovršnog zakona dostavljaju na izravnu naplatu dostavlja se i propisani obrazac zahtjeva za izravnu naplatu popunjen sukladno Pravilniku o izmjenama Pravilnika o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu (NN 82/17).

Zahtjev za izravnu naplatu po čl. 209. Ovršnog zakona

Svaki ovrhovoditelj dostavlja zaseban zahtjev za izravnu naplatu za svakog ovršenika. Na obrascu se ne smije ništa brisati ili precrtavati. Podatak o računu specifične namjene upisuje se samo u slučaju kada su ovrhovoditelj/ovršenik novčana sredstva na računu s oznakom specifične namjene (npr: račun novčanih sredstva stečajne mase, račun pričuve stambene zgrade). U navedenom slučaju potrebno je kao podatak o imenu i prezimenu/nazivu/tvrtki ovrhovoditelja/ovršenika naznačiti npr. naziv stečajne mase uz navođenje imena i prezimena stečajnog upravitelja pod čijim se OIB-om u JRR-u vodi račun stečajne mase, kao podatak o OIB-u navodi se OIB stečajnog upravitelja te podatak o računu specifične namjene stečajne mase koja je ovrhovoditelj/ovršenik po osnovi za plaćanje. U slučaju kada ovrhovoditelj dostavlja osnovu za plaćanje radi naplate na teret više solidarnih ovršenika dužan je dostaviti zaseban zahtjev za izravnu naplatu za svakog ovršenika, isto naznačiti na svakom zahtjevu (zaokružiti broj 3.) te uz svaki zahtjev dostaviti dodatni dopis s podacima (naziv i OIB) o ostalim solidarnim ovršenicima iz osnove za plaćanje na teret kojih traži naplatu.

DOSTAVA OSNOVE ZA PLAĆANJE U FINU

Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj, može dostaviti osnovu za plaćanje preko javnog bilježnika ili opunomoćenika, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom, neposrednom dostavom, od ponedjeljka do petka u vremenu od 9 do 15 sati, u sljedeće Finine poslovne jedinice: Zagreb (Šoštarićeva 2 i Vrtni put 3), Rijeka (F. Kurelca 3), Osijek (L. Jaegera 1-3), Split (Mažuranićevo šetalište 24b), Kutina, Zabok, Bjelovar, Koprivnica, Čakovec, Varaždin, Karlovac, Sisak, Požega, Slavonski Brod, Vinkovci, Našice, Vukovar, Pula, Gospiću, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.

Osnove za plaćanje mogu se poslati i poštom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, na sljedeće adrese:

Zagreb: Fina, Vrtni put 3, 10000 Zagreb
Split: Fina, Mažuranićevo šetalište 24b, 21000 Split
Rijeka: Fina, F. Kurelca 3, 51000 Rijeka
Osijek: Fina, L. Jaegera 1-3, 31000 Osijek.

Osnova za plaćanje može se dostaviti i kao elektronička isprava u skladu sa zakonom kojim se uređuje uporaba elektroničke isprave. Osnova za plaćanje dostavlja se sukladno formatu podataka za dostavu osnove za plaćanje u obliku elektroničke isprave te formatu poruka za razmjenu i poslovnim pravilima za prihvat podataka osnove za plaćanje.

Osnova za plaćanje može se dostaviti kao elektronička isprava nakon potpisivanja Protokola za razmjenu podataka o osnovama za plaćanje kao elektroničke isprave kojeg sklapaju Fina i donositelj osnove za plaćanje.

Fina je uputom detaljnije propisala format podataka za dostavu osnove za plaćanje u obliku elektroničke isprave, format poruka za razmjenu i poslovna pravila.

PRIMITAK I POHRANA ODVJETNIČKIH PUNOMOĆI U FINI

Za potrebe provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, prilikom dostavljanja određenih osnova za plaćanje u Finu ili poduzimanja drugih pravnih radnji vezanih uz provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, odvjetnik koji poduzima radnju temeljem punomoći stranke treba uz zahtjev za postupanje priložiti izvornik ili javnobilježnički ovjerenu presliku punomoći ili se pozvati na punomoć koja je prethodno pohranjena u Fini. Iz sadržaja punomoći treba biti razvidno da je stranka opunomoćila odvjetnika za poduzimanje radnji u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima pred Financijskom agencijom.

Punomoć se dostavlja u jedinice Fine u koju se dostavljaju osnove za plaćanje, sukladno Prilogu 1. i 2. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, 6/13).

Punomoć za koju se traži pohrana Fini treba biti dostavljena u izvorniku ili javnobilježnički ovjerenoj preslici. U punomoći je potrebno navesti naziv odnosno ime i prezime i OIB davatelja punomoći, ime i prezime i OIB punomoćnika te datum izdavanja punomoći. Također, potrebno je dostaviti (u popratnom dopisu/zahtjevu za pohranom) adresu elektroničke pošte davatelja punomoći i punomoćnika. Fina će, nakon obrade punomoći, na navedene adrese elektroničke pošte dostaviti obavijest o pohrani punomoći i podatak o broju pod kojim je punomoć pohranjena u Fini.

Prilikom poduzimanja pravnih radnji pred Finom u okviru izdane punomoći, punomoćnik se treba pozvati na broj pohranjene punomoći.

OČEVIDNIK REDOSLIJEDA OSNOVA ZA PLAĆANJE

Primljene osnove za plaćanje i podaci o stanju njihove izvršenosti evidentiraju se u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje.

Nadležna tijela, ovrhovoditelji i ovršenici mogu dobiti podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika (podaci o redoslijedu i iznosu naplate, preslika Rješenja o ovrsi, preslika zadužnice), na temelju pisanog Zahtjeva za izdavanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje. Obrazac Zahtjeva dostupan je i u svim Fininim poslovnicama.

Ispunjen obrazac Zahtjeva za izdavanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje može se predati neposrednom dostavom ili poslati poštom u sljedeće Finine poslovne jedinice: Zagreb (Ulica grada Vukovara 70), Rijeka (F. Kurelca 3), Osijek (L. Jaegera 1-3), Split (Mažuranićevo šetalište 24b), Kutina, Zabok, Bjelovar, Koprivnica, Čakovec, Varaždin, Karlovac, Sisak, Požega, Slavonski Brod, Vinkovci, Našice, Vukovar, Pula, Gospiću, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.

IZUZEĆA OD OVRHE

Prema Ovršnom zakonu ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:

  1. primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
  2. primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju;
  3. primanjima po osnovi socijalne skrbi;
  4. primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti;
  5. primanjima po osnovi dječjega doplatka;
  6. primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima;
  7. naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
  8. primanjima po osnovi odličja i priznanja;
  9. rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnjim i roditeljskim potporama);
  10. utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke;
  11. naknadi troškova za službeno putovanje i naknadi troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza);
  12. daru za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpori za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (3.326,00 kn);
  13. naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
  14. potpori zbog invalidnosti radnika (2.500,00 kn godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpori za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u slučaju isplate djeci radnika zbog smrti radnika, potpora je u cijelosti izuzeta od ovrhe);
  15. ostalim primanjima izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (npr. novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 73/17) od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od 2/3 iznosa plaće. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, a u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika. Navedeno ograničenje od ovrhe se odnosi i na druga zakonom određena primanja (vidi: Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe).

Odredbe o ograničenju ovrhe na plaći primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe

Kada se radi o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe, postupak je sljedeći:

  1. Ovršenik ispunjava obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (Obavijest iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona). Obrazac Obavijesti dostupan je i u svim Fininim poslovnicama.
  2. Ovršenik dostavlja potpisan obrazac Obavijesti u bilo koju Fininu poslovnicu.
  3. Fina o tome odmah obavještava banku, koja otvara poseban račun za ova sredstva, te  uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, da bi ovršenik mogao ovim sredstvima slobodno raspolagati.
  4. U slučaju kada su primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe zaplijenjeni na računu ovršenika (nisu još prenesena na račun ovrhovoditelja), ovršenik može Fini dostaviti pisani zahtjev kojim traži da Fina naloži banci prijenos navedenih primanja na poseban račun. Ako se radi o primanjima iz članka 173. Ovršnog zakona i primanjima iz čl. 172. toč. 11., 12. i 14. Ovršnog zakona na kojima je ovrha ograničena, ovršenik uz zahtjev treba dostaviti i Potvrdu uplatitelja o iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe prema čl. 173. Ovršnog zakona odnosno Potvrdu uplatitelja o iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe prema čl. 172. toč. 11., 12. i 14. Ovršnog zakona
  5. Ako banka utvrdi da su primanja, naknade ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe uplaćeni na račun na kojem se provodi postupak ovrhe (redovan račun ovršenika), a ne na poseban račun ovršenika o istome će obavijestiti Finu kako bi se navedena primanja, naknade ili iznosi prenijela na poseban račun ovršenika.
    Ako ovršenik nema otvoren poseban račun, a primanja, naknade ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe uplaćeni su na račun na kojem se provodi postupak ovrhe (redovan račun ovršenika), banka će o istome obavijestiti Finu. Također, banka će bez odgode obavijestiti i ovršenika o potrebi otvaranja posebnog računa. Ovršenik treba u roku od 8 dana od dana kada je Fina zaprimila obavijest banke dostaviti u Finu Obavijest iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona.
    Ovršenik treba u obje gore navedene situacije, ako se radi o primanjima iz članka 173. Ovršnog zakona odnosno primanjima iz čl. 172. toč. 11., 12. i 14. na kojima je ovrha ograničena, dostaviti u Finu Potvrdu uplatitelja o iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe prema članka 173. Ovršnog zakona odnosno Potvrdu uplatitelja o iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe prema čl. 172. toč. 11., 12. i 14. Ovršnog zakona.

Napomena: Otvaranje posebnog računa može zatražiti i osoba čiji računi nisu blokirani, ako uz obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona dostavi i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.

ZAŠTITA DRUGOG DOHOTKA PREMA POSEBNIM PROPISIMA, A KOJI IMAJU KARAKTER JEDINIH STALNIH NOVČANIH PRIMANJA OVRŠENIKA - ČL. 173. STAVAK 7. OVRŠNOG ZAKONA

  • u slučaju ako se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ista se mogu zaštiti od ovrhe koja se provodi na novčanim sredstvima u dijelu od 2/3 primanja, a maksimalno 2/3 prosječne neto plaće.

Kako bi ovršenik ostvario pravo zaštite ovog primanja i mogao otvoriti posebni (zaštićeni) račun, isti mora:

  • od nadležne ispostave Ministarstva financija - Porezne uprave ishoditi javnu ispravu - Potvrdu o visini dohotka i primitka, temeljem koje će Fina moći utvrditi da se radi o jedinom i stalnom primanju koje se ovršeniku isplaćuje;
  • u najbližoj poslovnici Fine dostaviti popunjen i potpisan obrazac Obavijesti iz članka 212. Ovršnog zakona (na kojem moraju biti upisani svi potrebni podaci o ovršeniku, uplatitelju zaštićenog primanja i OIB uplatitelja, broju računa i banci, te naznačiti da ostvaruje primanje sukladno članku 173. st.7. Ovršnog zakona), te priložiti izvornik Potvrde o visini dohotka i primitka;
  • na temelju Obavijesti i Potvrde o visini dohotka i primitka, Fina daje nalog banci ovršenika da otvori zaštićeni račun po ovoj osnovi, te dostavlja uplatitelju primanja naznačenom na Obavijesti iz članka 212. Ovršnog zakona podatak o broju zaštićenog računa na koji će isti uplaćivati iznos zaštićenog primanja.

Skrećemo pozornost da bez Potvrde o visini dohotka i primitka, Fina neće biti u mogućnosti otvoriti zaštićeni račun po ovoj osnovi.

U obrascu Obavijesti iz članka 212. Ovršnog zakona, ovršenik može navesti samo jednog uplatitelja po čl. 173. st.7. i istovremeno može imati evidentiranog samo jednog uplatitelja po čl.173. st.7. Ovršnog zakona.

Također, ako ovršenik želi promijeniti isplatitelja po primanju Drugi dohodak (Čl.173.st. 7. OZ), to može učiniti najviše jednom u kalendarskom mjesecu, na način da dostavi novu Obavijest i novu Potvrdu o visini dohotka i primitka.

Na temelju mišljenja i pojašnjenja Ministarstva pravosuđa, javnom ispravom iz čl. 173. st.7. Ovršnog zakona, smatra se Potvrda o visini dohotka i primitka koju izdaje Porezna uprava na temelju službenih evidencija koje vodi, ako je u navedenoj potvrdi naznačeno da ovršenik u razdoblju za koje se potvrda izdaje ima evidentirana samo primanja po osnovi drugog dohotka, a istovremeno u potvrdi nije evidentiran nikakav drugi dohodak, ni primitak u tom razdoblju, niti je na potvrdi u napomeni naznačeno da obavlja samostalnu djelatnost.

Primjer valjane Potvrde o visini dohotka i primitka, pogledajte ovdje.

Napomena: Ovršenik uz primanje iz čl. 173. st.7. Ovršnog zakona ne može imati niti jedno drugo stalno novčano primanje po čl.173. Ovršnog zakona (npr. plaća, mirovina). Isto znači da ovršenik koji dostavlja Fini obrazac Obavijesti iz članka 212. Ovršnog zakona, a na kojemu je naznačio primanje iz članka 173. stavak 7., u trenutku podnošenja navedene Obavijesti, raniju obavijest mora opozvati.

IZVRŠENJE OSNOVE ZA PLAĆANJE

Kada Fina zaprimi osnovu za plaćanje, daje naloge bankama za izvršavanje osnova za plaćanje na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Banke postupaju prema podacima sadržanim u nalogu dobivenom od Fine i izvršavaju pljenidbu novčanih sredstava na računu, vrše plaćanja i/ili blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika. Ako u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun prema podacima iz Jedinstvenog registra računa, koji vodi Fina.

Osnove za plaćanje donesene u ovršnim postupcima pokrenutima prije 1. siječnja 2011. godine izvršavaju se prema propisima koji su važili u vrijeme pokretanja postupka.

BLOKADA / DEBLOKADA RAČUNA

Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti, Fina daje nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima te u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

Banke kontinuirano izvještavaju Finu o svim priljevima novčanih sredstava na ovršenikov račun. Priljev novčanih sredstava koristi se isključivo za izvršenje osnova za plaćanje zbog kojeg je ovršenikov račun blokiran, sve do izvršenja osnove za plaćanje. Nakon izvršenja osnove za plaćanje u cijelosti, Fina obavještava banku o deblokadi računa ovršenika i o ukidanju zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima na razini OIB-a ovršenika te mijenja oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ovršenika u Jedinstvenom registru računa.

Ako u Jedinstvenom registru računa poslovni subjekt ima oznaku blokade računa, odnosno oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, takav ovršenik (poslovni subjekt) ne smije obavljati obračunsko plaćanje (kompenzacija, cesija, asignacija, preuzimanje duga i drugi oblici namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja); plaćati svoje obveze gotovim novcem, a gotov novac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost dužan je položiti na račun u banci, niti plaćati preko institucije za platni promet (pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje platnih usluga).

DAVANJE PODATAKA IZ OČEVIDNIKA REDOSLIJEDA OSNOVA ZA PLAĆANJE

Člankom 19. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano je da Fina daje podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika.

Sukladno navedenom, Fina je razvila web servis e-Blokade. Radi se o servisu koji je namijenjen poslovnim subjektima, a omogućuje uvid u informacije iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, sukladno čl. 16. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima elektroničkim putem.

Više o servisu e-Blokade saznajte ovdje.

PROPISI

U  nastavku su neki od najvažnijih propisa koji reguliraju postupak provođenja ovrhe na novčanim sredstvima.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 91/2010
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 112/2012
Ovršni zakon, NN 112/2012
Zakon o izmjenama i dopunama ovršnog zakona, NN 93/2014
Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, NN 73/2017    
Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, NN 6/2013
Pravilnik o načinu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke, NN 6/2013

Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 105/2010
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 124/2011
Pravilnik o dopunama Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 52/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 6/2013

Pravilnik o Jedinstvenom registru računa, NN 156/2013

Pravilnik o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 96/2010
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na nvčanim sredstvima, NN 130/2010
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 99/2011
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 6/2013

Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 125/14
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 82/17  
Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju zadužnice, NN 82/17  
Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice, NN 82/17    

Pravilnik o obliku i sadržaju Zahtjeva za izravnu naplatu, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu, (NN 127/14
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu, NN 82/17

 
 

IZMJENE I DOPUNE OVRŠNOG ZAKONA KOJE SU STUPILE NA SNAGU 3. KOLOVOZA 2017. GODINE, ODNOSNO 1. RUJNA 2017. GODINE

ODREDBE KOJE SU STUPILE NA SNAGU 3. KOLOVOZA 2017. GODINE

Izmjenom čl.173. st.2. Ovršnog zakona, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od 2/3 iznosa plaće. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, a u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 netoplaće ovršenika.

Odredbom čl.39. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, stupa na snagu odredba koja se odnosi na postupanje temeljem rješenja kojim je sud odredio prethodnu mjeru te je propisano da ako predlagatelj osiguranja zatraži ovrhu jer su se ispunile pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane tražbine, sud će na njegov prijedlog istim rješenjem odrediti ovrhu i obustaviti postupak osiguranja te će naložiti da se izvrši prijenos sredstava zaplijenjenih po rješenju o osiguranju, radi namirenja tražbine iz rješenja o ovrsi. U tom slučaju, ako tražbina ovrhovoditelja ne bi bila namirena iz zaplijenjenih sredstava, predlagatelj osiguranja za preostali iznos tražbine ima prednosni red, kojeg je stekao kao predlagatelj osiguranja.

Temeljem Uredbe (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, od 15. svibnja 2014. godine, o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavnila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima, Financijska agencija je nadležna za postupanje temeljem europskog naloga za blokadu računa, a isti će u Financijsku agenciju dostavljati Općinski građanski sud u Zagrebu.

ODREDBE KOJE SU STUPILE NA SNAGU 1. RUJNA 2017. GODINE

Osnove za plaćanje, sukladno čl. 209. Ovršnog zakona, postaju i zadužnica, bjanko zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog.

Izmjenom čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona, pored ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, kao isprave koje se mogu dostaviti izravno Financijskoj agenciji na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima dužnika, dodane su i nove ovršne isprave: zadužnica, bjanko zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog.

Zadužnica i bjanko zadužnica

Financijska agencija će po zadužnicama, neovisno o tome jesu li samo ovjerene ili su solemnizirane, i neovisno o tome jesu li upisane u Registar zadužnica i bjanko zadužnica, postupati na jednak način - odmah će bankama izdati nalog za pljenidbu sredstava, a nalog za prijenos vjerovniku tek protekom roka od 60 dana.

Nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije

Sukladno Zakonu o dopuni Zakona o hrvatskoj radioteleviziji (NN  46/17, 73/2017), Hrvatska radiotelevizija je od 1. siječnja 2018. godine ovlaštena samostalno donositi nalog za plaćanje mjesečne pristojbe. U slučaju da na navedeni nalog obveznik ne uloži prigovor u roku od osam dana, isti postaje ovršna isprava koja se može dostaviti na izravnu naplatu nakon što Hrvatska radiotelevizija na njega stavi potvrdu ovršnosti. Nalozi za plaćanje prema novom Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji donosit će se za pristojbe dospjele od dana 1. siječnja 2018. godine.

Dostava osnova za plaćanje Financijskoj agenciji u izvorniku ili otpravku, ali i u ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj preslici

Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, sve osnove za plaćanje u Financijsku agenciju se moraju dostavljati u izvorniku ili otpravku, međutim izmjenom čl. 209. st. 2. Ovršnog zakona, propisano je da se od 1. rujna 2017. godine na izravnu naplatu u Financijsku agenciju mogu dostaviti isprave u izvorniku ili otpravku, ali i u ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj preslici, uz ograničenje za zadužnice koje zbog svoje pravne prirode moraju uvijek biti dostavljene isključivo u izvorniku.

Za isprave koje nisu sastavljene na hrvatskom jeziku, istom odredbom propisano je da se uz ispravu mora dostaviti i ovjereni prijevod na hrvatski jezik.

Obzirom da čl. 209. st. 2. Ovršnog zakona obuhvaća izravnu naplatu, ali ne i izvansudsku ovrhu - javnobilježnička rješenja o ovrsi, odnosno pravomoćna i ovršna rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dalje se sukladno čl. 5. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima moraju dostaviti u izvorniku ili otpravku.

Na osnove  za plaćanje koje nisu obuhvaćene Ovršnim zakonom (osnove za plaćanje koje su propisane posebnim propisima) i dalje će se primjenjivati čl. 5. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, odnosno dostava isključivo u izvorniku ili otpravku.

Provedba ovrhe s rokom zapljene od 60 dana

Od 1. rujna 2017. godine, ovrha na novčanim sredstvima temeljem rješenja o ovrsi donesenih od strane suda, rješenja o ovrsi donesenih od strane javnog bilježnika te temeljem osnova za plaćanje dostavljenih na izravnu naplatu, provodi se s rokom zapljene od 60 dana. Ako Fina u roku od 60 dana od dana kad joj je dostavljena neka od navedenih osnova za plaćanje ne zaprimi rješenje o odgodi ovrhe, rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi ili rješenje o obustavi ovrhe, naložit će prijenos zaplijenjenih sredstava određen osnovom za plaćanje.

Po osnovama za plaćanje koje su dostavljene Financijskoj agenciji temeljem posebnih propisa, npr. rješenje o sudskoj pristojbi, odnosno rješenje o prigovoru sukladno Zakonu o sudskim pristojbama, nalog za naplatu prema odredbama Prekršajnog zakona, rješenja o ovrsi donesenih temeljem odredbi Općeg poreznog zakona, naloga temeljem odredbi Kaznenog zakona, postupa se na način da se prijenos novčanih sredstava vrši odmah po primitku osnove za plaćanje.

Prijenos tražbine ili obveze iz osnove za plaćanje (cesija)

U slučaju prijenosa tražbine ili obveze iz osnove za plaćanje, od 1. rujna 2017. godine omogućena je izmjena osobe ovrhovoditelja odnosno ovršenika temeljem javne ili ovjerovljene privatne isprave u slučaju osnova za plaćanje dostavljenih na izravnu naplatu i javnobilježničkih rješenja o ovrsi.

Slijedom navedenog Financijska agencija je dužna provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u osnovi za plaćanje nije naznačena kao ovrhovoditelj/ovršenik, ako je uz osnovu za plaćanje dostavljena javna ili ovjerovljena privatna isprava kojom se dokazuje da je tražbina iz osnove za plaćanje na nju prenesena ili je na nju na drugi način prešla (npr. ugovor o cesiji), odnosno kojom se dokazuje da je obveza iz osnove za plaćanje na nju prenesena (npr. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju).

Ako Financijska agencija već provodi ovrhu temeljem ovršne isprave, a naknadno druga osoba koja nije vjerovnik iz ovršne isprave, odnosno novi vjerovnik tražbine, zatraži nastavak provedbe ovrhe u svoju korist, odredbom čl. 209. st. 9. propisano je da će Financijska agencija postupiti po zahtjevu novog vjerovnika i to na način da će upisati traženu promjenu u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, ali će daljnjih 60 dana od upisane promjene sredstva samo plijeniti, a naloge za prijenos sredstava novom ovrhovoditelju izdat će banci tek protekom 60 dana, ako u međuvremenu ne zaprimi drugačiju odluku suda. Po upisu promjene ovrhovoditelja, Financijska agencija će zahtjev za nastavak postupka dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju, ali ne i ovršeniku jer se njegov položaj ne mijenja.

Ako Financijska agencija već provodi ovrhu temeljem ovršne isprave, a ovrhovoditelj zatraži da se provedba ovrhe nastavi protiv drugog ovršenika sukladno odredbi novog stavka 10. članka 209. Ovršnog zakona, Financijska agencija će upisati osnovu na teret novog ovršenika, a po zahtjevu će postupiti na način da će izdati bankama nalog za pljenidbu sredstava, dok će se prijenos na račun ovrhovoditelja izvršiti protekom 60 dana od primitka zahtjeva, ako u međuvremenu ne zaprimi drugačiju odluku suda. U ovom slučaju, Financijska agencija će zahtjev dostaviti novom ovršeniku, sukladno odredbi čl. 8. Ovršnog zakona.

Navedene izmjene čl. 209. st.8.-12. Ovršnog zakona primjenjuju se na postupke u tijeku, bez obzira kada su isti pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti. Navedeno znači da se nastavak ovrhe u korist novog vjerovnika, odnosno na teret drugog ovršenika može tražiti za sve osnove za plaćanje koje se u Financijsku agenciju dostavljaju na izravnu naplatu te za sva rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja se već nalaze u redoslijedu naplate, ali ne odnose se na sudsku ovrhu.

 
 

PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA TEMELJEM ZAKONA O OSIGURANJU RADNIČKIH TRAŽBINA

Dana 27. srpnja 2017. godine na snagu je stupio Zakon o osiguranju radničkih tražbina (NN 70/17, u daljnjem tekstu: ZORT), kojim se utvrđuju pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje se djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: Agencija) te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Odredbama ZORT-a utvrđuje se i postupanje Financijske agencije, vezano za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima temeljem zahtjeva za prisilnu naplatu kojeg poslodavac podnosi Fini u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće koja radniku pripada, kao i postupanje Fine u slučaju primitka rješenja o privremenom osiguranju naplate kojeg središnje tijelo državne uprave nadležno za nadzor primjene propisa o radu (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - Inspektorat rada, u daljnjem tekstu: Inspektorat rada).

Postupanje u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće – postupanje temeljem zahtjeva za prisilnu naplatu

Prema odredbi čl. 33. ZORT-a, poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec, dužan je za svakog radnika kojemu nije isplatio plaću prvog sljedećeg radnog dana Fini dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće. Predmetnim zahtjevom poslodavac zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće u korist radnika, uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dospijeća pa do isplate sukladno propisima kojima se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

Zahtjev za prisilnu naplatu i obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, poslodavac je dužan Fini dostaviti za svaki mjesec za koji nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće, uz uvjet da razdoblje obračuna plaće, odnosno naknade, ne može biti prije 1. rujna 2015. godine (s obzirom da su dana 1. rujna 2015. godine na snagu stupile odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (NN 82/15), koje poslodavcu propisuju obvezu podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu Fini u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće, koja radniku pripada).

Zahtjev za prisilnu naplatu smatra se osnovom za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima i dostavlja se Fini na propisanom obrascu (obrazac ZPN-01) uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće. Sadržaj obrasca ZPN-01 propisan je Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (NN 92/17), a poslodavac isti Fini podnosi u izvorniku, za svakog radnika pojedinačno. Obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, kojeg poslodavac podnosi uz zahtjev za prisilnu naplatu također se podnosi u izvorniku i mora sadržavati sve elemente propisane Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, važećim u trenutku izdavanja obračuna neisplaćene plaće ili djelomično neisplaćene plaće/naknade plaće.

Zahtjev za prisilnu naplatu ima prednost u redoslijedu naplate, sukladno odredbi posebnog propisa kojom se uređuje prvenstvo u redoslijedu naplate tražbine iz obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Fina po zaprimljenom i u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje (u daljnjem tekstu: Očevidnik) upisanom zahtjevu za prisilnu naplatu postupa na način da odmah daje nalog za prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika/poslodavca u korist računa ovrhovoditelja, a prema podacima navedenim u zahtjevu za prisilnu naplatu i obračunu neisplaćene plaće odnosno naknade plaće.

Zaprimljeni i u Očevidnik upisani zahtjev za prisilnu naplatu s prisilne naplate može povući samo Agencija, sukladno odredbi čl. 33. st.5. ZORT-a (dakle, isti s prisilne naplate ne može povući ni poslodavac ni radnik).

Fina je dužna obavijesti Agenciju o činjenici da je poslodavac podnio zahtjev za prisilnu naplatu (obrazac ZPN-01) najkasnije prvog sljedećeg radnog dana od dana zaprimanja zahtjeva.

U slučaju blokade računa poslodavca zbog nedostatka novčanih sredstava za izvršenje podnesenih zahtjeva za prisilnu naplatu, poslodavac je dužan odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja zahtjeva za prisilnu naplatu zbog nedostatka novčanih sredstava  na računima, podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće, za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće, sukladno odredbi čl. 33. st. 6. ZORT-a. Zbirni zahtjev za isplatu plaće, odnosno naknade plaće, u visini minimalne plaće poslodavac podnosi Agenciji na propisanom obrascu (obrazac ZMP-01), čiji sadržaj je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca. Uz obrazac ZMP-01, poslodavac je dužan priložiti i dodatnu dokumentaciju propisanu odredbom čl. 33. st. 7. ZORT-a uključujući i potvrdu Fine da ima evidentirani i neizvršeni zahtjev za prisilnu naplatu i da su mu računi blokirani, s podacima o svim neizvršenim zahtjevima za prisilnu naplatu upisanim u Očevidniku.

Potvrdu da poslodavac ima neizvršeni zahtjev za prisilnu naplatu i da su mu računi blokirani, s podacima o svim neizvršenim zahtjevima za prisilnu naplatu upisanim u Očevidniku, Fina je dužna izdati na zahtjev poslodavca (čl. 33. st. 8. ZORT-a), kojeg isti Fini može dostaviti neposredno, putem pošte ili telefaksom. Traženu potvrdu iz čl. 33. st. 8. ZORT-a Fina će poslodavcu izdati isti, odnosno najkasnije sljedeći radni dan od dana primitka jasno i pravilno popunjenog zahtjeva, a za izdavanje predmetne potvrde obračunava se naknada sukladno Cjeniku Fine odobrenom od strane Ministra financija.

O zahtjevu poslodavca za isplatom plaće, odnosno naknade plaće, u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće, Agencija odlučuje rješenjem o pravu na isplatu neisplaćenih plaća, odnosno naknada plaća (čl. 34. st. 1. ZORT-a), kojeg Agencija donosi u roku od sedam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva iz čl. 33. st. 6. ZORT-a i isto dostavlja poslodavcu na adresu sjedišta. Predmetnim rješenjem utvrđuje se da Agencija, po uplati iznosa iz rješenja, preuzima tražbinu radnika prema poslodavcu za uplaćeni iznos te se nalaže poslodavcu isplatiti Agenciji taj iznos u roku od sedam dana od dana uplate Agencije.

Agencija je dužna u roku od sedam dana od dana izvršnosti rješenja izvršiti uplatu iznosa utvrđenih rješenjem na račun radnika te na prikladan način obavijestiti poslodavca o danu uplate iznosa utvrđenih rješenjem i to najkasnije do zadnjeg dana mjeseca uplate, a poslodavac je dužan obavijestiti Agenciju o eventualnom namirenju tražbina iz obračuna neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, dostavljenog Fini uz zahtjev za prisilnu naplatu. Prije uplate iznosa utvrđenih rješenjem o pravu na isplatu neisplaćenih plaća, odnosno naknada plaća, Agencija je dužna kod Fine provjeriti podatke o tome je li i u kojem iznosu je namirena tražbina iz zahtjeva za prisilnu naplatu te ako utvrdi da je tražbina iz zahtjeva za prisilnu naplatu kojeg je poslodavac podnio Fini sukladno odredbi čl. 33. st. 1. ZORT-a namirena u iznosu koji je manji od minimalne plaće, o uplaćenom iznosu obavijestit će poslodavca (iznosi koje će Agencija u tom slučaju uplatiti nisu istovjetni, odnosno manji su od iznosa utvrđenih rješenjem o pravu na isplatu neisplaćenih plaća, odnosno naknada plaća).

Neposredno po izvršenoj uplati iznosa utvrđenih rješenjem, odnosno iznosa iz obavijesti (koju je Agencija nakon utvrđene činjenice da je tražbina iz zahtjeva za prisilnu naplatu namirena u iznosu koji je manji od minimalne plaće dostavila poslodavcu) na račun radnika, Agencija će dostaviti Fini nalog za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu za iznos tražbine koji je namirila umjesto poslodavca, uz specifikaciju iznosa poimenično za svakog radnika i obračun, odnosno vrstu tražbine za koju je potrebno obustaviti provedbu ovrhe. Nalog za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu Agencija Fini dostavlja na propisanom obrascu (obrazac NPZ-01), čiji sadržaj je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca.

Ako poslodavac u propisanom roku ne izvrši obvezu povrata sredstava koje je Agencija umjesto njega isplatila, Agencija će uz zahtjev za izravnu naplatu dostaviti Fini izvršno rješenje kojim se poslodavcu nalaže isplata, odnosno  rješenje i obavijest o namirenju tražbine iz zahtjeva za prisilnu naplatu u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radi prisilne naplate iznosa koji je temeljem rješenja odnosno obavijesti isplatila, uvećanog za zakonske zatezne kamate određene rješenjem, sukladno odredbi čl. 34. st. 1. ZORT-a. Predmetno rješenje ima prednost u redoslijedu naplate, sukladno odredbama posebnog propisa kojima se uređuje prvenstvo u redoslijedu naplate tražbine iz obračuna poslodavca o neisplaćenoj plaći, naknadi plaće ili otpremnini (čl. 34. st. 2. ZORT-a).

Postupanje u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće – rješenje o privremenom osiguranju naplate (radi opasnosti da će poslodavac spriječiti ili znatno otežati izvršenje obveze koju ima po čl. 33. st. 1. ZORT-a)

Sukladno odredbi čl. 36. st. 1. ZORT-a, središnje tijelo državne uprave nadležno za financije dužno je o činjenici neisplate plaće, odnosno naknade plaće, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec po dospijeću obveze doprinosa i poreza na dohodak prema neisplaćenoj plaći obavijestiti Inspektorat rada, uz broj i poimenični popis radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće, osim za radnika koji je član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zgrade.

Sukladno odredbi čl. 36. st. 3. ZORT-a, Agencija je dužna obavijestiti Inspektorat rada o činjenici da je poslodavac kojem je blokiran račun podnio Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće, odnosno naknade plaće, u visini minimalne plaće (obrazac ZMP-01), odnosno da je Fini podnio zahtjev za prisilnu naplatu (obrazac ZPN-01) uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, za sve radnike kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće, najkasnije prvog sljedećeg radnog dana od dana zaprimanja zahtjeva poslodavca odnosno zaprimanja obavijesti Fine o činjenici da je poslodavac podnio zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće za svakoga radnika kojemu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće.

Ako Inspektorat rada od središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije zaprimi obavijest iz čl. 36. st. 1. ZORT-a, a od Agencije ne zaprimi obavijest iz čl. 36. st. 3. ZORT-a donijet će rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće za određeni mjesec, sukladno odredbi čl. 36. st. 4. ZORT-a te predmetno rješenje, uz poimenični popis radnika kojima nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće, dostaviti Fini i poslodavcu (čl. 34. st. 6. ZORT-a).

Rješenje o privremenom osiguranju naplate iz čl. 36. st. 4. ZORT-a ovršna je isprava po kojem Fina postupa na način da za iznos naložen u predmetnom rješenju daje nalog bankama za zapljenu novčanih sredstava ovršenika. Ako na računima ovršenika nema dovoljno novčanih sredstava za izvršenje rješenja o privremenom osiguranju u cijelosti, Fina daje nalog bankama ovršenika za blokadu svih njegovih računa i oročenih novčanih sredstava.

Nakon utvrđenja činjenice da je poslodavac Fini podnio zahtjev za prisilnu naplatu iz čl. 33. st. 1. ZORT-a, odnosno da je svim radnicima s poimeničnog popisa dostavljenog uz rješenje o privremenom osiguranju naplate isplatio plaću, odnosno naknadu plaće u visini minimalne plaće, Inspektorat rada rješenjem će ukinuti rješenje o privremenom osiguranju naplate i obustaviti postupak naplate. Inspektorat rada rješenjem će ukinuti rješenje o privremenom osiguranju naplate i obustaviti postupak naplate i u slučaju kada Fina vrati rješenje o privremenom osiguranju naplate zbog nepostojanja aktivnih računa poslodavca, otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, smrti fizičke osobe poslodavca, stečaja potrošača te prestanka pravne osobe. Rješenje o ukidanju rješenja o privremenom osiguranju naplate Inspektorat rada dostavlja poslodavcu i Fini.

Po primitku rješenja o ukidanju rješenja o privremenom osiguranju naplate, Fina će bankama ovršenika dati nalog za obustavu daljnjeg postupanja po rješenju o privremenom osiguranju naplate uz nalog za oslobađanje i povrat eventualno zaplijenjenih sredstava na račun ovršenika.

PROPISI I OBRASCI:

Zakon o osiguranju radničkih tražbina, NN 70/17

Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca, NN 92/17

Zahtjev za prisilnu naplatu (Obrazac ZPN-01)

Potvrda Fine iz čl. 33. st. 8. ZORT-a (Obrazac AORT)

 
 


SAZNAJTE VIŠE

info telefon 0800 0080
e-pošta: prisilna.naplata@fina.hr

 
 
Pretraživanje
 
info@fina.hr / info telefon 0800 0080 / Ove su stranice informativnog karaktera / Powered by iSite