pror Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2023. godinu Sadržaj 1. Organizacijski profil ....................................................................................................................................... 3 1.1. Fina nekad i danas ........................................................................................................................................ 4 1.2. Segment usluga za financijsku industriju .................................................................................................... 7 1.3. Segment digitalnih rješenja ....................................................................................................................... 13 1.4. Segment javnih servisa .............................................................................................................................. 20 1.5. Segment servisa za državu ........................................................................................................................ 27 2. Financijski rezultati .......................................................................................................................................... 34 2.1. Prihodi ......................................................................................................................................................... 36 2.2. Rashodi ........................................................................................................................................................ 37 2.3. Investicijska ulaganja ................................................................................................................................. 39 3. Izvješće o održivosti ..................................................................................................................................... 40 3.1. Opće informacije ......................................................................................................................................... 41 3.1.1. Izjava o održivosti ...................................................................................................................................... 42 3.1.2. Upravljanje ................................................................................................................................................. 44 3.1.3. Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti ........................................................................................... 51 3.1.4. Interesi i stajališta dionika ......................................................................................................................... 56 3.1.5. IRO analiza .................................................................................................................................................. 58 3.2. Informacije o okolišu ...................................................................................................................................... 62 3.2.1. EU Taksonomija ......................................................................................................................................... 63 3.2.2. Klimatske promjene ................................................................................................................................... 68 3.2.3. Onečišćenje ................................................................................................................................................ 75 3.2.4. Korištenje resursa i kružno gospodarstvo ................................................................................................. 76 3.3. Informacije o socijalnim pitanjma............................................................................................................. 78 3.3.1. Vlastita radna snaga ................................................................................................................................... 79 3.3.2. Pogođene zajednice ................................................................................................................................... 92 3.3.3. Potrošači i krajnji korisnici ......................................................................................................................... 94 3.4. Informacije o upravljanju ........................................................................................................................ 100 3.4.1. Poslovno ponašanje ................................................................................................................................. 101 4. Nezavisne ocjene ........................................................................................................................................ .. 1 09 PRILOG 1. POPIS SLIKA ........................................................................................................................................ .. 1 12 PRILOG 2. POPIS KRATICA ................................................................................................................................... .. 11 3 PRILOG 3. POPIS TEMA KOJE NISU MATERIJALNO ZNAČAJNE .......................................................................... . 11 5 PRILOG 4. POPIS STANDARDA IZVJAŠTAVANJA ESRS KOJI SU IZOSTAVLJENI I RAZLOZI IZOSTAVLJANJA .....11 5 PRILOG 5. GODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ..........11 6 1. Organizacijski profil 4 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 1.1. Fina nekad i danas O Fini Fina je vodeća hrvatska kompanija na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga. Finu obilježava nacionalna pokrivenost, informatički sustav dokazan na poslovima od nacionalne važnosti te profesionalnost stručnih timova koji omogućuju pripremu i provedbu projekata najviših razina kompleksnosti. Uz komercijalne usluge za poslovne subjekte i građane, Fina uspješno surađuje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) te ostalim komercijalnim bankama stoga je nezaobilazna točka u razvoju hrvatskog financijskog sustava, gospodarstva i društva. Također, Fina je partner državi na području digitalizacije javnoga sektora te jedan od pružatelja usluga Centra dijeljenih usluga i usluga koje čine sastavnice državne informacijske infrastrukture. Povijest Fine Fina pod ovim nazivom djeluje od 2002. godine, ali iza sebe ima dugu poslovnu tradiciju. Fina je nasljednik Službe društvenog knjigovodstva (SDK) koja je u prošlosti imala isključivo pravo obavljati transakcije platnog prometa u tuzemstvu. SDK je prerastao u Zavod za platni promet (ZAP) te se tehnološki i organizacijski usavršio. Donošenjem Zakona o Financijskoj agenciji 2002. godine (NN 117/01, 60/04, 42/05), Fina je naslijedila prava, obveze i imovinu ZAP-a te od tada posluje u ovom obliku. Fina je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske (RH) te posjeduje 100% udjela u društvu FINA gotovinski servisi d.o.o. i 56,62% dionica u SKDD d.d. F in a kroz brojke 170 Poslovnica 63 Godine poslovanja 2.465 Zaposlenika 315 tis. € Donacije i sponzorstva 3,2 mil € Održivo ulaganje 90.000 Posađenih stabala 14 IT Razvojnih centara 37 mil Obrađenih platnih naloga 75% Udio zaposlenih žena 4,6 mlrd € Obrađene gotovine 47 Dodijeljenih stipendija 100% Elekrične energije nabavljeno iz obnovljivih izvora 5 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Poslovna mreža - Snažna prisutnost u svim dijelovima Hrvatske Dostupnošću poslovne mreže i daljnjim ulaganjem u infrastrukturu Fina želi doprinijeti snažnijem rastu i razvoju poslovnog nacionalnog i lokalnog ekosustava. Polazeći od potreba građana i poduzetnika Fina svoje usluge pruža kroz široku poslovnu mrežu koja se sastoji od četiri regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), 18 podružnica i 170 poslovnica. Razgranata poslovna mreža slijedi logiku i intenzitet gospodarske aktivnosti što čini Finu prisutnom u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske kako bi Finine usluge i podrška bile dostupne svima. Putem 170 poslovnica Fina je prisutna u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske. 6 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Organizacijski ustroj Fina je organizirana u četiri poslovna sektora, pet sektora podrške, šest službi i jedan ured. Poslovni sektori vode i koordiniraju odnose s klijentima te razvijaju i upravljaju poslovnim procesima. Sektori podrške opslužuju različitim servisima poslovni sustav u cjelini, omogućavajući upravljanje radnim procesima, tehničko-tehnološkom infrastrukturom, razvijaju proizvode, prodaju, ugovaraju i održavaju predmetne proizvode i usluge te upravljaju i koordiniraju operacijama na razini svih jedinica. Službe i uredi su organizacijske jedinice zadužene za podršku Upravi pri razvoju poslovanja, praćenju inicijativa, upravljanju korporativnim informacijama prema javnosti, nadzoru nad sigurnosnim sustavima, postupcima nabave te savjetima za poboljšanje djelotvornosti procesa korporativnog upravljanja. Slika 1. Organizacijski ustroj 7 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 1.2. Segment usluga za financijsku industriju 8 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Segment usluga za financijsku industriju Ovaj segment poslovanja obuhvaća upravljanje platnim sustavima za obračun međubankovnih platnih transakcija, poslove koji se odnose na vođenje poslovnog odnosa s kreditnim institucijama u RH, kao i s Hrvatskom narodnom bankom (HNB). Fina održava poziciju strateški važnog partnera bankovnoj zajednici i tijelima javnih vlasti te radi na razvoju novih usluga i unaprjeđenju postojećih za poslovne partnere, klijente, građane i zajednicu u cjelini. U ovom segmentu su i srodni poslovi poput posredovanja pri prodaji proizvoda i usluga namijenjenih stanovništvu, mikro, malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihodi Od usluga za financijsku industriju Fina je u 2023. godini ostvarila 40,4 milijuna eura što čini 33% ukupnih prihoda te isti bilježe rast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Slika 2. Prihodi usluga za financijsku industriju (u milijunima eura) Struktura prihoda Struktura prihoda od usluga za financijsku industriju prikazana je na sljedećem prikazu. Slika 3. Struktura prihoda usluga za financijsku industriju Naturalni pokazatelji Količina obrađenih naloga u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu bilježi porast od 7% pri čemu su tradicionalne usluge za građane, uplate građana koje se zaprimaju na šalterima Fine, slijedom porasta internetskog plaćanja, očekivano u padu 10% dok su bezgotovinski nalozi u porastu 19%. Slika 4. Naturalni pokazatelji usluga za financijsku industriju 2021. 2022. 2023. CAGR 2023./ 2022. OBRADA NALOGA u mil. kom 35 35 37 3% 7% Gotovinski nalozi 16 15 13 -10% -10% Bezgotovinski nalozi 19 20 24 14% 19% 15% 33% 52% 9 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Usluge platnog prometa Fina obavlja usluge poslova platnog prometa za poslovne subjekte klijente banaka, odnosno zaprima i obrađuje naloge za uplatu, naloge za uplatu putem DNT-a, naloge za isplatu te prijenos novčanih sredstava. U 2023. godini poslovi gotovinskog poslovanja koje Fina obavlja za klijente banaka bilježe porast volumena uplaćenog i isplaćenog gotovog novca. Navedeno je rezultat suradnje s bankovnom zajednicom odnosno inicijative za povećanje raspona usluga koje klijenti banaka mogu koristiti u poslovnoj mreži Fine. Dodatno korisnici mogu koristiti usluge uvida u stanje računa, pregleda i ispisa izvadaka po računima, aplikaciju e-plaćanja i slično. Fina kao članica Nacionalnog odbora za platni promet s bankama i ostalim financijskim institucijama sudjeluje u unaprjeđivanju standarda stabilnog i sigurnog obavljanja usluga platnog prometa. Ujedno, kao članica Odbora za upravljanje nacionalnim shemama, sudjeluje u upravljanju i daljnjem razvoju SEPA shema, koji se još operativnije kreiraju kroz operativne grupe za SEPA kreditne transfere, SEPA izravna terećenja i SEPA instant kreditne transfere. Uz navedeno, Fina je članica Hrvatskog SEPA Foruma, čime aktivno sudjeluje u komunikaciji SEPA promjena široj javnosti. 10 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Usluge za građane i poduzetništvo Porastom stupnja digitalizacije i internetskog plaćanja usluge za građane i poduzetništvo očekivano padaju, međutim, Fina i dalje obrađuje značajan broj fizičkih naloga na šalterima budući da je prepoznata kod velikog broja izdavatelja uplatnica čiji korisnici u Fini mogu plaćati račune s povlaštenom ili bez naknade. Uz to, plaćanje računa moguće je obaviti i putem Finine mreže POS uređaja čija primjena je u konstantnom porastu. U Fininim poslovnicama građani mogu koristiti usluge prijenosa novca putem Western Uniona kao i usluge mjenjačnice. Od studenog 2023. godine uvedena je nova Western Union usluga “1 hour service” koja podrazumijeva slanje novca unutar RH koji je dostupan za isplatu primatelju jedan sat nakon slanja uz nižu naknadu. Dosadašnja standardna usluga slanja novca unutar RH kod koje je novac dostupan primatelju unutar nekoliko minuta od trenutka slanja je i dalje dostupna. Fina nudi uslugu pohrane vrijednosti u Splitu i Rijeci gdje korisnici mogu zakupiti pretinac sefa i pohraniti svoju vrijednost na sigurno čuvanje. Obveznicima PDV-a, primarno iznajmljivačima paušalistima, dostupne su i usluge izrade/slanja obrazaca u sustav ePorezna . Također, u poslovnicama Fine obavlja se isplata dividendi i udjela članovima Fonda hrvatskih branitelja, kao i usluga potpisivanja Suglasnosti za izravno terećenje određenim primateljima sredstava. U sklopu paketa mjera pomoći građanima i pružateljima socijalnih usluga za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata (Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije NN 104/22, 106/22, 121/22 sa izmjenama i dopunama NN 31/23, 74/23, 107/23 , 32/24) , kao ključan partner Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u poslovnicama Fine omogućena je realizacija subvencija kupona za sufinanciranje određenih režijskih troškova ili isplatu pomoći. Dodatno, tijekom 2023. godine radilo se na doradi OSPD sustava kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo podnošenja vaučera elektronskim putem. Za poslodavce koji imaju potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika u poljoprivredi Fina u svojim poslovnicama obavlja prodaju vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi . 11 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu KYC platforma (eng. Know Your Customer) podrazumijeva provjeru identiteta poslovnih subjekata (putem API-a) te se u 2023. godini nastavilo s ugovaranjem dodatnih korisnika. Ova aplikacija omogućuje korisnicima mrežni pristup nadležnim registrima uz primjenu funkcionalne logike za digitalizirano prikupljanje i analize stvarnog vlasništva klijenata u okviru odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19, 151/22). U 2023. Fina je dovršila razvoj usluge koja omogućava provjeru vlasničke strukture putem web servisa što omogućuje jednostavno korištenje bez dodatnih prilagodbi od strane korisnika, omogućujući tako brzu i jednostavnu integraciju i digitalizaciju. U kontekstu razvoja i uspostave sustava za razmjenu podataka o dugovanju korisnika teleoperatora u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, 14/24) i Zakona o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24) gdje je Fina imenovana kao upravitelj sustava te je zadužena za izradu metodologije i tehničku operacionalizaciju sustava, u 2023. godini izrađen je prijedlog Pravilnika o uspostavi i radu sustava za razmjenu podataka. U 2023. godini Fina je Ministarstvu financija (MF) omogućila upis ponuda za vrijednosne papire putem platforme za vrijednosne papire kojom su građani RH mogli upisati ponude za vrijednosne papire izdavatelja MF u poslovnicama Fine. S ciljem digitalizacije procesa upisa ponuda, platforma je integrirana sa svim dostupnim registrima, kao i SKDD-om, čime se osigurao jednostavan i brz upis ponuda ulagatelja te evidentiranje svih potrebnih podataka na računima ulagatelja. Nakon prve emisije u studenom 2023. godine koja se odvijala u poslovnicama Fine, intenzivno se radilo na web platformi koja omogućuje upis ponuda digitalnim putem, bez fizičkog dolaska u poslovnice Fine. 12 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Platni sustavi Od siječnja 2023. godine, uvođenjem eura kao službene valute, Fina upravlja EuroNKS i Euro NKSInst sustavima koji preuzimaju obradu preko 20 milijuna transakcija mjesečno koje su se ranije obrađivale u okviru kunskog NKS platnog sustava. Kontinuirano se radi na unaprjeđenjima, slijedom čega je u 2023. godini uveden dodatni ciklus obrade u terminski plan EuroNKS-a. Digitalizacijom broj transakcija SEPA kreditnih transfera kao i SEPA izravnih terećenja kontinuirano raste. U 2023. godini sedam poslovnih banaka u RH koristi instant shemu SEPA kreditnih transfera. Od lipnja 2023. godine Fina je omogućila i provedbu prekograničnih instant transakcija unutar SEPA područja kojeg čini 38 zemalja. U 2023. godini Fina je razvila sustav za provođenje prekograničnog i međunarodnog platnog prometa za HNB i njegove klijente, odnosno sve institucije koje imaju otvorene račune u HNB-u, kako bi se neometano odvijalo iniciranje i provođenje prekograničnih i međunarodnih naloga u valuti euro te su odrađene aktivnosti vezane za prelazak na novu konsolidiranu platformu TARGET sustava u dijelu prilagodbe na .xml formate poruka. Na području platnih sustava Fina je aktivna članica EACHA-e, Europskog udruženja automatiziranih klirinških kuća, unutar kojega održava kontakte i razmjenjuje iskustva sa svim klirinškim kućama u Europi. Također, sve važne aktivnosti i informacije vezane za EACHA-u, Fina prenosi nacionalnim bankama kroz održavanje Vijeća sudionika platnih sustava Fine. Vijeće ima ulogu razvijanja uzajamne kontinuirane suradnje između banaka kao korisnika i sudionika platnih sustava, zatim Fine kao vlasnika i operativnog upravitelja platnih sustava EuroNKS i EuroNKSInst te HNB-a kao regulatora sustava platnog prometa u zemlji. Unutar Vijeća sudionika platnih sustava, krajem 2023. godine obnovljen je rad Savjeta Vijeća sudionika platnih sustava kao predstavničkog tijela svih članova Vijeća sudionika. Instant transakcije u brojkama (2023. godina) obuhvaćeno je 60% klijenata banaka 1,2 milijuna transakcija 13 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 1.3. Segment digitalnih rješenja 14 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Digitalna rješenja obuhvaćaju upravljanje elektroničkim , arhivsko-dokumentacijskim i digitalnim proizvodima i uslugama za komercijalno tržište i državnu informacijsku infrastrukturu. Prihodi Prihodi od digitalnih rješenja u odnosu na prethodnu godinu bilježe porast od 12% te iznose 14,2 milijuna eura što čini 12% ukupnih prihoda. Slika 5. Prihodi od usluga digitalnih rješenja (u milijunima eura) Struktura prihoda Struktura prihoda od segmenta digitalnih rješenja prikazana je na sljedećem prikazu. Slika 6. Struktura prihoda od usluga digitalnih rješenja Naturalni pokazatelji Proširenjem portfelja usluga povjerenja Fina u izvještajnoj godini bilježi porast broja izdanih digitalnih certifikata u odnosu na prethodnu godinu. U trogodišnjem periodu broj aktivnih certifikata bilježi rast od 22%. Također, bilježi se porast izdanih ePass vjerodajnica (povećanje za 4% u posljednje tri godine), kao i broj novih korisnika NIAS sustava (povećanje za 9%). Broj poslovnih korisnika FINA B2B e-Računa također nastavlja ostvarivati porast (18% u posljednje tri godine) zbog primjene Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18). Slika 7. Naturalni pokazatelji pojedinih digitalnih usluga 9% 35% 56% 2021. 2022. 2023. CAGR 2023./ 2022. Aktivni certifikati u tisućama 422 498 627 22% 26% Broj izdanih vjerodajnica i korisnika NIAS-a u tisućama izdani ePass vjerodajnica 660 687 712 4% 4% jedinstveni korisnici NIAS sustava 1.572 1.720 1.868 9% 9% Trend kretanja broja korisnika servisa eRačun broj obveznika na centralnoj platformi B2G 5.766 5.799 5.778 0% 0% broj korisnika Fina B2B 36.941 44.902 51.469 18% 15% 15 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Usluge elektroničkog poslovanja Ove usluge obuhvaćaju upravljanje e-poslovanjem vezanim za izdavanje certifikata i vremenskih žigova te srodnih usluga iz područja PKI tehnologije. Usluge povjerenja podrazumijevaju digitalne certifikate, vremenski žig, potpisna rješenja te video identifikaciju i validaciju potpisa. Fina je prvi certificirani izdavatelj kvalificiranih certifikata u RH te jedna od rijetkih institucija u kojoj korisnik može pronaći sva rješenja za digitalizaciju procesa. Sukladno Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014.; dalje: eIDAS Uredba) i ETSI normama Fina je: • Izlistana na međunarodnoj i EU trusted listi kao izdavatelj kvalificiranih certifikata za elektroničke potpise i pečate te kvalificirani vremenski žig (Fina RDC 2020 CA); • Priznati izdavatelj kvalificiranih certifikata u MS root programu što znači da se certifikatima Fine vjeruje svugdje u svijetu u okviru korištenja MS operativnog sustava; • Izdavatelj TLS/SSL certifikata usklađenih s Certificate Transparency programom pa se isti mogu uspješno koristiti u Google Chrome internetskom pregledniku; • Izdavatelj kvalificiranih certifikata bankama i FinTech tvrtkama za servise iz Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23.12.2015 . ; dalje: PSD2 Direktiva) te je označena na EU Trusted listi za pružanje usluge izdavanja QWAC certifikata i članica je udruženja Open Banking Europe OBE S.A.S. koja povezuje kvalificirane pružatelje usluga povjerenja (QTSP-ove) koji izdaju certifikate za PSD2 servise; • Pružatelj usluge udaljene video identifikacije sukladno zakonskoj regulativi što znači da se u procesu izdavanja kvalificiranih i drugih vrsta certifikata korisnika može fizički identificirati putem audio-vizualne veze. Fina Validator omogućuje provjeru valjanosti kvalificiranog i naprednog elektroničkog potpisa i/ ili pečata uz podršku kvalificiranog certifikata. Provjera valjanosti provodi se prema eIDAS uredbi, ETSI normama te korištenjem pouzdanog popisa kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja država članica EU (eng. Trusted list). Ovu uslugu Fina nudi besplatno putem web aplikacije na web stranicama te putem mobilne aplikacije mFina . Digit.ALL platforma omogućava korisniku korištenje usluga prema svojim željama i potrebama. Digit.ALL uključuje usluge prijevoza, arhiviranja i digitalizacije papirnate dokumentacije, digitalne certifikate, vremenski žig, e-Potpis, Fina Validator, e-Račun i e-Arhiv. 16 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Digitalne usluge i servisi Digitalna rješenja predstavljaju podršku državnoj informacijskoj infrastrukturi i strategiji razvitka digitalne ekonomije te samostalna rješenja koja se temelje na razmjeni i pohrani elektroničkih dokumenata i isprava, a obuhvaćaju poslove poslovnog razvoja, komercijalnog plasmana i upravljanja uslugama i servisima. Digitalne usluge i servisi podrazumijevaju Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) unutar sustava e-Građani i e-Poslovanje s e- Ovlaštenjima i eIDAS čvorom, sustav e-Pristojbe, Centralnu platformu za razmjenu eRačuna - servis e-Račun za državu (e-Račun B2G), servis e-Račun za poslovne subjekte (e-Račun B2B), usluge ovjere eRačuna te Fina faktoring platformu. e-Račun Od početka primjene Zakona o elektroničkom izdavanju e-računa u javnoj nabavi (NN 94/2018) do 31.12.2023. godine zaprimljeno je više od 25 milijuna računa. Fina, u svojoj ulozi operativnog voditelja centralne platforme, kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na osiguranje neometanog rada centralne platforme, održavanje i unaprjeđenje njezinih funkcionalnosti te pruža podršku svim korisnicima platforme, uključujući obveznike javne nabave, izdavatelje e-računa te informacijske posrednike. Ukupan broj registriranih obveznika javne nabave na 31.12.2023. godine je gotovo 6.000, a broj izdavatelja koji su slali račune na centralnu platformu gotovo 46.000. U protekloj godini ostvaren je porast zaprimljenih prekograničnih e-računa putem PEPPOL mreže. Servis Fina e-Račun za poslovne subjekte u 2023. godini dosegao je gotovo 52 tisuće korisnika . Usluga e-Arhiv dostupna je korisnicima za pojedinačno arhiviranje ili arhiviranje direktno iz vlastitih sustava koristeći web servise, a korisnicima e-Računa se nudi kao dio cjelovitog paketa. Fina e-Arhiv servis omogućava arhiviranje svih oblika digitalnih i naknadno digitaliziranih poslovnih dokumenata, dokumenata i korisničkih podataka elektroničkih servisa (e-servisa) koji su povezani sa sustavom Fina e-Arhiv ili bilo kojih drugih vrsta dokumenata koje će korisnik generirati. Fina faktoring platforma je novi proizvod kojim se Fina uključila u tržište faktoringa na neposredan način nudeći potpuno digitaliziranu platformu za provedbu procesa faktoringa nad nedospjelim potraživanjima. Predmet tražbine je e-Račun, a sam proces uz pomoć ostalih servisa je u potpunosti digitaliziran. Digitalni potpis putem potpisnih certifikata te kompatibilnost s procesima korisnika daje visoku razinu sigurnosti i ubrzava dosadašnji način obavljanja faktoring poslovanja. 17 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Sustav e-Poslovanje (NIAS) poslovnim subjektima omogućuje pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu te elektroničku komunikaciju poslovnih subjekata i javnog sektora. Pružateljima e-usluga je omogućena integracija na podsustav eOvlaštenja u svrhu dobivanja dodatnih autorizacijskih podataka o poslovnim subjektima u čije ime autentificirani korisnik može djelovati. Osim toga, u 2023. godini obavljene su pripremne aktivnosti za izradu mobilne platforme e-Građani te za dvije mobilne verzije usluga Moj profil i e-Ovlaštenja. Napravljena je nadogradnja Statistike e- Građani novim izvještajima o prijavama Korisnika na prekogranične e-usluge i o prijavama Prekograničnih korisnika na hrvatske e-usluge, te je za iste podatke proširen skup podataka za potrebe BI-a. Kontinuiran je trend porasta opsega e-usluga koje su namijenjene poslovnim subjektima. Neke od usluga su: ePristojbe, ePoljoprivreda, START Plus, Uvjerenje iz kaznene evidencije, ePlovilo, eNautika, eGrađevinska dozvola i druge usluge u gradnji, eTurizam i druge. . godina) 1,9 milijuna korisnika (+8% u odnosu na 2022. godinu) 140 milijuna transakcija (580 milijuna od uvođenja do 31.12.2023. godine) 18 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Sustav e-Pristojbe (SeP) je središnji informacijsko-tehnološki sustav koji omogućuje izračun i plaćanje iznosa pristojbe i/ili naknade za pismena i radnje pred javnopravnim tijelima. Plaćanje je moguće izvršiti online unutar pojedinih e-usluga koje su korisnicima dostupne putem sustava e- Građani ili kartičnim plaćanjem putem EFT POS uređaja neposredno na mjestu pružanja usluga na šalterima pojedinih tijela i institucija. Značajan porast naplate usluga ostvaren je na elektroničkim uslugama Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra – ZIS OSS i e-Nautika. Od listopada 2023. godine građanima i poslovnim subjektima dostupan je Modul korisničkog sučelja za pristojbene obveznike. Modul je namijenjen svim pristojbenim obveznicima koji dostupne usluge javnopravnih tijela žele platiti unaprijed, prije podnošenja zahtjeva za uslugu. SeP u brojkama (2023. godina) 10 javnopravnih tijela 80 pružatelja usluga 274 usluge 527 EFT POS uređaja na šalterima policijskih uprava i postaja 89 EFT POS uređaja na šalterima lučkih kapetanija 11,2 milijuna eura naplaćenih pristojbi i naknada Platforma FondoviEU je nova platforma državne informacijske infrastrukture, objedinjena u jedinstveni upravljački oblik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kao nositelja državne informacijske infrastrukture. Fini, kao jednoj od četiri pružatelja dijeljenih usluga, sastavnici Centra dijeljenih usluga, povjerena je usluga operativnog izvršitelja razvoja, nadogradnji i održavanja komponenti Platforme FondoviEU. Unutar Platforme Fondovi EU su trenutno komponente NPOO FondoviEU, eFondovi i eKohezija te komponenta za provedbu poziva i natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Korištenjem ostalih sustava državne informacijske infrastrukture, komponente su povezane u jedinstvenu upravljačku cjelinu. 19 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Arhivsko-dokumentacijske usluge Arhivske usluge uključuju digitalizaciju, mikrofilmiranje, web arhiv, pohranu izvorne fizičke i elektroničke dokumentacije te SafeCut usluge. Navedene usluge pružaju se korisnicima iz privatnog i javnog sektora, a prepoznate su kao pouzdane i kvalitetne. Ocjena klijenata je posljedica kontinuiranog ulaganja u razvoj ljudskih resursa i tehnologiju za pružanje arhivskih usluga. U 2023. godini Digitalizacija javnog gradiva RH, kao poslovna inicijativa, prednjači u pruženim uslugama. Navedena usluga se temelji na javnim natječajima i suradnji s javnim stvarateljima gradiva. 20 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 1.4. Segment javnih servisa 21 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Segment javnih servisa obuhvaća poslove s državom koji su Fini, kao ključnom partneru, povjereni temeljem zakonskih i podzakonskih propisa. Poslove javnih servisa možemo podijeliti u tri cjeline: poslove ovrhe na novčanim sredstvima , poslove provedbe e-Dražbi te poslove registara . Prihodi Fina je u 2023. godini od usluga iz segmenta javnih servisa ostvarila prihod u visini od 30,6 milijuna eura što čini 25% ukupnih prihoda. Slika 8. Prihodi od javnih servisa (u milijunima eura) Struktura prihoda Struktura prihoda od javnih servisa prikazana je na slici u nastavku. Slika 9. Struktura prihoda od javnih servisa Naturalni pokazatelji E U 2023. godini Fina je zaprimila 818 tisuća osnova za plaćanje čime je ostvaren trogodišnji pad od 10%. U 2021. godini veći broj osnova bio je rezultat moratorija na provedbu osnova za plaćanje iz 2020. godine, a daljnje smanjenje pripisuje se snažnoj gospodarskoj aktivnosti, rezultat koje je otvaranje novih radnih mjesta i povećanje plaća. Slika 10. Naturalni pokazatelji javnih servisa 1% 15% 84% 2021. 2022. 2023. CAGR 2023./ 2022. Broj izvještaja prema načinu predaje-RGFI u tisućama Putem WEB-a 76 82 83 5% 1% U Excelu 83 93 98 9% 5% Na papiru 0,3 0,2 0,2 -25% -18% Broj provedenih elektroničkih javnih dražbi 7.048 4.851 3.220 -32% -34% Broj zaprimljenih osnova za plaćanje u tisućama 1.000 866 818 -10% -5% Poslovni subjekti 162 153 133 -9% -13% Građani 838 712 685 -10% -4% Iznos duga iz osnova za plaćanje u milijunima eur 2.181 2.086 2.983 17% 43% Poslovni subjekti 942 908 1.002 3% 10% Građani 1.239 1.178 1.981 26% 68% Ukupno naplaćeno osnova za plaćanje u milijunima eur 352 443 333 -3% -25% Poslovni subjekti 256 277 117 -33% -58% Građani 95 166 217 51% 31% 22 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Poslovi ovrhe na novčanim sredstvima Fina poslove provedbe ovrhe na novčanim sredstvima obavlja temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te pripadajućih podzakonskih akata. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ustrojena je kao centralizirani sustav provođenja ovrhe s jedinstvenim redoslijedom naplate te ustrojenim Jedinstvenim registrom računa (JRR), kao centralnom elektroničkom bazom podataka o svim računima i novčanim sredstvima otvorenim u bilo kojoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji u RH. 2023. godine implementirana je funkcionalnost dohvata podataka o osnovama za plaćanje koje su sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) stekle uvjete za fizičko uništenje te su kontaktirani ovrhovoditelji s velikim brojem osnova za plaćanje koje zadovoljavaju uvjete za uništenje kako bi im se osigurala mogućnost fizičkog izuzimanja osnova za plaćanje iz arhive te povrat. Također, napravljen je opsežniji redizajn i nadogradnja servisa eDugovanja za građane, kojima je putem platforme eGrađana ostvaren jednostavan i cjelovit pristup, pregled i preuzimanje podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje te mogućnost da putem ove usluge Fine otvore zaštićeni račun, dodaju novo zaštićeno primanje ili zatvore zaštićeni račun. Na ovaj način, građanima su usluge Fine postale još dostupnije 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Poslovi provedbe e-Dražbe Fina provodi postupke e-Dražbe u kojima se na nadmetanju putem javno dostupne računalne aplikacije predaju ponude za kupnju nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnim i stečajnim postupcima te postupcima osiguranja, temeljem odredaba Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 , 06/24 ) i Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22 , 27/24) . Navedenim postupkom osigurava se sljedeće: • Javna dostupnost podataka o svim nekretninama, pokretninama, pravima i imovini koji se prodaju u postupcima prisilne naplate objavom na mrežnim stranicama Fine u aplikacijama Očevidnik nekretnina i pokretnina i Javna objava; • Transparentnost provedbe postupka prodaje te mogućnost praćenja postupka prodaje putem javno dostupnih aplikacija (Očevidnik i Javna objava); • Elektronička provedba prodaje predmeta koji se prodaju u ovršnom, stečajnom i postupku osiguranja i to putem aplikacije e-Dražba kojoj se može pristupiti uz ispunjenje zakonskih preduvjeta (uplata jamčevine, digitalni certifikat). 23 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Međunarodni projekt „LEILA – towards a muLtilingual European platform for judIcaL Auctions“ Fina je 2023. godine sudjelovala na međunarodnom projektu kojeg je sufinancirala Europska komisija u okviru Programa za pravosuđe (Justice Programme). Nositelj međunarodnog projekta je Ministarstvo pravosuđa Republike Italije, a projektom se razvila višejezična platforma koja će olakšati elektroničku razmjenu podataka nacionalnih davatelja usluga o imovini koja se prodaje u sudskim postupcima. Fina je unutar projekta omogućila dohvat i pretragu podataka iz sustava elektroničkih javnih dražbi, slijedeći zajedničke tehničke specifikacije koje je definirala Europska komisija te se povezala s višejezičnom platformom i eJustice portalom. Fina je omogućila da podaci o imovini koja se prodaje u ovršnom, stečajnom i postupku osiguranja i to putem e-Dražbe, a koji su građanima dostupni putem postojeće Finine aplikacije Očevidnik nekretnina i pokretnina, budu dostupni i europskom tržištu za sudsku prodaju. Poslovi registara Jedinstveni registar računa Fina vodi Jedinstveni registar računa (JRR) od 2002. godine u skladu s Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te Pravilnikom o Jedinstvenom registru računa (NN 53/20). Pravilnikom o JRR-u u hrvatsko zakonodavstvo preuzet je dio Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018 . ; dalje: Direktiva (EU) 2018/843). Temeljem Direktive se u JRR, između ostalih, upisuju i podaci o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata kao i podaci o sefovima kod obveznika koje koriste poslovni subjekti. Obveznici dostave podataka (Hrvatska narodna banka, banke, stambene štedionice i kreditne unije) u JRR dostavljaju podatke o otvorenim računima, novčanim sredstvima, sefovima i fizičkim osobama stvarnim vlasnicima, kao i podatke o naknadno nastalim promjenama po prethodno dostavljenim podacima. Fina intenzivno razvija novu aplikaciju JRR temeljenu na odredbama Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela (NN 151/22) kojim se definira pristup podacima iz JRR-a nadležnim tijelima (MUP, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava i Državno odvjetništvo). 24 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Registar godišnjih financijskih izvještaja – RGFI RGFI je središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit koji je ustrojen temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (NN 47/03). Temeljem Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20, 47/20, 114/22 i 82/23) Fina vodi RGFI te je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnih postupaka protiv poduzetnika i odgovorne osobe koji ne dostave propisanu dokumentaciju radi javne objave sukladno rokovima, te poduzetnika i osoba koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe. Fina je 2023. započela sa reinženjeringom RGFI- a koji se odvija u fazama do 2026. godine, a podrazumijeva modernizaciju sustava uvažavajući prilagodbu relevantnim propisima i direktivama EU od kojih valja istaknuti integracija na NIAS te uvođenje novog formata izvještavanja XBRL. U 2023. godini ukupno je obrađeno 181 tisuća GFI-a što je 3% više u odnosu na prethodnu godinu. Promatramo li strukturu zaprimljenih izvještaja prema formatu predaje najveći broj obveznika, njih 54,1%, izvještaje još uvijek dostavlja u excel formatu u poslovnicu Fine (bilo osobno, putem pošte ili putem OSPD servisa), 45,8% obveznika koristi web aplikaciju RGFI dok 0,1% obveznika koristi obrasce na papiru. RGFI u brojkama (2023. godina) 181 tisuća zaprimljenih i obrađenih izvještaja 145 tisuća javno objavljenih izvještaja 46% predanih izvještaja putem web aplikacije RGFI 12 tisuća prekršajnih naloga zbog nepredaje izvještaja radi javne objave 15 tisuća prekršajnih naloga zbog nepredaje izvještaja za statističke svrhe 25 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu info.BIZ Servis info.BIZ pruža uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata te poslovnoj okolini u kojoj djeluju. U servisu info.BIZ prezentirani su adresni i financijski podaci, pokazatelji poslovanja poduzetnika (pravnih osoba i obrtnika, obveznika poreza na dobit), ocjena kreditnog rejtinga prema priznatim svjetskim standardima (usklađeno s Basel III smjernicama i MSFI 9) i kreditni limit, adresni i osnovni financijski podaci financijskih institucija, neprofitnih organizacija i proračunskih korisnika za posljednjih pet godina te adresni podaci obrtnika , obveznika poreza na dohodak. Servis nudi brz i jednostavan pristup velikom broju poslovnih podataka i informacija u stvarnom vremenu te korisnicima omogućuje brže, jednostavnije i sigurnije donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenje klijenata, pojednostavljuje izradu poslovnih analiza te praćenje trendova na tržištu. Tijekom 2023. godine servis je obogaćen novim funkcionalnostima među kojima je za istaknuti suradnja s partnerom Coface u dijelu dohvata financijskih podataka za poslovne subjekte iz regije (Srbija i Slovenija) . Registar koncesija Registar koncesija je središnji izvor informacija o svim koncesijama i jedinstvena elektronička evidencija svih ugovora o koncesijama danima na području RH koji vodi Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom te temeljem ugovornog odnosa s MF od 2004. godine. Registar je javno dostupan putem internet tehnologije bez naknade. Registar financijskih izvještaja neprofitnih organizacija Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom, a temeljem ugovornog odnosa s MF, obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja neprofitnih organizacija koja je propisana je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14, 114/22) i pravilnicima donesenim temeljem Zakona (NN 31/15, 67/17, 115/18 i 21/21). U 2023. godini zaprimljeno je i obrađeno 44.000 financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. 26 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Registar stvarnih vlasnika Registar stvarnih vlasnika (RSV) je središnja elektronička baza koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova, a koji je ustrojen temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19 i 151/22). RSV ima pozitivne učinke na zajednicu jer domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama osigurava dostupnost podataka o stvarnom vlasniku – fizičkoj osobi/fizičkim osobama konkretnog pravnog subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranog prava. Uvid u javne podatke iz RSV omogućen je bez naknade putem sustava e-Građani. Fina je ovlašteni tužitelj temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19 i 151/22) za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnih subjekta koji ne dostave podatke u RSV na način i u rokovima koji su propisani Pravilnikom o registru stvarnih vlasnika (NN 53/19 i 1/20). U 2023. godini izdano je gotovo devet tisuća prekršajnih naloga. U 2023. godini započele su pripreme za spajanje nacionalnog registra RSV na sustav koji povezuje nacionalne registre stvarnog vlasništva država članica EU (BORIS). Cilj uspostave BORIS-a je omogućiti pravo pristupa podacima o stvarnom vlasništvu korisnicima država članicama EU. Ostali registri za koje Fina pruža usluge uspostave i održavanja programske podrške MF jesu Registar revizora i Registra poreznih savjetnika. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Fina je u postupku razvoja Registra proizvođača s posebnom odgovornošću (RPPO). RPPO podrazumijeva elektroničku bazu podataka o proizvođačima proizvoda koji su dužni izvršavati obveze propisane Zakon om o gospodarenju otpadom (NN 84/21 , 142/2 ) o proizvodima i količinama proizvoda stavljenih na tržište te ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom, posebice podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu. Nova usluga u 2023. godini je Fina Licitator - digitalna platforma koja omogućuje sigurnu i pouzdanu prodaju nekretnina, pokretnina i prava putem online nadmetanja. Fina Licitator omogućuje građanima, privatnim subjektima i tijelima državne uprave bržu i transparentnu prodaju nekretnina, dok prodavateljima omogućuje postizanje većih prodajnih cijena. 27 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 1.5. Segment servisa za državu 28 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Segment servisa za državu obuhvaća niz aktivnosti koje su u funkciji pružanja tehničko- tehnološke i poslovno-operativne podrške ključnim procesima i informacijskim sustavima državnih tijela, sve sa svrhom osiguravanja kontinuiteta poslovanja i rada navedenih servisa. Podrška podrazumijeva brojne dorade i prilagodbe sukladno izmjenama u propisima prema pripadajućoj nadležnosti te dizajniranje i uspostavu novih poslovnih procesa i IT rješenja u cilju provođenja reformskih mjera, ostvarenja strateških nacionalnih ciljeva, usklađenja s EU direktivama ili zahtjeva za unaprjeđenjima kao i onima koji nastaju kao odgovor na neplanirana izazovna zbivanja u društvu i ekonomiji. Kroz dugogodišnju uspješnu suradnju s državnim tijelima, Fina se dokazala te i dalje opravdava status pouzdanog partnera te aktivno sudjelujući u predlaganju i realizaciji unaprjeđenja i digitalizacije procesa u državi i stvaranju novih proizvoda i usluga. Prateći ključne promjene u okruženju, provode se stalne prilagodbe poslovnih modela i metoda rada, ulaže se u nova znanja sve s ciljem održavanja kvalitete i konkurentnosti. Najznačajniji korisnici usluga iz djelokruga rada su Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Porezna uprava, Središnji registar osiguranika, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Prihodi Fina je u 2023. godini od usluga servisa za državu ostvarila prihod od 24 milijuna eura što čini 20% ukupnih prihoda. Slika 11. Prihodi servisa za državu (u milijunima eura) Struktura prihoda Struktura prihoda usluga za državu prikazana je na sljedećem grafu. Slika 12. Struktura prihoda od servisa za državu 10% 18% 6% 61% 5% 29 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Naturalni pokazatelji Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu prikazani su u nastavku. Slika 13. Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu Sustav državne riznice Poslovi državne riznice podrazumijevaju evidentiranje i raspored javnih prihoda, tehnološko- operativnu i informatičko-tehničku podršku te upravljanje i vođenje ostalih poslovnih odnosa i pružanja usluga sukladno ugovorenim obvezama s Ministarstvom financija. U 2023. godini provedene su aktivnosti u cilju unaprjeđenja funkcionalnosti prihvata naloga za prekogranična, odnosno međunarodna plaćanja po zahtjevu Poreznu uprave. Uspostavljen je novi način namirenja nedostajućih sredstava za provedbu naloga povrata, odnosno preknjiženja po računima zajedničkih prihoda, uspostavljen je novi kanal za razmjenu podataka za potrebe izvještavanja Carinske uprave, a sustavi Prekršajne evidencije i Registar neplaćenih kazni su unaprijeđeni u dogovoru s naručiteljem. Dalje, tijekom godine uspostavlja se nova aplikacija „Upit o trošenju sredstava državnog proračuna“ koja omogućava pretragu i uvid u isplate sredstava iz državnog proračuna, odnosno financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna, s jedinstvenog računa državnog proračuna te će pružiti proširene mogućnosti pregleda isplata i strukturiranja podataka. S obzirom na veličinu državnog proračuna i broja transakcija koje se obavljaju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, nova aplikacija predstavlja jednu od najvećih baza podataka o isplatama proračunskih sredstava u hrvatskom javnom sektoru. 2021. 2022. 2023. CAGR 2023./ 2022. START Osnovano trgovačkih društava 1.612 2.321 2.553 26% 10% Osnovano obrta 243 309 439 34% 42% Broj uređaja i transkacija POS uređaji na lokacijama 788 1.400 1.829 52% 31% Broj transakcija putem POS uređaja-kartice u tisućama 49 129 319 154% 148% Broj transakcija putem interneta u tisućama 61 106 299 122% 183% REGOS Zaprimljeni i obrađeni JOPPD/R-Sm obrasci u milijunima 3,7 3,7 3,9 3% 5% Obrađeno pojedinačnih slogova u milijunima 60 63 62 2% -2% Stavke - promet po osobnim računima 111 108 103 -4% -4% 30 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Sustav za Centralizirani obračun plaća za javni sektor Poslovi podrške sustavu Registra zaposlenih i Centralizirani obračun plaća za državnu i javne službe (COP) u nadležnosti su Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije , a korisnici sustava su sva državna tijela i javne službe kojima se rashodi za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu. Zakon o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama (NN 59/23) propisuje obvezu korištenja Registra zaposlenih i Centraliziranog obračuna plaća za sve korisnike državnog proračuna što će rezultirati širenjem institucionalnog opsega te se Fina imenuje izvršiteljem obrade podataka u ime tijela nadležnog za službeničke odnose. Porezna reforma i izmjena Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23) od početka 2023. godine donijeli su brojne izmjene u pravilima za obračun plaća pri čemu je pravovremeno prilagođen i sustav Centraliziranog obračuna plaća za državne i javne službe (COP). Usporedno, sustav se pripremao za najavljene izmjene Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23) kako bi podržao isplatu plaća po novim koeficijentima i novim pravilima izračuna. Kroz projekt Europskog socijalnog fonda (ESF) uspostavljen je izvještajni sustav u funkciji središnjeg poslovno-informacijskog sustava za provođenje analiza, simulacija te analitičke podrške namijenjene dijelovima procesa kolektivnog pregovaranja koji utječe na rashode za zaposlene te praćenje financijskih i pravnih učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora u državnim tijelima i javnim službama, a sustav je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike. U sklopu realizacije NPOO sufinanciranih projekata – HRM za državu i sustav Centralizirane selekcije, a za potrebe razmjene podataka razvijena su sučelja prema Registru zaposlenih u državnoj i javnim službama kao matičnim registru podataka o zaposlenima u javnom sektoru, uz izlaganje RegZap-a na državnu informacijsku sabirnicu (GSB). U 2023. godini je nastavljeno kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001:2013, u sklopu kojeg je proveden i redovni audit informacijske sigurnosti. COP u brojkama (2023. godina) 197 institucija državnih tijela 1.812 institucija javnih službi više od 73 tisuće obračuna 4,4 milijuna pojedinačnih isplata 31 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Sustav START i HITRO.HR Sustavi START i START Plus su elektroničke usluge koje predstavljaju prilagođenu uslugu pokretanja poslovanja za korisnike i zajedno s uslugom Kalendar plaćanja (JPPON), koja omogućava praćenje određenih obveznih davanja koja su poslovni subjekti dužni podmiriti, pripadaju skupini iz sustava podrške gospodarstvu, a svrha im je podržati i rasteretiti poslovanje poduzetnika i obrtnika u RH. Sustav START omogućuje elektroničko pokretanje poslovanja za trgovačko društvo (d.o.o. i j.d.o.o.) i obrt, povezujući više nadležnih tijela i njihove postupke u jednu elektroničku uslugu. START u brojkama (2023. godine) osnovano 2.553 trgovačka društva (+10% u odnosu na 2022. godinu) osnovano 439 obrta (+42% u odnosu na 2022. godinu) 17% trgovačkih društava osnovano preko START-a 5% obrta osnovano preko START-a Fina je u 2023. godini uspostavila novi informacijski sustav START Plus - sustav za elektroničko ishođenje dozvola potrebnih za obavljanje određenih djelatnosti iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) putem kojeg je poduzetnicima omogućeno elektroničko ishođenje 20 različitih licenci. Sustav je integriran na državnu informacijsku infrastrukturu i dodatne registre kao izvore podataka, a projekt je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) i Operativni sporazum za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. START Plus je nastavak digitalizacije usluga koje državna i javna uprava pružaju poduzetnicima, a svrha uspostave je unaprjeđenje regulatornih uvjeta za poslovanje, nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja te povećanje učinkovitosti G2B usluga. Putem servisa HITRO.HR može se osnivati tvrtka dolaskom u poslovnicu Fine. HITRO.HR-a u brojkama osnovano 1.200 trgovačkih društava 8% osnovanih trgovačkih društava U 61 Fininoj poslovnici Putem servisa e-Tvrtka može se osnovati tvrtka posredstvom javnog bilježnika. e-Tvrtka u brojkama osnovano 6.200 trgovačkih društava 42% osnovanih trgovačkih društava Servis HITRO.HR kroz 61 ured u Finim poslovnicama omogućuje osnivanje trgovačkih društava u fizičkom i u elektroničkom obliku, uz sudjelovanje javnog bilježnika. 32 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Središnji registar osiguranika Fine putem informacijskog sustava REGOS obavlja najveći dio poslova u ime i za račun REGOS-a što uključuje poslove vođenja registra osiguranika II. stupa, prikupljanja podataka po osiguranicima o obveznim mirovinskim doprinosima putem obrazaca R-S/RSm i obrasca JOPPD, raspoređivanja sredstava doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja I. i II. stupa po računima osiguranika te osigurava sve tijekove novca i informacija povezanih s tim procesima. Za ovaj poslovni sustav Fina osigurava tehnološka znanja za operativni razvoj poslovnih procesa, informatička znanja za razvoj aplikativnih rješenja, telekomunikacijsko-informatičku infrastrukturu te ljudske i druge resurse za operativno obavljanje ugovorenih poslova u svojoj poslovnoj mreži. U 2023. godini nastavljeno je kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001:2013, u sklopu kojeg je proveden i redovni audit informacijske sigurnosti. Uz to, posebna pozornost posvećuje se sigurnosti sustava i zaštiti podataka s naglaskom na zaštitu tajnosti osobnih podataka te zaštiti informacijskog sustava od vanjskog i unutarnjeg neovlaštenog pristupa. REGOS u brojkama (2023. godina) zaprimljeno i obrađeno 3,9 milijuna JOPPD/R-Sm obrazaca obrađeno 62 milijuna pojedinačnih slogova 2,2 milijuna osobnih računa osiguranika 3,4 milijuna stavaka za uplatu doprinosa II. stupa 103,3 milijuna stavaka prometa po osobnim računima 277 prvih prijava u OMF 234 promjene OMD-a 340 promjena kategorije OMF-a 77 eIzjava o izboru mirovine 21 ePrijava u MOD 33 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica omogućava naplatu određenih prihoda državnog proračuna platnim karticama putem EFTPOS uređaja ili putem internetskih usluga, temeljem Odluke o primjeni i vođenju Sustava za naplatu javnih davanja putem platnih kartica (NN 123/19) te sporazumu sa Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije k ao nadležnim tijelom. U 2023. godini nastavljeno je širenje primjene naplate javnih davanja platnim karticama putem EFTPOS uređaja kao i putem interneta. Na lokacijama Lučkih kapetanija implementirano je 72 EFTPOS uređaja za naplatu pristojbi i naknada. Implementirano je dodatnih 400 EFTPOS uređaja za naplatu pristojbi u Ministarstvu unutarnjih poslova čime se građanima značajno širi mogućnost kartičnog plaćanja usluga javne uprave. Ukupan volumen naplate karticama kroz Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica narastao je za 71% u odnosu na prethodnu godinu. MUP fondovi Tijekom 2023. godine Fina je intenzivno sudjelovala u aktivnostima uspostave sustava MUP fondovi, informacijskog sustava koji će digitalizirati i automatizirati procese pripreme i provedbe projekata koji se financiraju iz programa fondova za unutarnje poslove. Sustav je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, a namijenjen je korisnicima koji sudjeluju u procesima vezanim uz provedbu Programa fondova za unutarnje poslove (Upravljačkom tijelu, tijelima u sustavu upravljanja i kontrole te krajnjim korisnicima – ministarstvima i udrugama). Sustav za nadzor potrošnje posebnog goriva Tijekom 2023. godine u kontinuitetu je pružana usluga vođenja sustava nadzora potrošnje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i ribarstvu kao i nadzora potrošnje plinskog ulja u plovidbi. Anketni informacijski sustav Financijskog inspektorata Fina je tijekom 2023. godine obavljala aktivnosti održavanja i podrške Anketnom informacijskom sustavu Financijskog inspektorata (FIAS) putem kojeg se provodi anketiranje određenih skupina obveznika popunjavanja Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19 i 151/22). U 2023. godini provedene su dvije ankete za najveću skupinu obveznika popunjavanja predmetnog Upitnika – poslovne subjekte koji se bave računovodstvenim profesijama. Uspostava sustava je značajno optimizirala prikupljanje podataka te povećala učinkovitost daljnje obrade. 34 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 2. Financijski rezultati 35 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Fina je u 2023. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 0,5 milijuna eura što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje od 20%. Iz redovnog poslovanja ostvaren je bruto gubitak u iznosu 1,7 milijuna eura, dok je iz financijskog dijela poslovanja ostvarena bruto dobit u iznosu od 2,6 milijuna eura. Slika 14. Financijski rezultati poslovanja Fina u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentirane neizvršene osnove za plaćanje niti je transakcijski račun bio u blokadi, a obveze uredno podmiruje bez potrebe za kreditnim zaduživanjem. Sukladno Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 31/23, 74/23, 107/23), Fina je primila subvenciju u iznosu 1,5 milijuna eura. S druge strane, Fina je sukladno Odluci o raspodjeli dobiti, dio dobiti iz 2022. godine u iznosu od 0,3 milijuna eura uplatila u Državni proračun. Pozicija (milijuni eura) 2022. 2023. 2023./ 2022. Poslovni prihodi 115,2 118,5 3% Poslovni rashodi 115,3 120,2 4% Dobit/gubitak iz redovnog poslovanja -0,1 -1,7 Financijski prihodi 2,1 3,3 53% Financijski rashodi 1,3 0,6 -51% Dobit/gubitak iz financijskog poslovanja 0,9 2,6 Ukupni prihodi 117,3 121,8 4% Ukupni rashodi 116,5 120,9 4% Bruto dobit 0,8 0,9 14% Neto dobit 0,7 0,5 -20% Pokazatelji poslovanja Neto imovina 208,2 mil.€ 208,6 mil.€ 0,2% Neto profitna marža 0,6% 0,4% -23% Koeficijent tekuće likvidnosti 3,5 3,9 12% Koeficijent zaduženosti 0,1 0,1 1% Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1,0 1,0 0% EBIT 0,8 mil.€ 1,1 mil.€ 32% EBITDA 18,1 mil.€ 18,4 mil.€ 2% ROA 0,3% 0,2% -21% ROE 0,3% 0,3% -21% 36 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 2.1. Prihodi U 2023. godini Fina je ostvarila 121,8 milijuna eura prihoda što je 4% više u odnosu na prethodnu godinu. Slika 15. Prihodi po segmentima Promatrajući prihode prema najznačajnijim segmentima poslovanja, poslovi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, unutar segmenta javnih servisa , evidentirali su najveći pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 0,8 milijuna eura. Rezultat je to količinski manje zaprimljenih osnova za plaćanje (5%) što se pripisuje gospodarskom rastu u protekloj godini. Značajan je rast prihoda od platnog prometa za 3,6 milijuna eura unutar segmenta poslovanja za financijsku industriju . Navedeno je rezultat rasta naturalnih pokazatelja po ovoj osnovi, a ponajviše se to odnosi na elektroničke naloge za plaćanje. Na rast prihoda u ovom segmentu utjecao je razvoj platforme za vrijednosne papire, kao i ponuda emisije trezorskih zapisa MF u poslovnicama Fine. U segmentu usluga za državu prihodi bilježe porast od milijun eura ponajprije zbog rasta prihoda od podrške sustavu riznice za 1,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Rastu prihoda pridonijela je uspostava digitalne platforme START Plus za licenciranje 19 dozvola iz različitih područja djelatnosti. Dvoznamenkaste stope rasta prihoda bilježi segment digitalnih rješenja (u iznosu od 1,5 milijuna eura) uslijed većih prihoda od razvoja digitalnih usluga (1,0 milijun eura) u dijelu nadogradnje i održavanja elektroničkih sustava NIAS, ePristojbe i digitalne platforme Fondovi EU. Prihodi Fine mogu se podijeliti na one ostvarene temeljem javne ovlasti te one ostvarene temeljem komercijalnih ugovora. Javna ovlast je djelatnost dodjeljena Fini temeljem Zakona o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05), Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20, 47/20, 114/22 I 82/23), Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) ili bilo kojeg drugog zakona bez obzira je li je dodatno uz njega sklopljen ugovor. Fina je u 2023. godini 53% svojih prihoda ostvarila iz usluga koje je izvršila temeljem javnih ovlasti. Slika 16. Prihodi temeljem javnih ovlasti ili komercijalnih ugovora za 2023. godinu 47% 53% Prihodi temeljem javnih ovlasti Komercijalni prihodi Pozicija (milijuni eura) 2022. 2023. 2023./ 2022. Udio u 2023. Prihodi 117,3 121,8 4% 100% Segment poslovanja za financijsku industriju 36,8 40,4 10% 33% Segment javnih servisa 31,9 30,6 -4% 25% Segment servisa za državu 22,9 24,0 4% 20% Segment digitalnih rješenja 12,7 14,2 12% 12% Ostali prihodi 13,0 12,6 -3% 10% 37 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 2.2. Rashodi Ukupni rashodi Fine za 2023. godinu iznose 120,9 milijuna eura što je 4% više u odnosu na ostvarenje prethodne godine. Povećanje rashoda rezultat je većih troškova otpremnina, energije, sirovina i materijala te operativnih troškova uslijed inflacije. U nastavku slijedi osvrt najznačajnijih izvještajnih kategorija rashoda uz pojedinačna odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne godine. Slika 17. Rashodi po vrstama 1. Troškovi osoblja Troškovi osoblja obuhvaćaju plaće i doprinose, troškove školovanja, službenog puta, prijevoz na posao i s posla, troškove prigodnih nagrada i darova, ostale potpore i naknade, rezerviranja za primanja zaposlenih, otpremnine te osiguranje zaposlenih. U 2023. godini troškovi osoblja iznose 56,2 milijuna eura te su veći 4% u odnosu na prethodnu godinu što je primarno posljedica provedenih otpremnina zbog osobno uvjetovanih otkaza. Ako se promatra trošak plaća i doprinosa, vidljiv je blagi porast od 1% u odnosu na godinu prije. 2. Operativni troškovi Operativni troškovi obuhvaćaju troškove usluga održavanja software-a, održavanja i čuvanja objekata, opreme i vozila, usluge student servisa, savjetovanja, bankarske usluge, telekomunikacijske usluge, poštarinu, usluge čišćenja, usluge promidžbe i reklame, komunalne i usluge prijevoza, usluge trezoriranja gotovine te premije osiguranja. Operativni troškovi za 2023. godinu iznose 28,2 milijuna eura te su veći 4% odnosu na realizaciju prethodne godine, ponajviše kao posljedica većih troškova usluga održavanja aplikativnog softvera, prava korištenja licenci za softver, zatim troškova trezoriranja gotovine te čuvanja imovine. Pozicija (milijuni eura) 2022. 2023. 2023./ 2022. Udio u 2023. Rashodi 116,5 120,9 4% 100% Troškovi osoblja 54,0 56,2 4% 46,5% Operativni troškovi (troškovi usluga) 27,1 28,2 4% 23,3% Amortizacija 17,27 17,33 0,3% 14,3% Ostali troškovi poslovanja 6,1 7,8 29% 6,5% Vrijednosna usklađenja 5,8 5,1 -12% 4,2% Troškovi sirovina i materijala 4,7 5,4 15% 4,5% Financijski rashodi 1,3 0,6 -51% 0,5% Troškovi prodane robe 0,3 0,3 -23% 0,2% 38 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3. Amortizacija Troškovi amortizacije za 2023. godinu iznose 17,3 milijuna eura te su na razini prethodne godine. 4. Ostali troškovi poslovanja Ostali troškovi poslovanja obuhvaćaju porezno nepriznati PDV, rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima, naknadno utvrđene rashode iz proteklih godina, donacije i sponzorstva, troškove stručnog usavršavanja radnika, troškove stručne literature i tiska, upravne i sudske troškove i takse, članarine strukovnim organizacijama, propisane naknade i doprinose, troškove reprezentacije i slične usluge. Ovi troškovi za 2023. godinu iznose 7,8 milijuna eura te su 29% viši u odnosu na realizaciju prethodne godine ponajviše zbog otpisa dugotrajne imovine u pripremi za koju je utvrđeno da neće donositi buduće ekonomske koristi. 5. Vrijednosna usklađenja Vrijednosna usklađenja u 2023. godini manja su 12% u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica smanjenja potraživanja od poslova prisilne naplate. 6. Troškovi sirovina i materijala Troškovi sirovina i materijala iznose 5,4 milijuna eura te su 15% veći u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica viših cijena energije i potrošnog materijala. 7. Financijski rashodi Financijski rashodi iznose 0,6 milijuna eura te su 51% manji u odnosu na prethodnu godinu zbog izmjene strukture financijskog portfelja. 8. Troškovi prodane robe Troškovi prodane robe za 2023. godinu iznose 0,3 milijuna eura te su 23% manji u odnosu na prethodnu godinu uslijed manje prodaje biljega. 39 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 2.3. Investicijska ulaganja Ukupna investicijska ulaganja Fine u ovoj godini iznosila su 12,5 milijuna eura što je 9% više nego prethodne godine pri čemu se više od polovice ovog iznosa odnosi na ulaganja u informatičku opremu, a 22% ulaganja odnosi se na građevinsko obrtničke radove na raznim lokacijama Fine. Sva svoja investicijska ulaganja u 2023. godini Fina je financirala iz vlastitih izvora. Slika 18. Struktura investicija Pozicija (milijuni eura) 2022. 2023. 2023./ 2022. Udio u 2023. Investicijska ulaganja 11,5 12,5 9% 100% Informatička oprema 6,2 6,7 8% 54% Građevinsko obrtnički radovi 2,2 2,7 22% 22% Blagajničko trezorska oprema 1,1 1,0 -2% 8% Sustavi tehničke zaštite 0,8 0,8 3% 6% Energetika 0,8 0,7 -18% 5% Oprema za mikrofilm i optiku 0,0 0,3 0% 3% Ostalo (namještaj, zgrade i dr.) 0,4 0,2 -54% 1,3% Uredska oprema 0,0 0,1 111% 0,6% 40 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3. Izvješće o održivosti 41 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.1. Opće informacije Današnje poslovno okruženje zahtjeva održiv pristup poslovnim procesima koji pred poslovne subjekte postavlja izazov usvajanja i primjene cjelokupnog koncepta održivog razvoja kao i obvezu strukturiranog izvještavanja o održivosti. EU je legislativno regulirala pojam održivosti unutar ESG koncepta putem Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti ( Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16.12.2022.; dalje: CSRD) i pripadajućih Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS). E - Okolišni aspekt uključuje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama te smanjenja utjecaja na okoliš (očuvanje bioraznolikosti, sprječavanje zagađenja, upravljanje otpadom i kružno gospodarstvo i dr.). S - Društveni aspekt odnosi se na pitanja nejednakosti, inkluzije, radnih odnosa, ulaganja u ljudski kapital i izgradnju odnosa sa zajednicom. G - Upravljački aspekt obuhvaća odgovorno poslovno ponašanje i usklađenje s pitanjima održivog razvoja te uključuje pitanja poput upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, antikorupcijskih politika, sastava upravljačkih tijela i pitanja nagrađivanja u pogledu upravljanja aspektima održivosti. 42 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.1.1. Izjava o održivosti Iako obveza izvještavanja prema CSRD Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti započinje s izvještajem za 2024. godinu, Fina svojim dionicima želi pokazati opredijeljenost ka održivom poslovanju. Stoga je u 2023. godini Fina započela projekt usklade poslovanja s novom CSRD regulativom i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti ESRS. Za izvještavanje o održivosti prethodnih godina korišteni su standardi Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), dok je izvještaj za 2023. godinu sastavljen prateći elemente ESRS standarda koji daju novi pogled na poslovanje uzimajući u obzir sve aspekte održivosti te Fini predstavljaju polaznu točku za identificiranje informacija koje nedostaju kako bi u narednim razdobljima zadovoljila sve zahtjeve za objavom. Izvještaj o održivosti za 2023. godinu, koji je sastavni dio Godišnjeg izvještaja o poslovanju, pruža dionicima dubinski pogled u Finino poslovanje, strateški pristup održivosti, procese kojima upravlja, materijalne teme, rizike, prilike te inicijative koje Fina poduzima kako bi unaprijedila upravljanje okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima kroz kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno razdoblje. Kratkoročno razdoblje podrazumijeva razdoblje poslovne godine koja traje 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci, srednjoročno razdoblje se odnosi na razdoblje trajanja Finine Strategije digitalne transformacije i traje do 2025. godine, dok se dugoročno razdoblje odnosi na aktivnosti smanjenja CO 2 te traje do 2030. odnosno 2050. godine. U 2024. godini Fina planira donijeti Akcijski plan provedbe Strateškog okvira održivog razvoja Fine do 2025. godine i Akcijski plan za smanjenje ugljičnog otiska , čije će mjere započeti s implementacijom u istoj godini. Strateškim okvirom bit će obuhvaćeno šest ciljeva održivog razvoja (SDG) koji su usmjereni poboljšanju efikasnosti i efektivnosti poslovnih procesa, kvalitetnijoj podršci i usluzi klijentima te razvoju Fininih djelatnika. Za svaki cilj definirat će se ključni mjerni pokazatelji učinka (KPI) te će na ovaj način Strategija digitalne transformacije 2021. - 2025. godine biti dopunjena mjerljivim kriterijima provedbe održivosti u poslovanju. Tijekom 2023. godine Fina se pripremala za implementaciju CSRD direktive te kroz detaljnu analizu stanja postavila okvire za izradu dubinske analize održivosti, odnosno za identifikaciju i procjenu stvarnih ili potencijalnih, pozitivnih ili negativnih učinaka povezanih s vlastitim poslovnim procesima, proizvodima ili uslugama koji nastaju direktno (zbog vlastitih aktivnosti) ili indirektno (kroz poslovne odnose).Također, Fina je identificirala dionike te provela procjenu materijalnih tema . Detaljna analiza stanja provela se kako bi se dobio uvid u trenutnu situaciju, dok se u narednom periodu planira uspostava metodologije dubinske analize kojom bi se ista provodila kontinuirano što rezultira preciznijim informacijama.Obzirom na kompleksnost informacija koje traže pojedini opći ili tematski standardi, potrebno je dulje vrijeme za implementaciju istih. Iako je Fina ovogodišnjim izvještajem obuhvatila većinu zahtjeva, u planu su daljnje aktivnosti za implementaciju izostavljenih standarda kako bi bila potpuno usklađena sa CSRD direktivom i pratećim standardima. 43 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Prilog 3. daje sustavan pregled tema koje nisu materijalno značajne te je iste opravdano izostaviti iz objave, dok Prilog 4. daje pregled ESRS standarda koji su izostavljeni uz navođenje razloga njihovog izostavljanja. U tematskom standardu E1-Klimatske promjene zbog nedostatka sveoubuhvatnih podataka izostavljen je izračun Opsega 3 koji podrazumijeva izračun ugljičnog otiska koji nastaje iz aktivnosti Fininog lanca vrijednosti te se proteže izvan granica organizacije. U tijeku je uspostava metodologije izračuna ugljičnog otiska iz Opsega 3 te se o istome planira izvijestiti u Izvještaju o održivosti za 2024. godinu. Financijski rizici kod procjene značajnosti kategorizirani su u pet kategorija, pri čemu pojedine kategorije imaju široki raspon, stoga njihov efekt na rezultat poslovanja može biti različit. U tom kontekstu, Fina će pristupiti detaljnijoj analizi i procjeni financijskog učinka utjecaja, rizika, prilika kao i financijskog iskazivanja mjera i resursa potrebnih za provođenje u cilju ostvarivanja ciljeva za svaku pojedinu značajnu temu. Izvješće o održivosti za 2023. godinu uključuje objave u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22.6.2020.; dalje: Uredba (EU) 2020/852) te delegiranih uredbi Komisije, a koje su objašnjene u poglavlju 3.2.1. EU Taksonomija. Popis zahtjeva koje Fina planira implementirati u narednoj izvještajnoj godini: • Donošenje Strateškog okvira održivog razvoja i Strategije dekarbonizacije; • Izrada dubinske analize uključujući dubinsku procjenu dobavljačkog lanca; • Uspostava metodologije izračuna ugljičnog otiska Fine iz Opsega 3; • Identifikacija minimalnih zaštitnih mjera vezanih za taksonomiju; • Analiza utjecaja klimatskih rizika te plan prilagodbe klimatskim promjenama. 44 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Ime i prezime Funkcija Dražen Čović Predsjednik Vinka Ilak Član Branko Malenica Član Ime i prezime Funkcija Ivana Radeljak Novaković Predsjednica Milan Kovač Zamjenik predsjednice Davor Mikulić Član Zvonko Šakić Član Grozdana Perić Član 3.1.2. Upravljanje Poslovanje, ustrojstvo te sastav, ovlasti i način odlučivanja Uprave i Nadzornog odbora Fine uređeni su Zakonom o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05) i Statutom Financijske agencije. Sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) Fina je subjekt od javnog interesa, a Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 147/21 i 78/23) definirana je kao pravna osoba od posebnog interesa za RH te su postupci izbora i/ili imenovanja te uvjeti kandidata za članove nadzornih odbora odnosno kandidata za članove uprave definirani istom. Nadzorni odbor Organizacija i način rada Nadzornog odbora uređeni su Poslovnikom o radu Nadzornog odbora Fine. Uloga Nadzornog odbora je imenovanje Uprave, nadzor poslovanja, donošenje općih akata, poslovnih i financijskih planova, financijskih izvještaja i sl. Nadzorni odbor broji pet članova: predsjednik, zamjenik predsjednika i tri člana. Predsjednika, zamjenika predsjednika i dva člana imenuje Vlada RH, dok jednog člana bira Hrvatski sabor iz redova saborskih zastupnika, članova Odbora za financije i državni proračun. Članovi Nadzornog odbora se imenuju na mandat od četiri godine. U 2023. godini održano je osam sjednica Nadzornog odbora. Postotak ženskih članova iznosi 40%. Slika 19. Sastav Nadzornog odbora Uprava Upravu Fine čine predsjednik i najviše četiri člana te se imenuju na mandat od četiri godine. Uprava upravlja i rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa Finu, predlaže Nadzorom odboru donošenje akata iz njegove nadležnosti te odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim Statutom. Uprava osigurava punu integraciju sustava upravljanja korporativnom održivosti u postojeće poslovanje, sve organizacijske aktivnosti te kontinuirano osigurava prilagođavanje i primjenu svih komponenti sustava, donošenje krovnih akata s jasnim planom djelovanja i dodjelu potrebnih resursa za upravljanje korporativnom održivosti. Uprava Fine u 2023. godini sastojala se od tri člana te je udio žena iznosio 33%. Slika 20. Sastav Uprave 45 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Ime i prezime Funkcija Davor Mikulić Predsjednik Milan Kovač Zamjenik predsjednika Mirela Kovač Jagar Član Revizijski odbor Revizijski odbor temeljem Zakona o reviziji (NN 127/17 , 27/24) i Poslovnika o radu izvještava Nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja, prati proces financijskog izvještavanja, djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te unutarnje revizije, propituje, prati i odgovara za izbor revizorskog društva te predlaže njegovo imenovanje. Revizijski odbor se u 2023. godini sastojao od tri člana od kojih su 33% činile žene. Slika 21. Sastav Revizijskog odbora Razvijajući vrijednosti stvorene kroz svoju dugu tradiciju poslovanja, te uzimajući u obzir regulatorne zahtjeve i Fininu ulogu subjekta od javnog interesa, Fina već dugi niz godina u svoje operativno poslovanje integrira pojedine aspekte održivosti, izgrađuje svoje sposobnosti i kapacitete. Ključne cjeline Fininog pristupa održivosti su digitalizacija društva, potpora u obrazovanju, edukaciji i razvoju talenata, potpora razvoju lokalnih zajednica, pomoć u humanitarnim akcijama te očuvanje okoliša . Organizacijske jedinice odgovorne su za integraciju pitanja održivosti u svakodnevno poslovanje. Njihova je zadaća, u okviru nadležnosti, pravovremeno identificirati potencijalne negativne učinke i rizike na Fininino poslovanje te na odgovarajući način upravljati istima, ali i identificirati prilike kako bi se one iskoristile za poboljšanja u poslovanju ili za pozitivan doprinos gospodarstvu ili zajednicama u kojima Fina posluje. Upravljanje ESG učincima, rizicima i prilikama podržano je od strane više organizacijskih jedinica pri čemu se ističu: • Poslovni sektori – u čijoj je nadležnosti upravljanje učincima, rizicima i prilikama vezanih uz upravljanje i vođenje ukupnih poslovnih odnosa u pojedinim poslovnim područjima te razvoj održivih proizvoda i usluga; • Sektor informatike – koji upravlja učincima, rizicima i prilikama vezanim uz ulogu upravljanja informacijsko-komunikacijskim sustavima i tehnologijama; • Sektor upravljanja ljudskim potencijalima, općim i pravnim poslovnima – koji podupire aktivnosti poslovnog sustava uspostavljanjem standarda i pružanjem podrške pri upravljanju ljudskim potencijalima na razini Fine, upravljajući učincima, rizicima i prilikama vezanim uz vlastitu radnu snagu, okoliš te dugotrajnu imovinu, nekretnine i pokretnine (potrošnja energije, GHG emisije, potrošnja vode i dr.); • Sektor financijskog i strateškog upravljanja – koji podupire aktivnosti poslovnog sustava upravljanjem financijskom imovinom, razvojem i operativnim vođenjem sustava upravljanja rizicima, koordinacijom i izradom izvještaja o održivosti, praćenjem realizacije poslova strateškog i operativnog planiranja i izvještavanja, mapiranje i analiza dionika te provedba 46 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu procjene dvostruke značajnosti kao i analiza svih ključnih učinaka, rizika i prilika na strateškoj razini; • Služba komunikacija i marketinga - koja provodi komunikacijske aktivnosti prema unutarnjim i vanjskim javnostima s ciljem izgradnje dobrih odnosa i Fininog pozitivnog imidža; • Služba za unutarnju reviziju, unutarnji nadzor i kontrolu – čija je svrha u funkciji unutarnje revizije neovisna i objektivna procjena sustava unutarnjih kontrola te davanje stručnog mišljenja i savjeta za poboljšanje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja. Svrha unutarnjeg nadzora i kontrole je obavljanje kontrola provođenja svih procesa u Fini, radi provjere usklađenosti poslovanja s radnim uputama i procedurama te standardnim operativnim postupcima, koje su propisale nadležne organizacijske jedinice ili su propisane obvezujućim odlukama vanjskih tijela; • Služba nabave – koja u okviru svoje nadležnosti, a pružajući podršku drugim organizacijskim jedinicama u procesima nabave, upravlja odnosima s dobavljačima te učincima, rizicima i prilikama koji iz njih proizlaze; • Služba korporativne sigurnosti – čija je svrha provođenje mjera, postupaka i aktivnosti iz područja informacijske sigurnosti, upravljanja otpadom, sustava tehničke zaštite te zaštite imovine i osoba; • Ured Uprave – unutar koje je podignuta funkcija koja obavlja poslove praćenja usklađenosti sa zakonima, propisima i standardima u Fini te zaštitom osobnih podataka; • Transformacijski ured – u čijoj je nadležnosti izrada plana provedbe strateških transformacijskih inicijativa te upravljanje izvršenjem istih. Fina kroz svoje sustave upravljanja prepoznaje njihovu važnost i doprinos uspješnijem upravljanju, uključujući tako internu reviziju, unutarnji nadzor i kontrolu, upravljanje rizicima i kvalitetom, praćenje usklađenosti poslovanja te kontinuitet strateškog planiranja. Prepoznata je važnost ojačavanja integrativnih elemenata kroz interne akte, politike, procedure, pravilnike i druge dokumentirane informacije, kao i međunarodne ISO standarde. ISO 18295-1:2017 Kontakt centar ISO 9001:2015 Sustav upravljanja kvalitetom ISO 27001:2013 Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 11799:2015 i ISO 15489-1:2016 Informacije i dokumentacija 47 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela U Fini je na snazi Strategija digitalne transformacije 2021.-2025. (dalje u tekstu: Strategija) kojom su definirani ciljevi za dugoročnu održivost poslovanja, a rukovodstvo na višim i nižim razinama je odgovorno za ostvarivanje ciljeva i realizaciju strateških inicijativa. U okviru formuliranja strateških ambicija u obzir su uzeti aktualni društveni i gospodarski trendovi, interesi i očekivanja ključnih dionika, regulatorni zahtjevi, zahtjevi vlasnika te uloga Fine kao subjekta od javnog interesa sa zadaćom osiguranja funkcionalnosti i stabilnosti financijskog sustava i nositelja dijelova ključne infrastrukture i javnih servisa. Upravu Fine se kontinuirano izvještava o čimbenicima vezanim za održivost kako bi pri donošenju upravljačkih odluka u obzir uzimali sve aspekte održivosti koji su trenutno prisutni u redovnom poslovanju Fine. Uprava implementira strateški plan, a uspješnost izvršenja strategije prati i izvještava kroz mjesečna i kvartalna izvješća o realizaciji stretegije odnosno više dimenzija ciljeva usmjerenih na osiguranje financijske uspješnosti poslovnog modela te transformaciju operativnog modela. Uprava se o određenim čimbenicima održivosti informira i putem mjesečnih izvješća o poslovanju Fine u kojem su sadržane informacije o plaćama radnika, materijalnim pravima, broju i strukturi vlastite radne snage, a kroz godišnje nefinancijsko izvješće saznaje informacije o ostalim čimbenicima održivosti koji se prate i dio su ovog izvješća. Nagrade Upravi za uspješnu realizaciju ciljeva održivosti nisu definirane sukladno mišljenju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Uprava Fine izvješćuje Nadzorni odbor o napretku i provedbi strateškog plana čime se postiže usmjeravanje upravljačkih akcija u cilju neprekidnog poboljšavanja izgleda za kontinuitet uspješnog poslovanja Fine te jačanje sadašnjih i izgradnju budućih potencijala uspjeha. 48 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti Rastući rizici potaknuti gospodarskim, okolišnim, društvenim, geopolitičkim i tehnološkim kretanjima koji oblikuju poslovno okruženje, duboko su međusobno povezani te ukazuju na novu poslovnu realnost. Različite krize djeluju tako da njihova istovremenost i međusobna isprepletenost učinkom daleko premašuje svaku pojedinačnu. Rizike stoga, treba promatrati s obzirom na potrebe pravovremenog planiranja poslovnih aktivnosti i budućih investicija, a izgradnja sustava otpornosti, mora se fokusirati na rješenja koja adresiraju višestruke i međusobno isprepletene rizike. Sustav upravljanja rizicima i prilikama Finina je strateška poluga za uspješno upravljanje poslovanjem te počiva na primjeni okvira međunarodne norme ISO 31000, čime je ugrađena najbolja praksu počevši od planiranja, razvoja proizvoda do širenja poslovanja. S ciljem unaprjeđenja u 2023. godini započete su i aktivnosti za verifikaciju usklađenosti Fininog sustava upravljanja rizicima sa smjernicama norme ISO 31000:2018, od strane ovlaštene certifikacijske kuće, a čija se provedba planira u 2024. godini. Sve aktivnosti upravljanja rizicima su operativno i aplikativno podržane te se provode putem interno razvijenog aplikativnog rješenja za upravljanje rizicima RM Fina (Risk Management Fina), koji je u primjeni od 2017. godine. Procjena rizika se provodi primjenom scenarija rizika kroz koje Fina prepoznaje vanjske i unutarnje rizike koji utječu na poslovanje Fine te kroz tri kategorije rizika: opći poslovni, operativni i financijski. Nakon odobrenja procjene rizika od strane vlasnika rizika, izrađuju se i provode planovi postupanja s rizicima, koji uključuju konkretne odgovore na rizike, s rokovima i nositeljima odgovornosti za njihovu provedbu. Važno je akceptirati da rizici mogu nositi i pozitivnu dimenziju koja se nikako ne smije zanemariti. Prilike mogu nastati kao rezultat povoljne situacije za postizanje pozitivnog poslovnog učinka, a to su primjerice okolnosti koje dozvoljavaju organizaciji da privuče nove klijente, razvije nove proizvode i usluge, primijeni novu tehnologiju ili poboljša produktivnost. Prilike koje se promatraju i u kontekstu održivog razvoja su: usvajanje novih održivih praksi i politika , izgradnja partnerstva za doprinos održivom razvoju, zelena nabava, korištenje zelenih tehnologija i dr. Unutarnjom kontrolom nastoje se razvijati postojeće politike, procesi i aktivnosti s ciljem generiranja pravovremenih i pouzdanih informacija koje pomažu upravljačkim tijelima u donošenju odluka. Unutarnja kontrola sukladno svojim ovlastima i planovima aktivnosti ima u planu uvođenje kontrole procesa u organizaciji iz aspekta održivosti. 49 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Pogled na najznačajnije rizike u izvještajnoj godini U godini izvješćivanja, procjenom rizika je bilo obuhvaćeno 23 poslovna procesa kroz 15 radionica procjene rizika multidisciplinarnih timova, koje su omogućile kontinuirano osvješćivanje organizacijskih jedinica. Procjena rizika se provodila u odnosu na strateške i poslovne aktivnosti i inicijative za koje je planirana provedba kako bi se ostvarili usvojeni ciljevi, kao i uzevši u obzir sve značajne regulatorne, tehnološke i opće gospodarske utjecaje u poslovanju te su rizici klasificirani na opće poslovne, operativne i financijske. Uz scenarije rizika koji proizlaze iz prethodne tri kategorije rizika, u 2024. godini Fina planira provođenje daljnje analize i izgradnje okvira za identifikaciju rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama. U području mjerenja fizičkih klimatskih rizika, važna nam je procjena izloženosti lokacija odnosno analiza utjecaja klimatskih rizika na iste. Polazne postavke koje su prihvaćene za klimatske rizike su mapiranje u dvije kategorije: tranzicijski i fizički rizici. Tranzicijski obuhvaćaju rizike prijelaza na nisko ugljično gospodarstvo, dok se fizički rizici promatraju kroz fizičke utjecaje klimatskih primjena (akutne ili kronične). Prema kategoriji rizika, dominantni su operativni rizici (103 rizika, odnosno 64% od ukupnog procijenjenog broja rizika). Prema veličini rizika, prevladavaju rizici srednjih vrijednosti koji čine 78% procijenjenih rizika, zatim slijedi 5 visokih rizika koji čine 4% od ukupnog broja procijenjenih rizika koji su opisani na slici u nastavku. 02 Rizici tržišta , odnosa s klijentima i konkurencije Za široki krug korisnika i klijenata, Fina pruža portfelj financijskih i elektroničkih usluga, čija je kvaliteta, dostupnost i konkurentnost izložena rizicima i trajnoj prilagodbi (korisnik u fokusu i njegova očekivanja te sigurnost i održivost). 01 Strategija, mikro i makro okruženja Izrazito mi jenjanje prirode i okruženja općih poslovnih rizika, neizvjesnosti (ekonomske, inflatorne, geopolitičke) kao i rastući regulatorni zahtjevi, akceptirani su kroz procjenu rizika kao i potrebnu prilagodbu strateških smjernica i planiranu realizaciju inicijativa. 50 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 05 Rizici ljudskog kapitala i upravljanja talentima Procijenjeni su rizici kroz utjecaje opće dostupnosti, mogućnost pribavljanja i zadržavanju stručnjaka te promjene koje prate zahtjevi i očekivanja u pogledu upravljanja ljudskim potencijalima (novi modeli rada, cjeloživotno učenje, preferencije u pogledu uvjeta rada i dobrobiti). Slika 22. Najznačajniji rizici u 2023. godini 03 Tehnološki rizici Primjena naprednih i disruptivnih tehnologija i modela (digitalna, AI i zelena transformacija), modernizacija postojećih sustava, zahtjevi za novim razvojnim iskoracima i inovacijama, uključeni su u procjenama rizika ovog područja. 04 Rizici IT sustava Informacijska sigurnost i cyber rizici te odgovorno i sigurno upravljanje podacima, neodvojivo su kroz procjenu rizika prepoznati uz tehnološke rizike i disrupciju. 51 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.1.3. Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti Strategija U Fini je od 2021. godine na snazi Strategija koja uvažava aktualne trendove i smjer gospodarskog i društvenog razvoja te potrebe za bržom i boljom prilagodbom i pozicioniranjem Fine na tržištu i u okruženju. Svrha Strategije je pozicionirati Finu kao ključnog predvodnika digitalizacije i pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju RH. Time je Fina, u okviru svoje vizije poslovanja visoko postavila ljestvicu očekivanja prema ulozi koju želi imati za svog vlasnika, klijente, zaposlenike i partnere te prema ulozi koju želi nastaviti izgrađivati u gospodarstvu i društvu, a u odnosu na sva relevantna područja djelovanja. Strategija predviđa mogućnost ostvarenja održivosti poslovanja kroz fokusirani razvoj portfelja vlastitih rješenja sukladno tržišnim trendovima, potrebama i zahtjevima (svih segmenata) klijenata, kao i uloge Fine za novo digitalno okruženje putem dvije glavne skupine proizvoda i usluga: • Suvremenih poslovnih rješenja kojima se podupire učinkovito poslovanje te digitalna transformacija javnog sektora i • Izvrsnih proizvoda i usluga za financijsku industriju, poslovni sektor i širu javnost kako bi se ubrzala tranzicija na digitalno gospodarstvo. Fina će svoju viziju ostvariti realizacijom pet definiranih strateških ciljeva te uspješnom implementacijom strateških proizvodnih i transformacijskih inicijativa kao mehanizmima za njihovo ostvarenje. 1. Digitalizacija države i javnog sektora kroz pružanje sveobuhvatnih rješenja 2. Izvrsne usluge za financijsku industriju i tržište 3. Suvremena IT rješenja te brza i kvalitetna isporuka usluga 4. Procesi i zaposlenici usmjereni prema izvrsnom korisničkom iskustvu 5. Kanali distribucije koji odgovaraju potrebama Fine i tržišta 52 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Vizija Biti pokretačka snaga i ključni nositelj digitalizacije kroz pružanje sveobuhvatnih rješenja kojima se podupire učinkovito poslovanje te digitalna transformacija javnog sektora, izvrsnih proizvoda i usluga za financijsku industriju, poslovni sektor i širu javnost kako bi se ubrzala tranzicija Misija Fina će stvarati svoju viziju na temelju postojećih i novih znanja odnosno tehnologija te kroz transformaciju tri ključna stupa poslovanja: suvremena IT rješenja, organizacije usmjerene ka pružanju izvrsnog korisničkog iskustva, te tome prilagođenih kanala distribucije. Finina Strategija prepoznaje mnoge aspekte razvoja u kontekstu digitalne i zelene tranzicije okruženja, uzimajući u obzir njihovu međusobnu povezanost i interakciju te predstavlja okosnicu strateškog okvira održivog razvoja. U sklopu aktivnosti provedenih tijekom 2023. godine, koje su uključile analizu postojećih poluga i upravljanja održivošću u organizaciji, Fina je prepoznala prostor za dodatni razvoj i jačanje aspekata održivosti kroz tri tematska područja (stupa) održivog razvoja , koji su povezani s ESG čimbenicima. Takvim proširenim okvirom Fina će dodatno dokumentirati prepoznate teme značajne za dugoročnu održivost poslovanja te na njih fokusirati svoje djelovanje u pogledu održivosti, uz akcijski plan kojim se strukturira mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva do 2025. godine (odnosno 2050. godine) kroz inicijative, politike, mjere i pokazatelje. Budući strateški okvir održivog poslovanja, plan i ciljevi omogućit će Fini izgradnju bolje pozicije za generiranje rasta, bolju konkurentnost i atraktivnost Fine kao poslodavca i kao poslovnog partnera. Slika 23. Elementi strateške vertikale stupova održivosti 53 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Materijalna tema: Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva Okosnica Strategije do 2025. godine je digitalna transformacija poslovanja kao preduvjet prelaska na digitalno poslovanje i novi način života te ključna poluga u procesu izgradnje novih, održivijih ekonomskih i društvenih modela i sustava. Digitalna transformacija zahvaća nadogradnju postojeće baze proizvoda i usluga, njegovu svojevrsnu transformaciju i fokusiranje proizvodnog portfelja za okruženje digitalnih usluga i poslovanja. Kroz strateška područja Fina fokusira svoj budući rast na razvoj izvrsnih usluga za financijsku industriju, poslovni sektor i širu javnost kao i razvoj sveobuhvatnih rješenja kojima se podupire učinkovito poslovanje te digitalna transformacija javnog sektora. Informacijske tehnologije (IT) odnosno tehnološka nadogradnja, kao jedan od preduvjeta uspješnog i održivog djelovanja u poslovnom i javnom okruženju, od iznimne su važnosti za Finu i čine najveći dio Fininih kapitalnih ulaganja kao i velik dio troškovne baze. Strategijom je posebno potenciran aspekt povećanja agilnosti kao sposobnosti Fine da proaktivno djeluje i kontinuirano se prilagođava dinamičnom okruženju, kako bi pravodobno i na odgovarajući način podržala potrebe i zahtjeve svih skupina korisnika. Digitalna transformacija ima zadaću pravodobno zadovoljiti potrebe tržišta, povećati inovativnost proizvoda što na strani korisnika rezultira boljim korisničkim iskustvom kroz bolje i učinkovitije poslovanje i kroz iskustvo korištenja usluga. Sva ključna Finina poslovna područja, od usluga za financijsku usluga, javnih servisa i usluga za državu do digitalnih rješenja, imaju izrazitu važnost za sve segmente Fininih korisnika u adresiranju ključnih izazova kao i prilika našeg vremena, uključivo okolišne, klimatske i društvene, ali i upravljačke. Stoga je doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva prepoznata kao značajna tema od strane internih i eksternih dionika. Digitalna rješenja predstavljaju ključnu polugu za povećanje učinkovitosti svih poslovnih procesa, osiguravaju multiplatformsku dostupnost, brzinu, fleksibilnost i transparentnost. Za širu javnost ona se može vidjeti kroz dostupnije, fleksibilnije i brže javne usluge s jedne strane, a s druge strane kroz implementaciju čitavog niza novih usluga za financijsku industriju. Fina je odredila za svoju viziju biti pokretačka snaga i ključan nositelj tih procesa i stavlja je u središte svog strateškog okvira održivog razvoja. 54 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Poslovni model Strategija prepoznaje važnost stvaranja održive vrijednosti kroz inovativnost portfelja i poslovnih modela (i to kroz fokusirana strateška područja i smjerove) usmjerenih na unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti financijskog sustava, javnih usluga, poslovanja poslovnog sektora te života građana. Kroz ta područja djelovanja, predanošću razvoju suvremenih IT rješenja, organizacijom i zaposlenicima usmjerenima na pružanje izvrsnog korisničkog iskustva i osiguranjem multiplatformske dostupnosti, uz korištenje novih znanja i tehnologija, Finina krovna vizija i misija ujedno odražavaju ne samo svrhu Fininog poslovanja, već i viziju održivosti i načine njezinog ostvarenja. U okviru definiranih strateških područja Fina je prepoznala strateške inicijative, odnosno proizvode i usluge koje imaju najveći potencijal rasta i doprinosa održivosti. Također, kroz njih prepoznaje i adresira svoje odgovore na identificirane potrebe i očekivanja ključnih skupina svojih dionika, u smislu korisnika. S druge strane, oni ujedno predstavljaju izravan doprinos široj gospodarskoj i društvenoj tranziciji. Definira područja poslovanja (sa strateškim područjima i pripadajućim strateškim smjerovima) i ključne sastavnice ciljanog operativnog modela zaokružuju cjelinu Fininog poslovnog modela. Upravljanje ključnim resursima odnosno kapitalima – ljudskim potencijalima, informacijskim tehnologijama i pratećom infrastrukturom, odnosno dugotrajnom materijalnom imovinom (poslovnom mrežom i nekretninama) definirano kroz tri podstrategije, u okviru kojih su adresirane ključne poluge za osiguranje održivosti poslovanja. Imperativ Strategije je osigurati integriran i inovativan model poslovanja, pristup širokom spektru klijenata i potrebama tržišta te transformaciju Fine u modernu, dinamičnu, digitalnu i održivu organizaciju, u svim ključnim aspektima, u skladu s novim korisničkim, društvenim, kao i okolišnim očekivanjima. Pritom digitalne tehnologije trebaju omogućiti razvoj i unaprjeđenje poslovanja, stvaranje nove vrijednosti, prepoznavanje novih potreba i izvrsno iskustvo korištenja. Stoga strategija, s ciljem podržavanja provedbe vizije, definiranih potreba i smjerova razvoja te dugoročne održivosti i rasta poslovanja, u obzir uzima i potrebu osiguranja dugoročne dostatnosti te usklađenja potrebnih resursa i sposobnosti, njihovu maksimalnu učinkovitost odnosno transformaciju istih u ciljani operativni model, uz optimalan organizacijski ustroj i potrebna unapređenja poslovnih procesa (glavnih, podrške, inovacija te razvoja proizvoda/usluga). 55 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Slika 24. Poslovni model Lanac vrijednosti S ciljem ostvarenja dugoročnog razvoja i rasta poslovanja te pružanja visokokvalitetnih i suvremenih rješenja usluga, Fina se u svom lancu stvaranja vrijednosti oslanja na široku mrežu suradnji i partnerskih odnosa s raznolikim skupinama dobavljača, suradnika i drugih dionika, u procesima koji uključuju osmišljavanje, dizajn, razvoj i distribuciju proizvoda i usluga, kao i na kompetencije i angažiranost bilo vlastitih zaposlenika ili onih u lancu vrijednosti, te ključnu (tehnološku) infrastrukturu kako bi u konačnici isporučila finalnu vrijednost koja se ogleda u poboljšanoj kvaliteti života ili učinkovitosti poslovanja korisnika. Možemo reći da temeljni „proizvodni“ input u razvojnom procesu predstavljaju različiti profili informacija i podataka (ovisno o poslovnom području) oplemenjeni stručnim znanjem i vještinama zaposlenika i poslovnih partnera, oslonjeni na tehnološku okolinu i drugu opremu te poslovne procese. U izlaznom dijelu Fina osigurava višeplatformski pristup i isporuku (ovisno o vrsti usluge), te fizičku dostupnost usluga putem nacionalne mreže poslovnica. U obzir je uzeta kompleksna i široka lepeza područja, proizvoda i usluga kojima se Fina bavi i kojima opslužuje četiri ključne skupine korisnika: državu-B2G, financijski sektor-B2F, poslovni sektor - B2B korisnike i građane - B2C korisnike. 56 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Stoga strategija, s ciljem podržavanja provedbe vizije, definiranih potreba i smjerova razvoja te dugoročne održivosti i rasta poslovanja, u obzir uzima i potrebu osiguranja dugoročne dostatnosti te usklađenja potrebnih resursa i sposobnosti, njihovu maksimalnu učinkovitost odnosno transformaciju istih u ciljani operativni model, uz optimalan organizacijski ustroj i potrebna unaprjeđenja poslovnih procesa. 3.1.4. Interesi i stajališta dionika Dionici svojim zahtjevima, utjecajima i očekivanjima iz različitih perspektiva sudjeluju u oblikovanju Fininih aktivnosti iz njezina djelokruga poslovanja te izravno i neizravno utječu na njezinu tržišnu poziciju i strateške smjernice održivog razvoja. Koraci analize dionika : 1. Identifikacija tema od značaja za Finu; 2. Identifikacija skupina koje imaju (značajan) interes u uspjehu Fine i njezinoj tržišnoj poziciji; 3. Analiza uloga, interesa, značaja i kapaciteta za sudjelovanje (snaga i slabosti) spomenutih skupina u Fininome djelovanju; 4. Identifikacija razine suradnje ili potencijalnog konflikta interesa među dionicima; 5. Interpretacija nalaza analize i uključivanje relevantnih informacija u Finino djelovanje. Izgradnja i održavanje odnosa Fine s dionicima temelji se na međusobnom povjerenju i u potpunosti je ugrađeno u Finin strateški pristup planiranju i poslovanju. Fina u okviru strateškog planiranja uključuje dionike po principima uključivosti, tolerancije, poštivanja i uvažavanja različitosti, multidisciplinarnosti pristupa, transparentnosti i neovisnosti, poticanja pozitivnih (društvenih) promjena, odgovornosti i solidarnosti u djelovanju prema dionicima, integracije i sinergije te dobrog upravljanja. Kako bi Fina na što kvalitetniji način razumjela različita očekivanja i interese dionika, kreiraju se otvoreni kanali komunikacije sa svim dionicima te oni postaju aktivnim sudionicima procesa strateškog planiranja i upravljanja. Osnovna postavka analize dionika je da različite skupine imaju i različite interese, kapacitete i izazove koje je potrebno individualno analizirati kako bi ih se razumjelo i anticipiralo, a Finino djelovanje usmjerilo adekvatnoj identifikaciji potreba, ciljeva te odabiru strategije djelovanja. Savjetovanje i suradnja sa širokim spektrom Fininih dionika ostvaruje se svakodnevno, na više načina i kanala, kako bi teme od značaja i međusobnog utjecaja bile integrirane u naše provedbene planove. 57 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Slika 25. Finini ključni dionici s opisom ključnih potreba i potencijala iz ESG perspektive Naziv ključnog dionika Komunikacijski kanali i način uključivanja Ključne razvojne potrebe, interesi i stajališta dionika u kontekstu održivosti Redovne i zasebne tematske sjednice Dugoročna održivost poslovanja Fine i informiranje Održivost integrirana s korporativnom strategijom ESG anketni upitnik Kontrola i nadzor procesa održivosti u organizaciji Transparentno izvještavanje o održivosti Ispitivanje zadovoljstva ESG anketni upitnik Edukacije i interne radionice Usklađivanje poslovanja Fine s relevantnom regulativom iz područja održivosti Korporativni Intranet Integracija održivosti u svakodnevne zadatke i razvoj vještina i znanja Zaštita i sigurnost na radu Razvoj karijernog puta i upravljanje talentima Održivost kao sastavni dio korporativne kulture Kolektivno pregovaranje i savjetovanje Korporativni Intranet ESG anketni upitnik Redovno izvještavanje Sudjelovanje u radu nadzornih tijela Sastanci i prezentacije ESG anketni upitnik Redovno izvještavanje Usklađenost poslovanja sa zakonskom regulativom, strategijama, (međunarodnim) smjernicama i dobrim praksama kroz procedure sadržane u internim aktima, funkcije interne revizije i praćenja usklađenja poslovanja te sustave upravljanja kvalitetom i rizicima. Sudjelovanje u radu pojedinih stručnih skupina i tijela Usklađenost s europskim i hrvatskim regulatornim okvirom koji se veže uz održivost Sastanci i prezentacije na tematskim događajima i konferencijama Transparentnost u izvještavanju o aspektima održivosti ESG anketni upitnik Sastanci i prezentacije na tematskim događajima i konferencijama Usklađivanje Fine s europskim i hrvatskim regulatornim okvirom koji se veže uz održivost integracija aspekata održivosti u upravljanje proizvodima i uslugama te u izgradnju poslovnih odnosu i suradnju Web stranica, kanali društvenih medija Informacije o uslugama te sustav dostave reklamacija/žalbi Izvrsna rješenja za financijsku industriju i javni sektor Edukacije i osvješćivanje klijenata Odgovorna provedba javnih ovlasti Marketinške kampanje, događaji i promocije Izvrsno korisničko iskustvo i multiplatformska dostupnost temeljena na suvremenim tehnologijama i vrhunskoj ekspertizi ESG anketni upitnik Zaštita i sigurnost podataka Odgovorne marketinške prakse Sastanci i prezentacije Integriranje održivosti u poslovanje Fine kao jednog od značajnih klijenata Web stranica, kanali društvenih medija Integracija aspekata održivosti u sastavnice poslovanja, koje su temelj poslovnih odnosa i suradnje Ugovaranje usluga uz informacije o praksi javne nabave Zajednička načela djelovanja ESG anketni upitnik Zelena javna nabava Fizički kanali distribucije usluga Web stranica, kanali društvenih medija Sastanci i prezentacije Projekti u zajednici Regionalni razvojni centri ESG anketni upitnik Transparentno i redovno izvještavanje Web stranica, kanali društvenih medija Prenošenje pravovremenih i točnih informacija Provedba projekata uz podršku i medijsko pokroviteljstvo Odgovorne marketinške prakse ESG anketni upitnik Nadzorni odbor Zaposlenici Sindikat Socijalni dijalog temeljen na načelima održivosti Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine i Fina Grupe Ovisna društva Razumijevanje ESG-a i koncepta održivosti na upravljačkoj i operativnim razinama Volonterska kampanja Boranka Sudjelovanje u neprofitnom projektu pošumljavanja šuma, podizanje svijesti o važnosti šuma, zaštiti prirode te prevenciji i zaštiti od požara Potpora ciljanim skupinama kroz projekte, partnerstva, zajedničke suradnje, sponzorstva, obrazovne programe koji doprinose realizaciji definiranih ciljeva održivog razvoja Zajednice Regulatorna tijela Klijenti Dobavljači Mediji i javnost Priroda ( kao tihi dionik ) Edukacije i osvješćivanje iz područja informacijske sigurnosti Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine koje se odnose na upravljanje proizvodima i uslugama te poslovnim odnosima u lancu vrijednosti Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine i transparentnost 58 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.1.5. IRO analiza Finin put analize dvostruke značajnosti Fina za izvještajnu 2023. godinu izvještava na temelju rezultata analize dvostruke značajnosti, polazeći od rezultata prethodne analize materijalno značajnih tema primjenom univerzalnih GRI standarda iz 2022. godine te uzevši u obzir zahtjeve ESRS i prateći smjernice EFRAG-a. Finin koncept dvostruke značajnosti uključuje procjenu utjecaja Fine na društvo (značajnost učinka), kao i utjecaj društva na Finino poslovanje (financijska značajnost). Značajnost učinka uključuje identificiranje pitanja održivosti koja su značajna s obzirom na utjecaje iz Fininog poslovanja, kao i iz lanca vrijednosti. Procjena ove značajnosti temelji se na razmjeru, opsegu i/ili nepopravljivosti identificiranih utjecaja na društvo i okoliš, a sama značajnost može imati pozitivan ili negativan učinak (stvaran ili potencijalan). Financijska značajnost uzima u obzir prepoznavanje rizika i prilika te izračun vjerojatnosti nastanka i ozbiljnosti učinka pojedinog rizika na poslovanje Fine. Fina je za prvu provedbu analize dvostruke značajnosti uspostavila proces i primijenila metodologiju koja je agregirano uključivala sljedeće ključne korake : Slika 26. Koraci u analizi dvostruke značajnosti 59 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 1. Kontekst i analiza dionika U prvome koraku dokumentiran je kontekst poslovanja te su analizirani dionici. Kontekst poslovanja Fine obuhvatio je uvid u područja poslovanja, pravni i regulatorni okvir, ESG trendove te definiranje granica vremenskog horizonta (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje). Analiza poslovanja obuhvatila je analizu važeće strategije, poslovnog plana, proizvoda/usluga, financijskih rezultata, analizu rezultata prethodne analize materijalnosti. Analiza pravnog i regulatornog okvira obuhvatila je relevantnu EU i nacionalnu regulativu, dok je analiza ESG trendova obuhvatila analizu globalnih trendova i praksi u usporedivom sektoru te općenito dobre prakse. 2. Dugi popis tema, inicijalno utvrđivanje mogućih učinaka, rizika i prilika Fina je razmatrala puni opseg okolišnih, društvenih i upravljačkih tema čime je drugi korak završio dugim popisom tema 30 tema (6 okolišnih tema, 16 društvenih i 8 upravljačkih tema) i inicijalnim popisom mogućih učinaka, rizika i prilika povezanih s pitanjima održivosti. Mapirani su aspekti učinaka koji se dalje uključuju u procjenu, rizika i prilika te zajedno čine inicijalni IRO. Ove teme ujedno su bile i teme za uključenje Fininih ključnih dionika (unutarnjih i vanjskih) za provjeru značajnosti tema za održivost Fine, poslovni odnos i suradnju. Savjetovanje s dionicima i uključivanje njihovih stajališta u postupak procjene značajnosti pomogao je da se potkrijepe perspektive pogođenih skupina dionika u utvrđivanju relevantnosti čimbenika održivosti za njih. Isto je provedeno kroz online Anketni upitnik o održivom razvoju Fine u 2023. godini. Uz ocjenu značajnosti na skali od 1 – vrlo niska značajnost do 5 – vrlo visoka značajnost, anketni upitnik popunilo je ukupno 29 ispitanika (vanjskih dionika) i 417 ispitanika (unutarnjih dionika) te su dodatno provedena i 3 intervjua sa odabranim predstavnicima dionika. 3. IRO analiza, scoring značajnosti učinka i financijske značajnosti Treći korak je detaljna razrada IRO analize uz pripadajući scoring kao i utvrđivanje pragova značajnosti. Kvalitativna i kvantitativna procjena pretvorena je u cjelokupnoj analizi u kvantitativnu ljestvicu (od 1 – vrlo niska značajnost do 5 – vrlo visoka značajnost). Pragovi značajnosti utvrđeni su uzevši u obzir Finine specifičnosti poslovanja, strateške smjernice i poslovni model te su sukladno scoringu značajnosti učinka i financijskoj značajnosti, značajne teme one koje su na ljestvici ostvarile ocjenu od 4 do 5. 4. Finalni popis značajnih tema za izvješćivanje Nastavno na opisanu značajnost učinka, financijsku značajnost te značajnost svake pojedine teme za Strategiju i dionike, izrađena je matrica koja prikazuje Finine okolišne (E), društvene (S) i upravljačke teme (G) te njihov položaj. Finalni, četvrti korak obuhvaća popis 12 značajnih tema za 2023. godinu koje uključuju interese naših dionika, doprinos UN-ovim ciljevima održivog razvoja te harmonizaciju svih rezultata. Matrica značajnosti prikazana je u nastavku. 60 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Matrica značajnosti Slika 27. Matrica značajnosti 61 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu IRO analiza U nastavku je prikazano 12 značajnih tema te je za svaku prikazana IRO analiza. Učinak je okarakteriziran kao stvaran ili potencijalan te kao pozitivan ili negativan te je definirano da li pojedina tema rizik za Finino poslovanje ili prilika. Svi negativni učinci ujedno su kategorizirani i kao rizici proizašli iz teme, dok su potencijalno pozitivni učinci oni koji se sagledavaju kao prilike za Finu. Slika 28. Popis značajnih tema sa IRO analizom Učinak Ročnost Rizik / Prilika Ročnost Kontrola emisije stakleničkih plinova GHG emisije onečišćuju okoliš; Fina kroz infrastrukturu Fine i vozila i lanac vrijednosti utječe emisijama na okoliš. Aktivnosti smanjenja emisija utječe na financijske tokove. SDG 7 Pristupačna energija iz čistih izvora S - Srednji rok Rizik Srednji rok Odgovorno korištenje energije Nedostatna dostupnost obnovljivih izvora energije i infrastrukture. Korištenje neučinkovitih i skupljih energetskih rješenja može imati negativan učinak na okoliš i financijske tokove. P- Srednji rok Rizik Srednji rok E5 - Kružno gospodarstvo Kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom Unaprjeđenje postojećeg sustava gospodarenja otpada pozitivno doprinosi okolišu te otvara mogućnosti unaprjeđenje procesa i implementacije novih poslovnih modela. P+ Dugi rok Prilika Dugi rok Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika Dobri i sigurni uvjeti rada i ravnoteža privatnog i poslovnog života mogu imati pozitivan učinak na veće zadovoljstvo i angažman zaposlenika i ostvarenje boljih poslovnih rezultata. SDG 4 Kvalitetno obrazovanje P+ Dugi rok Prilika Dugi rok Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika Atraktivnost Fine kao poslodavca s fokusom a unaprijeđenije i razvoj novih vještina za digitalno doba. P+ Dugi rok Prilika Dugi rok Pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava Odlazak zaposlenika uslijed manjka motiviranosti zbog nezadovoljstva sustavom plaća može dovodi do zastoja u razvoju i kvaliteti usluge prema korisnicima. P- Srednji rok Rizik Srednji rok Zadovoljstvo klijenata i izvrsno korisničko iskustvo Kvalitetne, brze, fleksibilne i dostupne usluge utječu na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti poslovanja i života i pomaže rješavanju izazova klijenata ispujavanje njihovih očekivanja; Rizik nezadovoljstva klijenata odražava se na poslovne rezultate. P+ Srednji rok Rizik Srednji rok Zaštita od kiberprijetnji i sigurnost podataka Izazovi osiguranja pouzdanosti i sigurnosti podataka u okruženju disrupcije i ubrzanih tehnoloških promjena. Rastući zahtjevi regulative i povećana ulaganja u infrastrukturu. P- Srednji rok Rizik Srednji rok Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva Napredak društva i gospodarstva; poboljšana kvaliteta života i učinkovitost poslovanja korisnika, kroz usluge koje nude kvalitetu, dostupnost i uštedu za korisnika. S+ Dugi rok Prilika Dugi rok Jasna svrha poduzeća Izazov odgovarajućeg i pravodobnog usklađenja sa Izazov odgovarajućeg i pravodobnog usklađenja sa OECD-ovim Smjernicama za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu. P- Dugi rok Rizik Dugi rok Održivost kao kriterij u donošenju upravljačkih odluka Nedostatna ili necjelovita harmonizacija mehanizama održivosti na svim razinama i procesima organizacije i lanca vrijednosti. P- Dugi rok Rizik Dugi rok Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi Neetične poslovne prakse iz Finine okoline, uz nedostatne interne politike Fine dovode do neetičnog ponašanja te uzrokuju reputacijsku štetu. P- Dugi rok Rizik Dugi rok Legenda S- Stvaran negativan učinak S+ Stvaran pozitivan učinak P- Potencijalan negativan učinak P+ Potencijalan pozitivan učinak SDG 13 Zaštita klime SDG 8 Dostojanstven rad i ekonomski rast SDG 9 Industrija, inovacije i infrastruktura I RO SDG 16 Mir, pravda i snažne institucije E1 - Klimatske promjene S1 - Vlastita radna snaga S4 - Potrošači i krajnji korisnici G1 - Poslovno ponašanje Cilj održivog razvoja (SDG) ESRS tema Materijalna tema Opis 62 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2. Informacije o okolišu 63 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.1. EU Taksonomija Ovaj dio izvještaja donosi objave o taksonomskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti sukladno Uredbi (EU) 2020/852. Za 2022. godinu Fina je izvijestila o taksonomskoj prihvatljivosti i taksonomskoj usklađenosti gospodarskih djelatnosti koje doprinose dvama okolišnim ciljevima: ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Donošenjem Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2486 od 27. lipnja 2023. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju i o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2486, 21.11.2023.; dalje: Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2486), Fina je za 2023. godinu obvezna izvijestiti o taksonomskoj prihvatljivosti gospodarskih djelatnosti koje doprinose navedenim četirima okolišnim ciljevima. Informacije o udjelu prihoda, kapitalnih i operativnih rashoda iz obavljanja djelatnosti prikazane su u skladu s objavama u Delegiranim uredbama Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 443, 10.12.2021.; dalje: Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178). Finine gospodarske djelatnosti klasificirane su prema NACE kodu te su u dalje testirane sukladno kriterijima značajnog doprinosa, ne nanošenja bitne štete ostalim klimatskim ciljevima te utjecaja na minimalne zaštitne mjere. Najznačajnije djelatnosti prema EU Taksonomiji Nekretnine (7.7. Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup) Finin portfelj u 2023. godini broji 145 nekretnina te se u kontekstu održivosti radilo na investicijskom održavanju koje uključuje zamjenu sustava grijanja i hlađenja, krovišta te pročelja. Tijekom 2023. godine pokrenuti su postupci nabave radova postavljanja energetski učinkovite LED rasvjete na lokacijama Kutina, Zlatar, Novi Marof i Crikvenica te su ugrađeni termostatski ventili na lokacijama Zaprešić, Donja Stubica, Zlatar, Bjelovar, Garešnica, Đurđevac, Daruvar i Ivanec. Pokrenuti su postupci nabave radova na modernizaciji sustava grijanja i hlađenja za lokacije Crikvenica, Pazin, Virovitica i Ilok, kao i postupci sanacije krovišta za lokacije u Samoboru i Zaprešiću. 64 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Podatkovni centri (8.1. Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima i 8.2. Računalno programiranje) Podatkovni centri Fine nalaze se u Zagrebu i Zaboku na tri lokacije te čine ključni element infrastrukture Fine. Finini podatkovni centri prostiru se na 1.200 m2 prostora te imaju implementirane preporučene prakse za upravljanje energijom sukladno dokumentu CLC TR 50600-99-1 (korištenje učinkovitih rashladnih sustava i tehnika, te upravljanje temperaturom i vlagom, virtualizacija i konsolidacija servera te centralni sustavi za nadzor i upravljanje radom infrastrukturne opreme). Podatkovni centri su projektirani i izvedeni na način kojim se vodilo računa o svim rizicima te su razvijeni i implementirani planovi kontinuiteta poslovanja, tehnoloških rješenja zaštite i sigurnosnih mjera, kako bi se osigurala operativna stabilnost i zaštita podataka u podatkovnim centrima. Obzirom na kompleksnost kriterija određeni zahtjevi nisu u cijelosti ispunjeni, stoga su Finine djelatnosti taksonomski prihvatljive, ali neusklađene s taksonomijom. Primjerice, u dijelu kriterija značajnog doprinosa za djelatnost 7.7. izostavljen je izračun PED ili nekretnine nemaju energetski razred A, dok kod djelatnosti 8.1 nije izračunat GWP rashladnih sredstava koji se koriste u rashladnom sustavu podatkovnog centra. U dijelu kriterija DNSH – Ne nanošenja bitne štete, za 2023. godinu izostavljena je analiza utjecaja klimatskih rizika te plan prilagodbe klimatskim promjenama. Spomenuta analiza planira se izraditi za 2024. godinu. U dijelu minimalnih zaštitnih mjera , iako nije članica UN Global Compacta, Fina se vodi načelima iz područja ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije te osigurava korporativnu održivost. 65 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Prihodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom Analizom Fininih djelatnosti utvrđeno je da je Fina u 2023. godini ostvarila 75,7 milijuna eura prihoda od taksonomski prihvatljivih djelatnosti kao što su prihodi od najma i prodaje nekretnina, prihodi od djelatnosti obrade podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima te računalnog programiranja. Iz nazivnika za potrebe EU taksonomije sukladno pravilima izostavljeni su financijski prihodi i dio ostalih prihoda, a koji se odnose na prihode od subvencija, državne potpore, vrijednosna uslađenja i rezerviranja. Taksonomski prihvatljive djelatnosti čine 67% prihoda koji ulaze u izračun, međutim zbog nezadovoljavanja kriterija tehničke provjere, nenanošenja bitne štete te minimalnih zaštitnih mjera klasificirane su kao neusklađene. Slika 29. Klasifikacija prihoda sukladno EU taksonomiji (u milijunima eura) Ublažavanje klimatskih promjena Prilagodba klimatskim promjenama Bioraznolikost i ekosustavi Kružno gospodarstvo Onečišćenje Bioraznolikost i ekosustavi Ublažavanje klimatskih promjena Prilagodba klimatskim promjenama Bioraznolikost i ekosustavi Kružno gospodarstvo Onečišćenje Bioraznolikost i ekosustavi % % % DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE A Takonomski prihvatljive djelatnosti A.1 Prihodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su usklađene s Uredb om ( EU)2020/852 0 0% 0% A.2 Prihodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su nisu usklađene s Uredbom (EU) 2020/852 75,7 67% 65% Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima 8.1 63.11 65,7 58% 56% Računalno programiranje 8.2 62.01 6,9 6% 6% Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.7 68.20 2,5 2% 2% Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina 7.7 68.10 0,6 1% 1% A UKUPNO A.1 + A.2 75,7 67% 65% B Takonomski neprihvatljive djelatnosti 37,7 33% 35% UKUPNO A+B 113,3 100% 100% Prijelazna Minimalne zaštitne mjere Kategorija Omogućujuća NACE oznaka Apsolutni iznos Udio u ukupnom pokazatelju Kriterij značajnog doprinošenja okolišnim ciljevima Kriterij nenanošenja bitne štete Oznaka aktivnosti PRIHODI Udio taksonomski prihvatljivih prihoda u 2022. godini 66 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Operativni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom Pokazatelj operativnih rashoda (OpEx) izračunava se omjerom troškova koji su nastali zbog taksonomski prihvatljivih aktivnosti u odnosu na troškove poslovanja koji su ušli u izračun. Obzirom na djelatnost i broj zaposlenih veći dio rashoda (74%) ne ulazi u izračun operativnih rashoda od djelatnosti usklađenih s taksonomijom (trošak osoblja, amortizacija, rezervacije, vrijednosna usklađenja i sl.). Taksonomski prihvatljive djelatnosti odnose se na računalno programiranje, obradu podataka, usluge poslužitelja, djelatnosti bežične telekomunikacije te poslovanje s nekretninama obzirom na Fininu široku poslovnu mrežu te čine 86% rashoda koji su obuhvaćeni izračunom. Slika 30. Klasifikacija operativnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) Ublažavanje klimatskih promjena Prilagodba klimatskim promjenama Bioraznolikost i ekosustavi Kružno gospodarstvo Onečišćenje Bioraznolikost i ekosustavi Ublažavanje klimatskih promjena Prilagodba klimatskim promjenama Bioraznolikost i ekosustavi Kružno gospodarstvo Onečišćenje Bioraznolikost i ekosustavi % % % DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE A Takonomski prihvatljive djelatnosti A.1 Rashodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su usklađene s Uredbom (EU) 2020/852 0 0% 0% A.2 Rashodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su nisu usklađene s Uredbom (EU) 2020/852 27,1 86% 87% Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.7 68.20 13,0 41% 42% Računalno programiranje 8.2 62.01 7,7 24% 26% Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima 8.1 63.11 5,6 18% 17% Djelatnosti bežične telekomunikacije 8.2 61.20 0,8 3% 2% A UKUPNO A.1 + A.2 27,1 86% 87% B Takonomski neprihvatljive djelatnosti 4,4 14% 13% UKUPNO A+B 31,4 100% 100% Oznaka aktivnosti NACE oznaka RASHODI Kategorija Omogućujuća Prijelazna Apsolutni iznos Udio u ukupnom pokazatelju Minimalne zaštitne mjere Kriterij značajnog doprinošenja okolišnim ciljevima Kriterij nenanošenja bitne štete Udio taksonomski prihvatljivih rashoda u 2022. godini 67 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Kapitalni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom Kapitalni rashodi (CapEx) obuhvaćaju povećanja materijalne i nematerijalne imovine i ulaganja koja se odnose na imovinu s pravom korištenja iz najmova (MSFI 16) (bilješke 7 i 9 u priloženim revidiranim financijskim izvještajima). Brojnik je jednak dijelu kapitalnih rashoda koji se odnose na imovinu povezanu s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom, dok nazivnik obuhvaća povećanja materijalne i nematerijalne imovine u financijskoj godini te povećanja imovine sukladno MSFI 16, prije amortizacije i ponovnih mjerenja, uključujući povećanja koja su rezultat revalorizacije i umanjenja vrijednosti za relevantnu financijsku godinu i isključujući promjene fer vrijednosti. Ukupan nazivnik u izračunu CapEx-a iznosi 13,6 milijuna eura od kojih je 91% taksonomski prihvatljivo međutim neusklađeno. Slika 31 . Klasifikacija kapitalnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) Ublažavanje klimatskih promjena Prilagodba klimatskim promjenama Bioraznolikost i ekosustavi Kružno gospodarstvo Onečišćenje Bioraznolikost i ekosustavi Ublažavanje klimatskih promjena Prilagodba klimatskim promjenama Bioraznolikost i ekosustavi Kružno gospodarstvo Onečišćenje Bioraznolikost i ekosustavi % DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE DA/NE A Takonomski prihvatljive djelatnosti A.1 Investicije od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su usklađene s Uredbom (EU) 2020/852 0,0 0% 0% A.2 Investicije od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su nisu usklađene s Uredbom EU) 2020/852 12,3 9% 73% Računalno programiranje 8.2 62.01 6,5 48% 29% Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima 8.1 63.11 0,1 1% 14% Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.7 68.20 4,8 35% 30% Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.3 68.20 0,9 7% 0% A UKUPNO A.1 + A.2 12,3 91% 89% B Takonomski neprihvatljive djelatnosti 1,2 9% 11% UKUPNO A+B 13,6 100% 100% Minimalne zaštitne mjere Kategorija Udio taksonomski prihvatljivih investicija u 2022. godini Apsolutni iznos Udio u ukupnom pokazatelju INVESTICIJE Omogućujuća Prijelazna Kriterij značajnog doprinošenja okolišnim ciljevima Kriterij nenanošenja bitne štete Oznaka aktivnosti NACE oznaka 68 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.2. Klimatske promjene 3.2.2.1. Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena Strateške ciljeve do 2025. godine Fina planira ostvariti kroz realizaciju strateških proizvodnih i transformacijskih inicijativa, bazirano na ubrzanom tehnološkom napretku i digitalizaciji društva i gospodarstva, održavajući neutralan do pozitivan utjecaj na klimatske promjene. One ujedno odražavaju Fininu posvećenost novom poslovnom modelu, koji kroz agilni način rada i novu organizacijsku strukturu proklamira učinkovitost u upravljanju, koncept dobrog upravljanja, kao i tehnološki napredniji način rada, što su ujedno i doprinosi zelenoj tranziciji Fine. Zelena tranzicija Fine podrazumijeva manju energetsku ovisnost te održivost proizvoda i usluga Fine i Fininog sustava. Strategija usmjerena je na novi model upravljanja nekretninama koji podupire koncept održivosti i prelazak na klimatsku neutralnost (zelena tranzicija). Finina poslovna mreža sa svojih 170 poslovnica diljem Hrvatske predstavlja jedan od značajnijih elemenata poslovanja Fine. Nekretnine traže investicijska ulaganja i proaktivniji pristup upravljanju. Stoga je strateškim planom identificirano, kao primarni cilj podstrategije upravljanja nekretninama, osiguranje održivog primjerenog korisničkog iskustva i zadovoljstva zaposlenika Fine u svrhu ekonomske održivosti osnovne djelatnosti koja se izvršava na lokaciji. Cilj je stvoriti troškovno efikasnu mrežu poslovnica, osigurati primjereni radni prostor uz odlične uvjete i zadovoljstvo zaposlenika radnim okruženjem. S tim u svezi, predviđena je obnova dijela nekretnina kroz obnovu ovojnica, sanaciju krovišta i ugradnju solarnih panela. Fina prepoznaje važnost svog doprinosa ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma, preuzetih obveza EU-a te ambicija postavljenih Zelenim planom EU u ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050. godine. U 2023. godini, Fina je izradila inventar emisija stakleničkih plinova, u skladu s GHG međunarodnim standardom (GHG Protocol Corporate Standard) te planira donijeti Strategiju dekarbonizacije s akcijskim planom, koji predstavlja tranzicijski plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. 3.2.2.2. Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama Odgovornost prema klimatskim promjenama u Fini uređena je politikama koje se temelje na Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, NN 116/18, 25/20, 32/21 i 41/21) i odredbama Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom (SGE) u javnom sektoru (NN 18/15, NN 6/16). Primjenom analiziranih mjera moguće je ostvariti smanjenje emisije stakleničkih plinova Fine za 25,1 % do 2030. godine, u odnosu na 2022. godinu. Doprinos mjera smanjenju emisije po aktivnostima i opsezima prikazan je u idućim poglavljima. U 2023. godini u segmentu upravljanja voznim parkom poduzete su aktivnosti upućivanja radnika na korištenje vozila u smjernicama ekološki prilagođene vožnje. Aktivnosti se odnose na racionalnije 69 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu korištenje vozila, te smanjenje naglih promjena u smjeru kretanja kao i naglih promjena brzine; situacije u kojima se povećava količina ispuštanja emisija CO2. Nadalje, a uzevši u obzir količinu prijeđenih kilometara u razdoblju od jedne godine, imamo zanemariv porast od 10.570 kilometara na količinu od 108 vozila u voznom parku. Fina odgovorno upravlja energatskim sustavima te kontinuirano radi na uvođenju energetski učinkovitih uređaja i opreme te modificira svoje poslovne procese kako bi smanjila emisije CO2. U 2023. godini zamjenjen je dio opreme za klimatizaciju, grijanje, ventilaciju i hlađenje s energetski učinkovitijom opremom sukladno Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i temeljem Kyoto protokola o smanjenju emisije CO 2 i Direktivama EU 244/2012 o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst značajan za EGP) (SL L 81, 21.3.2012). Sukladno nalazima i predloženim mjerama obuhvaćenim energetskim pregledima objekata Fine, nastavljen je trend zamjene izvora energije na fosilna goriva sa energetski učinkovitijim dizalicama topline koje koriste ekološki prihvatljive freone i obnovljive izvore energije. 3.2.2.3. Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskih promjena 1. Zamjena vozila električnim vozilima Ova mjera podrazumijeva uštedu motornog benzina i dizelskog goriva do koje dolazi prilikom zamjene postojećih vozila novim vozilima s električnim pogonom te se bazira na Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 33/20). Procjenjuje se da će se 4% osobnih vozila od njih 108 zamijeniti električnim vozilima do 2030. godine. 3. Regulacija tlaka guma službenih vozila Ova mjera podrazumijeva uštedu energije uslijed kontinuirane provjere tlaka u gumama i pumpanja istih na optimalnu vrijednost kod službenih vozila. Aktivnost je primjenjiva za vozila koja nemaju ugrađeni sustav za automatski nadzor tlaka u gumama. 2. Trening EKO vožnje Ova mjera podrazumijeva edukaciju vozača o učinkovitom stilu vožnje za sve vozače službenih vozila u dogovoru s licenciranom tvrtkom koja provodi edukacije. Prilikom izrade programa treninga u obzir se uzimaju struktura voznog parka, profil vozača te tipične rute. 4. Korištenje guma energetski viših razreda Ušteda se temelji na smanjenju potrošnje goriva uslijed primjene energetski učinkovitijih guma na službenim vozilima, a koje imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju gume nižih energetskih razreda. 70 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 5. Uspostava sustava gospodarenja energijom Sustavno gospodarenje energijom predstavlja prvi korak kontinuirane brige o potrošnji energije odnosno ublažavanju klimatskih promjena koje započinje praćenjem i analizom potrošnje energenata na mjesečnoj razini. Tako se stvara svijest o potrošnji energije, njenoj cijeni te ukupnim troškovima za energiju i energente. Uspostava sustava omogućava definiranje strukture odgovorne za praćenje potrošnje energije i energenata. Budući da je već došlo do smanjenja potrošnje toplinske energije za 10% u odnosu na 2017. godinu, pretpostavlja se da će do 2030. godine doći do smanjenja potrošnje topline za 8% u odnosu na 2022. godinu odnosno smanjenja emisije stakleničkih plinova u istom iznosu. 6. Unaprjeđenje sustava hlađenja Pretpostavljeno je da bi zamjenom radne tvari i povećanjem učinkovitosti rashladnih sustava i klima uređaja do 2030. godine moglo doći do smanjenja emisija stakleničkih plinova za 10%. U 2023. godini pokrenuti su postupci nabave radova na modernizaciji dijelova ili cijelih sustava grijanja i hlađenja na 4 lokacije. Na 8 lokacija ugrađeni su termostatski ventili i prigušnice. 7. Zamjena postojeće rasvjete LED rasvjetom U Fini se 29% potrošnje električne energije odnosi na rasvjetu, uglavnom korištenjem T8 fluo cijevi snage 58W, 36W i 18W te je moguće smanjiti potrošnju električne energije za rasvjetu primjenom LED rasvjetnih tijela za 55% u odnosu na baznu godinu. U prethodnih šest godina u velikoj mjeri zamijenjena su rasvjetna tijela LED svjetiljkama. Tijekom 2023. godine pokrenuti su postupci nabave radova postavljanja energetski učinkovite LED rasvjete na četiri lokacije. 8. Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora u RH Očekuje se smanjenje faktora emisije za električne energije u RH u 2030. godini (69,4 g CO 2 e/kWh) u odnosu na 2022. godinu (133,0 g CO 2 e/kWh) sukladno Scenariju ubrzane energetske tranzicije (S1) u dokumentu Analize i podloga za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Zelena i Bijela knjiga autora Energetskog instituta Hrvoje Požar. Smanjenje faktora specifične emisije posljedica je očekivanog povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u RH. 71 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.2.4. C iljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama Sukladno gornjim mjerama, Fina planira postaviti ciljeve smanjenja emisije od 15-25% do 2030. godine te 65-99,6% do 2050. godine, u odnosu na razinu emisije iz bazne 2022. godine. Dugoročni cilj postizanja ugljikove neutralnosti do 2050. godine moguće je postići provedbom navedenih i dodatnih mjera. Emisije stakleničkih plinova, koje nije moguće izbjeći, moraju se anulirati kupovinom tzv. carbon offset kredita. Slika 32 . Scenariji smanjenja emisija CO2 Najveći doprinos smanjenju emisije do 2030. godine u odnosu na 2022. godinu očekuje se primjenom seta mjera za smanjenje potrošnje električne energije i očekivanim doprinosom smanjenja faktora emisije za električnu energiju (835,8 t CO 2 e). Značajno smanjenje emisije je moguće postići sustavnim gospodarenjem energentima koji izgaraju u nepokretnim energetskim izvorima (115,3 t CO 2 e), sustavnim gospodarenjem toplinskom energijom (56,3 t CO 2 e), mjerama smanjenja emisije u voznom parku (41,6 t CO 2 e) i unaprjeđenjem sustava hlađenja (27,3 t CO 2 e). Slika 33 . Mjere za smanjenje emisija CO2 Izvori emisije Emisija CO 2 e u 2022. (t) Mjere Smanjenje emisije CO2e u 2030. (t) Smanjenje emisije CO2e u 2030. (%) Emisije Opsega 1 1.979 Mjere Opsega 1 184 9% Nepokretni energetski izvori 1.442 Sustav gospodarenja energijom - smanjenje potrošnje prirodnog plina i ekstra lakog loživog ulja 115 8% Pokretni energetski izvori 265 Zamjena postojećih vozila novim električnim vozilima; Trening EKO vožnje za vozače službenih vozila; Regulacija tlaka guma službenih vozila; Korištenje guma energetski viših razreda za službena vozila 42 16% Fugitivne emisije 273 Unaprjeđenje sustava hlađenja 27 10% Emisije Opsega 2 2.308 Mjere Opsega 2 892 39% Potrošnja električne energije 1.605 Sustav gospodarenja energijom - smanjenje potrošnje električne energije; Zamjena postojeće rasvjete LED svjetiljkama; Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora 836 52% Potrošnja toplinske energije 703 Sustav gospodarenja energijom - smanjenje potrošnje toplinske energije 56 8% Ukupno emisije 4.287 1.076 25% 72 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.2.5. Potrošnja energije i kombinacija izvora energije Fina odgovorno upravlja svojim sustavima te kontinuirano radi na uvođenju energetski učinkovitih uređaja i opreme kako bi smanjila emisije CO 2 . Podatke o utrošenim količinama energije Fina prati putem aplikacije ISGE – Informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Ukupno potrošena energija po vrstama izražena u MWh prikazana je u nastavku. Slika 34 . Potrošena energija po vrstama Fina je u 2023. godini 53% svoje energije dobila iz obnovljivih izvora energije. Točnije, Fina je svu svoju električnu energiju Fina nabavila iz obnovljivih izvora što dokazuje ZelEn certifikat dok su ostale vrste energije dobivene iz neobnovljivih izvore energije. Struktura izvore energije prikazana je u grafu u nastavku. Slika 35. Struktura energije prema izvorima Energetski intenzitet potrošnje energije na temelju neto prihoda Fina nije obvezna računati obzirom da njene djelatnosti ne spadaju u one koji značajno utječu na klimu sukladno Delegiranoj uredba Komisije (EU) 2022/1288 od 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima (Tekst značajan za EGP) (SL L 196, 25.7.2022.; dalje: Delegirana uredba (EU) 2022/1288), međutim isti prikazujemo u nastavku. 2022. 2023. 2023./ 2022. Ukupna potrošnja energije (MWh) 21.729 22.072 2% Energija iz fosilnih goriva 6.382 6.993 10% Električna energije, energija za grijanje pare i energija za hlađenje iz obnovljivih izvora 12.064 11.701 -3% Energija iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje 0 0 - Energija iz goriva za obnovljive izvore uključujući biomasu 0 0 - 73 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.2.6. Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 U 2023. godini Fina je izračunala emisija stakleničkih plinova u skladu s međunarodnim standardom GHG (eng. GHG- Protocol Corporate Standard). Kao baznu godinu Fina je odabrala 2022. godinu pa se smanjenje emisija izračunava uspoređivanjem promjena tijekom vremena u odnosu na istu. Kako bi se osigurala dosljednost podataka, izračunate su emisije stakleničkih plinova za 2022. i 2023. godinu u koje su uključene direktne emisije nastale izgaranjem goriva u nepokretnim i pokretnim energetskim izvorima (Opseg 1), kao i indirektne emisije koje nastaju izvan lokacije, a povezane su s potrošnjom električne i toplinske energije (Opseg 2). Opseg 1 - Izravne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova Opseg 1 prikazuje direktne emisije stakleničkih plinova koje nastaju iz nepokretnih, pokretnih i fugitivnih izvora . Nepokretni izvori podrazumijevaju uređaje koji se koriste kako bi se pokrile potrebe za grijanjem uredskih prostora i potrošnjom tople vode. Pokretni energetski izvori podrazumijevaju vozila dok fugitivne emisija hidrofluorougljika podrazumijevaju korištenje rashladnih sustava i klima uređaja. Fugitivne emisije radnih tvari i emisije CH 4 i N 2 O izražene su kao ekvivalentne emisije CO 2 i uključene u ukupne emisije stakleničkih plinova, koristeći potencijale globalnog zatopljenja za razdoblje od 100 godina sukladno 5. IPCC izvješću. Slika 37. Emisije iz Opsega 1 Opseg 2 – Neizravne emisije povezane s nabavom energije Emisije stakleničkih plinova iz Opsega 2 odnose se na emisije CO 2 uslijed potrošnje električne i toplinske energije . Opseg 2 izračunat je prema lokacijskom pristupu (eng. location- based) i prema tržišnom pristupu (eng. market-based) kod kojeg se uzima u obzir činjenica da Fina svoju električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora. Slika 38. Emisije iz Opsega 2 Emisija CO 2 e (t) 2022. 2023. 2023./ 2022. (%) Električna energija 1.605 1.556 -3% Toplina 703 723 3% UKUPNO lokacijski pristup 2.308 2.279 -1% UKUPNO tržišni pristup 703 723 3% 74 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Opseg 3 – Lanac opskrbe Finine usluge su digitalne usluge te je dobavljački lanac manji u odnosu na neka druga poduzeća koja nabavljaju sirovine, sastojke, ambalažu i slično. U 2023. godini Fina nije mjerila niti procjenjivala količinu emisija opsega 3, ali u 2024. godini namjerava provesti postupak dubinske analize kako bi procijenila emisije opsega 3 te o tome izvijestila. Ukupne emisije – Opseg 1 i Opseg 2 Slika 39 . Emisije Opsega 1 i Opsega 2 Intenzitet stakleničkih plinova na temelju neto prihoda Energetski intenzitet emisija stakleničkih plinova na temelju neto prihoda Fina nije obvezna računati obzirom da njene djelatnosti ne spadaju u one koji značajno utječu na klimu sukladno Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288. To dokazuje i činjenica da je energetski intenzitet emisija stakleničkih plinova na temelju neto prihoda za 2023. godinu iznosio kako je navedeno u nastavku. Slika 40. Intenzitet stakleničkih plinova Opseg 1 Emisija CO 2 e (t) 2022. 2023. 2023./ 2022. Nepokretni izori 1.442 1.573 9% Pokretni izvori 265 216 -19% Fugitivni izvori 273 273 0% UKUPNO 1.979 2.061 4% Opseg 2 Emisija CO 2 e (t) 2022. 2023. 2023./ 2022. Električna energija 1.605 1.556 -3% Toplina 703 723 3% UKUPNO lokacijski pristup 2.308 2.279 -1% UKUPNO tržišni pristup 703 723 3% Opseg 1 + Opseg 2 Emisija CO 2 e (t) 2022. 2023. 2023./ 2022. Ukupno lokacijski pristup 4.287 4.341 1% Ukupno tržišni pristup 2.683 2.784 4% Intenzitet stakleničkih plinova po neto prihodu 2022. 2023. 2023./ 2022. Ukupne emisije CO 2 e (t) po neto prihodu € - lokacijski pristup 0,0000365 0,0000370 1,2% Ukupne emisije CO 2 e (t) po neto prihodu € - tržišni pristup 0,0000229 0,0000229 0,0% 75 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.3. Onečišćenje Iako Finine usluge možemo okarakterizirati kao digitalne koje generalno nemaju utjecaj na onečišćenje zraka, vode ili tla, moramo ih sagledati iz šireg aspekta. Fina raspolaže sa 108 vozila i 145 nekretnina koje su opremljene uređajima za grijanje i hlađenje. Dalje, u pozadini Finih digitalnih usluga stoji razmjena i obrada velikih količina podatka kroz podatkovne centre koji, iako su projektirani po suvremenim standardima, podrazumijevaju kontinuirani rad i učinkovite sustave hlađenja. Sve navedeno dovodi do emisija onečišćujućih tvari u zrak. Dakle, u ovom standardu Fina se pronalazi u podtemi onečišćenja zraka . 3.2.3.1. Politike povezane s onečišćenjem Kako bi se smanjla negativan utjecaj stakleničkih plinova na okoliš i ozonski omotač, Fina provodi politiku redovnih servisa rashladnih uređaja te ispituje njihovo propuštanje putem ovlaštenih servisera. 3.2.3.2. Mjere i resursi povezani s onečišćenjem Kako bi smanjila emisija tvari koje onečišćuje zrak Fina u svom poslovanju teži zamjeni dotrajalih sustava hlađenja i grijanja. Novi sustavi grijanja i hlađenja doprinose manjem stupnju emisije onečišćenja što uvjetuje kvalitetu zraka. Kvalitetu zraka određuje vrsta i koncentracija onečišćenja u njemu, što se utvrđuje mjerenjima čestica, SOx, NOx i CO, a u industrijskim područjima i organskih tvari, teških metala i dr. U 2023. godini pokrenuti su postupci nabave radova na modernizaciji dijelova ili cijelih sustava grijanja i hlađenja na četiri lokacije što doprinosi uštedi energije, ali i smanjenju emisija štetnih tvari u zrak. 3.2.3.3. Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem Do 2030. godine, zamjenom klimatizacijskih sustava planiraju se smanjiti fugitivne emisije za 10%. 3.2.3.4. Onečišćenja zraka, vode i tla U nastavku su navedene emisije onečišćujućih tvari u zrak, međutim, bitno je naglasiti da je njihova emisija preračunata u t CO 2 koristeći potencijale globalnog zatopljenja za razdoblje od 100 godina, preuzete iz 5. IPCC izvješća, te je već izražena u skladu s ESRS-om E1 – Klimatske promjene u okviru izračuna stakleničkih plinova iz nepokretnih, pokretnih i fugitivnih izvora, odnosno Opsegu 1. Do fugitivnih emisija hidrofluorougljika (HFC) dolazi emisijom radnih tvari iz rashladnih sustava. Slika 41. Onečišćenja u zrak za 2023. godinu temeljem tržišnog principa CO 2 (t CO 2 e) CH 4 (t CO 2 e) N 2 O (t CO 2 e) HFC (t CO 2 e) PFC (t CO 2 e) SF 6 (t CO 2 e) Ostali plinovi (t CO 2 e) Ukupno (t CO 2 e) Direktne emisije iz nepokretnih izvora izgaranja 1.569,88 1,28 1,83 0,00 0,00 0,00 0,00 1.572,98 Direktne emisije iz pokretnih izvora izgaranja 212,16 0,33 2,96 0,00 0,00 0,00 0,00 215,45 Direktne fugitivne emisije 0,00 0,00 0,00 272,55 0,00 0,00 0,00 272,55 1.782,03 1,62 4,79 272,55 0,00 0,00 0,00 2.060,99 Opsezi Izvori emisija Emisije stakleničkih plinova Opseg 1 76 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.4. Korištenje resursa i kružno gospodarstvo Otpad U ovom standardu Fina se prepoznala u podtemi otpada dok ostale teme nisu relevantne za Finu obzirom na njene proizvode i usluge. 3.2.4.1. Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom Fina je uskladila svoje poslovanje sa zakonima i propisima iz područja zaštite okoliša. Sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/22) Fina je obvezna dostaviti podatke o otpadu elektroničkim putem u Registar onečišćavanja okoliša (ROO). Putem ROO Fina dostavlja obrazac PI- 2 za svaku organizacijsku jedinicu koja prelazi pragove količine otpada te obrazac NO (Nastanak otpada) za svaku organizacijsku jedinicu u kojoj je došlo do nastanka i/ili prijenosa izvan mjesta nastanka. Odlaganje i zbrinjavanje otpada, dalje je propisano internim aktima kao što su Procedura gospodarenja otpadom, Radna uputa za zbrinjavanje opasnog otpada te Radna uputa za zbrinjavanje neopasnog otpada. Strategija gospodarenja otpadom usmjerena je na smanjenje ukupnog proizvedenog otpada, recikliranje otpada i minimiziranja izravnog odlaganja na odlagalištima. 3.2.4.2. Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom Kao predvodnici digitalizacije poslovanja i društva, Fina je svjesna potrebe za boljim i učinkovitijim korištenjem resursa. Stoga je jedna od mjera poduzeta za sprječavanje stvaranja otpada u početnom dijelu lanca vrijednosti poduzeća smanjenje potrošnje papira korištenog za ispis u odnosu na početak provedbe Strategije digitalne transformacije. Unatoč tome što je vidljiva tendencija pada broja ispisanih stranica kroz godine (11% manje u odnosu na godinu prije) i dalje govorimo o 19,3 milijuna stranica papira utrošenih prilikom ispisa. Najveći dio ispisa odnosi se na poslove provedbe ovrhe na novčanih sredstvima. Neke od mjera kojima se želi utjecati na smanjenje potrošnje papira jesu digitalizacija procesa, podsjetnici zaposlenicima na ispisivanje samo nužne dokumentacije, na obostrani ispis, slanje dokumentacije putem elektroničke pošte te korištenje drugih digitalnih rješenja i načina za pohranu dokumentacije. 3.2.4.3. Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom Smanjenje količina otpadnog papira provodi se kroz digitalizaciju poslovnih procesa koja je okosnica Finine Strategije digitalne transformacije. Ciljna vrijednost koju Fina želi dostići jest smanjenje papira utrošenog na ispis dokumentacije za 5% u odnosu na početak provedbe Strategije. 77 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.2.4.4. Priljev resursa Obzirom na strukturu Fininih usluga teme poput priljeva resursa vezanih za ambalažu odnosno materijala i sirovina za ambalažu Fini nisu značajne. Obzirom da su Finine usluge uglavnom digitalne Fina ne koristi tehničke i biološke materijale u svom proizvodnom procesu. 3.2.4.5. Odljev resursa Fina već dugi niz godina primjenjuje politiku smanjenja i sortiranja otpada s ciljem minimiziranja izravnog odlaganja na odlagalištima. Zbrinjavanje otpada Fina provodi putem ovlaštenih tvrtki koje posjeduju dozvolu Ministarstva gospodarstva, o čemu vodi ONTO zapisnik (očevidnik o nastanku otpada). Fina je ukupno u 2023. godini prikupila i zbrinula 125 tona otpada strukture kako je navedeno u tablici što je 6% manje nego prethodne godine. Slika 42. Otpad po vrstama Ranijih godina kao dio opasnog otpada u značajnim količinama bio je zastupljen elektronički otpad, međutim kontinuirano podizanje svijesti i odgovornosti koje za cilj ima sprječavanje stvaranja otpada dovelo je do donacija starije informatičke opreme čime smo uspjeli doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada. Prelaskom na nove tehnologije i nove procese rada nekadašnje razvijanje filmova u procesu mikrofilmiranja (za koje su se koristile kemikalije i otopine kao što su fiksir i razvijač) u današnjoj naprednoj tehnologiji skoro da ne postoje. U Fini je još na samo jednoj lokaciji, u podružnici Pula, prisutno korištenje razvijača i fiksira u malim količinama. VRSTA OTPADA u tonama 2022. 2023. 2023./ 2022. OPASNI OTPAD 6,978 4,658 -33% Elektronički otpad 6,37 4,25 -33% Flourescentne žarulje 0,36 0,06 -83% Otpadni toneri 0,05 0,33 533% Baterije i akumulatori 0,001 0,004 300% Odbačena oprema 0,06 0,004 -93% Fiksiri 0,06 0,004 -93% Razvijači 0,06 0,004 -93% Nečista ambalaža 0,02 0,004 -76% NEOPASNI OTPAD 125,73 120,26 -4% Papir i karton 95,75 92,45 -3% Ambalaža od papira i kartona 2,80 0,00 -100% Glomazni otpad 25,27 25,99 3% Metali 0,14 Ambalaža od plastike 1,35 1,30 -4% Otpadne gume 0,36 0,03 -92% Mala oprema IT, oprema za TK 0,20 0,36 78% UKUPNO 132,70 124,92 -6% 78 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3. Informacije o socijalnim pitanjma 79 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1. Vlastita radna snaga S obzirom da je Fina poslodavac za 2.465 zaposlenika jasno je kako su oni temeljni kapital i pokretačka snaga cjelokupnog poslovanja. Spoj tradicionalnih usluga i modernih tehnologija spaja ljude različitih profila u Finin kolektiv, a ulaganjem u razvoj i provođenjem brojnih aktivnosti Fina svakodnevno stvara radno okruženje koje će poticati osobni i profesionalni rast svakog pojedinca te kolektiva u cjelini. Za sve sadašnje i buduće zaposlenike, osim stabilne plaće i poticaja za dodatni angažman, Fina omogućuje daljnje usavršavanje i razvoj putem raznih programa edukacija. Zaposlenicima osigurava rad na izazovnim projektima od nacionalnog značaja na suvremenim tehnologijama te suradnju s vrhunskim stručnjacima iz različitih područja u multidisciplinarnim timovima. Kako bi se još više povećala radna fleksibilnost radnicima je omogućen i rad na daljinu te mnoge financijske i druge pogodnosti čime Fina postiže uravnoteženost privatnog i poslovnog života svojih zaposlenika. 3.3.1.1. Politike povezane s vlastitom radnom snagom Pravilnik o zaštiti dostojanstva i zaštita od diskriminacije Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika Fina štiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj prilikom obavljanja svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Navedenim pravilnikom utvrđeni su postupci i mjere za sprječavanje uznemiravanja uzrokovanog zbog rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentaciji, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Sukladno navedenom pravilniku, imenovani su Povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika te su njihova imena i prezimena, adrese, broj službenog telefona, adrese elektroničke pošte objavljene na internet stranicama Fine. Etički kodeks Kodeksom ponašanja zaposlenika Fine reguliran je odnos prema klijentima, odnos prema radu, međusobno ponašanje zaposlenika, odnos prema imovini Fine te briga za okoliš. Etički kodeks detaljnije je opisan u dijelu 3.4.1. Poslovno ponašanje. Kolektivni ugovor Zaštita prava radnika u Fini propisana je Kolektivnim ugovorom kojim su obuhvaćeni svi radnici, a koji je sklopljen sa Nezavisnim sindikatom Solidarnost. Kolektivnim ugovorom uređuju se pitanja iz radnog odnosa sa Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i drugim propisima s područja radnog prava, kao i ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada koja uključuju radna prava. Kolektivnim ugovorom utvrđeno je da su posebno osjetljive 80 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti. Temeljem Kolektivnog ugovora Finini radnici imaju sljedeće beneficije: sistematski pregled, godišnji odmor dulji od utvrđenog Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), kolektivno osiguranje od nezgoda, plaćeni dopust (sklapanje braka, rođenje djeteta, selidbe, smrti u obitelji), slobodni dan (prenatalni pregled, darivanja krvi), jednokratnu novčana pomoć, regres, dar u naravi za Uskrs, božićnicu, uplatu u dobrovoljnu mirovinsku štednju, dar djeci do starosti 15 godina. S obzirom da Fina nema radničko vijeće, Sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća koje za njega proizlaze iz Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23). Radnik može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava iz radnog odnosa pred Poslodavcem u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo ili od dana saznanja za povredu prava. Fina primjenjuje sve zakonske odredbe, a trgovina ljudima, prisilni i dječji rad su zabranjeni Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i Ustavom Republike Hrvatske ( 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) . U svojoj organizaciji Fina ima funkciju koja brine o usklađenosti poslovanja sa Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i pravima Europske unije i drugim međunarodno priznatim instrumentima. Sprječavanje nezgoda na radu Sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) provode se procjene rizika, osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Stručnjaci zaštite na radu provode kontinuirana osposobljavanja radnika i ovlaštenika poslodavca za rad na siguran način. Temeljni dokument za provođenje mjera zaštite na radu je Procjena rizika koja propisuje mjere sigurnosti koje se odnose na određena radna mjesta za koja je poslodavac obvezan osigurati osobna zaštitna sredstva. Odbor zaštite na radu kao savjetodavno tijelo za unaprjeđivanje zaštite na radu nalazi se svakih šest mjeseci, a članovi i doktori medicine rada raspravljaju o provedenim mjerama zaštite na radu o čemu informiraju Upravu Fine. 81 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.2. Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika Organizacija rada i poslovanja te izvršavanje poslova i radnih zadataka u svim organizacijskim jedinicama obavlja se preko linija rukovođenja subordinacijom i koordinacijom. Koordinacija rada obavlja se putem stručnih konzultacija, dogovora i suradnje na svim razinama. U koordinaciji sudjeluju rukovoditelji pojedinih organizacijskih jedinica, stručnjaci ili eksperti za pojedine poslove te neposredni izvršitelji kad se radi o poslovima pojedinog radnog mjesta ili izvršenja zadatka. Nadalje, Sindikat kao predstavnik radnika djeluje savjetovanjem i suodlučivanjem u donošenju općih akta koji su važni za gospodarska i socijalna pitanja radnika na način da se nacrtu odluke dostavlja na očitovanje s rokom od 15 dana. 3.3.1.3. Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti zabrinutost Mehanizmi obeštećenja u slučaju kršenja ljudskih prava definirani su Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika . Ista se sastoji od sljedećih koraka: • Pritužba se Povjereniku podnosi u pisanom obliku ili usmeno, u kojem slučaju Povjerenik sastavlja pisanu bilješku koju potpisuje radnik koji pritužbu podnosi. Ukoliko se pritužba podnosi u pisanom obliku, na pismenu se obavezno mora naznačiti da je namijenjeno Povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika te da se radi o povjerljivim podacima; • Povjerenik je o primljenoj pritužbi dužan obavijestiti predsjednika Uprave odnosno direktora regionalnog centra u roku od 48 sati od zaprimanja pritužbe; • Pokreće se postupak utvrđivanja opravdanosti optužbe. 82 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.4. Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera Fina je svjesna da su mjere koje mogu donijeti dugoročne benefite u dijelu upravljanja ljudskim kapitalom usmjerene na privlačenje, zadržavanje i obrazovanje vlastite radne snage. Sve izazovnije okruženje svjedoči nedostatku adekvatne radne snage i predstavlja probleme pri zapošljavanju i kasnijem zadržavanju potrebnih stručnjaka za određena radna mjesta. Kako bi se prilagodila takvim uvjetima, Fina je u izvještajnoj godini radila na novom sustavu plaća koji bi kao rezultat trebao privući nove i zadržati postojeće zaposlenike, a također je poticala ulaganje u zaposlenike kroz edukacije, seminare i stručna usavršavanja. 3.3.1.5. Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama Ciljne vrijednosti povezane s vlastitom radnom snagom usmjerene su na uvođenje novog sustava plaća koji bi rezultirao postizanjem dogovora o uvođenju novog stimulativnijeg sustava plaća kojim bi se napustio bodovni sustav i uveo sustav platnih razreda s definiranim rasponima osnovne plaće za svako radno mjesto te uvođenje sustava upravljanja kvalitetom izvedbe koji će se temeljiti na valorizaciji i nagrađivanju rada svakog radnika uvažavajući kompleksnost posla i tržišnu vrijednost poslova u istim ili sličnim industrijama. Također, u cilju privlačenja novih i zadržavanja postojećih radnika Fina će nastojati razvijati karijerne puteve svojeg osoblja kroz edukacije i profesionalno obrazovanje. Cilj je povećati broj zaposlenika koji će sudjelovati na edukacijama, seminarima i drugim oblicima školovanja iz različitih područja koja predstavljaju točke interesa pojedinaca te posljedično povećati prosječan broj sati edukacija po osobi. 83 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.6. Obilježja zaposlenika poduzeća Fina je na dan 31. prosinca 2023. godine imala 2.465 zaposlenika što je 4% manje u odnosu na isti dan 2022. godine. Od ukupnog broja radnika Fine 98% čine radnici zaposleni na neodređeno vrijeme. Prosječan broj zaposlenih u Fini u 2023. godini bio je 2.492. Svi podaci kojima se opisuju obilježja zaposlenika poduzeća iskazana su kroz broj zaposlenika, odnosno u obliku prosječne vrijednosti za cijelo izvještajno razdoblje. Udio žena među zaposlenicima s visokim obrazovanjem, s titulom magistra ili doktora znanosti iznosi 70%. Udio muških radnika s VSS/VŠS u ukupnom broju muških radnika iznosi 68%, a kod žena 52%. Slika 43 . Struktura zaposlenika U 2023. godini Fina bilježi manju stopu fluktuacije u odnosu na prethodnu godinu. Stopa fluktuacije izražena je kao omjer ukupnog broja odlaska zaposlenika i ukupnog broja zaposlenih te za 2023. godinu iznosi 10% što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Stopa fluktuacije rezultat je odlaska radnika zbog kolektivnog zbrinjavanja, odlaska radnika u mirovinu, odlaska zbog zdravstvenih te osobnih razloga. Slika 44 . Fluktuacija zaposlenika STOPA FLUKTUACIJE 2022. 2023. Broj zaposlenih 2.558 2.465 Broj novozaposlenih 105 161 Broj odlazaka 356 254 % fluktuacije 13% 10% 2022. 2023. UKUPAN BROJ ZAPOSLENIKA 2.558 2.465 PO SPOLU Muškarci 628 607 Žene 1.930 1.858 PO STRUČNOJ SPREMI VSS 944 943 Muškarci 296 285 Žene 648 658 VŠSS 445 441 Muškarci 127 128 Žene 318 313 SSS 1.148 1.064 Muškarci 198 187 Žene 950 877 NSS, KV, NKV 21 17 Muškarci 7 7 Žene 14 10 PO VRSTI ZAPOSLENJA ODREĐENO Muškarci 18 17 Žene 27 27 NEODREĐENO Muškarci 610 590 Žene 1903 1831 84 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.7. Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu Fina u izvještajnom razdoblju nije koristila usluge samozaposlenih osoba niti usluge radnika koje pružaju poduzeća koja se bave djelatnostima zapošljavanja. 3.3.1.8. Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog Prava i obveze definirane Kolektivnim ugovorom obuhvaćaju sve radnike Fine neovisno o članstvu radnika u Sindikatu koji zastupa prava radnika pred poslodavcem. Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, Fina mora zatražiti prethodnu suglasnost odnosno savjetovati se sa Sindikatom u skladu s odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23). U skladu sa Statutom Fina vodi pregovore i sklapa kolektivni ugovor sa Sindikatom uz suglasnost Nadzornog odbora. Pregovori o sklapanju novog ili obnovi važećeg kolektivnog ugovora započinju na prijedlog Fine ili Sindikata najkasnije šest mjeseci prije njegova isteka. Uprava Fine radi što učinkovitije organizacije osniva pregovarački odbor koji sa Sindikatom sklapa Protokol o pravilima Kolektivnog pregovaranja kojim se uređuju postupak i etape pregovora koji prethode sklapanju kolektivnog ugovora. 3.3.1.9. Pokazatelji raznolikosti Struktura zaposlenih radnika prema dobi ukazuje da najveći broj radnika, odnosno 22%, čine radnici između 30 i 49 godina života (53%). Fina podržava načelo zabrane dječjeg rada i ne zapošljava osobe mlađe od 18 godina. Slika 45. Dobna struktura zaposlenika 133 (5%) 1.033 (42%) 1.299 (53%) 18-29 30-49 godina 50 i više 85 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Rukovodeće funkcije u Fini sastoje se od visokog, srednjeg i nižeg menadžmenta te ih je ukupno u 2023. godini bilo 286. Najvišu rukovodeću razinu čine direktori sektora, a sastavljena je od 44% žena te 56% muškaraca. Od 57 menadžera srednjeg menadžmenta 54% čine žene, dok je u nižem menadžmentu zastupljenost žena 77%. Na rukovodećim pozicijama je zaposleno ukupno 205 žena, što čini 72% ukupnog broja svih zaposlenih na rukovodećim pozicijama. Slika 46. Spolna raznolikost zaposlenika na rukovodećim pozicijama 3.3.1.10. Odgovarajuće plaće Materijalna tema: Pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava Uz privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika te razvoj potrebnih vještina, ključni izazovi za Finu su pravovremeno i kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima. Fina se u okviru krovne strategije fokusirala na rješavanje ključnih problema ljudskog kapitala koji se identificiraju u područjima vezanim u pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava radnika. Jedan od strateških ciljeva je osigurati radnicima kompetitivne plaće u odnosu na industriju i okruženje, kao i ostale materijalne i nematerijalne uvjete rada, odnosno pridonijeti ekonomskom blagostanju zaposlenika. Fina radi na uvođenju formalanog sustava evaluacije uspješnosti rada zaposlenika te ista trenutno nije izravno povezana sa sustavom nagrađivanja. Sukladno Strategiji digitalne transformacije Fine i prateće podstrategije upravljanja ljudskim potencijalima za razdoblje do 2025. godine, tijekom 2022. godine pokrenute su aktivnosti nužne za pripremu novog sustava plaća i Programa razvoja zaposlenika, a u 2023. godini započet je prvi pilot projekt u okviru programa uvođenja Sustava upravljanja radnim učinkom. Svi zaposlenici Fine primaju odgovarajuću plaću u skladu s primjenjivim referentnim vrijednostima boda prema važećoj sistematizaciji radnih mjesta definiranih Kolektivnim ugovorom i Katalogom radnih mjesta. Najniža pojedinačno isplaćena plaća u Fini nije prelazila granicu minimalno propisane plaće za RH, a koja je za godinu 2023. iznosila 700 eura bruto. 2022. 2023. RUKOVODEĆE POZICIJE 285 286 Muškarci 79 81 Žene 206 205 Visoki menadžment 9 9 Muškarci 5 5 Žene 4 4 Srednji menadžment 58 57 Muškarci 27 26 Žene 31 31 Niži menadžment 218 220 Muškarci 47 50 Žene 171 170 86 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.11. Socijalna zaštita Radnici Fine su obuhvaćeni socijalnom zaštitom u okviru pogodnosti definiranih Kolektivnim ugovorom koje nudi poduzeće, a odnose se na plaćeni dopust ili pružanja jednokratne novčane pomoći uslijed nastupanja velikih životnih događaja poput bolesti, ozljede na radu i stečenog invaliditeta, roditeljskog dopusta ili umirovljenja. 3.3.1.12. Osobe s invaliditetom Fina njeguje praksu jednakog postupanja i različitosti na radnom mjestu. Posebno se to odnosi na podržavanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Na dan 31.12.2023. Fina je zapošljavala 70 osoba s različitom vrstom i stupnjem invaliditeta. Poslovi Fine su izrazito široki što omogućuje zapošljavanje osoba s invaliditetom u različitim područjima. Kolektivnim ugovorom predviđeno je uvećanje odnosno dodatni dani godišnjeg odmora za osobe kojima je utvrđen invaliditet, uključujući roditelje djece s utvrđenim invaliditetom i smetnjama u razvoju. Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. 87 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.13. Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina Materijalna tema: Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika Fina, svjesna da uspješna realizacija strateške vizije ovisi o sposobnosti kontinuiranog jačanja organizacije, želi motivirane i angažirane djelatnike koji svojim znanjem, idejama i novim pristupima mogu doprinijeti rastu poslovanja i izgradnji Fine kao organizacije koja je poželjno mjesto za rad i dugoročan profesionalan razvoj. Fina je kroz krovnu strategiju, u dijelu transformacije operativnog modela, strateški važnim identificirala rješavanje ključnih problema ljudskog kapitala. Prije svega to se odnosi na zadržavanje postojećih, razvoj i privlačenje novih talentiranih pojedinaca, osiguranje te razvoj potrebnih razina sposobnosti, kao i potrebu unaprjeđenja postojeće razine produktivnosti za realizaciju strateških i poslovnih ciljeva. Kao važan izazov prepoznata je potreba proaktivnijeg zapošljavanja visokoobrazovane radne snage u svim područjima (posebno u IT-u) te nadopune i dijelom prilagodbe (dobne) strukture kadra. Niz predviđenih mjera uključuju uvođenje novih mehanizama kojima bi se osigurala veća motiviranost i angažiranost pojedinaca i ponudio bolji model razvoja karijernih putova s jedne strane te onih mehanizama kojima se strateški nastoji adresirati nužnost kontinuirane nadogradnje i stjecanja novih znanja s druge strane. Obzirom na tržišnu dinamiku te zahtjeve u pogledu tehnološkog napretka izazov se ogleda u potrebi za unaprjeđenjem znanja i stjecanjem novih (soft i hard) vještina, uključujući napredne i deficitarne digitalne vještine, razvoj sposobnosti agilnog načina rada, nova poslovna znanja postojećih zaposlenika te liderske vještine za novo poslovno okruženje. Za Finu općeniti izazov predstavlja nizak prosječan broj zaposlenika i broj sati (provjera) pohađanja edukacije zaposlenika te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se djelatnike potaknulo na cjeloživotno obrazovanje. Ovaj zahtjev dodatno je naglašen u uvjetima povećanog odljeva zaposlenika koji se događa u okruženju povećane potražnje za radnom snagom, kao i za ekspertizom u dijelu suvremenih tehnologija, a postojeće (strateške) inicijative potrebno je ojačati dodatnim i integriranim pristupom održivom razvoju. Prosječan broj sati edukacije po zaposleniku za 2023. godinu iznosio je 9,29 sati, od čega je prosječan broj sati obuke za muškarce iznosio 12,85 sati, a za žene 8,13 sati. U 2023. godini Fina nije imala formalan sustav analize uspješnosti i prefesionalnog razvoja zaposlenika. Upravljanje radnim učinkom uvesti će se nakon implementiranja novog sustava plaća. 88 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Znanja i vještine iz područja održivosti u Fini Fina prepoznaje važnost posjedovanja odgovarajućih znanja i iskorištavanja novih prilika za stjecanje kompetencija vezanih uz pitanje održivosti, kako u pogledu integracije istih u svakodnevno poslovanje, tako i u pogledu upravljanja ESG aspektima poslovanja. Obzirom da su pojedine teme vezane uz održivost prisutne u Fininom poslovanju i procesima već duži niz godina, Uprava, rukovoditelji i određeni krug djelatnika organizacijskih jedinica na specijaliziranim funkcijama posjeduju stručno znanje vezano uz održivost stečeno kroz profesionalno iskustvo, konferencije, okrugle stolove i edukacije. Edukacije o određenim temama, primjerice okolišnim, društvenim, ali isto tako i temama vezanim uz sigurnost podataka, su duži niz godina prisutne i u sustavu internih edukacija. Tijekom 2023. godine Fina je posebnu pozornost posvetila dodatnim specijaliziranim stručnim edukacijama djelatnika iz područja održivosti na svim razinama, a s ciljem nadogradnje postojećih ili stjecanja novih ili specifičnih znanja i kompetencija potrebnih za šire razumijevanje važnosti pitanja održivosti uključivši i prepoznavanje zahtjeva vezanih uz novu i nadolazeću regulativu i međunarodne standarde (poput EU Taksonomije, CSRD regulative i ESRS standarda i dr.). Pohađanjem edukacija ujedno je osiguran i pristup mreži stručnih znanja i najboljih praksi te razmjeni iskustava s drugim poslovnim subjektima. Tijekom 2023. godine djelatnici Fine su nazočili na više od 20 različitih edukacija, strateških radionica i akademija iz područja održivosti. Fina je aktivan član niza domaćih i nacionalnih strukovnih udruženja i institucija putem kojih pridonosi stručnom i znanstvenom razvoju internih i vanjskih procesa zastupajući interese struke i svojih dionika. U 2023. godini Fina je postala članica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR). HR PSOR je nezavisna udruga privatnog sektora osnovana od strane vodećih gospodarstvenici Hrvatske kako bi poticali održivi razvoj u gospodarstvu i zastupali gospodarstvo u održivom razvoju. U okviru članstva za Finu je, uz redovite edukacije, osiguran i pristup vrijednom stručnom znanju kroz partnerstva s vanjskim stručnjacima i savjetnicima sa specijaliziranim stručnim znanjima i dugogodišnjim iskustvom te uvidima u najbolje prakse iz područja održivosti, a koja doprinose jačanju postojećih Fininih kapaciteta i definiranju planova pružanjem stručnih smjernica kroz donošenje informiranijih odluka. S tim u svezi u 2023. godini Fina je po prvi puta sudjelovala u ocjeni primjene vlastitih održivih poslovnih praksi kroz popunjavanje HRIO upitnika. Hrvatski indeks održivosti (HRIO) je rejting kojim se mjeri razina održivosti odnosno metodologija kojom se ocjenjuju poslovne prakse u šest područja - održivo korporativno upravljanje, radna okolina, upravljanje okolišem, odnosi sa zajednicom, ljudska prava, dječja prava). Temeljem rezultata utvrđeni su prostori za poboljšanje koji su integrirani u analizu dvostruke značajnosti, te ciljeve i aktivnosti za buduće razdoblje. 89 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.14. Pokazatelji zdravlja i sigurnosti Materijalna tema: Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika Fina je u dijelu svoje krovne Strategije definirala osiguravanje visoke razine zaštite radnih i socijalnih prava, brigu oko radnih uvjeta, sigurnosti i zaštite zaposlenika. Fina provodi mjere zaštite na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18). Temeljni dokument za provođenje mjera zaštite na radu je Pravilnik o zaštiti na radu koji propisuje rizike i mjere sigurnosti koje se odnose na određena radna mjesta za koja je poslodavac obvezan osigurati osobna zaštitna sredstva te se identificiraju mjesta s posebnim uvjetima rada. Fina provodi niz osposobljavanja radnika, od pružanja prve pomoći do rada na siguran način. Kolektivnim ugovorom omogućeni su dodatni dani godišnjeg odmora za uvjete rada (rad sa strankama, smjenski rad, noćni rad, tjelesni rad i dr.), dobrovoljno darivanje krvi i dr. Prepoznate su i osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu, uključivo, trudne radnice, radnike oboljele od profesionalne bolesti, radnike sa smanjenom radnom sposobnosti i dr. Također, važnost zdravlja prepoznata je u nizu drugih aspekata, uključujući prevenciju stresa na radnom mjesta kroz rad psihološkog savjetovališta, intraweb stranicu i interaktivno- edukativne sadržaje i dr. Od ukupno 24 ozljede polovica se dogodila na redovnom putu od mjesta stanovanja do stalnog mjesta rada i obrnuto. Na navedene ozljede poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč svim mjerama provođenja zaštite na radu u Fini. U Fini nisu zabilježeni smrtni slučajevi kao posljedica ozljeda na radu, a također niti kao posljedica lošeg zdravlja na radu. Slika 47 . Broj ozljeda i izgubljeno radno vrijeme Najviše je radnih sati izgubljeno zbog ozljeda nastalih na redovnom putu od mjesta stanovanja do stalnog mjesta rada i obrnuto (4.752 radna sata, odnosno 594 radna dana). Ostali izgubljeni radni sati posljedica su ozljeda nastalih na mjestu obavljanja poslova (2.096 radnih sati, odnosno 262 radna dana) te na drugom mjestu prilikom obavljanja radnih zadataka (1.560 radnih sati, odnosno 195 radnih dana). 2022. 2023. 2023./2022. Broj ozljeda na radu 26 24 -7,69% Izgubljeno radno vrijeme 2022. 2023. 2023./2022. Broj radnih sati 8.736 8.408 -3,75% Broj radnih dana 1.092 1.051 -3,75% 90 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Važno je napomenuti da je, uslijed ozljeda na radu nastalih 2022. godine, u 2023. godini izgubljeno dodatnih 5.888 radnih sati, odnosno 736 radnih dana, kao rezultat nastavka bolovanja iz 2022. godine. Kao dio brige o dobrobiti svojih zaposlenika Fina je u 2023. godini organizirala prošireni sistematski pregled koji po medicinskoj indikaciji sistematskog pregleda sadrži dodatne preglede liječnika specijalista i dijagnostičkih pretraga. Sistematski pregledi su utemeljeni na Kolektivnom ugovoru te se o istima provodi savjetovanje s predstavnicima radnika i medicinom rada kako bi se utvrdile vrste i broj pregleda. 3.3.1.15. Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života Ravnoteža između privatnog i poslovnog života zaposlenika prepoznata je kao jedan od važnih kriterija zadovoljstva zaposlenika, ali i odabira poslodavca prilikom zapošljavanja, a Fina u sklopu Kolektivnog ugovora nudi niz pogodnosti kao što su fleksibilno radno vrijeme, plaćeni (roditeljski) dopust i novčanu pomoć za žene i muškarce kod rođenja ili posvojenja djeteta, po potrebi rad na daljinu radnicima radi njege djece, veći broj slobodnih dana za rođenje djeteta od definiranih Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), dodatne dane godišnjeg odmora za roditelje ili posvojitelje djeteta u dobi do 15 godina, pravo na slobodne dane za prenatalne preglede. Predviđena je i mogućnost ostvarivanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta. Aktivnosti i poslovne procese vezane za poštivanje ljudskih prava Fina je uredila Kodeksom ponašanja te Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika u kojem su definirani i mehanizmi obeštećenja u slučaju kršenja ljudskih prava. Svi radnici Fine imaju pravo na dopust zbog obiteljskih razloga i to temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i temeljem Kolektivnog ugovora, a koji podrazumijeva dopust radi njege člana obitelji, porodiljni, očinski i roditeljski dopust, dopust prilikom rođenja i posvojenja djeteta, u slučajevima smrti užih članova obitelji ili teške bolesti istih. Slika 48. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust Od ukupnog broja zaposlenika koji je koristio obiteljski (786) dopust 17% se odnosi na muškarce, a 83% na žene. U odnosu na ukupan broj zaposlenika Fine (2.465) obiteljski dopust je koristilo 5% muškaraca i 27% žena. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust Muškarci 130 Žene 656 UKUPNO 786 91 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.1.16. Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada) Omjer plaća po spolu pruža uvid u položaj žena unutar organizacije. Osiguravanje jednake plaće za isti posao, bez obzira na spol, temeljno je očekivanje odgovornog poslodavca. Razlika u plaćama prema spolu izračunava se dijeljenjem prosječne plaće muškaraca s prosječnom plaćom žena. Ovaj izračun uključuje osnovnu bruto plaću s dodatkom za prehranu, dok druge naknade nisu uzete u obzir. Usredotočujući se isključivo na bazu plaće, omjer plaća po spolu daje točan prikaz dispariteta u primanjima između muškaraca i žena unutar organizacije. Podaci o plaćama korišteni za izračun odnose se na iznose plaća na kraju prosinca 2023. godine. Slika 49. Razlika u plaćama prema spolu Fina ima za cilj potpuno jednak tretman za sve radnike neovisno o spolu, a koji bi težio omjeru plaće 1,00. Uvođenje novog sustava plaća kao pravednijeg sustava za pojedina radna mjesta, bez obzira na spol izvršitelja, značilo bi smanjenje strukturnih razlika unutar organizacije. Analiza razlika u plaćama ukazuje da je omjer ukupne godišnje naknade najviše plaćene osobe i medijana ukupne godišnje naknade za sve zaposlenike (isključujući najviše plaćenu osobu) u 2023. godini 3,98 . Godišnja naknada uključuje godišnju bruto plaću s dodacima (naknadom za minuli rad, pripravnost, prehranu, prijevoz, jubilarnim nagradama, primitcima u naravi i sl.). 3.3.1.17. Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima Zaštita prava radnika može se ostvariti podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava, u postupku mirnog rješavanja individualnih radnih sporova (koji je uređen Sporazumom o rješavanju individualnih radnih sporova u Fini) te u sudskom postupku. Također, postoji i mogućnost sklapanja nagodbe između radnika i poslodavca. Fina u izvještajnoj godini nije zabilježila slučaj vezan za diskriminaciju ljudskih prava definiranih u Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima. Niža Srednja Viša Odnos plaće između muškaraca i žena 1,01 1,04 1,08 1,04 1,05 1,15 1,00 0,98 Rukovoditeljske razine Referent Suradnik Specijalist Viši specijalist Ekspert 92 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.2. Pogođene zajednice 3.3.2.1. Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima Fina je dugi niz godina aktivni član lokalne zajednice, a otvaranje Fininih razvojnih centara i suradnja s fakultetima i sveučilištima daje zajednici dodanu vrijednost, jer su razvojni centri zamišljeni kao središnje lokalne točke okupljanja IT sektora. To su mjesta koja povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor te stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja, studentima omogućuju integraciju na tržište rada, a mladim talentima poslovnu priliku u njihovoj sredini. Razvojni centri nastali su povezivanjem s tehničkim sveučilištima i veleučilištima po cijeloj Hrvatskoj, prilikom čega Fina decentralizira svoje poslovanje te istodobno omogućuje studentima znanja kroz praksu, terensku nastavu i pomoć mentora te dodjeljuje IT stipendije. Finini razvojni centri su moderno uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji te opremljeni tehnološki naprednom opremom. Od 2019. godine, Fina je otvorila 14 razvojnih centara - u Splitu, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Zaboku, Kutini, Vukovaru, Rijeci, Požegi, Đurđevcu i Slatini. Svečana dodjela nagrade Zlatna bilanca , pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH, je najvažnije gospodarsko događanje i priznanje hrvatskim tvrtkama i poduzetnicima. Fina ovo svečano događanje, koje se izravno prenosi na HTV-u, organizira u partnerstvu s Jutarnjim listom. Ukupno se dodjeljuje 17 Zlatnih bilanci - najuspješnijim tvrtkama u pojedinim djelatnostima i posebnim kategorijama, kao i glavna nagrada za ukupnog pobjednika. Nagrada se dodjeljuje na temelju ekonomskih i financijskih pokazatelja iz godišnjih financijskih izvještaja, koje Fina prikuplja i obrađuje u ime MF RH. Dobitnici se ocjenjuju u pet kategorija - profitabilnost, likvidnost, zaduženost, aktivnost i ekonomičnost. 93 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Dobrovoljno darivanje krvi U suradnji s društvom Crveni križ Fina je tijekom 2023. godine organizirala tri akcije dobrovoljnog darivanja krvi svojih zaposlenika na kojima je prikupljeno ukupno 276 doza krvi. Sponzorstva i donacije Fina dodjeljuje sponzorstva kako bi podržala projekte koji promiču zajedničke vrijednosti organizatora i Fine, a ujedno doprinose i razvoju vrijednosti u društvu: • Financijska pismenost (konferencije financijske pismenosti TONI MILUN 2.0, Gloria specijal – Financijska pismenost itd.); • Digitalna transformacija društva i digitalizacija poslovanja (projekt Smart Industry, konferencija Money Motion, projekt Digitalna Hrvatska, Digital Labin konferencija, Kvaka 24 itd.); • Obrazovanje (Student Digi Award, Tjedan karijera UNIN Connect Week Sveučilišta Sjever, Splitech konferencija Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, BITCON konferencija Veleučilišta Bjelovar itd.); • Humanitarne aktivnosti (Ponos Hrvatske); • Kultura (Vinkovačke jeseni, Špancirfest, Tjedan kajkavske kulture i festival kajkavskih popevki itd.). Dodjelom donacija, Fina nastoji aktivno poticati razvoj društva, i to na područjima humanitarnog djelovanja i unaprjeđenja kvalitete života, ekologije i očuvanja okoliša, obrazovanja, sporta, kulture i gospodarstva. Najznačajnije donacije bile su usmjerene prema: • Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija FERIT Osijek, za nagrađivanje najboljih studenata; • Športskom društvu Financijske agencije, za sportsku rekreaciju članova i sudjelovanje Fininih zaposlenika na sportskim natjecanjima; • Župi sv. Leopolda Mandića Ljubljanica - Voltino Zagrebačke nadbiskupije, za kupnju muzičkih instrumenata potrebnih za provedbu projekta Violinmusic4all; • Zakladi za pomoć potrebnima Solidarnost, kao doprinos člana podupiratelja Zaklade za pomoć potrebnima; • Gradu Otok za 31. Otočko proljeće. 94 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.3. Potrošači i krajnji korisnici Materijalna tema: Zadovoljstvo klijenata i izvrsno korisničko iskustvo Kroz krovnu Strategiju posebno je istaknuto usmjerenje organizacije i zaposlenika na osiguranje izvrsnog korisničkog iskustva te multiplatformsku dostupnost proizvoda i usluga, kao dva strateška cilja transformacije do 2025. godine. Korisnike Fininih usluga možemo podijeliti na: B2G korisnike, B2F korisnike, B2B korisnike i B2C korisnike. Fina često nastupa u ulozi spone između više institucija i samih korisnika, a svojim djelovanjem u interakciji s njima ima mogućnost generirati nove poslovne prilike iskorištavanjem postojećih rješenja ili stvaranjem novih proizvoda koji će zadovoljiti potrebe korisnika i pridonijeti digitalizaciji društva . Okosnica tog pristupa je prepoznavanje potreba i očekivanja svih skupina Fininih korisnika te efikasnost i proaktivnost u otkrivanju novih prilika kroz kontinuirano praćenje promjena korisničkih navika, tržišnih i širih društvenih trendova te najboljih praksi, od financijske industrije do javnih servisa. U kontekstu unaprjeđenja korisničkog iskustva, uz kontinuiranu prilagodbu načina rada i digitalizaciju procesa kako bi oni bili učinkovitiji, brži i fleksibilniji, Fina je prepoznala kao važnu stratešku polugu uspostavljanje organizacijskih elemenata agilnosti, uz agilni razvojni proces te korištenje agilnih metoda i alata. To omogućuje veću usredotočenost na osiguranje vrijednosti za konačnog korisnika proizvoda kao i bolje uključenje korisnika u razvojne procese. Tržište obilježava proširena infrastruktura digitalnih kanala distribucije, povećan opseg dostupnih proizvoda i usluga putem digitalnih kanala te povećano korištenje digitalnih kanala sa strane korisnika, čemu se treba prilagoditi i Fina osiguravajući snažniju multiplatformsku dostupnost svojih proizvoda i usluga. Osiguranje primjerenog korisničkog iskustva i uvjeta za rad svojih zaposlenika, Fina je kao primarni cilj u okviru svog svoje podstrategije postavila i upravljanje dugotrajnom imovinom . Ona također uključuje promjenu operativnog modela poslovne mreže kako bi ona svojom veličinom i lokacijama odgovarala suvemenim zahtjevima poslovanja te kako bi se osigurala ekonomska održivost osnovne djelatnosti koja se izvršava na lokaciji. Tijekom 2023. godine usvojen je Provedbeni program daljnje agilne transformacije kojim je definiran plan rada vezano za nastavak implementacije agilnog načina rada u organizaciju. Aktivnosti u tom području trebale bi rezultirati promjenom korporativne kulture i uspostavom agilnog načina rada kroz poslovne sektore i sektore podrške. Intenzivno su se provodile interne radionice na temu agilnih tehnika rada pa je održano ukupno 14 radionica i educirano oko 220 radnika te su održane radionice s rukovoditeljima na temu njihove uloge i podrške agilnim timovima u svrhu uspostave učinkovitog modela suradnje timova i okruženja. Pokrenute su i aktivnosti za uspostavu Agilne akademije. 95 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.3.1. Politike za potrošače i krajnje korisnike U 2023. godini kao dokaz izvrsnosti u radu Kontakt centru uvedena je Norma ISO 18295-1:2017 za koju je uspješno proveden vanjski audit. Kako bi se zadovoljila navedena norma Kontakt centar je u 2023. godini proveo niz aktivnosti i procesa kako bi se implementirale nedostajuće funkcionalnosti kao što je implementacija novog sustava, uvođenje reda čekanja korisnika koji je značajno smanjio broj propuštenih poziva, uspostava baze podataka te izvještanog sustava. 3.3.3.2. Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima Kontakt centar U cilju kvalitetne suradnje i dvosmjerne komunikacije s potrošačima i krajnjim korisnicima u okviru Kontakt centra pruža se podrška korisnicima za 84 proizvoda ili usluge Fine. Tijekom obavljanja poslova podrške krajnjim korisnicima i obavljanja poslova prodaje sa svim osobnim podacima korisnika postupa se u skladu sa odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/ EZ (Opća uredba o zaštiti podataka - GDPR) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4.5.2016), svim propisima relevantnim za zaštitu osobnih podataka i primjenjujući Politiku zaštite osobnih podataka u Fini. Osobni podatci obrađuju se i koriste uz primjenu načela zakonitosti, poštenosti, transparentnosti, točnosti, smanjenja količine podataka koji se obrađuju, ograničavanja svrhe i pohrane podataka, povjerljivosti i cjelovitosti, štiteći pritom sigurnost osobnih podataka od neovlaštene ili nezakonite obrade te primjenjujući tehničke, sigurnosne i organizacijske mjere zaštite. Kanali suradnje s potrošačima i krajnjim korisnicima u Fini su: • Mreža poslovnica diljem RH; • Web stranica www.fina.hr - pruža informacije o svim uslugama i proizvodima. U 2023. godini napravljen je redizajn postojeće web stranice koji ima fokus na poboljšanje korisničkog iskustva i redefiniranje koncepta informacijske arhitekture radi nužne prilagodbe sadržaja korisničkim skupinama; • Marketinške kampanje – uključuju različite kanale komunikacije prilagođene segmentima klijenata i uslugama koje se promoviraju. Marketinška komunikacija tijekom 2023. godine provodila se s ciljem pružanja podrške lansiranju novih usluga Fine na tržište (Sigurnosni sefovi), privlačenja novih klijenata i povećanja lojalnosti postojećih (Digit.ALL, Fina e-Račun, Mjenjačnice) te s ciljem promoviranja otvorenja novih poslovnica (Rijeka Tower Center). • Mobilna aplikacija m-Fina; • Služba za korisnike (tel. 0800 0080); • Službena mail adresa info@fina.hr; • Društvene mreže Facebook i LinkedIn. 96 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.3.3. Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23) Fina je dužna pridržavati se svih odredbi koje definiraju postupke zaprimanja i procesiranja pisanih prigovora od strane korisnika naših proizvoda i usluga, stoga je korisnicima omogućena dostava prigovora/pohvala/prijedloga mailom na mail adresu info@fina.hr ili osobnom predajom voditelju poslovnice. Informacija o načinu podnošenja pisanih pritužbi, prijedloga i pohvala korisnicima je dostupna na web stranici Fine i putem istaknutih obavijesti u samim poslovnicama Fine. Potencijalni ili postojeći klijenti, osim prema Kontakt centru, svoje upite upućuju i na email: prodaja@fina.hr te Podrška prodaji unutar Odjela prodaje koji na iste odgovara i/ili preusmjerava prema odgovarajućoj organizacijskoj jedinici na daljnje postupanje. Povratne informacije klijenata o zadovoljstvu našim proizvodima i uslugama prikupljaju se putem prodajnih kanala (Kontakt centar, KAM-ovi) ili putem grupne mail adrese: prodaja@fina.hr te ih Podrška prodaji objedinjuje i upoznaje vlasnika proizvoda s istim. Cijene proizvoda/usluga Fine jasno su istaknute i javno objavljene te time lako dostupne korisnicima. Svaka izmjena naknade usluge/proizvoda Fine ažurira se u realnom vremenu te korisnici zaprimaju pravovremenu informaciju o izmijenjenim naknadama. 3.3.3.4. Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima Kontakt centar U 2023. godini izrađena je aplikacija Reklamacije unutar Kontakt centra čime je reklamacija odmah dostupna djelatniku na centralnom rješavanju reklamacija čime je došlo do značajnog ubrzavanja poslovnog procesa, smanjenja potreba za čuvanjem istih na papirnom mediju. Automatska preraspodjela potrošačevih zahtjeva prema djelatniku sa specifičnim kompetencijama te praćenjem izvršavanja pojedine faze procesa dovela je do pružanja podrške na suvremeni način komunikacije s korisnikom - „Instant” pružanje podrške. 97 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Materijalna tema: Kibernetička sigurnost Postizanje kibernetičke otpornosti kontinuirani je proces u kojem Fina koristi organizacijske i tehničke mjere u okviru standarda upravljanja informacijskom i kibernetičkom sigurnošću. Kibernetičke prijetnje usmjerene na informacijske sustave Fine identificiraju se kroz tehničke sustave kibernetičke zaštite, uz kontinuiranu analitiku dojava o prijetnjama koje se prikupljaju iz više izvora (threat intelligence i security intelligence). Uspostavljene CERT funkcije u organizaciji omogućuju agilno preventivno i reaktivno djelovanje te suradnju s nadležnim tijelima. Najvažnija informacijska imovina koja se štiti su podaci, koji se klasificiraju prema osjetljivosti (zakonski i poslovni kriteriji) i štite primjerenim mjerama proizašlim iz procjene rizika. Preventivne mjere se provode i kroz sigurnosna testiranja, točnije kroz provjere ranjivosti i penetracijska testiranja, a orkestriranje alata i procesa za praćenje i detekciju sigurnosnih događaja provodi se kroz uspostavljeni SOC (Security Operation Center) sustav. Kroz uspostavljeni sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS) i certificirani opseg, provode se kontrole i mjere informacijske sigurnosti. Primjerice, redovno i izvanredno sigurnosno osvješćivanje zaposlenika i trećih strana koje pristupaju informacijskoj imovini i uslugama Fine, uređenog pristupa rada na daljinu, primijenjenih politika korištenja autentikacijskih mehanizama, sigurnosnog ažuriranja sustava itd. Sustavom upravljanja kontinuitetom poslovanja (BCMS) utvrđene su eskalacijske procedure i planovi kriznog postupanja i redovno se provode testiranja. Uz visoku posvećenost i veliku odgovornost Fina ulaže resurse u postizanje sukladnosti sa sigurnosnim zahtjevima koji proizlaze iz ugovora sa korisnicima, te se kontinuirano provode planiranja, samoprocjene, auditi i nadzori. 98 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.3.3.5. Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama Pritužbe Prema evidenciji primljenih i riješenih pritužbi i pohvala u 2023. godini zaprimljeno je 250 pritužbi i 58 pohvala. Sve zaprimljene pritužbe dostavljene su putem mail adrese info@fina.hr, a rješavane su sukladno zakonskim rokovima. Broj pritužbi na organizaciju rada u poslovnicama tijekom 2023. godine rezultat je provođenja aktivnosti zamjene kune u euro koje su utjecale na vršno povećanje broja korisnika i redove čekanja u poslovnicama. Broj pritužbi koje se odnose na neprofesionalno ponašanje djelatnika je visok što ukazuje na potrebu za kontinuiranom edukacijom djelatnika o važnosti pridržavanja propisa, uputa i Kodeksa ponašanja. Slika 50. Vrste pritužbi zaprimljenih od strane korisnika Upiti, zahtjevi ili reklamacije Ukoliko promatramo upite, zahtjeve ili reklamacije prema područjima, prevladavaju oni vezani za prisilnu naplatu osnova za plaćanje čiji se broj u 2023. godini u odnosu na prethodnu povećao 9%, te teme iz područja poslova platnog prometa. U strukturi upita iz teme prisilne naplate 56% se odnosi na provjere u postupanju i naplati po određenoj osnovi za plaćanje. Slika 51. Vrste upita u kategoriji poslova prisilne naplate Vrsta pritužbe 2022. 2023. 2023./ 2022. Kršenje normi kodeksa ponašanja 98 91 -7% Organizacija rada u poslovnici 52 113 117% Reklamacija na obavljenu uslugu 17 21 24% Nezadovoljstvo prostorom 1 3 200% Nemogućnost korištenja Finine usluge 28 22 -21% UKUPNO 196 250 28% Vrsta upita 2022. 2023. 2023./ 2022. Primanja izuzeta iz ovrhe 2.395 2.995 25% Postupanje po osnovi za plaćanje 4.425 5.349 21% Upiti stečaj/stečaj potrošača 95 194 104% Ostalo 1.938 1.092 -44% UKUPNO 8.853 9.630 9% 99 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Iz analitke načina zaprimanja reklamacija korisnika po najznačajnijim vrstama reklamacija vidljiv je trend zaprimanja elektroničkim putem. Čak 35% reklamacija iz teme prisilne naplate osnova za plaćanje zaprimljene su putem OSPD servisa, dok je 19% zaprimljeno u poslovnicama Fine. Isto tako, 68% reklamacija iz tema platnog prometa zaprimljeno je putem e-pošte dok je 29% zaprimljeno u poslovnicama Fine. Prema vrsti podnositelja upita po poslovima prisilne naplate osnova za plaćanje 63% svih zaprimljenih upita dostavili su građani dok u poslovima platnog prometa kao podnositelji prevladavaju poslovni subjekti sa 43% te građani sa 33%. 100 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.4. Informacije o upravljanju 101 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.4.1. Poslovno ponašanje Materijalna tema: Jasna svrha poduzeća Nakon što je 2017. godine podnijela zahtjev za članstvo, RH je u srpnju 2022. godine službeno započela pregovore o pristupanju OECD-u. Unutar OECD-ovog pregleda korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj preporučene su, između ostaloga, i određene aktivnosti koje će imati iznimne efekte na poslovni model, a potencijalno i ustroj Fine. Donošenjem Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH uvele bi se ključne Smjernice OECD za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu, među kojima je za Finu posebno važno definiranje vlasničke politike, računovodstveno razdvajanje javnih i komercijalnih poslova te potencijalno unificiranje pojavnih oblika državne imovine, odnosno izmjena ustroja Fine kao pravne osobe osnovane posebnim propisom. Definiranje vlasničke politike, odnosno obrazloženje svrhe postojanja Fine, u svakom će slučaju definirati svaki budući strateški plan Fine. Definiranje jasne svrhe poslovanja važna je komponenta koncepta održivosti poslovanja, obzirom da se od organizacija, pa tako i Fine očekuje da na navedene izazove poslovanja odgovore - kroz integraciju svrhe i stvaranje održive vrijednosti u poslovanju. Materijalna tema: Održivost kao kriterij u donošenju upravljačkih odluka Fina nastoji integrirati održivost kao koncept u sve svoje upravljačke procese. Upravljačke odluke predstavljaju najteži oblik procesa donošenja odluka jer imaju (ne)izravan strateški utjecaj i učinak na sve sfere poslovanja u organizaciji. Samo integriranje koncepta održivosti u donošenje upravljačkih odluka za Finu označuje društveni proces u kojemu se sagledava dugoročni učinak donošenja odluka strateške i taktičke razine na cjelokupno poslovanje. Nastavno na navedeno, proces donošenja upravljačkih odluka u Fini temelji se na preciznim podatcima, za koje se analizira i predviđa učinak na poslovanje i zajednice osoba/zaposlenika, a koje su zahvaćene pojedinom odlukom. Fina interes za održivost i njezine implikacije na poslovanje prepoznaje već neko vrijeme te ga kontinuirano povećava otkako je ovo pitanje postalo aktualno obuhvaćeno novim strateškim (Pariški sporazum) i regulatornim (CSRD, ESRS) okvirom. Održivost kao temelj za donošenje upravljačkih odluka tako je bazirana na poslovnim odlukama koje se donose kroz prizmu podataka i informacija, a koje služe kao temelj za predviđanje potencijalnih pozitivnih i negativnih učinaka odluka u budućnosti. Iz tog razloga se i prilikom izrade Strategije kao krovnog strateškog dokumenta, na kojem se temelje upravljačke odluke Fine, pristupilo sveobuhvatnom prikupljanju podataka iz poslovnog unutarnjeg i vanjskog okruženja Fine. Navedeni strateški plan obuhvaća aspekte održivosti koja se kao koncept u njega integrira, ali i daje smjernice za donošenje upravljačkih odluka u periodu do 2025. godine. 102 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Materijalna tema: Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi predstavlja sintagmu koja se zajedničkim nazivnikom naziva dobrim upravljanjem. Dobro upravljanje, kroz prizmu primjene standarda odgovornog upravljanja, poslovne etike i primjene najboljih praksi odnosi se na primjenu etičkih standarda koji uključuju moralno ispravne poslovne prakse. Fina je u svojem poslovanju integrirala ovaj pristup dobrog upravljanja donošenjem Etičkog kodeksa i Kodeksa ponašanja zaposlenika. 3.4.1.1. Politike korporativnog ponašanja i korporativna kultura Etički kodeks uz opće etičke odredbe poslovne prakse u Fini, uključuje: • Temeljne vrijednosti – taksativno nabrojane i opisane te primjenjive u svakodnevnoj praksi; • Temeljna načela: zakonitost rada i poslovanja, transparentnost, sigurnost, povjerljivost i zaštita osobnih podataka, antikorupcija, neprikladno primanje i davanje darova, sukob interesa, jednakost i poštivanje različitosti, profesionalnost stručnost i savjesnost, zaštita okoliša i zdravlja, zaštita ugleda i imovine. Cilj etičkog kodeksa je unaprjeđenje profesionalnog i etičkog ponašanja zaposlenika, povećanje zadovoljstva zaposlenika i korisnika te društveno odgovorno poslovanje. Etički kodeks dostupan je na internetskim stranicama Fine. Sukladno Etičkom kodeksu imenovan je Povjerenik za etiku koji zaprima pritužbe zaposlenika i drugih zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba na neetično i moguće koruptivno postupanje zaposlenika, provodi postupak ispitivanja utemeljenosti pritužbe, vodi evidenciju o zaprimljenim pritužbama, daje mišljenje o sadržaju Etičkog kodeksa te prati njegovu primjenu. Također, promovira etičko ponašanje prema korisnicima i poslovnim partnerima, savjetuje zaposlenike o etičkim standardima, predlaže upravi načine za njihovo poboljšanje te prati međunarodne standarde u etičkom postupanju. Edukacije o etičkom ponašanju (2023. godina) 13% zaposlenih sudjelovalo je na edukaciji „Primjena Etičkog kodeksa u praksi“ 45% zaposlenih sudjelovalo je na edukaciji „Usklađenost poslovanja“ 56% zaposlenih sudjelovalo je na edukaciji „Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma“ Fina želi svojim zaposlenicima osigurati pravo na pošten, odgovoran, transparentan i etičan rad, odnosno radno okruženje u kojem se poštuju osnovna načela poslovnog ponašanja. Rezulat toga je usvojen Antikorupcijski program od 2014. godine koji predstavlja politiku Fine te sadrži 103 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu sveobuhvatne mjere za sprječavanje korupcije odnosno odredbe koje definiraju sukob interesa i neprikladno primanje i davanje darova te ima za cilj efikasan unutarnji nadzor i sustav odgovornosti. Sve navedene politike usmjerene prema suzbijanju koruptivnog ponašanja Fina provodi kontinuirano obuhvaćajući sve zaposlenike. Fina nema prijavljenih slučajeva koruptivnog ponašanja stoga nisu izricane niti objavljene poduzete mjere. Obzirom na prethodno navedeno nije moguće identificirati koje funkcije u poduzeću su najrizičnije u pogledu korupcije i podmićivanja. Kodeks ponašanja zaposlenika Fine obuhvaća sve ključne odrednice u svakodnevnoj komunikaciji i interakciji zaposlenika Fine, kako u internim procesima, tako i u procesima interakcije s eksternim javnostima. Politikom praćenja usklađenosti poslovanja Fine definirana su osnovna načela te odgovornosti Uprave i radnika Fine za usklađenost poslovanja na svima razinama. Svrha funkcije praćenja usklađenosti kroz sustav unutarnjih kontrola je osigurati prepoznavanje, procjenu i uspješno upravljanje rizicima usklađenosti kao i djelotvoran nadzor nad radnjama poduzetim radi smanjenja i izbjegavanja takvih rizika te tako osigurati usklađenost poslovanja Fine u najvećoj mogućoj mjeri i svesti pojavu rizika usklađenosti na minimum, uzevši pri tome u obzir specifičnu raznovrsnost i složenost poslovnih procesa Fine i njezinog poslovnog portfelja, misiju i viziju, strateške ciljeve te vrijednosti i načela Etičkog kodeksa. Sukladno ovoj politici imenovan je Službenik za usklađenost kojemu upućuju sve prijave građana, pritužbe ostalih korisnika, kazne regulatora, inspekcijskih službi, te svi sudski postupci. Tijekom provođenja redovnih kontrolnih aktivnosti U 2023. godini utvrđena je jedna neusklađenost o čemu je obaviještena Uprava Fine. Za navedenu je izrađen pisani nalaz i plan provedbe preporuka i smjernica za otklanjanje nepravilnosti te su utvrđene odgovorne osobe i rokovi. Provedba preporuka i smjernica se redovno prate u Registru neusklađenosti. 3.4.1.2. Upravljanje odnosima s dobavljačima Fina je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te je odabir ponuditelja moguć samo nakon provedenog postupka nabave koji uključuje evaluaciju ponuditelja temeljem uvjeta koji su propisani u konkretnom postupku nabave. Dokumentacija o nabavi za pojedini predmet zahtijeva dokaze o ispunjenju uvjeta koji su u vezi s konkretnim predmetom nabave. Osim dokaza o ispunjenju kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) omogućuje javnom naručitelju da zahtijeva prilaganje potvrda neovisnih tijela kojima se potvrđuje sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem. Također, u većini postupaka nabave zahtijevaju se određena jamstva te se propisuju odredbe o ugovornoj kazni. U postupcima nabave čija procijenjena vrijednost je jednaka ili veća od 26.540 eura zahtijeva se jamstvo za ozbiljnost ponude. U postupcima nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 9.290 eura zahtijeva se jamstvo za uredno ispunjenje ugovora i jamstvo za ozbiljnost ponude. U 104 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu pojedinim postupcima nabave radova zahtijeva se i jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku. Dokumentacije o nabavi sadrže „klauzulu integritet“ ili „izjavu o integritetu“ (ovo potonje u postupcima nabave roba i usluga čija je procijenjena vrijednost 0,8 milijuna eura, odnosno u postupcima nabave radova čija je procijenjena vrijednost 1,6 milijuna eura). Prihvaćanjem „klauzule integritet“ odnosno potpisivanjem „izjave o integritetu“ ponuditelji jamče korektnost u postupku kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nabave (radnja koja je korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može utjecati na djelovanje nekog zaposlenika), izražavaju suglasnost s provedbom revizije cijelog postupka od strane neovisnih stručnjaka te prihvaćaju odgovornost i određene sankcije uključujući i bezuvjetni otkaz ugovora ukoliko se krše pravila. Neprihvaćanje navedenog čini razlog za odbijanje ponude. U pojedinim postupcima nabave, propisuje se mogućnost audita dobavljača sve sukladno Proceduri upravljanja auditom dobavljača. Fina od 2016. godine ima Proceduru upravljanja auditom dobavljača. Procedura je zadnji put revidirana u svibnju 2023. pod nazivom Procedura upravljanja auditom dobavljača u kontekstu sustava upravljanja kvalitetom. Cilj Procedure je provjera certificiranih sustava auditirane tvrtke (u slučaju kad tvrtka ima neki certificirani sustav upravljanja) ili samo određenih dijelova koji su ključni za međusobno poslovanje. Također, audit dobavljača provodi se s ciljem osiguranja da nabavljena roba, usluge i radovi odgovaraju ugovorenim uvjetima ili iznimno, s ciljem utvrđivanja razloga za neurednu isporuku, odnosno utvrđivanja realnih mogućnosti dobavljača da se uspostavi redovan lanac nabave. Člankom 313. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) propisana je obveza javnog naručitelja da kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenim u dokumentaciji o nabavi i odabranoj ponudi. Fina obavlja propisanu kontrolu sukladno navedenoj zakonskoj odredbi i Proceduri za ocjenu izvršitelja ugovora o nabavi i narudžbenica te se negativno ocijenjene izvršitelje na propisani način sankcionira. 105 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Fina od 2017. godine ima opći akt za ocjenjivanje izvršitelja te ga je nekoliko puta revidirala. Zadnjom revizijom iz srpnja 2023. pored obveze ocjenjivanja izvršitelja ugovora o nabavi propisana je i obveza ocjenjivanja izvršitelja narudžbenica kojima je prethodio postupak jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 9.290 eura. Ugovori o nabavi/narudžbenice u izvještajnoj godini su velikom većinom izvršeni uredno. U svega tri slučaja ugovor je raskinut. Slika 52. Struktura postupaka nabave U godini izvještavanja evidentirano je 258 dobavljača sa sjedištem u RH. Od ukupno realizirane vrijednosti plana nabave u 2023. godini 97% se odnosi na dobavljače sa sjedištem u RH. Fina je tijekom izvještajne godine postupala sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te je na svojim internetskim stranicama i u dokumentacijama o nabavi navodila popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa, odnosno s kojima ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi. Tijekom 2023. godine na spomenutom popisu bila su tri gospodarska subjekta. Proces sprječavanja i ublažavanja sukoba interesa najvišeg tijela upravljanja osiguran je potpisivanjem izjave o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa. Do kraja izvještajne 2023. godine ugovorena je mogućnost audita tijekom izvršenja sljedećih ugovora: • Ugovor o nabavi usluge održavanja i podrške radu platnih sustava za obračun kreditnih transfera i izravnih terećenja; • Ugovor o nabavi usluge podrške i održavanja sustava za sigurnosni nadzor i audit središnjih komponenti informacijskih sustava; • Ugovor o nabavi prava korištenja rješenja za nadzor i analitiku kibernetičkih prijetnji i ugroza; • Ugovor o nabavi prava korištenja rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme; • Ugovor o nabavi usluge podrške i održavanja sustava APT; • Ugovor o nabavi usluge podrške i održavanja sustava za analitiku i forenziku mrežnog prometa; • Ugovor o nabavi usluge održavanja i podrške za sustav za prevenciju gubitaka i curenja podataka; • Ugovor o nabavi usluge operativnog postupanja, održavanja i nadogradnje sigurnosno operativnog centra; • Ugovor o nabavi prava korištenja sustava za nadzor cloud servisa. VRSTA POSTUPAKA NABAVE BROJ VRIJEDNOST u mil eura Otvoreni postupak 160 31,1 Pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje 5 1,0 Postupak jednostavne nabave 381 4,6 UKUPNO 546 36,7 106 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Spomenutim odredbama Izvršitelj je bio dužan osigurati Naručitelju neograničen pristup svim njegovim relevantnim poslovnim prostorima (npr. glavnim uredima i operativnim/podatkovnim centrima), uključujući pristup cijelom nizu relevantnih uređaja, sustava, mreža, informacija i podataka koji se upotrebljavaju za pružanje usluga koje su predmet nabave u svrhu obavljanja audita dobavljača. Predmet audita je provjera efikasnosti propisanih mjera i standarda informacijske sigurnosti i to posebno sigurnost podataka i sigurnost informacijskog sustava, kao i način kontrole kvalitete predviđenih isporuka. Krajem 2023. proveden je audit temeljem Ugovora o nabavi usluge SWIFT Servis Biro-a i podrške radu SWIFT servisa sklopljenog 2021. godine. Nadalje, prilikom nabave roba, usluga i radova traženi su ISO certifikati , kao što su ISO 14001:2015 (primjerice u postupku nabave materijala za mikrofilm, u postupku nabave uređenja poslovnog prostora Fine u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 70 i 72, u postupku nabave opreme za elektroničko pretvaranje fizičke i elektroničke građe), ISO 9001:2015 (primjerice u postupku nabave prava korištenja rješenja za nadzor i analitiku kibernetičkih prijetnji i ugroza, u postupku nabave uređenja poslovnog prostora Fine u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 70 i 72, u postupku nabave prava korištenja sustava za nadzor cloud servisa, u postupku nabave prava korištenja rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme), ISO 27001:2013 (primjerice u postupku nabave prava korištenje rješenja za nadzor i analitiku kibernetičkih prijetnji i ugroza, u postupku nabave prava korištenja sustava za nadzor cloud servisa, u postupku nabave prava korištenja rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme, u postupku nabave usluge neovisnih provjera sigurnosti informacijskih sustava), te dokaz usklađenosti robe s određenim normama osiguranja kvalitete (primjerice u postupku nabave uredskog namještaja). Upitnici za procjenu dobavljača u pogledu utjecaja na okoliš nisu korišteni, ali su vezano uz zaštitu okoliša korišteni neki drugi Zakonom o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) dopušteni mehanizmi, pa je tako tijekom izvještajne godine u postupcima nabave gdje je opseg radova obuhvaćao rad s tvarima koje ugrožavaju okoliš, dokumentacijom o nabavi zahtijevano da ponuditelji moraju biti ISO 14001 certificirani (u postupcima koji su prethodno primjerice navedeni), a što podrazumijeva da svojim poslovnim procesima upravljaju u skladu s načelima zaštite okoliša, odnosno načelima opreznosti, preventivnog djelovanja i uklanjanja onečišćenja na samom izvoru te na načelu „onečišćivač plaća” čiji je cilj spriječiti ili otkloniti štetu u okolišu koja je nanesena zaštićenim vrstama, prirodnim staništima, vodi i tlu. Također, u postupku nabave električne energije kao kriterij odabira ponude, uz cijenu, bio je propisan i ekološki kriterij kao dodatni kriterij za odabir ponuda na način da je ponuda dobila dodatne bodove ako će izvršitelj isporučivati električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Situacija raskida odnosa/ ugovora s dobavljačima uslijed prepoznatih negativnih utjecaja na okoliš se nije se dogodila u izvještajnoj godini. 107 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 3.4.1.3. Sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja Fina ima utvrđene postupke koji su uspostavljeni za sprječavanja, otkrivanje i rješavanje optužbi ili slučajeva korupcije i podmićivanja. Točnije, Fina ima usvojen Pravilnik o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnosti kojim se propisuje postupak prijavljivanja nepravilnosti te prava i dužnosti svakog i svih zaposlenika Fine koji u svojem radu uoče ili postanu svjesni bilo stvarne ili potencijalne nezakonite radnje ili potencijalnog kršenja prihvaćenih pravila poslovnog ponašanja u Fini od strane drugog zaposlenika (ili više njih) kao i postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti te sva prava i obveze koja za organizaciju i prijavitelja nepravilnosti proizlaze iz toga. Nepravilnostima se smatraju svi postupci protivni zakonima, propisima i internim aktima te prijevare i činjenje ili nepoduzimanje radnji potrebnih za pravilno, etično i transparentno poslovanje. Ovaj pravilnik definira mjere zaštite i prava zviždača i to zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, primarne besplatne pravne pomoći, emocionalna podrška te sekundarna besplatna pravna pomoć. Sukladno ovom pravilniku Uprava je imenovala osobu za prijavu nepravilnosti čija je adresa elektroničke pošte objavljena na mrežnoj stranici Fine. Pravilnikom o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnosti propisano je ispitivanje nepravilnosti u pravilu rješava u roku od 30 dana od potvrde primitka prijave do maksimalno 90 dana ili ako potvrda nije poslana prijavitelju, u roku od 7 dana od dana podnošenja prijave. O podnesenoj prijavi nepravilnosti povjerljiva osoba obavještava Pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od proteka roka za ispitivanje nepravilnosti. 3.4.1.4. Slučajevi korupcije i podmićivanja Fina nema prijavljenih niti evidentiranih slučajeva korupcije i podmićivanja stoga nisu izricane niti poduzimane mjere. 3.4.1.5. Politički utjecaj i lobiranje Službeno stajalište Fine o financiranju političkih stranaka definirano je Pravilnikom o kriterijima i postupcima dodjele donacija i sponzorstava u Fini i Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19 i 98/19). Sukladno navedenom pravilniku i zakonu Fina ne može pomagati političke stranke financijskim iznosima ili davanjima u naravi. 3.4.1.6. Prakse plaćanja Kreditni uvjeti odnosno dani plaćanja dobavljačima omogućuju plaćanje unaprijed zbog specifičnosti predmetnih roba i usluga (npr. pretplate, seminari, tečajevi, konferencije, zakup prostora i sl.), plaćanje u roku od 15 dana u slučajevima bagatelne nabave male vrijednosti te plaćanje u roku od 30 dana u svim drugim slučajevima. U određenim slučajevima moguće je plaćanje računa dobavljača u skraćenom roku, a na vlastiti zahtjev, te se isto provodi prije pokretanja postupka nabave, a sve kako bi skraćeni rok plaćanja bio 108 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu naveden u konkretnoj dokumentaciji nabave. U slučajevima kada prijevremeno plaćanje traži sam dobavljač od njega se traži sconto sukladno internoj Uputi za prijevremeno plaćanje. Praćenje i kontrola plaćanja obveza dobavljačima postiže se kroz aktivnosti kontrole računa dobavljača, dogovaranje kompenzacija s dobavljačima i plaćanjem ulaznih računa u roku dospijeća računa. Fina u 2023. godini nema sudskih postupaka vezanih za zakašnjela plaćanja. 110 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu 4. Nezavisne ocjene 110 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu Mišljenje stručnog povjerenstva HR PSOR-a za izvještavanje o Godišnjem izvješću o poslovanju Financijske agencije za 2023. godinu Pred nama je Izvještaj o održivosti Fine za 2023. godinu izrađen prema elementima Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS). Pozdravljamo napore Fine da započne ciklus izvještavanja prema ESRS standardima prije zakonskog roka i na taj način na vrijeme pokuša savladati izazove izvještavanja, ali i uspostave sustava upravljanja održivošću koje zahtijeva nova regulativa Europske unije. Izvještaj počinje obraćanjem predsjednika Uprave te uvodnim dijelom u kojem je na jasan i sveobuhvatan način opisana djelatnost Fine, kao i svi značajni elementi poslovanja, servisa i usluga koje nudi korisnicima. Izvještaj najavljuje usvajanje Strateškog okvira održivog razvoja s Akcijskim planom provedbe i Akcijskim planom smanjenja ugljičnog otiska te vjerujemo da će u narednom periodu ova strategija postati krovnim dokumentom strateškog upravljanja kompanijom. Proces analize dvostruke značajnosti je prikazan te je na temelju njega izrađen popis značajnih tema za Finu, no nedostaje analiza cijelog dobavljačkog lanca tako da tu vidimo prostor za napredak u narednim godinama izvještavanja. U 2023. godini, Fina je započela postupak izrade inventara emisija stakleničkih plinova te je u postupku izrade Strategije dekarbonizacije s akcijskim planom koji će predstavljati tranzicijski plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova od 15 - 25 % do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Pohvaljujemo iznimno detaljan i na metodologiji GHG Protokola temeljen izvještaj o emisijama kao i obrazloženje i plan uvrštavanja emisija opsega 3 u Izvještaj. Očekujemo da će uz široku lepezu identificiranih rizika, u narednim godinama Fina raditi na daljnjoj identifikaciji rizika vezanih uz klimatske promjene. Izvještaj donosi i taksonomski izvještaj koji je vrlo sažet i jasan. Iz njega je vidljivo da Fina ostvaruje gotovo 67% godišnjih prihoda od taksonomski prihvatljivih djelatnosti, no budući da ove djelatnosti ne zadovoljavaju tehničke kriterije usklađenosti, nema prihoda koji bi bili ocjenjeni kao taksonomski usklađeni. Slična je situacija u ocjeni operativnih rashoda u kojima je prihvatljivo, ali neusklađeno gotovo 86% operativnih rashoda. U dijelu kapitalnih rashoda kompanija je samoprocjenom utvrdila kako je 9% investicija u materijalnu imovinu taksonomski prihvatljivo te istovremeno neusklađeno s definiranim kriterijima. Izvještaj je transparentan i jasno signalizira kako u buduće usmjeriti ulaganja. Iako postoje manjkavosti u procesu dubinske procjene dobavljačkog lanca, sam postupak nabave je detaljno opisan te izdvajamo propisan okolišni kriterij kao dodatni kriterij za odabir ponuda. Pri samoj ocjeni dobavljača vodi se računa o kvaliteti i potencijalnom negativom utjecaju na okoliš. Kako postoji manjak kvalificirane radne snage, Fina primjenjuje mjere kako bi se istaknula kao poželjan poslodavac. Navedene su mnoge beneficije za zaposlene poput proširenog sistematskog pregleda, novčane potpore, fleksibilnog radnog vremena. Planira se uvođenje formalnog sustava evaluacije uspješnosti rada zaposlenika. Fina kroz interno ustrojene akte, Pravilnik o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije, Etički kodeks i Kolektivni ugovor, ima osigurane procese brige za zaštitu dostojanstva zaposlenika. Prava zaposlenih dodatno su osigurana kroz funkciju Sindikalnog povjerenika koji u kompaniji obavlja ulogu radničkog vijeća te ima sva prava i obveze radničkog vijeća. Pohvalno je da kompanija ima visok postotak žena na 111 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu menadžerskim i rukovodećim pozicijama te su jasno prikazali razlike u plaćama žena i muškaraca za pojedino radno mjesto. Dodatno, jasno je prikazana razlika u plaći najbolje plaćenog pojedinca s prosjekom zaposlenih. Način upravljanja pritužbama korisnika transparentno je prikazan, kao i upiti, zahtjevi i reklamacije. Njihov velik broj pokazatelj je da kompanija aktivno pristupa navedenom izazovu. Također, vrijedi istaknuti usmjerenost kompanije na kibernetičku sigurnost koja je prepoznata kao značajna tema. Način upravljanja njome dobro je opisan u Izvještaju što je posebno značajno zbog velikog broja povjerljivih informacija koje kompanija prikuplja i obrađuje. Vrijedno je istaknuti odnos prema korisnicima usluga kompanije te dodijeljenu nagradu Zlatna bilanca , temeljenu na pokazateljima poslovanja kompanija koje koriste usluge Fine. Angažiranost Fine u zajednici jasno je prezentirana, a na vrlo jasan način opisan je proces identifikacije dionika te ključne potrebe i perspektive za svakog od identificiranih dionika. Cjelokupno gledano, Izvještaj koji je pred nama predstavlja odvažan i odgovoran istup Fine u pokušaju, ne samo da se uskladi s regulatornim zahtjevima, već i da uspostavi poslovne procese koji se temelje na načelima održivosti. Iako smo već naveli određene prepoznate manjkavosti Izvještaja, upravo je transparentnost kompanije, primjena napredne metodologije i uspostava određenih propisanih procesa za usklađivanje sa zahtjevima, pokazatelj da je Fina predana uspostavi upravljanja i izvještavanja temeljenog na održivosti, za koje vjerujemo da će napredak biti vidljiv već u izvještaju za narednu godinu. 1 12 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu PRILOG 1. Popis slika Slika 1. Organizacijski ustroj ....................................................................................................................................................................... 6 Slika 2. Prihodi usluga za financijsku industriju (u milijunima eura) ......................................................................................................... 8 Slika 3. Struktura prihoda usluga za financijsku industriju ....................................................................................................................... 8 Slika 4. Naturalni pokazatelji usluga za financijsku industriju ................................................................................................................... 8 Slika 5. Prihodi od usluga digitalnih rješenja (u milijunima eura) ........................................................................................................... 14 Slika 6. Struktura prihoda od usluga digitalnih rješenja .......................................................................................................................... 14 Slika 7. Naturalni pokazatelji pojedinih digitalnih usluga ....................................................................................................................... 14 Slika 8. Prihodi od javnih servisa (u milijunima eura) .............................................................................................................................. 21 Slika 9. Struktura prihoda od javnih servisa ............................................................................................................................................. 21 Slika 10. Naturalni pokazatelji servisa za državu ..................................................................................................................................... 21 Slika 11. Prihodi servisa za državu (u milijunima eura) ............................................................................................................................ 28 Slika 12. Struktura prihoda od servisa za državu ..................................................................................................................................... 28 Slika 13. Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu .............................................................................. 29 Slika 14. Financijski rezultati poslovanja ................................................................................................................................................. 35 Slika 15. Prihodi po segmentima .............................................................................................................................................................. 36 Slika 16. Prihodi temeljem javnih ovlasti ili komercijalnih ugovora za 2023. godinu .............................................................................. 36 Slika 17. Rashodi po vrstama .................................................................................................................................................................... 37 Slika 18. Struktura investicija ................................................................................................................................................................... 39 Slika 19. Sastav Nadzornog odbora .......................................................................................................................................................... 44 Slika 20. Sastav Uprave ............................................................................................................................................................................. 44 Slika 21. Sastav Revizijskog odbora.......................................................................................................................................................... 45 Slika 22. Najznačajniji rizici u 2023. godini ............................................................................................................................................... 50 Slika 23. Elementi strateške vertikale stupova održivosti ........................................................................................................................ 52 Slika 24. Poslovni model ........................................................................................................................................................................... 55 Slika 25. Finini ključni dionici s opisom ključnih potreba i potencijala iz ESG perspektive .................................................................... 57 Slika 26. Koraci u analizi dvostruke značajnosti....................................................................................................................................... 58 Slika 27. Matrica značajnosti .................................................................................................................................................................... 60 Slika 28. Popis značajnih tema sa IRO analizom ...................................................................................................................................... 61 Slika 29. Klasifikacija prihoda sukladno EU taksonomiji (u milijunima eura) ......................................................................................... 65 Slika 30. Klasifikacija operativnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) ........................................................................... 66 Slika 31. Klasifikacija kapitalnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) ............................................................................. 67 Slika 32. Scenariji smanjenja emisija CO2 ................................................................................................................................................ 71 Slika 33. Mjere za smanjenje emisija CO2 ................................................................................................................................................. 71 Slika 34. Potrošena energija po vrstama .................................................................................................................................................. 72 Slika 35. Struktura energije prema izvorima ............................................................................................................................................ 72 Slika 36. Energetski intenzitet potrošene energije ................................................................................................................................... 72 Slika 37. Emisije iz Opsega 1 ..................................................................................................................................................................... 73 Slika 38. Emisije iz Opsega 2 ..................................................................................................................................................................... 73 Slika 39. Emisije Opsega 1 i Opsega 2 ....................................................................................................................................................... 74 Slika 40. Intenzitet stakleničkih plinova ................................................................................................................................................... 74 Slika 41. Onečišćenja u zrak za 2023. godinu temeljem tržišnog principa............................................................................................... 75 Slika 42. Otpad po vrstama ....................................................................................................................................................................... 77 Slika 43. Struktura zaposlenika ................................................................................................................................................................ 83 Slika 44. Fluktuacija zaposlenika .............................................................................................................................................................. 83 Slika 45. Dobna struktura zaposlenika ..................................................................................................................................................... 84 Slika 46. Spolna raznolikost zaposlenika na rukovodećim pozicijama ................................................................................................... 85 Slika 47. Broj ozljeda i izgubljeno radno vrijeme...................................................................................................................................... 89 Slika 48. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust ............................................................................................................................... 90 Slika 49. Razlika u plaćama prema spolu ................................................................................................................................................. 91 Slika 50. Vrste pritužbi zaprimljenih od strane korisnika ......................................................................................................................... 98 Slika 51. Vrste upita u kategoriji poslova prisilne naplate ....................................................................................................................... 98 Slika 52. Struktura postupaka nabave ................................................................................................................................................... 105 1 13 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu PRILOG 2. Popis kratica API – Sučelje za programiranje aplikacija B2B – poslovanje s poslovnim sektorom (eng. Business to business) B2G – poslovanje s državom (eng. Business to Government) B2F – poslovanje s financijskim sektorom (eng. Business to Financial Sector) B2C – poslovanje s građanima (eng. Business to Consumer) BSS – Sustav za podršku poslovanju (eng. Business Support System) CO – Ugljični monoksid CO2 – Ugljični dioksid COP – Centralni obračun plaća COPiHRM - Centralizirani obračun plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru DNSH - načelo Ne nanosi bitno štetu okolišnim ciljevima (eng. Do No Significant Harm) EACHA - Europsko udruženje automatiziranih klirinških kuća EBIT - Operativna dobit (Earnings before interest and tax) EBITDA - Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (eng. Earnings before interest, tax, depreciation and amortization) EFRAG - Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje EDI – Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange) eIDAS - ĮBW sluge elektroničke identifikacije, autentifikacije i povjerenja (eng. Electro nic Identification, Authentication and Trust Services) EFTPOS - Elektronički prijenos sredstava na prodajnom mjestu (Electronic funds transfer at point of sale) ESF - Europski socijalni fond ESG - Okolišna, društvena i upravljačka odgovornost (eng. Environmental, social and corporate governance) ESRS – Europski standardi izvještavanja o održivosti (eng. European Sustainability Reporting Standards) ETSI – Europski institut za komunikacijske standarde (eng. European Telecommunications Standards Institute) EU - Europska unija EuroNKS – platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u eurima FIAS - Anketni informacijski sustav Financijskog inspektorata GHG emisije – emisije stakleničkih plinova GVE - Granična vrijednost emisije HNB - Hrvatska narodna banka HTV – Hrvatska radio televizija HUP - Hrvatska udruga poslodavaca HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje IKT - Informacijsko komunikacijska tehnologija info.BIZ - Servis za pregled informacija o poslovnim subjektima IRO analiza – Analiza učinaka, rizika i prilika ISGE - Informacijski sustav za gospodarenje energijom ISMS - Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (Information security managament system) IT – Informacijska tehnologija JOPPD - Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja JRR - Jedinstveni registar računa KYC - Platforma za obavljanje procesa iz domene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (eng. Know-Your- Customer) LED – Svjetleća dioda (engl. light-emitting diode) MSFI - Međunarodni standard financijskog izvještavanja MF – Ministarstvo financija NACE - Nomenklatura ekonomskih aktivnosti je europska klasifikacija ekonomskih djelatnosti kojom se utvrđuje djelatnost koju treba koristiti za osiguranje usporedivosti prikupljenih statističkih podataka NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav NKS - Nacionalni klirinški sustav NKSInst - platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u kunama NN – Narodne novine NOx - Oksidi dušika NPOO - Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. O2- Kisik ONTO – Očevidnik o nastanku otpada OSPD - Online servis za predaju dokumentacije PDV – porez na dodanu vrijednost 1 14 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu PEPPOL - Standardizirana mreža koja povezuje poslovanje i organizacije za elektroničko naručivanje, dostavu i fakturiranje (eng. Pan- European Public Procurement Online) PKI - Infrastruktura javnog ključa (eng. Public Key Infrastructure) PSD2 Direktiva - revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije RC – Regionalni centar RDC - Registar digitalnih certifikata REGOS - Središnji registar osiguranika RGFI - Registar godišnjih financijskih izvještaja RH - Republika Hrvatska ROA – Povrat na imovinu (Return on Assets) ROE – Povrat na kapital (Return on equity) ROO - Registar onečišćavanja okoliša RSV - Registar stvarnih vlasnika SDG - Globalni ciljevi održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals) SDK - Služba društvenog knjigovodstva SEPA - Jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) SGE - Sustavno gospodarenje energijom START - Sustav za elektroničko pokretanje poslovanja za društva i obrte TARGET - Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija UPS – Sustav neprekidnog napajanja SeP – Sustav e-Pristojbe ZAP – Zavod za platni promet ZIS OSS - Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra 1 15 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu PRILOG 3. Popis tema koje nisu materijalno značajne PRILOG 4. Popis standarda izvjaštavanja ESRS koji su izostavljeni i razlozi izostavljanja Standard Razlog izostavljanja E1-7 - Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima Ovaj standard nije primjenjiv na Finu obzirom na njeno poslovanje te se kao takav izostavlja. E1-8 - Interno utvrđivanje cijene ugljika Ovaj standard nije primjenjiv na Finu obzirom na njeno poslovanje te se kao takav izostavlja. E1-9 - Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom Sukladno Dodatku C Priloga 1 Direktive 2013/34/EU očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom za 2023. godinu nisu navedene obzirom da je omogućeno njihovo izostavljanje. E2-1 – Politika povezane s onečišćenjem zraka Ovaj tematski standard je temeljem procjene značajnosti izostavljen, obzirom na strukturu i opis Finini usluga. E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari Obzirom da u poslovanju Fina ne koristi mikroplastiku niti zabrinjavajuće ili posebno zabrinjavajuće tvari koje su definirane Uredbom (EZ) 1907/2006 niti onečišćuje tlo, žive organizme ili prehrambene resurse, izostavlja se ovaj standard. E2-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika Sukladno Dodatku C Priloga 1 Direktive 2013/34/E U očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem za 2023. godinu nisu navedene obzirom da je omogućeno njihovo izostavljanje. E3 - Vodni i morski resursi Ovaj tematski standard je temeljem procjene značajnosti izostavljen, obzirom na strukturu i opis Finini usluga. E4 - Bioraznolikost i ekosustavi Ovaj tematski standard je temeljem procjene značajnosti izostavljen, obzirom na strukturu i opis Finini usluga. E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom Sukladno Dodatku C Priloga 1 Direktive 2013/34/EU očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom za 2023. godinu nisu navedene obzirom da je omogućeno njihovo izostavljanje. S2 - Radnici u lancu vrijednosti Obzirom na kompleksnost teme i široki skup podataka ovaj tematski standard je izostavljen sukladno točki 10.2. Prijelazna odredba o poglavlju 5. Lanac vrijednosti , koja dozvoljava njegovo izostavljanje. U tijeku je izrada metodologije kojom će Fina pribaviti informacije propisane u podtemama standarda, kao što su radni uvjeti radnika u lancu vrijednosti, ravnopravnost, osposobljavanje i sl. Onečišćenje tla Onečišćenje živih organizama i prehrambenih resursa Zabrinjavajuće tvari Posebno zabrinjavajuće tvari Mikroplastika E3 Voda i morski resursi E4 Bioraznolikost i ekosustavi Priljevi sredstava uklj. iskorištavanje resursa Odljevi resursa povezani s proizvodima i uslugama S2 Radnici u lancu vrijednosti S3 Pogođene zajednice S4 Osobna sigurnost potrošača i/ili krajnjih korisnika Tematski ESRS E2 E5 Tema/Podtema/Podpodtema 1 16 Godišnje izvješće o poslovanju Fine za 2023. godinu PRILOG 5. Godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora