<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<!-- Created from PDF via Acrobat SaveAsXML -->
<!-- Mapping Table version: 28-February-2003 -->
<TaggedPDF-doc>
<?xpacket begin='﻿' id='W5M0MpCehiHzreSzNTczkc9d'?>
<?xpacket begin="﻿" id="W5M0MpCehiHzreSzNTczkc9d"?>
<x:xmpmeta xmlns:x="adobe:ns:meta/" x:xmptk="Adobe XMP Core 9.1-c001 79.675d0f7, 2023/06/11-19:21:16        ">
   <rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#">
      <rdf:Description rdf:about=""
            xmlns:pdf="http://ns.adobe.com/pdf/1.3/"
            xmlns:xmp="http://ns.adobe.com/xap/1.0/"
            xmlns:xmpMM="http://ns.adobe.com/xap/1.0/mm/"
            xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
         <pdf:Producer>GPL Ghostscript 10.02.1</pdf:Producer>
         <xmp:ModifyDate>2024-10-22T09:22:55+02:00</xmp:ModifyDate>
         <xmp:CreateDate>2024-06-10T12:17:25+02:00</xmp:CreateDate>
         <xmp:CreatorTool>PDF24 Creator</xmp:CreatorTool>
         <xmp:MetadataDate>2024-10-22T09:22:55+02:00</xmp:MetadataDate>
         <xmpMM:DocumentID>uuid:21ebe8f2-296e-11ef-0000-3b09e18dc7e2</xmpMM:DocumentID>
         <xmpMM:InstanceID>uuid:2813001a-e3f0-4751-a784-8076dc35f9d6</xmpMM:InstanceID>
         <dc:format>xml</dc:format>
         <dc:title>
            <rdf:Alt>
               <rdf:li xml:lang="x-default">Untitled</rdf:li>
            </rdf:Alt>
         </dc:title>
      </rdf:Description>
   </rdf:RDF>
</x:xmpmeta>
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                           
<?xpacket end="w"?>
<?xpacket end='r'?>
<bookmark-tree>
<bookmark title="1. Organizacijski profil">
<destination structID="LinkTarget_1383"/>
<bookmark title="1.1. Članice Grupe">
<destination structID="LinkTarget_1384"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.2. Segment usluga za financijsku industriju">
<destination structID="LinkTarget_1385"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="1.3. Segment digitalnih rješenja">
<destination structID="LinkTarget_1386"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.4.  Segment javnih servisa">
<destination structID="LinkTarget_1387"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.5. Segment servisa za državu">
<destination structID="LinkTarget_1388"/>
</bookmark>
<bookmark title="2. Financijski rezultati">
<destination structID="LinkTarget_1389"/>
<bookmark title="2.1. Prihodi">
<destination structID="LinkTarget_1390"/>
</bookmark>
<bookmark title="2.2. Rashodi">
<destination structID="LinkTarget_1391"/>
</bookmark>
<bookmark title="2.3. Investicijska ulaganja">
<destination structID="LinkTarget_1392"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3. Izvješće o održivosti">
<destination structID="LinkTarget_1393"/>
<bookmark title="3.1. Opće informacije">
<destination structID="LinkTarget_1394"/>
<bookmark title="3.1.1. Izjava o održivosti">
<destination structID="LinkTarget_1395"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.1.2. Upravljanje">
<destination structID="LinkTarget_1396"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.1.3. Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti">
<destination structID="LinkTarget_1397"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.1.4. Interesi i stajališta dionika">
<destination structID="LinkTarget_1398"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.1.5. IRO analiza">
<destination structID="LinkTarget_1399"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.2. Informacije o okolišu">
<destination structID="LinkTarget_1400"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.">
<destination structID="LinkTarget_1400"/>
<bookmark title="3.2.1. EU Taksonomija">
<destination structID="LinkTarget_1401"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="4.">
<destination structID="LinkTarget_1402"/>
<bookmark title="3.2.2. Klimatske promjene">
<destination structID="LinkTarget_1403"/>
<bookmark title="3.2.2.1. Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena">
<destination structID="LinkTarget_1404"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.2.2. Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama">
<destination structID="LinkTarget_1405"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.2.3. Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskih promjena">
<destination structID="LinkTarget_1406"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.2.4. Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama">
<destination structID="LinkTarget_1407"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.2.5. Potrošnja energije i kombinacija izvora energije">
<destination structID="LinkTarget_1408"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.3. Onečišćenje">
<destination structID="LinkTarget_1409"/>
<bookmark title="3.2.3.1. Politike povezane s onečišćenjem">
<destination structID="LinkTarget_1410"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.3.2. Mjere i resursi povezani s onečišćenjem">
<destination structID="LinkTarget_1411"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.3.3. Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem">
<destination structID="LinkTarget_1412"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.3.4. Onečišćenja zraka, vode i tla">
<destination structID="LinkTarget_1413"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.4. Korištenje resursa i kružno gospodarstvo">
<destination structID="LinkTarget_1414"/>
<bookmark title="3.2.4.1. Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom">
<destination structID="LinkTarget_1415"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.4.2. Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom">
<destination structID="LinkTarget_1416"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.4.3. Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom">
<destination structID="LinkTarget_1417"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.4.4. Priljev resursa">
<destination structID="LinkTarget_1418"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.2.4.5. Odljev resursa">
<destination structID="LinkTarget_1419"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.3. Informacije o socijalnim pitanjima">
<destination structID="LinkTarget_1420"/>
<bookmark title="3.3.1. Vlastita radna snaga">
<destination structID="LinkTarget_1421"/>
<bookmark title="3.3.1.1. Politike povezane s vlastitom radnom snagom">
<destination structID="LinkTarget_1422"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.2. Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika">
<destination structID="LinkTarget_1423"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.3. Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti zabrinutost">
<destination structID="LinkTarget_1424"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.4. Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera">
<destination structID="LinkTarget_1425"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.6. Obilježja zaposlenika poduzeća">
<destination structID="LinkTarget_1426"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.7. Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu">
<destination structID="LinkTarget_1427"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.8. Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog">
<destination structID="LinkTarget_1428"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.9. Pokazatelji raznolikosti">
<destination structID="LinkTarget_1429"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.10. Odgovarajuće plaće">
<destination structID="LinkTarget_1430"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.11. Socijalna zaštita">
<destination structID="LinkTarget_1431"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.12. Osobe s invaliditetom">
<destination structID="LinkTarget_1432"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.13. Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina">
<destination structID="LinkTarget_1433"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.14. Pokazatelji zdravlja i sigurnosti">
<destination structID="LinkTarget_1434"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.15. Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života">
<destination structID="LinkTarget_1435"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.16. Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada)">
<destination structID="LinkTarget_1436"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.1.17. Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima">
<destination structID="LinkTarget_1437"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.2. Pogođene zajednice">
<destination structID="LinkTarget_1438"/>
<bookmark title="3.3.2.1. Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima">
<destination structID="LinkTarget_1439"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.3. Potrošači i krajnji korisnici">
<destination structID="LinkTarget_1440"/>
<bookmark title="3.3.3.1.">
<destination structID="None"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.3.1. Politike za potrošače i krajnje korisnike">
<destination structID="LinkTarget_1441"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.3.2. Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima">
<destination structID="LinkTarget_1442"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.3.3. Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost">
<destination structID="LinkTarget_1443"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.3.4. Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima Kontakt centar">
<destination structID="LinkTarget_1444"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.3.3.5. Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama">
<destination structID="LinkTarget_1445"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3.4. Informacije o upravljanju">
<destination structID="LinkTarget_1446"/>
<bookmark title="3.4.1. Poslovno ponašanje">
<destination structID="LinkTarget_1447"/>
<bookmark title="3.4.1.1. Politike korporativnog ponašanja i korporativna kultura">
<destination structID="LinkTarget_1448"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.4.1.2. Upravljanje odnosima s dobavljačima">
<destination structID="LinkTarget_1449"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="2.">
<destination structID="LinkTarget_1450"/>
<bookmark title="3.4.1.3. Sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja">
<destination structID="LinkTarget_1451"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.4.1.4. Slučajevi korupcije i podmićivanja">
<destination structID="LinkTarget_1452"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.4.1.5. Politički utjecaj i lobiranje">
<destination structID="LinkTarget_1453"/>
</bookmark>
<bookmark title="3.4.1.6. Prakse plaćanja">
<destination structID="LinkTarget_1454"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="PRILOG 1. Popis slika">
<destination structID="LinkTarget_1455"/>
</bookmark>
<bookmark title="PRILOG 2. Popis kratica">
<destination structID="LinkTarget_1456"/>
</bookmark>
<bookmark title="PRILOG 3. Popis tema koje nisu materijalno značajne">
<destination structID="LinkTarget_1457"/>
</bookmark>
<bookmark title="PRILOG 4. Popis standarda izvjaštavanja ESRS koji su izostavljeni i razlozi izostavljanja">
<destination structID="LinkTarget_1458"/>
</bookmark>
<bookmark title="PRILOG 5. Godišnji konsolidirani financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora">
<destination structID="LinkTarget_1459"/>
</bookmark>
</bookmark-tree>

<P>Godišnje izvješće     </P>

<P>o poslovanju </P>

<Part>
<H1>Fina Grupe za 2023. godinu </H1>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_0.jpg"/>
Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </Figure>

<Sect>
<H3>Sadržaj </H3>

<P>1. ORGANIZACIJSKI PROFIL ............................................................................................................................... 4 </P>

<P>1.1. Članice Grupe..................................................................................................................................................5 </P>

<P>1.2. Segment usluga za financijsku industriju ......................................................................................................7 </P>

<P>1.3. Segment digitalnih rješenja......................................................................................................................... 15 </P>

<P>1.4. Segment javnih servisa ................................................................................................................................ 22 </P>

<L>
<LI>
<Lbl>1.5. </Lbl>

<LBody>Segment servisa za državu .......................................................................................................................... 29 </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>FINANCIJSKI REZULTATI.............................................................................................................................. 36 </LBody>
</LI>
</L>

<P>2.1. Prihodi ...........................................................................................................................................................38 2.2. Rashodi..........................................................................................................................................................39 </P>

<L>
<LI>
<Lbl>2.3. </Lbl>

<LBody>Investicijska ulaganja ....................................................................................................................................41 </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>3. </Lbl>

<LBody>IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI.............................................................................................................................. 42 </LBody>
</LI>
</L>

<P>3.1. Opće informacije...........................................................................................................................................43 </P>

<P>3.1.1. Izjava o održivosti ......................................................................................................................................44 3.1.2. Upravljanje .................................................................................................................................................46 </P>

<P>3.1.3. Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti...........................................................................................62 </P>

<P>3.1.4. Interesi i stajališta dionika .........................................................................................................................69 3.1.5. IRO analiza..................................................................................................................................................71 </P>

<P>3.2. Informacije o okolišu ....................................................................................................................................75 </P>

<P>3.2.1. EU Taksonomija ..........................................................................................................................................76 3.2.2. Klimatske promjene....................................................................................................................................81 3.2.3. Onečišćenje.................................................................................................................................................90 </P>

<P>3.2.4. Korištenje resursa i kružno gospodarstvo .................................................................................................91 </P>

<P>3.3. Informacije o socijalnim pitanjima ...............................................................................................................93 </P>

<P>3.3.1. Vlastita radna snaga...................................................................................................................................94 3.3.2. Pogođene zajednice.................................................................................................................................109 </P>

<P>3.3.3. Potrošači i krajnji korisnici.......................................................................................................................111 </P>

<P>3.4. Informacije o upravljanju ...........................................................................................................................118 3.4.1. Poslovno ponašanje.................................................................................................................................119 </P>

<P>PRILOG 1. POPIS SLIKA........................................................................................................................................128 PRILOG 2. POPIS KRATICA ...................................................................................................................................129 PRILOG 3. POPIS TEMA KOJE NISU MATERIJALNO ZNAČAJNE ..........................................................................131 PRILOG 4. POPIS STANDARDA IZVJAŠTAVANJA ESRS KOJI SU IZOSTAVLJENI I RAZLOZI IZOSTAVLJANJA.....131 PRILOG 5. GODIŠNJI KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA...............132 </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_1.jpg"/>
</Figure>
<Figure id="LinkTarget_1383">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_2.jpg"/>
1. Organizacijski profil </Figure>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1384">1.1. Članice Grupe </H4>

<P>Financijska agencija (Fina) </P>

<P>Fina je vodeća hrvatska kompanija na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga. Finu obilježava nacionalna pokrivenost, informatički sustav dokazan na poslovima od nacionalne važnosti te profesionalnost stručnih timova koji omogućuju pripremu i provedbu projekata najviših razina kompleksnosti. Uz komercijalne usluge za poslovne subjekte i građane, Fina uspješno surađuje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) te ostalim komercijalnim bankama stoga je nezaobilazna točka u razvoju hrvatskog financijskog sustava, gospodarstva i društva. Također, Fina je partner državi na području digitalizacije javnoga sektora te jedan od pružatelja usluga Centra dijeljenih usluga i usluga koje čine sastavnice državne informacijske infrastrukture. </P>

<P>Fina gotovinski servisi d.o.o. (Fina GS) osnovana je 15. rujna 2009. godine izdvajanjem djelatnosti obrade gotovog novca i distribucije vrijednosnih pošiljki iz Fine. 2021. godine Fina GS je reorganizirala poslovne segmente osnivanjem novog trgovačkog društva za uslužne djelatnosti Fina GS usluge d.o.o. koje je registrirano za djelatnost pružanja usluga čišćenja i privatne zaštite. </P>

<P>Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (SKDD) osnovano je 1997. godine na temelju Zakona </P>

<P>o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (NN 107/95) i Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23) kao Središnja depozitarna agencija d.d. Promjena naziva tvrtke u Središnje klirinško depozitarno društvo provedena je 2009. godine. SKDD je društvo koje posluje kao središnji depozitorij vrijednosnih papira odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira gdje se u obliku elektroničkih zapisa vode podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima, računima vrijednosnih papira i imateljima vrijednosnih papira kao i drugi podaci predviđeni zakonom. SKDD svoju djelatnost primarno obavlja na temelju Zakona o tržištu kapitala (NN 65/18, 17/20, 83/21, 151/22), a njegov rad nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ovisno društvo SKDD-CCP Smart Clear d.d. (SKDD-CCP) osnovano je radi pružanja usluga središnje druge ugovorne strane sukladno Uredbi (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju. </P>

<P>Povijest Fine </P>

<P>Fina pod ovim nazivom djeluje od 2002. godine, ali iza sebe ima dugu poslovnu tradiciju kao nasljednik Službe društvenog knjigovodstva (SDK) koja je u prošlosti imala isključivo pravo obavljati transakcije platnog prometa u tuzemstvu. SDK je prerastao u Zavod za platni promet (ZAP) te se tehnološki i organizacijski usavršio. Donošenjem Zakona o Financijskoj agenciji 2002. godine (NN 117/01, 60/04, 42/05), Fina je naslijedila prava, obveze i imovinu ZAP-a te od tada posluje u ovom obliku. </P>

<P>Fina je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske (RH) te posjeduje 100% udjela u društvu FINA gotovinski servisi d.o.o. i 56,62% dionica u SKDD d.d. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_3.jpg"/>
Slika 1. Fina i povezana društva 100% 56,62% 100% 100% </Figure>

<P>Snažna prisutnost u svim dijelovima Hrvatske </P>

<P>Dostupnošću poslovne mreže i daljnjim ulaganjem u infrastrukturu Fina Grupa želi doprinijeti snažnijem rastu i razvoju poslovnog nacionalnog i lokalnog ekosustava. </P>

<P>Polazeći od potreba građana i poduzetnika Grupa svoje usluge pruža kroz široku poslovnu mrežu koja se sastoji od četiri regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), 18 podružnica i 170 poslovnica. Razgranata poslovna mreža slijedi logiku i intenzitet gospodarske aktivnosti što čini Grupu prisutnom u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske kako bi Finine usluge i podrška bile dostupne svima. Fina GS posluje kroz 12 podružnica u sljedećim gradovima: Zagreb, Varaždin, Bjelovar, Rijeka, Pula, Gospić, Osijek, Slavonski Brod, Split, Zadar, Dubrovnik i Opuzen putem kojih je u 2023. godini obavila 131 tisuću usluga opsluživanja bankomata širom RH, 158 tisuća prijevoza vrijednosnih pošiljki za banke te 200 tisuća prijevoza vrijednosnih pošiljki za poslovne subjekte. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_4.jpg"/>
</Figure>
<Figure id="LinkTarget_1385">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_5.jpg"/>
1.2. Segment usluga za financijsku industriju </Figure>

<P>Segment usluga za financijsku industriju </P>

<P>Ovaj segment poslovanja obuhvaća upravljanje platnim sustavima, poslove vođenja poslovnog odnosa s kreditnim institucijama, obradu i prijevoz gotovog novca te usluge depozitorija, poravnanja i namire. </P>

<P>Fina održava poziciju strateški važnog partnera bankovnoj zajednici i tijelima javnih vlasti te radi na razvoju novih usluga i unaprjeđenju postojećih za poslovne partnere, klijente, građane i zajednicu u cjelini. U ovom segmentu su i srodni poslovi poput posredovanja pri prodaji proizvoda i usluga namijenjenih stanovništvu, mikro, malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. </P>

<P>U okviru gotovinskih centara, a u ime i za račun HNB-a, zaprima se, obrađuje, pohranjuje i izdaje gotov novac poslovnih banaka diljem RH. U suradnji s poslovnim bankama pružaju </P>

<P>Naturalni pokazatelji </P>

<P>se komercijalne usluge obrade dnevnih utržaka za poslovne subjekte s mogućnošću avansnog odobravanja računa, razmjenu gotovog novca, obradu gotovog novca iz uplatnih uređaja te pohranu i čuvanje ostalih vrijednosti. Dalje, Fina GS obavlja usluge distribucije vrijednosnih pošiljki koje podrazumijevaju prijevoz i zaštitu gotovog novca domaće i strane valute, vrijednosnih papira i ostalih vrijednosnica, prijevoz dragocjenosti i plemenitih metala, kao i usluge opsluživanja i održavanja bankomata, pražnjenja i održavanja dnevno noćnih trezora te depozitnih uređaja-pametnih sefova. </P>

<Table>
<TR>
<TH>U </TH>

<TH>dijelu </TH>

<TH>usluga </TH>

<TH>središnjeg </TH>

<TH>depozitorija </TH>
</TR>

<TR>
<TD>vrijednosnih </TD>

<TD>papira </TD>

<TD>pružaju </TD>

<TD>se </TD>

<TD>usluge </TD>
</TR>

<TR>
<TD>depozitorija, usluge poravnanja </TD>

<TD>i </TD>

<TD>namire </TD>

<TD>te </TD>
</TR>
</Table>

<P>ostale usluge temeljem Zakona o tržištu kapitala (NN 65/18, 17/20, 83/21, 151/22). </P>

<P>Količina obrađenih naloga u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu bilježi porast od 7% pri čemu su tradicionalne usluge za građane, uplate građana koje se zaprimaju na šalterima Fine, slijedom porasta internetskog plaćanja, očekivano u padu 10% dok su bezgotovinski nalozi u porastu 19%. Obrada gotovine u 2022. godini zabilježila je porast uslijed zamjene kune eurom dok </P>

<Table>
<TR>
<TH>se u 2023. godini stabilizirala te iznosi 40,2 milijarde eura. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>2021. </TH>

<TD>2022. </TD>

<TD>2023. </TD>

<TD>CAGR </TD>

<TD>2023./ 2022. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>OBRADA NALOGA u mil. kom </TH>

<TD>35 </TD>

<TD>35 </TD>

<TD>37 </TD>

<TD>3% </TD>

<TD>7% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Gotovinski nalozi 16 15 13 -10% -10% </P>

<P>Bezgotovinski nalozi 19 20 24 14% 19% </P>

<Table>
<TR>
<TH>Obrada gotovine u mlrd.€ </TH>

<TH>28,1 </TH>

<TH>53,4 </TH>

<TH>40,2 </TH>

<TH>20% </TH>

<TH>-25% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj financijskih instrumenata uključenih u usluge depozitorija </TH>

<TD>794 </TD>

<TD>762 </TD>

<TD>735 </TD>

<TD>-4% </TD>

<TD>-4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Broj namirenih transakcija </TH>

<TD>97.593 </TD>

<TD>50.238 </TD>

<TD>44.631 </TD>

<TD>-32% </TD>

<TD>-11% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Broj provedenih isplata ulagateljima iz korporativnih akcija </TH>

<TD>228.483 </TD>

<TD>273.152 </TD>

<TD>276.430 </TD>

<TD>10% </TD>

<TD>1% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 2. Naturalni pokazatelji usluga za financijsku industriju </P>

<P>Usluge platnog prometa </P>

<P>Fina obavlja usluge poslova platnog prometa za poslovne subjekte klijente banaka, odnosno zaprima i obrađuje naloge za uplatu, naloge za uplatu putem DNT-a, naloge za isplatu te prijenos novčanih sredstava. U 2023. godini poslovi gotovinskog poslovanja koje Fina obavlja za klijente banaka bilježe porast volumena uplaćenog i isplaćenog gotovog novca. Navedeno je rezultat suradnje s bankovnom zajednicom odnosno inicijative za povećanje raspona usluga koje klijenti banaka mogu koristiti u poslovnoj mreži Fine. Dodatno korisnici mogu koristiti usluge uvida u stanje računa, pregleda i ispisa izvadaka po računima, aplikaciju e-plaćanja i slično. </P>

<P>Fina kao članica Nacionalnog odbora za platni promet s bankama i ostalim financijskim institucijama sudjeluje u unaprjeđivanju standarda stabilnog i sigurnog obavljanja usluga platnog prometa. Ujedno, kao članica Odbora za upravljanje nacionalnim shemama, sudjeluje u upravljanju i daljnjem razvoju SEPA shema, koji se još operativnije kreiraju kroz operativne grupe za SEPA kreditne transfere, SEPA izravna terećenja i SEPA instant kreditne transfere. Uz navedeno, Fina je članica Hrvatskog SEPA Foruma, čime aktivno sudjeluje u komunikaciji SEPA promjena široj javnosti. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_6.jpg"/>
</Figure>

<P>Usluge za građane i poduzetništvo </P>

<P>Porastom stupnja digitalizacije i internetskog plaćanja usluge za građane i poduzetništvo očekivano padaju, međutim, i dalje se obrađuje značajan broj fizičkih naloga na šalterima budući da je prepoznata kod velikog broja izdavatelja uplatnica čiji korisnici u poslovnicama Fine mogu plaćati račune s povlaštenom ili bez naknade. Uz to, plaćanje računa moguće je obaviti i putem Finine mreže POS uređaja čija primjena je u konstantnom porastu. </P>

<P>U Fininim poslovnicama građani mogu koristiti usluge prijenosa novca putem Western Uniona kao i usluge mjenjačnice. Od studenog 2023. godine uvedena je nova Western Union usluga  “1 hour service” koja podrazumijeva slanje novca unutar RH koji je dostupan za isplatu primatelju jedan sat nakon slanja uz nižu naknadu. Dosadašnja standardna usluga slanja novca unutar RH kod koje je novac dostupan primatelju unutar nekoliko minuta od trenutka slanja je i dalje dostupna. </P>

<P>Fina nudi uslugu pohrane vrijednosti u Splitu i Rijeci gdje korisnici mogu zakupiti pretinac sefa i pohraniti svoju vrijednost na sigurno čuvanje. </P>

<P>Obveznicima PDV-a, primarno iznajmljivačima paušalistima, dostupne su i usluge izrade/slanja obrazaca u sustav ePorezna. Također, u poslovnicama Fine obavlja se isplata dividendi i udjela članovima Fonda hrvatskih branitelja, kao i usluga potpisivanja Suglasnosti za izravno terećenje određenim primateljima sredstava. </P>

<P>U sklopu paketa mjera pomoći građanima i pružateljima socijalnih usluga za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata (Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije NN 104/22, 106/22, 121/22 sa izmjenama i dopunama NN 31/23, 74/23, 107/23,) kao ključan partner Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u poslovnicama Fine omogućena je realizacija subvencija kupona za sufinanciranje određenih režijskih troškova ili isplatu pomoći. Dodatno, tijekom 2023. godine radilo se na doradi OSPD sustava kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo podnošenja vaučera elektronskim putem. </P>

<P>Za poslodavce koji imaju potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika u poljoprivredi Fina u svojim poslovnicama obavlja prodaju vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi. </P>

<P>KYC platforma (eng. Know Your Customer) podrazumijeva provjeru identiteta poslovnih subjekata (putem API-a) te se u 2023. godini nastavilo s ugovaranjem dodatnih korisnika. Ova aplikacija omogućuje korisnicima mrežni pristup nadležnim registrima uz primjenu funkcionalne logike za digitalizirano prikupljanje i analize stvarnog vlasništva klijenata u okviru odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19, 151/22). </P>

<P>U 2023. Fina je dovršila razvoj usluge koja omogućava provjeru vlasničke strukture putem web servisa što omogućuje jednostavno korištenje bez dodatnih prilagodbi od strane korisnika, omogućujući tako brzu i jednostavnu integraciju i digitalizaciju. </P>

<P>U kontekstu razvoja i uspostave sustava za razmjenu podataka o dugovanju korisnika teleoperatora u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22) gdje je Fina imenovana kao upravitelj sustava te je zadužena za izradu metodologije i tehničku operacionalizaciju sustava, u 2023. godini izrađen je prijedlog Pravilnika o uspostavi i radu sustava za razmjenu podataka. </P>

<P>U 2023. godini Grupa je Ministarstvu financija ulagatelja te evidentiranje svih potrebnih (MF) omogućila upis ponuda za vrijednosne podataka na računima ulagatelja. papire putem platforme za vrijednosne papire kojom su građani RH mogli upisati Nakon prve emisije u studenom 2023. godine </P>

<P>koja se odvijala u poslovnicama Fine, intenzivno </P>

<P>ponude za vrijednosne papire izdavatelja MF u se radilo na web platformi koja omogućuje upis </P>

<P>poslovnicama Fine. S ciljem digitalizacije ponuda digitalnim putem, bez fizičkog dolaska u </P>

<P>procesa upisa ponuda, platforma je integrirana poslovnice Fine. </P>

<P>sa svim dostupnim registrima, kao i SKDD-om, čime se osigurao jednostavan i brz upis ponuda </P>

<P>Platni sustavi </P>

<P>Od siječnja 2023. godine, uvođenjem eura kao službene valute, Fina upravlja EuroNKS i Euro NKSInst sustavima koji preuzimaju obradu preko 20 milijuna transakcija mjesečno koje su se ranije obrađivale u okviru kunskog NKS platnog sustava. Kontinuirano se radi na unaprjeđenjima, slijedom čega je u 2023. godini uveden dodatni ciklus obrade u terminski plan EuroNKS-a. </P>

<P>Digitalizacijom broj transakcija SEPA kreditnih transfera kao i SEPA izravnih terećenja kontinuirano raste. U 2023. godini sedam poslovnih banaka u RH koristi instant shemu SEPA kreditnih transfera. Od lipnja 2023. godine Fina je omogućila i provedbu prekograničnih instant transakcija unutar SEPA područja kojeg čini 38 zemalja. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_7.jpg"/>
Instant transakcije u brojkama (2023. godina) obuhvaćeno je 60% klijenata banaka 1,2 milijuna transakcija </Figure>

<P>U 2023. godini Fina je razvila sustav za provođenje </P>

<P>prekograničnog i međunarodnog platnog prometa za HNB i njegove klijente, odnosno sve institucije koje imaju otvorene račune u HNB-u, kako bi se neometano odvijalo iniciranje i provođenje prekograničnih i međunarodnih naloga u valuti euro te su odrađene aktivnosti vezane za prelazak na novu konsolidiranu platformu TARGET sustava u dijelu prilagodbe na .xml formate poruka. </P>

<P>Na području platnih sustava Fina je aktivna članica EACHA-e, Europskog udruženja automatiziranih klirinških kuća, unutar kojega održava kontakte i razmjenjuje iskustva sa svim klirinškim kućama u Europi. Također, sve važne aktivnosti i informacije vezane za EACHA-u, Fina prenosi nacionalnim bankama kroz održavanje Vijeća sudionika platnih sustava Fine. Vijeće ima ulogu razvijanja uzajamne kontinuirane suradnje između banaka kao korisnika i sudionika platnih sustava, zatim Fine kao vlasnika i operativnog upravitelja platnih sustava EuroNKS i EuroNKSInst te HNB-a kao regulatora sustava platnog prometa u zemlji. Unutar Vijeća sudionika platnih sustava, krajem 2023. godine obnovljen je rad Savjeta Vijeća sudionika platnih sustava kao predstavničkog tijela svih članova Vijeća sudionika. </P>

<P>Gotovinske operacije </P>

<P>Fina GS obavlja poslove obrade gotovog novca domaće i strane valute te pohrane ostalih vrijednosti. Čvrsti temelji uspjeha jesu vrhunska oprema za obradu domaće i stranih valuta, stručni djelatnici te procesi koji se ostvaruju pomoću najmodernije softverske podrške. </P>

<P>Fina GS raspolaže s više od 1.500 m2 trezorskih kapaciteta te pruža usluge gotovinskih centara u ime i za račun HNB-a, odnosno zaprima, obrađuje, pohranjuje i izdaje gotov novac poslovnih banaka diljem RH. U suradnji s poslovnim bankama pruža komercijalne usluge obrade dnevnih utržaka za poslovne subjekte s mogućnošću avansnog odobravanja računa, razmjenu gotovog novca, obradu gotovog novca iz uplatnih uređaja te pohranu i čuvanje ostalih vrijednosti. </P>

<P>Distribucija vrijednosnih pošiljki </P>

<P>Usluge prijevoza i zaštite vrijednosnih pošiljki podrazumijevaju: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Unutarnji i međunarodni prijevoz gotovog novca domaće i stranih valuta; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Prijevoz vrijednosnih papira i ostalih vrijednosnica; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Prijevoz dragocjenosti i plemenitih metala; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Usluge opsluživanja bankomata i prvu razinu održavanja; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Usluge pražnjenja dnevno noćnih trezora i prvu razinu održavanja; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Usluge pražnjenja, održavanja i nadzora depozitnih uređaja „Pametni sefovi“. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Visoka razina sigurnosnih standarda zadržava se neprestanim unaprjeđivanjem radnih i sigurnosnih procedura, educiranjem i usavršavanjem radnika, primjenom najmodernije specijalizirane opreme </P>

<P>te centraliziranim praćenjem vozila iz nadzornog centra uz korištenje GPS sustava. Kako bi se klijente dodatno zaštitilo od svih opasnosti fizičkoga gubitka ili oštećenja vrijednosnih i drugih pošiljaka Fina GS posjeduje policu osiguranja gotovog novca u prijevozu s najvećim iznosom limita po jednom vozilu. </P>

<P>Osim klasičnog prikupljanja, Fina GS nudi dva modela prikupljanja gotovog novca u kombinaciji s tehničkim uređajima pri čemu su uređaji u vlasništvu Fine GS: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Na lokaciji klijenta instalira se „drop in blagajna“/sef, a ključevima sefa rukuje Fina GS; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Na lokaciji klijenta instalira se depozitni uređaj pametni sef, a ključevima sefa rukuje Fina GS. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Usluge središnjeg depozitorija vrijednosnih papira </P>

<P>SKDD je društvo koje posluje kao središnji depozitorij vrijednosnih papira odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira gdje se u obliku elektroničkih zapisa vode podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima, računima vrijednosnih papira i imateljima vrijednosnih papira i drugi. </P>

<P>Osnovne usluge obuhvaćaju početno evidentiranje u sustav u nematerijaliziranom obliku, osiguravanje i vođenje računa vrijednosnih papira (usluga središnjeg vođenja računa) te upravljanje Sustavom namire vrijednosnih papira (usluga namire) dok pomoćne usluge obuhvaćaju usluge povezane s registrom dioničara, usluge podrške obrade korporativnih akcija (uključujući poreze, glavne skupštine i usluge informiranja), usluge novih izdanja (uključujući alokaciju i upravljanje ISIN oznakama i sličnim oznakama), usluge uspostave veze s drugim Središnjim depozitorijima, usluge pružanja informacija, podataka i statističkih podataka tržištu, statističkim uredima ili drugim vladinim ili međuvladinim subjektima, pružanje IT usluga, usluge vođenja i upravljanja Fondom za zaštitu ulagatelja te osposobljavanje Članova za korištenje informacijskog sustava SKDD-a. </P>

<P>Poslovnu godinu društva SKDD obilježilo je: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Uspješno prebacivanje operativnog poslovanja i informacijskog sustava na euro kao službenu valutu; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Uspješno priključenje na TARGET-HR komponentu (T2), što je uključivalo opsežna interna i vanjska testiranja provedena s članovima sudionicima te potpisivanje Ugovora o otvaranju i vođenju TARGET računa u sustavu TARGET-HR kojim se uređuje odnos između HNB kao upravitelja sustava TARGET-HR i SKDD-a kao sporednog sustava i imatelja TARGET računa u sustavu TARGET-HR; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Početak rada na jedinstvenoj europskoj platformi za namiru vrijednosnih papira TARGET 2 Securities (T2S). </LBody>
</LI>
</L>

<P>Proces priključenja na T2S ostvareno je kroz aktivnu suradnju s Europskom središnjom bankom (ESB), HNB-om i HANFA-om, a kroz udovoljenje niza kriterija za priključenje sadržanih u dokumentu Target2-Securities Eligibility Criteria Report. SKDD je priključenjem u T2S korisnik depozitorija, a koji su sastavljeni iz 20 europskih zemalja od kojih je 15 iz europodručja. </P>

<P>SKDD je u procesu migracije na T2S dovršilo zahtjevan dio usklađenja s nizom standarda iz različitih područja poslovanja, poput namire, korporativnih akcija, sustava plaćanja, prilagodbe poslovnog modela središnjeg vođenja računa, kao i velika ulaganja u tehnološko unaprjeđenje kroz razvoj IT infrastrukture, prilagodbu procesa rada i provođenje brojnih testiranja sa sudionicima tržišta kapitala. Izmjenom poslovnog modela vođenja računa radi usklađenja s tržišnim praksama EU, SKDD je uveo novu vrstu računa za potrebe namire u T2S koji se povezuje s T2S računima članova (transakcijski računi), zbog čega su se kroz 2023. godinu pripremale i provodile opsežne izmjene Operativnih pravila rada te cjenika što je podrazumijevalo strogo formaliziran i zahtjevan postupak savjetovanja i odobrenja regulatora. </P>

<P>Nakon priključenja na T2S nastavljeno je aktivno provođenje planiranih poslovnih aktivnosti te intenzivna suradnja s ESB-om i HNB-om zbog priključenja na Eurosystem Collateral Management System (ECMS) kao posljednji cilj Programa EURO. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_8.jpg"/>
</Figure>
<Figure id="LinkTarget_1386">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_9.jpg"/>
1.3. Segment digitalnih rješenja </Figure>

<P>Digitalna rješenja obuhvaćaju upravljanje elektroničkim, arhivsko-dokumentacijskim digitalnim proizvodima i uslugama za komercijalno tržište i državnu informacijsku infrastrukturu. </P>

<P>Naturalni pokazatelji </P>

<P>Proširenjem portfelja usluga povjerenja Fina u izvještajnoj godini bilježi porast broja izdanih digitalnih certifikata u odnosu na prethodnu godinu. U trogodišnjem periodu broj aktivnih certifikata bilježi rast od 22%. Također, bilježi se porast izdanih ePass vjerodajnica (povećanje za 4% u posljednje tri godine), kao i broj novih korisnika NIAS sustava (povećanje za 9%). </P>

<P>Broj poslovnih korisnika FINA B2B e-Računa također ostvaruje porast (18% u posljednje tri godine) zbog primjene Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18). </P>

<P>2023./ </P>

<P>2021. 2022. 2023. CAGR </P>

<P>2022. </P>

<P>Aktivni certifikati u tisućama 422 498 627 22% 26% </P>

<Sect>
<H5>Broj izdanih vjerodajnica i korisnika NIAS-a u tisućama </H5>

<Table>
<TR>
<TH>izdani ePass vjerodajnica jedinstveni korisnici NIAS sustava </TH>

<TH>660 1.572 </TH>

<TH>687 1.720 </TH>

<TH>712 1.868 </TH>

<TH>4% 9% </TH>

<TH>4% 9% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Trend kretanja broja korisnika servisa eRačun broj obveznika na centralnoj platformi B2G broj korisnika Fina B2B </TH>

<TD>5.766 36.941 </TD>

<TD>5.799 44.902 </TD>

<TD>5.778 51.469 </TD>

<TD>0% 18% </TD>

<TD>0% 15% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 2. Naturalni pokazatelji pojedinih digitalnih usluga </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
</Sect>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H3>Usluge elektroničkog poslovanja </H3>

<P>Ove usluge obuhvaćaju upravljanje e-poslovanjem vezanim za izdavanje certifikata i vremenskih žigova te srodnih usluga iz područja PKI tehnologije. Usluge povjerenja podrazumijevaju digitalne certifikate, vremenski žig, potpisna rješenja te video identifikaciju i validaciju potpisa. </P>

<P>Fina je prvi certificirani izdavatelj kvalificiranih certifikata u RH te jedna od rijetkih institucija u kojoj korisnik može pronaći sva rješenja za digitalizaciju procesa. </P>

<P>Sukladno eIDAS Uredbi i ETSI normama Fina je: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izlistana na međunarodnoj i EU trusted listi kao izdavatelj kvalificiranih certifikata za elektroničke potpise i pečate te kvalificirani vremenski žig (Fina RDC 2020 CA); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Priznati izdavatelj kvalificiranih certifikata u MS root programu što znači da se certifikatima Fine vjeruje svugdje u svijetu u okviru korištenja MS operativnog sustava; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izdavatelj TLS/SSL certifikata usklađenih s Certificate Transparency programom pa se isti mogu uspješno koristiti u Google Chrome internetskom pregledniku; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izdavatelj kvalificiranih certifikata bankama i FinTech tvrtkama za servise iz PSD2 Direktive (revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije) te je označena na EU Trusted listi za pružanje usluge izdavanja QWAC certifikata i članica je udruženja Open Banking Europe OBE S.A.S. koja povezuje kvalificirane pružatelje usluga povjerenja (QTSP-ove) koji izdaju certifikate za PSD2 servise; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pružatelj usluge udaljene video identifikacije sukladno zakonskoj regulativi što znači da se u procesu izdavanja kvalificiranih i drugih vrsta certifikata korisnika može fizički identificirati putem audio-vizualne veze. </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_10.jpg"/>
FINA Validator omogućuje provjeru valjanosti kvalificiranog i naprednog elektroničkog potpisa i/ili pečata uz podršku kvalificiranog certifikata. Provjera valjanosti provodi se prema eIDAS uredbi, ETSI normama te korištenjem pouzdanog popisa kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja država članica EU (eng. Trusted list). Ovu uslugu Fina nudi besplatno putem web aplikacije na web stranicama te putem mobilne aplikacije mFina. Digit.ALL platforma omogućava korisniku korištenje usluga prema svojim željama i potrebama. Digit.ALL uključuje usluge prijevoza, arhiviranja i digitalizacije papirnate dokumentacije, digitalne certifikate, vremenski žig, e Potpis, Fina Validator, e Račun i e Arhiv. </Figure>

<P>Digitalne usluge i servisi </P>

<P>Digitalna rješenja predstavljaju podršku državnoj informacijskoj infrastrukturi i strategiji razvitka digitalne ekonomije te samostalna rješenja koja se temelje na razmjeni i pohrani elektroničkih dokumenata i isprava, a obuhvaćaju poslove poslovnog razvoja, komercijalnog plasmana i upravljanja uslugama i servisima. Digitalne usluge i servisi podrazumijevaju Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) unutar sustava e-Građani i e-Poslovanje s e-Ovlaštenjima i eIDAS čvorom, sustav e-Pristojbe, Centralnu platformu za razmjenu eRačuna -servis e-Račun za državu (e-Račun B2G), servis e-Račun za poslovne subjekte (e-Račun B2B), usluge ovjere eRačuna te Fina faktoring platformu. </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>e-Račun </H3>

<P>Od početka primjene Zakona o elektroničkom izdavanju e-računa u javnoj nabavi (NN 94/2018) do 31.12.2023. godine zaprimljeno je više od 25 milijuna računa. </P>

<P>Fina, u svojoj ulozi operativnog voditelja centralne platforme, kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na osiguranje neometanog rada centralne platforme, održavanje i unaprjeđenje njezinih funkcionalnosti te pruža podršku svim korisnicima platforme, uključujući obveznike javne nabave, izdavatelje e-računa te informacijske posrednike. </P>

<P>Ukupan broj registriranih obveznika javne nabave na dan 31. prosinca 2023. godine je gotovo 6.000, a broj izdavatelja koji su slali račune na centralnu platformu gotovo 46.000. U protekloj godini ostvaren je porast zaprimljenih prekograničnih e-računa putem PEPPOL mreže. Servis Fina e-Račun </P>

<P>za poslovne subjekte u 2023. godini dosegao je gotovo 52 tisuće korisnika. </P>

<P>Usluga e-Arhiv dostupna je korisnicima za pojedinačno arhiviranje ili arhiviranje direktno iz vlastitih sustava koristeći web servise, a korisnicima e-Računa se nudi kao dio cjelovitog paketa. Fina e-Arhiv servis omogućava arhiviranje svih oblika digitalnih i naknadno digitaliziranih poslovnih dokumenata, dokumenata i korisničkih podataka elektroničkih servisa (e-servisa) koji su povezani sa sustavom Fina e-Arhiv ili bilo kojih drugih vrsta dokumenata koje će korisnik generirati. </P>

<P>Fina faktoring platforma je novi proizvod kojim se Fina uključila u tržište faktoringa na neposredan način nudeći potpuno digitaliziranu platformu za provedbu procesa faktoringa nad nedospjelim potraživanjima. Predmet tražbine je e-Račun, a sam proces uz pomoć ostalih servisa je u potpunosti digitaliziran. Digitalni potpis putem potpisnih certifikata te kompatibilnost s procesima korisnika daje visoku razinu sigurnosti i ubrzava dosadašnji način obavljanja faktoring poslovanja. </P>

<P>Sustav e-Poslovanje (NIAS) poslovnim subjektima omogućuje pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu te elektroničku komunikaciju poslovnih subjekata i javnog sektora. Pružateljima e-usluga je omogućena integracija na podsustav eOvlaštenja u svrhu dobivanja dodatnih autorizacijskih podataka o poslovnim subjektima u čije ime autentificirani korisnik može djelovati. </P>

<P>Osim toga, u 2023. godini obavljene su pripremne aktivnosti za izradu mobilne platforme e-Građani te za dvije mobilne verzije usluga Moj profil i e-Ovlaštenja. Napravljena je nadogradnja Statistike eGrađani novim izvještajima o prijavama Korisnika na prekogranične e-usluge i o prijavama Prekograničnih korisnika na hrvatske e-usluge, te je za iste podatke proširen skup podataka za potrebe BI-a. </P>

<P>Kontinuiran je trend porasta opsega e-usluga koje su namijenjene poslovnim subjektima. Neke od usluga su: ePristojbe, ePoljoprivreda, START Plus, Uvjerenje iz kaznene evidencije, ePlovilo, eNautika, eGrađevinska dozvola i druge usluge u gradnji, eTurizam i druge. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_11.jpg"/>
</Figure>

<P>Sustav e-Pristojbe (SeP) je središnji informacijsko-tehnološki sustav koji omogućuje izračun i plaćanje iznosa pristojbe i/ili naknade za pismena i radnje pred javnopravnim tijelima. Plaćanje je moguće izvršiti online unutar pojedinih e-usluga koje su korisnicima dostupne putem sustava eGrađani ili kartičnim plaćanjem putem EFT POS uređaja neposredno na mjestu pružanja usluga na šalterima pojedinih tijela i institucija. Značajan porast naplate usluga ostvaren je na elektroničkim uslugama Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra – ZIS OSS i e-Nautika. </P>

<P>Od listopada 2023. godine građanima i poslovnim subjektima dostupan je Modul korisničkog sučelja za pristojbene obveznike. Modul je namijenjen svim pristojbenim obveznicima koji dostupne usluge javnopravnih tijela žele platiti unaprijed, prije podnošenja zahtjeva za uslugu. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_12.jpg"/>
SeP u brojkama (2023. godina) 10 javnopravnih tijela 80 pružatelja usluga 274 usluge 527 EFT POS uređaja na šalterima policijskih uprava i postaja 89 EFT POS uređaja na šalterima lučkih kapetanija 11,2 milijuna eura naplaćenih pristojbi i naknada </Figure>

<P>Platforma FondoviEU je nova platforma državne informacijske infrastrukture, objedinjena u jedinstveni upravljački oblik SDURDD-a, kao nositelja državne informacijske infrastrukture. Fini, kao jednoj od četiri pružatelja dijeljenih usluga, sastavnici Centra dijeljenih usluga, povjerena je usluga operativnog izvršitelja razvoja, nadogradnji i održavanja komponenti Platforme FondoviEU. Unutar Platforme Fondovi EU su trenutno komponente NPOO FondoviEU, eFondovi i eKohezija te komponenta za provedbu poziva i natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Korištenjem ostalih sustava državne informacijske infrastrukture, komponente su povezane u jedinstvenu upravljačku cjelinu. </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>Arhivsko-dokumentacijske usluge </H3>

<P>Arhivske usluge uključuju digitalizaciju, mikrofilmiranje, web arhiv, pohranu izvorne fizičke i elektroničke dokumentacije te SafeCut usluge. </P>

<P>Navedene usluge pružaju se korisnicima iz privatnog i javnog sektora, a prepoznate su kao pouzdane i kvalitetne. Ocjena klijenata je posljedica kontinuiranog ulaganja u razvoj ljudskih resursa i tehnologiju za pružanje arhivskih usluga. </P>

<P>U 2023. godini Digitalizacija javnog gradiva RH, kao poslovna inicijativa, prednjači u pruženim uslugama. Navedena usluga se temelji na javnim natječajima i suradnji s javnim stvarateljima gradiva. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_13.jpg"/>
</Figure>
<Figure id="LinkTarget_1387">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_14.jpg"/>
1.4. Segment javnih servisa </Figure>

<P>Segment javnih servisa obuhvaća poslove s državom koji su Fini, kao ključnom partneru, povjereni temeljem zakonskih i podzakonskih propisa. Poslove javnih servisa možemo podijeliti u tri cjenine: poslove ovrhe na novčanim sredstvima, poslove provedbe e-Dražbi te poslove registara. </P>

<P>Naturalni pokazatelji </P>

<P>U 2023. godini Fina je zaprimila 818 tisuća osnova za plaćanje čime je ostvaren trogodišnji pad od 10%. U 2021. godini veći broj osnova bio je rezultat moratorija na provedbu osnova za plaćanje iz 2020. godine, a daljnje smanjenje pripisuje se snažnoj gospodarskoj aktivnosti, rezultat koje je otvaranje novih radnih mjesta i povećanje plaća. </P>

<P>2023./ </P>

<P>2021. 2022. 2023. CAGR </P>

<P>2022. </P>

<P>Broj izvještaja prema načinu predaje-RGFI u tisućama </P>

<Table>
<TR>
<TH>Putem WEB-a U Excelu Na papiru </TH>

<TH>76 83 0,3 </TH>

<TH>82 93 0,2 </TH>

<TH>83 98 0,2 </TH>

<TH>5% 9% -25% </TH>

<TH>1% 5% -18% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj provedenih elektroničkih javnih dražbi </TH>

<TD>7.048 </TD>

<TD>4.851 </TD>

<TD>3.220 </TD>

<TD>-32% </TD>

<TD>-34% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Broj zaprimljenih osnova za plaćanje u tisućama </TH>

<TH>Poslovni subjekti Građani </TH>

<TD>1.000 162 838 </TD>

<TD>866 153 712 </TD>

<TD>818 133 685 </TD>

<TD>-10% -9% -10% </TD>

<TD>-5% -13% -4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Iznos duga iz osnova za plaćanje u milijunima eur </TH>

<TH>Poslovni subjekti Građani </TH>

<TD>2.181 942 1.239 </TD>

<TD>2.086 908 1.178 </TD>

<TD>2.983 1.002 1.981 </TD>

<TD>17% 3% 26% </TD>

<TD>43% 10% 68% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ukupno naplaćeno osnova za plaćanje u milijunima eur Poslovni subjekti Građani </TH>

<TD>352 256 95 </TD>

<TD>443 277 166 </TD>

<TD>333 117 217 </TD>

<TD>-3% -33% 51% </TD>

<TD>-25% -58% 31% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 3. Naturalni pokazatelji javnih servisa </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Poslovi ovrhe na novčanim sredstvima </P>

<P>Fina poslove provedbe ovrhe na novčanim sredstvima obavlja temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te pripadajućih podzakonskih akata. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ustrojena je kao centralizirani sustav provođenja ovrhe s jedinstvenim redoslijedom naplate te ustrojenim Jedinstvenim registrom računa (JRR), kao centralnom elektroničkom bazom podataka o svim računima i novčanim sredstvima otvorenim u bilo kojoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji u RH. </P>

<P>2023. godine implementirana je funkcionalnost dohvata podataka o osnovama za plaćanje koje su sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) stekle uvjete za fizičko uništenje te su kontaktirani ovrhovoditelji s velikim brojem osnova za plaćanje koje zadovoljavaju uvjete za uništenje kako bi im se osigurala mogućnost fizičkog izuzimanja osnova za plaćanje iz arhive te povrat. Također, napravljen je opsežniji redizajn i nadogradnja servisa eDugovanja za građane, kojima je putem platforme eGrađana ostvaren jednostavan i cjelovit pristup, pregled i preuzimanje podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje te mogućnost da putem ove usluge Fine otvore zaštićeni račun, dodaju novo zaštićeni primanje ili zatvore zaštićeni račun. Na ovaj način, građanima su usluge Fine postale još dostupnije 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. </P>

<P>Poslovi provedbe e-Dražbe </P>

<P>Fina provodi postupke e-Dražbe u kojima se na nadmetanju putem javno dostupne računalne aplikacije predaju ponude za kupnju nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnim i stečajnim postupcima te postupcima osiguranja, temeljem odredaba Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) i Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22). </P>

<P>Navedenim postupkom osigurava se sljedeće: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Javna dostupnost podataka o svim nekretninama, pokretninama, pravima i imovini koji se prodaju u postupcima prisilne naplate objavom na mrežnim stranicama Fine u aplikacijama Očevidnik nekretnina i pokretnina i Javna objava; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Transparentnost provedbe postupka prodaje te mogućnost praćenja postupka prodaje putem javno dostupnih aplikacija (Očevidnik i Javna objava); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Elektronička provedba prodaje predmeta koji se prodaju u ovršnom, stečajnom i postupku osiguranja i to putem aplikacije e-Dražba kojoj se može pristupiti uz ispunjenje zakonskih preduvjeta (uplata jamčevine, digitalni certifikat). </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_15.jpg"/>
Međunarodni projekt „LEILA – towards a muLtilingual European platform for judIcaL Auctions“ Fina je 2023. godine sudjelovala na međunarodnom projektu kojeg je sufinancirala Europska komisija u okviru Programa za pravosuđe (Justice Programme). Nositelj međunarodnog projekta je Ministarstvo pravosuđa Republike Italije, a projektom se razvila višejezična platforma koja će olakšati elektroničku razmjenu podataka nacionalnih davatelja usluga o imovini koja se prodaje u sudskim postupcima. Fina je unutar projekta omogućila dohvat i pretragu podataka iz sustava elektroničkih javnih dražbi, slijedeći zajedničke tehničke specifikacije koje je definirala Europska komisija te se povezala s višejezičnom platformom i eJustice portalom. Fina je omogućila da podaci o imovini koja se prodaje u ovršnom, stečajnom i postupku osiguranja i to putem e-Dražbe, a koji su građanima dostupni putem postojeće Finine aplikacije Očevidnik nekretnina i pokretnina, budu dostupni i europskom tržištu za sudsku prodaju. </Figure>

<P>Poslovi registara </P>

<P>Jedinstveni registar računa </P>

<P>Fina vodi Jedinstveni registar računa (JRR) od 2002. godine u skladu s Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te Pravilnikom o Jedinstvenom registru računa (NN 53/20). Pravilnikom o JRR-u u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU. Temeljem Direktive se u JRR, između ostalih, upisuju i podaci o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata kao i podaci o sefovima kod obveznika koje koriste poslovni subjekti. </P>

<P>Obveznici dostave podataka (Hrvatska narodna banka, banke, stambene štedionice i kreditne unije) u JRR dostavljaju podatke o otvorenim računima, novčanim sredstvima, sefovima i fizičkim osobama stvarnim vlasnicima kao i podatke o naknadno nastalim promjenama po prethodno dostavljenim podacima. </P>

<P>Fina intenzivno razvija novu aplikaciju JRR temeljenu na odredbama Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela (NN 151/22) kojim se definira pristup podacima iz JRR-a nadležnim tijelima (MUP, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava i Državno odvjetništvo). </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>Registar godišnjih financijskih izvještaja – RGFI </H3>

<P>RGFI je središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit koji je ustrojen temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (NN 47/03). </P>

<P>Temeljem Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20, 47/20, 114/22 i 82/23) Fina vodi RGFI te je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnih postupaka protiv poduzetnika i odgovorne osobe koji ne dostave propisanu dokumentaciju radi javne objave sukladno rokovima, te poduzetnika i osoba koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe. </P>

<P>Fina je 2023. započela sa reinženjeringom RGFI-a koji se odvija u fazama do 2026. godine, a podrazumijeva modernizaciju sustava uvažavajući prilagodbu relevantnim propisima i direktivama EU od kojih valja istaknuti integracija na NIAS te uvođenje novog formata izvještavanja XBRL. </P>

<P>U 2023. godini ukupno je obrađeno 181 tisuću GFI-a što je 3% više u odnosu na prethodnu godinu. Promatramo li strukturu zaprimljenih izvještaja prema formatu predaje najveći broj obveznika, njih 54,1%, izvještaje još uvijek dostavlja u excel formatu u poslovnicu Fine (bilo osobno, putem pošte ili putem OSPD servisa), 45,8% obveznika koristi web aplikaciju RGFI dok 0,1% obveznika koristi obrasce na papiru. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_16.jpg"/>
RGFI u brojkama (2023. godina) 181 tisuća zaprimljenih i obrađenih izvještaja 145 tisuća javno objavljenih izvještaja 46% predanih izvještaja putem web aplikacije RGFI 12 tisuća prekršajnih naloga zbog nepredaje izvještaja radi javne objave 15 tisuća prekršajnih naloga zbog nepredaje izvještaja za statističke svrhe </Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>Info.BIZ </H3>

<P>Servis info.BIZ pruža uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata te poslovnoj okolini u kojoj djeluju. </P>

<P>U servisu info.BIZ prezentirani su adresni i financijski podaci, pokazatelji poslovanja poduzetnika (pravnih osoba i obrtnika, obveznika poreza na dobit), ocjena kreditnog rejtinga prema priznatim svjetskim standardima (usklađeno s Basel III smjernicama i MSFI 9) i kreditni limit, adresni i osnovni financijski podaci financijskih institucija, neprofitnih organizacija i proračunskih korisnika za posljednjih pet godina te adresni podaci obrtnika, obveznika poreza na dohodak. </P>

<P>Servis nudi brz i jednostavan pristup velikom broju poslovnih podataka i informacija u stvarnom vremenu te korisnicima omogućuje brže, jednostavnije i sigurnije donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenje klijenata, pojednostavljuje izradu poslovnih analiza te praćenje trendova na tržištu. </P>

<P>Tijekom 2023. godine servis je obogaćen novim funkcionalnostima među kojima je za istaknuti suradnja s partnerom Coface u dijelu dohvata </P>

<P>financijskih podataka za poslovne subjekte iz </P>

<P>regije (Srbija i Slovenija). </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_17.jpg"/>
Registar koncesija Registar koncesija je središnji izvor informacija o svim koncesijama i jedinstvena elektronička evidencija svih ugovora o koncesijama danima na području RH koji vodi Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom te temeljem ugovornog odnosa s MF od 2004. godine. Registar je javno dostupan putem internet tehnologije bez naknade. Registar financijskih izvještaja neprofitnih organizacija Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom, a temeljem ugovornog odnosa s MF, obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja neprofitnih organizacija koja je propisana je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14, 114/22) i pravilnicima donesenim temeljem Zakona (NN 31/15, 67/17, 115/18 i 21/21). U 2023. godini zaprimljeno je i obrađeno 44 tisuće financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. </Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>Registar stvarnih vlasnika </H3>

<P>Registar stvarnih vlasnika (RSV) je središnja elektronička baza koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova, a koji je ustrojen temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19 i 151/22). </P>

<P>RSV ima pozitivne učinke na zajednicu jer domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama osigurava dostupnost podataka o stvarnom vlasniku – fizičkoj osobi/fizičkim osobama konkretnog pravnog subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranog prava. Uvid u javne podatke iz RSV omogućen je bez naknade putem sustava e-Građani. </P>

<P>Fina je ovlašteni tužitelj temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19 i 151/22) za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnih subjekta koji ne dostave podatke u RSV na način i u rokovima koji su propisani Pravilnikom o registru stvarnih vlasnika (NN 53/19 i 1/20). U 2023. godini izdano je gotovo devet tisuća prekršajnih naloga. </P>

<P>U 2023. godini započele su pripreme za spajanje nacionalnog registra RSV na sustav koji povezuje nacionalne registre stvarnog vlasništva država članica EU (BORIS). Cilj uspostave BORIS-a je omogućiti pravo pristupa podacima o stvarnom vlasništvu korisnicima država članicama EU. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_18.jpg"/>
Ostali registri za koje Fina pruža usluge uspostave i održavanja programske podrške MF jesu Registar revizora i Registra poreznih savjetnika. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Fina je u postupku razvoja Registra proizvođača s posebnom odgovornošću (RPPO). RPPO podrazumijeva elektroničku bazu podataka o proizvođačima proizvoda koji su dužni izvršavati obveze propisane Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21) o proizvodima i količinama proizvoda stavljenih na tržište te ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom, posebice podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu. </Figure>

<P>Nova usluga u 2023. godini je Fina Licitator -digitalna platforma koja omogućuje sigurnu i pouzdanu pro </P>

<P>daju nekretnina, pokretnina i prava putem online nadmetanja. Fina Licitator omogućuje građanima, privatnim subjektima i tijelima državne uprave bržu i transparentnu prodaju nekretnina, dok prodavateljima omogućuje postizanje većih prodajnih cijena. </P>
<Figure id="LinkTarget_1388">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_19.jpg"/>
1.5. Segment servisa za državu </Figure>

<P>Segment servisa za državu obuhvaća niz aktivnosti koje su u funkciji pružanja tehničkotehnološke i poslovno-operativne podrške ključnim procesima i informacijskim sustavima državnih tijela, sve sa svrhom osiguravanja kontinuiteta poslovanja i rada navedenih servisa. </P>

<P>Podrška podrazumijeva brojne dorade i prilagodbe sukladno izmjenama u propisima prema pripadajućoj nadležnosti te dizajniranje i uspostavu novih poslovnih procesa i IT rješenja u cilju provođenja reformskih mjera, ostvarenja strateških nacionalnih ciljeva, usklađenja s EU direktivama ili zahtjeva za unaprjeđenjima kao i onima koji nastaju kao odgovor na neplanirana izazovna događanja u društvu i ekonomiji. </P>

<P>Kroz dugogodišnju uspješnu suradnju s državnim tijelima, Fina se dokazala te i dalje opravdava status pouzdanog partnera aktivno sudjelujući u predlaganju i realizaciji unaprjeđenja i digitalizacije procesa u državi i stvaranju novih proizvoda i usluga. Prateći ključne promjene u okruženju, provode se stalne prilagodbe poslovnih modela i metoda rada, ulaže se u nova znanja sve s ciljem održavanja kvalitete i konkurentnosti. </P>

<P>Najznačajniji korisnici usluga iz djelokruga rada su Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Porezna uprava, Središnji registar osiguranika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva te Ministarstvo poljoprivrede. </P>

<P>Naturalni pokazatelji </P>

<P>Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu prikazani su u nastavku. </P>

<P>2023./ </P>

<P>2021. 2022. 2023. CAGR </P>

<P>2022. </P>

<P>START </P>

<P>Osnovano trgovačkih društava 1.612 2.321 2.553 26% 10% Osnovano obrta 243 309 439 34% 42% </P>

<Sect>
<H5>Broj uređaja i transkacija </H5>

<Table>
<TR>
<TH>POS uređaji na lokacijama </TH>

<TH>788 </TH>

<TH>1.400 </TH>

<TH>1.829 </TH>

<TH>52% </TH>

<TH>31% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj transakcija putem POS uređaja-kartice u tisućama </TH>

<TD>49 </TD>

<TD>129 </TD>

<TD>319 </TD>

<TD>154% </TD>

<TD>148% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Broj transakcija putem interneta u tisućama </TH>

<TD>61 </TD>

<TD>106 </TD>

<TD>299 </TD>

<TD>122% </TD>

<TD>183% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>REGOS </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Zaprimljeni i obrađeni JOPPD/R-Sm obrasci u milijunima </TH>

<TD>3,7 </TD>

<TD>3,7 </TD>

<TD>3,9 </TD>

<TD>3% </TD>

<TD>5% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Obrađeno pojedinačnih slogova u milijunima </TH>

<TD>60 </TD>

<TD>63 </TD>

<TD>62 </TD>

<TD>2% </TD>

<TD>-2% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Stavke -promet po osobnim računima </TH>

<TD>111 </TD>

<TD>108 </TD>

<TD>103 </TD>

<TD>-4% </TD>

<TD>-4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 4. Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Sustav državne riznice </P>

<P>Poslovi državne riznice podrazumijevaju evidentiranje i raspored javnih prihoda, tehnološkooperativnu i informatičko-tehničku podršku te upravljanje i vođenje ostalih poslovnih odnosa i pružanja usluga sukladno ugovorenim obvezama s Ministarstvom financija. </P>

<P>U 2023. godini provedene su aktivnosti u cilju unaprjeđenja funkcionalnosti prihvata naloga za prekogranična, odnosno međunarodna plaćanja po zahtjevu Poreznu uprave. Uspostavljen je novi način namirenja nedostajućih sredstava za provedbu naloga povrata, odnosno preknjiženja po računima zajedničkih prihoda. </P>

<P>Dalje, tijekom godine uspostavlja se nova aplikacija „Upit o trošenju sredstava državnog proračuna“ koja omogućava pretragu i uvid u isplate sredstava iz državnog proračuna, odnosno financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna, s jedinstvenog računa državnog proračuna te će pružiti proširene mogućnosti pregleda isplata i strukturiranja podataka. S obzirom na veličinu državnog proračuna i broja transakcija koje se obavljaju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, nova aplikacija predstavlja jednu od najvećih baza podataka o isplatama proračunskih sredstava u hrvatskom javnom sektoru. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_20.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H3>Sustav za Centralizirani obračun plaća za javni sektor </H3>

<P>Poslovi podrške sustavu Centraliziranog obračuna plaća obuhvaćaju poslove podrške sustavu Registra zaposlenih i Centralizirani obračun plaća za državnu i javne službe (COP) te su u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave. Korisnici sustava su sva državna tijela i javne službe kojima se rashodi za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu. Zakon o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama (NN 59/23) propisuje obvezu korištenja Registra zaposlenih i Centraliziranog obračuna plaća za sve proračunske korisnike državnog proračuna. </P>

<P>Porezna reforma i donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23) donijeli su brojne izmjene u pravilima za obračun plaća. Sve izmjene odrađene su i implementirane do kraja 2023. godine. </P>

<P>Kroz projekt Europskog socijalnog fonda (ESF) uspostavljen je izvještajni sustav u </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>COP u brojkama (2023. godina) </H3>

<P>funkciji središnjeg poslovno-informacijskog sustava za provođenje analiza, simulacija te analitičke podrške namijenjene dijelovima 197 institucija državnih tijela procesa kolektivnog pregovaranja koji utječe </P>

<P>1.812 institucija javnih službi </P>

<P>na rashode za zaposlene te praćenje </P>

<P>više od 73 tisuće obračuna </P>

<P>financijskih i pravnih učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora u državnim tijelima i 4,4 milijuna pojedinačnih isplata javnim službama, a sustav je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike. </P>

<P>U sklopu realizacije NPOO sufinanciranih projekata – HRM za državu i sustav Centralizirane selekcije, a za potrebe razmjene podataka razvijena su sučelja prema Registru zaposlenih u državnoj i javnim službama kao matičnim registru podataka o zaposlenima u javnom sektoru, uz izlaganje RegZap-a na državnu informacijsku sabirnicu (GSB). </P>

<P>U 2023. godini je nastavljeno kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001:2013, u sklopu kojeg je proveden i redovni audit informacijske sigurnosti. </P>

<P>Sustav START i HITRO.HR </P>

<P>Sustavi START i START Plus su elektroničke usluge koje predstavljaju prilagođenu uslugu pokretanja poslovanja za korisnike i zajedno s uslugom Kalendar plaćanja (JPPON), koja omogućava praćenje određenih obveznih davanja koja su poslovni subjekti dužni podmiriti, pripadaju skupini iz sustava podrške gospodarstvu, a svrha im je podržati i rasteretiti poslovanje poduzetnika i obrtnika u RH. Sustav START omogućuje elektroničko pokretanje poslovanja za trgovačko društvo (d.o.o. i j.d.o.o.) i obrt, povezujući više nadležnih tijela i njihove postupke u jednu elektroničku uslugu. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_21.jpg"/>
START u brojkama (2023. godine) osnovano 2.553 trgovačka društva (+10% u odnosu na 2022. godinu) osnovano 439 obrta (+42% u odnosu na 2022. godinu) 17% trgovačkih društava osnovano preko START a 5% obrta osnovano preko START a </Figure>

<P>Fina je u 2023. godini uspostavila novi informacijski sustav START Plus -sustav za elektroničko ishođenje dozvola potrebnih za obavljanje određenih djelatnosti iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) putem kojeg je poduzetnicima omogućeno elektroničko ishođenje 20 različitih licenci. Sustav je integriran na državnu informacijsku infrastrukturu i dodatne registre kao izvore podataka, a projekt je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) i Operativni sporazum za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. START Plus je nastavak digitalizacije usluga koje državna i javna uprava pružaju poduzetnicima, a svrha uspostave je unaprjeđenje regulatornih uvjeta za poslovanje, nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja te povećanje učinkovitosti G2B usluga </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_22.jpg"/>
Putem servisa HITRO.HR može se osnivati tvrtka dolaskom u poslovnicu Fine. HITRO.HR-a u brojkama osnovano 1.200 trgovačkih društava 8% osnovanih trgovačkih društava U 61 Fininoj poslovnici Putem servisa e-Tvrtka može se osnovati tvrtka posredstvom javnog bilježnika. e-Tvrtka u brojkama osnovano 6.200 trgovačkih društava 42% osnovanih trgovačkih društava </Figure>

<P>Servis HITRO.HR kroz 61 ured u Finim poslovnicama omogućuje osnivanje trgovačkih društava u fizičkom i u elektroničkom obliku, uz sudjelovanje javnog bilježnika. </P>

<P>Središnji registar osiguranika </P>

<P>Fine putem informacijskog sustava REGOS obavlja najveći dio poslova u ime i za račun REGOS-a što uključuje poslove vođenja registra osiguranika II. stupa, prikupljanja podataka po osiguranicima o obveznim mirovinskim doprinosima putem obrazaca R-S/RSm i obrasca JOPPD, raspoređivanja sredstava doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja I. i II. stupa po računima osiguranika te osigurava sve tijekove novca i informacija povezanih s tim procesima. </P>

<P>Za ovaj poslovni sustav Fina osigurava tehnološka znanja za operativni razvoj poslovnih procesa, informatička znanja za razvoj aplikativnih rješenja, telekomunikacijsko-informatičku infrastrukturu te ljudske i druge resurse za operativno obavljanje ugovorenih poslova u svojoj poslovnoj mreži. </P>

<P>U 2023. godini nastavljeno je kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001:2013, u sklopu kojeg je proveden i redovni audit informacijske sigurnosti. Uz to, posebna pozornost posvećuje se sigurnosti sustava i zaštiti podataka s naglaskom na zaštitu tajnosti osobnih podataka te zaštiti informacijskog sustava od vanjskog i unutarnjeg neovlaštenog pristupa. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_23.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>REGOS u brojkama (2023. godina) </H3>

<P>zaprimljeno i obrađeno 3,9 milijuna JOPPD/R-Sm obrazaca </P>

<P>obrađeno 62 milijuna pojedinačnih slogova </P>

<P>2,2 milijuna osobnih računa osiguranika </P>

<P>3,4 milijuna stavaka za uplatu doprinosa II. stupa </P>

<P>103,3 milijuna stavaka prometa po osobnim računima </P>

<P>277 prvih prijava u OMF </P>

<P>234 promjene OMD-a </P>

<P>340 promjena kategorije OMF-a </P>

<P>77 eIzjava o izboru mirovine </P>

<P>21 ePrijava u MOD </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica </H3>

<P>Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica omogućava naplatu određenih prihoda državnog proračuna platnim karticama putem EFTPOS uređaja ili putem internetskih usluga, temeljem Odluke o primjeni i vođenju Sustava za naplatu javnih davanja putem platnih kartica (NN 123/19) te sporazumu sa SDURDD-om kao nadležnim tijelom. U 2023. godini nastavljeno je širenje primjene naplate javnih davanja platnim karticama putem EFTPOS uređaja kao i putem interneta. Na lokacijama Lučkih kapetanija implementirano je 72 EFTPOS uređaja za naplatu pristojbi i naknada. Implementirano je dodatnih 400 EFTPOS uređaja za naplatu pristojbi u Ministarstvu unutarnjih poslova čime se građanima značajno širi mogućnost kartičnog plaćanja usluga javne uprave. </P>

<P>Ukupan volumen naplate karticama kroz Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica narastao je za 71% u odnosu na prethodnu godinu. </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>MUP fondovi </H3>

<P>Tijekom 2023. godine Fina je intenzivno sudjelovala u aktivnostima uspostave sustava MUP fondovi, informacijskog sustava koji će digitalizirati i automatizirati procese pripreme i provedbe projekata koji se financiraju iz programa fondova za unutarnje poslove. Sustav je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, a namijenjen je korisnicima koji sudjeluju u procesima vezanim uz provedbu Programa fondova za unutarnje poslove (Upravljačkom tijelu, tijelima u sustavu upravljanja i kontrole te krajnjim korisnicima – ministarstvima i udrugama). </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>Sustav za nadzor potrošnje posebnog goriva </H3>

<P>Tijekom 2023. godine u kontinuitetu je pružana usluga vođenja sustava nadzora potrošnje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i ribarstvu kao i nadzora potrošnje plinskog ulja u plovidbi. </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>Anketni informacijski sustav Financijskog inspektorata </H3>

<P>Fina je tijekom 2023. godine obavljala aktivnosti održavanja i podrške Anketnom informacijskom sustavu Financijskog inspektorata (FIAS) putem kojeg se provodi anketiranje određenih skupina obveznika popunjavanja Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19 i 151/22). U 2023. godini provedene su dvije ankete za najveću skupinu obveznika popunjavanja predmetnog Upitnika – poslovne subjekte koji se bave računovodstvenim profesijama. Uspostava sustava je značajno optimizirala prikupljanje podataka te povećala učinkovitost daljnje obrade. </P>
<Figure id="LinkTarget_1389">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_24.jpg"/>
2. Financijski rezultati </Figure>

<P>Poslovanje Grupe u 2023. godini obilježile su aktivnosti razvoja novih usluga i unaprjeđenje postojećih usluga odnosno realizacija poslovno-razvojnih aktivnosti predviđenih poslovnim planovima. </P>

<P>Grupa je u 2023. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 2,5 milijuna eura što je u usporedbi s prethodnom godinom povećanje od 89%. Iz redovnog poslovanja ostvarena je bruto dobit u iznosu 1,0 milijun eura, dok je iz financijskog dijela poslovanja ostvarena bruto dobit u iznosu od 2,4 milijuna eura. </P>

<P>2023./ </P>

<Sect>
<H5>Pozicija (milijuni eura) 2022. 2023. </H5>

<P>2022. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Poslovni prihodi </TH>

<TH>144,5 </TH>

<TH>154,2 </TH>

<TH>7% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Poslovni rashodi </TH>

<TD>142,9 </TD>

<TD>153,2 </TD>

<TD>7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Dobit/gubitak iz redovnog poslovanja </TH>

<TD>1,6 </TD>

<TD>1,0 </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Financijski prihodi </TH>

<TD>1,6 </TD>

<TD>3,4 </TD>

<TD>105% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Financijski rashodi </TH>

<TD>1,5 </TD>

<TD>0,9 </TD>

<TD>-36% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Dobit/gubitak iz financijskog poslovanja </TH>

<TD>0,2 </TD>

<TD>2,4 </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Ukupni prihodi </TH>

<TD>146,1 </TD>

<TD>157,6 </TD>

<TD>8% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ukupni rashodi </TH>

<TD>144,3 </TD>

<TD>154,1 </TD>

<TD>7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Bruto dobit </TH>

<TD>1,8 </TD>

<TD>3,5 </TD>

<TD>92% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Neto dobit </TH>

<TD>1,3 </TD>

<TD>2,5 </TD>

<TD>89% </TD>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_25.jpg"/>
Pokazatelji poslovanja Neto imovina 220,8 mil.€ 223,3 mil.€ 1% Neto profitna marža 0,9% 1,6% 76% Koeficijent tekuće likvidnosti 3,7 4,0 8% Koeficijent zaduženosti 0,2 0,2 -1% Ekonomičnost ukupnog poslovanja 0,8 0,8 -3% EBIT 0,8 mil.€ 1,1 mil.€ 32% EBITDA 20,8 mil.€ 21,9 mil.€ 6% ROA 0,5% 0,9% 87% ROE 0,6% 1,2% 88% </Figure>

<P>Slika 5. Financijski rezultati poslovanja </P>

<P>Grupa u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentirane neizvršene osnove za plaćanje niti je transakcijski račun bio u blokadi. </P>

<P>Sukladno Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 31/23, 74/23, 107/23) Grupa je primila subvenciju u iznosu 1,5 milijuna eura. S druge strane, sukladno Odluci o raspodjeli dobiti, dio dobiti iz 2023. godine u iznosu od 0,3 milijuna eura uplatila je u Državni proračun. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1390">2.1. Prihodi </H4>

<P>U 2023. godini prihodi Grupe iznose 157,6 milijuna eura što je 8% više u odnosu na prethodnu godinu. </P>

<P>Promatrajući prihode prema najznačajnijim segmentima poslovanja, značajan je rast prihoda od platnog prometa za 7,9 milijuna eura (26%) unutar segmenta poslovanja za financijsku industriju. Navedeno je rezultat rasta naturalnih pokazatelja po ovoj osnovi, a ponajviše se to odnosi na bezgotovinske naloge za plaćanje i povećan volumen obrade gotovog novca uslijed provedene euro konverzije početkom godine. Povezano s eurokonverzijom, prihodi od usluga prijevoza i opsluživanja bankomata veći su za 1,0 milijun eura (11%) zbog povećanog obima poslova i pružanja usluge prijevoza i opsluživanja bankomata. </P>

<P>Poslovi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, unutar segmenta javnih servisa, evidentirali su najveći pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 0,8 milijuna eura (3%). Rezultat je to količinski manje zaprimljenih osnova za plaćanje (5%) što se pripisuje gospodarskom rastu u protekloj godini. </P>

<P>U segmentu usluga za državu prihodi bilježe porast od milijun eura ponajprije zbog rasta prihoda od podrške sustavu riznice za 1,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu uslijed povećanog obima poslova tehnološko-operativne podrške sustavu riznice. Rastu prihoda pridonijela je uspostava digitalne platforme START Plus za licenciranje 19 dozvola iz različitih područja djelatnosti. </P>

<P>Dvoznamenkaste stope rasta prihoda bilježi segment digitalnih rješenja (u iznosu od 1,5 milijuna eura) uslijed većih prihoda od razvoja digitalnih usluga (1,0 milijun eura) u dijelu nadogradnje i održavanja elektroničkih sustava NIAS, ePristojbe i digitalne platforme Fondovi EU. </P>

<P>Prihodi Grupe mogu se podijeliti na one ostvarene temeljem javne ovlasti te one ostvarene temeljem komercijalnih ugovora. Javna ovlast je djelatnost dodjeljena temeljem Zakona o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05), Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20, 47/20, 114/22 i 82/23), Zakona o provedbi ovrhe na </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_26.jpg"/>
60% 40% </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_27.jpg"/>
Prihodi temeljem javnih ovlasti Komercijalni prihodi </Figure>

<P>novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) ili bilo kojeg drugog zakona bez obzira je li dodatno uz njega sklopljen ugovor. </P>

<P>Slika 6. Prihodi temeljem javnih ovlasti ili komercijalnih ugovora za 2023. godinu </P>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1391">2.2. Rashodi </H4>

<P>Ukupni rashodi Grupe za 2023. godinu iznose 154,1 milijun eura što je 7% više u odnosu na ostvarenje prethodne godine. Povećanje rashoda rezultat je većih troškova osoblja, troškova sirovina i materijala (energije) te operativnih troškova zbog povećanog obima poslova održavanja aplikativnih sustava, kao i porasta cijena informatičkih usluga. U nastavku slijedi osvrt najznačajnijih izvještajnih kategorija rashoda uz pojedinačna odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne godine. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Pozicija (milijuni eura) </TH>

<TH>2022. </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2023./ 2022. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Rashodi </TH>

<TD>144,3 </TD>

<TD>154,1 </TD>

<TD>7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Troškovi osoblja </TH>

<TD>71,3 </TD>

<TD>76,7 </TD>

<TD>8% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Operativni troškovi (troškovi usluga) </TH>

<TD>30,4 </TD>

<TD>32,6 </TD>

<TD>7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Amortizacija </TH>

<TD>19,9 </TD>

<TD>20,8 </TD>

<TD>4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ostali troškovi poslovanja </TH>

<TD>8,2 </TD>

<TD>9,5 </TD>

<TD>16% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Vrijednosna usklađenja </TH>

<TD>5,9 </TD>

<TD>5,3 </TD>

<TD>-10% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Troškovi sirovina i materijala </TH>

<TD>6,5 </TD>

<TD>7,7 </TD>

<TD>19% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Financijski rashodi </TH>

<TD>1,5 </TD>

<TD>0,9 </TD>

<TD>-36% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Troškovi prodane robe </TH>

<TD>0,7 </TD>

<TD>0,5 </TD>

<TD>-23% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 7. Rashodi po vrstama </P>

<P>1. 2. </P>
</Sect>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H3>Troškovi osoblja Operativni troškovi </H3>

<P>Troškovi osoblja obuhvaćaju plaće i doprinose, troškove školovanja, službenog puta, prijevoz na posao i s posla, troškove prigodnih nagrada i darova, ostale potpore i naknade, rezerviranja za primanja zaposlenih, otpremnine te osiguranje zaposlenih. </P>

<P>U 2023. godini troškovi osoblja iznose 76,7 milijuna eura te su veći 8% u odnosu na prethodnu godinu što je posljedica većih Operativni troškovi obuhvaćaju troškove usluga održavanja softvera, održavanja čuvanja imovine i tehničke zaštite, usluge student servisa, savjetovanja, bankarske usluge, telekomunikacijske usluge, poštarinu, usluge čišćenja, usluge promidžbe i reklame, komunalne i usluge prijevoza, usluge trezoriranja gotovine te premije osiguranja. </P>

<Table>
<TR>
<TH>troškova plaća i doprinosa </TH>

<TH>za </TH>

<TH>6%, a </TH>

<TH>zatim </TH>
</TR>

<TR>
<TH>provedenih </TH>

<TD>otpremnina </TD>

<TD>zbog </TD>

<TD>osobno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>uvjetovanih otkaza. </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Operativni troškovi za 2023. godinu iznose 32,6 milijuna eura te su veći 7% odnosu na realizaciju prethodne godine, ponajviše kao posljedica većih troškova usluga održavanja aplikativnog softvera, prava korištenja licenci za softver te troškova najma softvera za HOST. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_28.jpg"/>
</Figure>

<P>3. </P>
</Sect>

<Sect>
<H3>Amortizacija </H3>

<P>Troškovi amortizacije za 2023. godinu iznose 17,3 milijuna eura te su na razini prethodne godine. </P>

<P>4. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_29.jpg"/>
</Figure>

<P>Ostali troškovi poslovanja upravne i sudske troškove i takse, članarine strukovnim organizacijama, propisane naknade i doprinose, troškove reprezentacije i slične </P>

<P>Ostali troškovi poslovanja obuhvaćaju porezno usluge. Ovi troškovi za 2023. godinu iznose 7,8 nepriznati PDV, rezerviranja za troškove po milijuna eura te su 29% viši u odnosu na započetim sudskim sporovima, naknadno realizaciju prethodne godine ponajviše zbog utvrđene rashode iz proteklih godina, donacije i otpisa dugotrajne imovine u pripremi za koju je sponzorstva, troškove stručnog usavršavanja utvrđeno da neće donositi buduće ekonomske radnika, troškove stručne literature i tiska, koristi. </P>

<P>5. 6. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_30.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_31.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>Vrijednosna usklađenja Troškovi sirovina i materijala </H3>

<P>Vrijednosna usklađenja u 2023. godini manja su Troškovi sirovina i materijala iznose 5,4 milijuna 12% u odnosu na prethodnu godinu kao eura te su 15% veći u odnosu na prethodnu posljedica smanjenja potraživanja od poslova godinu kao posljedica viših cijena energije i prisilne naplate. potrošnog materijala. </P>

<P>7. 8. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_32.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_33.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>Financijski rashodi Troškovi prodane robe </H3>

<P>Financijski rashodi iznose 0,6 milijuna eura te su Troškovi prodane robe za 2023. godinu iznose 51% manji u odnosu na prethodnu godinu zbog 0,3 milijuna eura te su 23% manji u odnosu na izmjene strukture financijskog portfelja. prethodnu godinu uslijed manje prodaje biljega. </P>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1392">2.3. Investicijska ulaganja </H4>

<P>Ukupna investicijska ulaganja Grupe u ovoj godini iznosila su 16,2 milijuna eura što je 4% manje nego prethodne godine pri čemu se u strukturi realiziranih investicija najveći dio odnosi na ulaganja u informatičku opremu te materijalnu i nematerijalnu imovinu vezanu uz projekt uvođenja eura. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_34.jpg"/>
17,0 16,2 2023. 2022. </Figure>

<P>Slika 8. Iznos investicija (u milijunima eura) </P>
<Figure id="LinkTarget_1393">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_35.jpg"/>
3. Izvješće o održivosti </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_36.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_37.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1394">3.1. Opće informacije </H4>

<P>Današnje poslovno okruženje zahtjeva održiv pristup poslovnim procesima koji pred poslovne subjekte postavlja izazov usvajanja i primjene cjelokupnog koncepta održivog razvoja kao i obvezu strukturiranog izvještavanja o održivosti. </P>

<P>EU je legislativno regulirala pojam održivosti unutar ESG koncepta putem Direktive o korporativnom izvještavanju (Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU; u daljnjem tekstu: CSRD) i pripadajućih Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS). </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_38.jpg"/>
</Figure>

<P>E -Okolišni aspekt uključuje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama te smanjenja utjecaja na okoliš (očuvanje bioraznolikosti, sprječavanje zagađenja, upravljanje otpadom i kružno gospodarstvo i dr.). </P>

<P>S -Društveni aspekt odnosi se na pitanja nejednakosti, inkluzije, radnih odnosa, ulaganja u ljudski kapital i izgradnju odnosa sa zajednicom. </P>

<P>G -Upravljački aspekt </P>

<P>obuhvaća odgovorno poslovno ponašanje i usklađenje s pitanjima održivog razvoja te uključuje pitanja poput upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, antikorupcijskih politika, sastava upravljačkih tijela pitanja nagrađivanja u pogledu upravljanja aspektima održivosti. </P>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1395">3.1.1. Izjava o održivosti </H4>

<P>Iako obveza izvještavanja prema CSRD Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti započinje s izvještajem za 2024. godinu, Grupa svojim dionicima želi pokazati opredijeljenost ka održivom poslovanju. Stoga je u 2023. godini započet projekt usklade poslovanja s novom CSRD regulativom i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti ESRS. </P>

<P>Potrebno je naglasiti da je za izvještavanje o održivosti prethodnih godina Fina koristila standarde Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) pa je uspostavljena metodologija prikupljanja podataka predstavljala polaznu točku u uspostavi ESRS metodologije izvještavanja. Ostale članice nisu bile obveznice nefinancijskog izvještavanja stoga im tek predstoji uspostava metodologije koja je potrebna za izvještavanje putem ESRS standarda. Dio Izvještaja o održivosti za 2023. godinu koji se odnosi na Finu, pruža dionicima pogled u poslovanje, strateški pristup održivosti, procese kojima upravlja, materijalne teme, rizike i prilike dok se na ispunjavanju zahtjeva ESRS standarda za ostale članice Grupe počelo raditi tijekom godine. Stoga, je izvještaj za 2023. godinu sastavljen prateći elemente ESRS standarda koji daju novi pogled na poslovanje u pogledu održivosti te predstavlja polaznu točku za identificiranje informacija koje nedostaju kako bi u narednim razdobljima bili zadovoljeni svi zahtjevi. </P>

<P>Kratkoročno razdoblje u Izvještaju o održivosti podrazumijeva razdoblje poslovne godine koja traje 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci, srednjoročno razdoblje se odnosi na razdoblje trajanja Finine Strategije digitalne transformacije i traje do 2025. godine, dok se dugoročno razdoblje odnosi na aktivnosti smanjenja CO2 te traje do 2030. odnosno 2050. godine. </P>

<P>U 2024. godini sve sastavnice Grupe planiraju donijeti Akcijske planove provedbe Strateškog okvira održivog razvoja i Akcijski plan za smanjenje ugljičnog otiska Grupe, čijim mjerama će biti dopunjene poslovne strategije svih članica. Strateškim okvirom bit će obuhvaćeno šest ciljeva održivog razvoja (SDG) koji su usmjereni poboljšanju efikasnosti i efektivnosti poslovnih procesa, kvalitetnijoj podršci i usluzi klijentima te razvoju Fininih djelatnika. </P>

<P>Tijekom 2023. godine Fina se pripremala za implementaciju CSRD direktive te je kroz detaljnu analizu stanja postavila okvire za izradu dubinske analize održivosti, odnosno za identifikaciju i procjenu stvarnih ili potencijalnih, pozitivnih ili negativnih učinaka povezanih s vlastitim poslovnim procesima, proizvodima ili uslugama koji nastaju direktno (zbog vlastitih aktivnosti) ili indirektno (kroz poslovne odnose). Također, identificirani su dionici te je provedena procjena materijalnih tema. </P>

<P>Detaljna analiza stanja provela se kako bi se dobio uvid u trenutnu situaciju, dok se u narednom periodu planira uspostava metodologije dubinske analize kojom bi se ista provodila kontinuirano što rezultira preciznijim informacijama. Obzirom na kompleksnost informacija koje traže pojedini opći ili tematski standardi, potrebno je dulje vrijeme za implementaciju istih. Iako je Fina ovogodišnjim izvještajem obuhvatila većinu zahtjeva, u planu su daljnje aktivnosti za implementaciju izostavljenih standarda kako bi bila potpuno usklađena sa CSRD direktivom i pratećim standardima. Dubinska analiza za ostale članice grupe biti će obuhvaćena u budućim razdobljima. </P>

<P>Prilog 3. daje sustavan pregled tema koje nisu materijalno značajne te je iste opravdano izostaviti iz objave, dok Prilog 4. daje pregled ESRS standarda koji su izostavljeni uz navođenje razloga njihovog izostavljanja. </P>

<P>U tematskom standardu E1-Klimatske promjene zbog nedostatka sveoubuhvatnih podataka izostavljen je izračun Opsega 3 koji podrazumijeva izračun ugljičnog otiska koji nastaje iz aktivnosti lanca vrijednosti te se proteže izvan granica organizacije. U tijeku je uspostava metodologije izračuna ugljičnog otiska iz Opsega 3 te se o istome planira izvijestiti u Izvještaju o održivosti za 2024. godinu. </P>

<P>Financijski rizici kod procjene značajnosti kategorizirani su u pet kategorija, pri čemu pojedine kategorije imaju široki raspon, stoga njihov efekt na rezultat poslovanja može biti različit. U tom kontekstu, pristupiti će se detaljnijoj analizi i procjeni financijskog učinka utjecaja, rizika, prilika kao i financijskog iskazivanja mjera i resursa potrebnih za provođenje u cilju ostvarivanja ciljeva za svaku pojedinu značajnu temu. </P>

<P>Izvješće o održivosti za 2023. godinu uključuje objave u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. godine o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 te delegiranih uredbi Komisije, a koje su objašnjene u poglavlju 3.2.1. EU Taksonomija. </P>

<P>Popis zahtjeva koje Grupa planira implementirati u narednoj izvještajnoj godini: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Donošenje Strateškog okvira održivog razvoja i Strategije dekarbonizacije; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izrada dubinske analize uključujući dubinsku procjenu dobavljačkog lanca; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Uspostava metodologije izračuna ugljičnog otiska iz Opsega 3; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Identifikacija minimalnih zaštitnih mjera vezanih za taksonomiju; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Analiza utjecaja klimatskih rizika te plan prilagodbe klimatskim promjenama. </LBody>
</LI>
</L>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1396">3.1.2. Upravljanje </H4>

<P>Financijska agencija </P>

<P>Poslovanje, ustrojstvo, sastav, ovlasti i način odlučivanja Uprave i Nadzornog odbora Fine uređeni su Zakonom o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05) i Statutom Financijske agencije. Sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) Fina je subjekt od javnog interesa, a Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 147/21 i 78/23) definirana je kao pravna osoba od posebnog interesa za RH te su postupci izbora i/ili imenovanja te uvjeti kandidata za članove nadzornih odbora odnosno kandidata za članove uprave definirani istom. </P>

<P>Nadzorni odbor </P>

<P>Organizacija i način rada Nadzornog odbora uređeni su Poslovnikom o radu Nadzornog odbora Fine. Uloga Nadzornog odbora je imenovanje Uprave, nadzor poslovanja, donošenje općih akata, poslovnih i financijskih planova, financijskih izvještaja i sl. Nadzorni odbor broji pet članova: predsjednik, zamjenik predsjednika i tri člana. Predsjednika, zamjenika predsjednika i dva člana imenuje Vlada RH, dok jednog člana bira Hrvatski sabor iz redova saborskih zastupnika, članova Odbora za financije i državni proračun. Članovi Nadzornog odbora se imenuju na mandat od četiri godine. U 2023. godini održano je osam sjednica Nadzornog odbora. Postotak ženskih članova iznosi 40%. </P>

<P>Uprava </P>

<P>Upravu Fine čine predsjednik i najviše četiri člana te se imenuju na mandat od četiri godine. Uprava upravlja i rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa Finu, predlaže Nadzorom odboru donošenje akata iz njegove nadležnosti te odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim Statutom. Uprava osigurava punu integraciju sustava upravljanja korporativnom održivosti u postojeće poslovanje, sve organizacijske aktivnosti te kontinuirano osigurava prilagođavanje i primjenu svih komponenti sustava, donošenje krovnih akata s jasnim planom djelovanja i dodjelu potrebnih resursa za upravljanje korporativnom održivosti. Uprava Fine u 2023. godini sastojala se od tri člana te je udio žena iznosio 33%. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_39.jpg"/>
Slika 9. Sastav Nadzornog odbora Fine        Slika 10. Sastav Uprave Fine Ime i prezime Funkcija mr. sc. Dražen Čović Predsjednik Vinka Ilak Član Branko Malenica Član Ime i prezime Funkcija mr. sc. Ivana Radeljak Novaković Predsjednica Milan Kovač Zamjenik predsjednice dr. sc. Davor Mikulić Član Zvonko Šakić Član Grozdana Perić Član </Figure>

<P>Revizijski odbor </P>

<P>Revizijski odbor temeljem Zakona o reviziji (NN 127/17), Uredbe (EU) 537/2014 i Poslovnika o radu izvještava Nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja, prati proces financijskog izvještavanja, djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te unutarnje revizije, propituje, prati i odgovara za izbor revizorskog društva te predlaže njegovo </P>

<P>Fina GS i Fina GS usluge </P>

<P>Nadzorni odbor </P>

<P>imenovanje. Revizijski odbor se u 2023. godini sastojao od tri člana od kojih su 33% činile žene. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_40.jpg"/>
Slika 11. Sastav Revizijskog odbora Fine Ime i prezime Funkcija dr. sc. Davor Mikulić Predsjednik Milan Kovač Zamjenik predsjednika Mirela Kovač Jagar Član </Figure>

<P>Nadzorni odbor zastupa Društvo prema predsjedniku i članovima Uprave, određuje program mjera za otklanjanje negativnosti u poslovanju, razmatra i usvaja godišnji izvještaj o poslovanju Društva, odobrava Upravi prodaju i opterećenje nekretnina Društva, utvrđuje sadržaj ugovora o radu za predsjednika i članove uprave Društva. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_41.jpg"/>
Slika 12. Sastav Nadzornog odbora Fine GS Slika 13. Sastav Nadzornog odbora Fine GS usluga Ime i prezime Funkcija mr. sc. Dražen Čović Predsjednik Branko Malenica Zamjenik predsjednika Milan Kovač Član Ime i prezime Funkcija Branko Malenica Predsjednik Karlo Seleši Zamjenik predsjednika Tomislav Čižmarević Član </Figure>

<P>Uprava </P>

<P>Uprava vodi poslovnu politiku društva, predlaže poslovni i financijski plan Nadzornom odboru, sastavlja godišnji izvještaj o poslovanju te ga dostavlja Nadzornom odboru, utvrđuje poslovnu tajnu, sklapa ugovore o radu s radnicima, utvrđuje prijedloge općih i drugih akata Društva koje donosi Nadzorni odbor te obavlja i druge poslove prema zakonu, drugim propisima, osnivačkom aktu, drugim općim aktima Društva te zahtjevu i uputama Nadzornog odbora. Vedran Sabol čini Upravu Fine GS kao jedini član i osoba ovlaštena za zastupanje društva Fina GS usluge. </P>

<P>Revizorski odbor </P>

<P>Revizorski odbor izvješćuje Nadzorni odbor o ishodu revizije, prati proces financijskog izvještavanja i dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguranje integriteta, prati obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, propituje i prati neovisnost revizorskog društva te je odgovoran za postupak izbora revizorskog društva. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_42.jpg"/>
Slika 14. Sastav Revizorskog odbora Fine GS Slika 15. Sastav Revizorskog odbora društva Fina GS usluge Ime i prezime Funkcija mr. sc. Dražen Čović Predsjednik Darija Kapelina Zamjenica predsjednika Vesna Mužek-Veverka Član Ime i prezime Funkcija Branko Malenica Predsjednik Darija Kapelina Zamjenica predsjednika Vesna Mužek-Veverka Član </Figure>

<P>U Fini GS održane su ukupno četiri sjednice Nadzornog odbora i tri sjednice Revizorskog odbora na kojima su sudjelovali svi članovi. </P>

<P>SKDD </P>

<P>U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23) i Statutom Društva, SKDD Grupa je usvojila koncept dualističkog sustava te upravljačko tijelo obuhvaća Upravu i Nadzorni odbor pri čemu je vođenje poslova Društava Grupe povjereno Upravi dok Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova. </P>

<P>Nadzorni odbor Nadzorni odbor imenuje i opoziva Upravu Društva, nadzire vođenje poslova Društva, podnosi Glavnoj skupštini Društva pisano izvješće o obavljenom nadzoru, sklapa ugovore s članovima Uprave Društva, zastupa Društvo prema Upravi, donosi pravilnike, politike i druge akte povjerene obvezujućim zakonodavnim aktima Europske unije te zakonom i Statutom, obavlja i druge poslove povjerene mu obvezujućim zakonodavnim aktima Europske unije te zakonom i Statutom. U 2023. godini održano je 18 sjednica Nadzornog odbora. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_43.jpg"/>
Slika 16. Sastav Nadzornog odbora društva SKDD Ime i prezime Funkcija Vinka Ilak Predsjednica Darija Radovanić Zamjenica predsjedn Danijela Vukoja Predstavnica radnika dr. sc. Marija Zuber Član prof. dr. sc. Marijana Ivanov Član dr. sc. Alen Stojanović Član dr. sc. Denis Dolinar Član Hrvoje Mršić Član </Figure>

<P>Uprava </P>

<P>Uprava vodi poslove Društva, a svi članovi Uprave solidarno su odgovorni za vođenje istih. U okviru prava i obveze na vođenje poslova Uprava je ovlaštena i dužna poduzimati sve mjere i poslove i donositi sve odluke potrebne za uspješno poslovanje SKDD-a. </P>

<P>Uprava je, uz suglasnost Nadzornog odbora, ovlaštena donijeti Poslovnik o radu Uprave i njime odrediti način na koji će voditi poslove Društva, imajući pri tome u vidu potrebe i interese Društva. Uprava pojedine poslove koji su taksativno navedeni u Statutu može poduzeti isključivo uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora. </P>

<P>Predsjednik Uprave samostalno i pojedinačno <Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_44.jpg"/>
</Figure>
Ime i prezime Funkcija mr. sc. Dora Matošić Predsjednica zastupa Društvo. Poslovnikom o radu Uprave </P>

<P>Stjepko Čičak Član kojim se određuje način na koji se vode poslovi </P>

<P>mr. sc. Antonija Čunko Član Društva, određena je i podjela vođenja poslova između pojedinih članova Uprave. Slika 17. Sastav Uprave društva SKDD </P>

<P>Odbori </P>

<P>Nadzorni odbor je formirao odbore koji donose mišljenja, preporuke i odluke o pitanjima iz svoje nadležnosti i čiji članovi mogu biti članovi Nadzornog odbora, kao i stručnjaci za područje poslovanja za koje je Društvo registrirano. Sastav, uloga, odgovornost, postupci za imenovanje, ocjenjivanje uspješnosti i odgovornosti uređeni su pravilnicima o njihovom radu koji su usklađeni s </P>

<P>europskom regulativom (Uredba CSDR), Zakonom o 
<Link>reviziji (NN 127/17)</Link>
, Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23), Zakonom o tržištu kapitala (NN 65/18, 17/20, 83/21, 151/22)) te podzakonskim propisima i pravilnicima HANFA-e. </P>

<P>Nadzorni odbor Društva ima tri savjetodavna/stručna odbora: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Revizijski odbor; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Odbor za rizike; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Odbor za primitke. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Revizijski odbor nadležan je za osiguravanje neovisnosti funkcije unutarnje revizije Društva, donošenje kompetentnih i neovisnih prosudbi o pitanjima koja se tiču obavljanja neovisne funkcije unutarnje revizije Društva, detaljno analiziranje financijskih izvještaja, pružanje potpore računovodstvu Društva te uspostavi dobre i kvalitetne unutarnje kontrole u Društvu. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_45.jpg"/>
Slika 18. Sastav Revizijskog odbora društva SKDD Ime i prezime Funkcija dr. sc. Denis Dolinar Predsjednik dr. sc. Marija Zuber Zamjenica predsjednika Zlatko Žuro Član </Figure>

<P>Odbor za rizike nadležan je za donošenje kompetentnih i neovisnih prosudbi o politikama upravljanja rizicima i savjetovanja na području tih politika, kao i pružanja podrške Upravi i Nadzornom odboru pri donošenju i preispitivanju općih načela na području upravljanja rizicima Društva. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_46.jpg"/>
Slika 19. Sastav Odbora za rizike društva SKDD Ime i prezime Funkcija dr. sc. Marijana Ivanov Predsjednica dr. sc. Hrvoje Mršić Zamjenik predsjednice Ana Zorić Član </Figure>

<P>Odbor za primitke nadležan je za donošenje kompetentnih i neovisnih prosudbi o politikama primitaka i praksi, pružanje podrške Upravi Društva pri donošenju i preispitivanju općih načela politike primitaka, kao i pružanje podrške te savjetovanje Uprave i Nadzornog odbora Društva pri izradi politike primitaka. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_47.jpg"/>
Slika 20. Sastav Odbora za primitke društva SKDD Ime i prezime Funkcija Gordana Soldo Predsjednica Darija Radovanić Zamjenica predsjednice Ivan Serdar Član </Figure>

<P>Odbor korisnika </P>

<P>Odbor korisnika kao neovisno tijelo sastavljeno od predstavnika Izdavatelja i Sudionika koji su Članovi SKDD-a, kako bi im se omogućilo da iznesu stavove i mišljenja o pitanjima koja su od značajnog utjecaja za Članove SKDD-a. Odbor ima pet članova od kojih svaki zastupa jednu od interesnih skupina: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izdavatelji vrijednosnih papira koji daju dva člana Odbora; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sudionici – brokeri koji daju jednog člana Odbora; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sudionici – skrbnici koji daju jednog člana Odbora; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sudionici – CCP koji daje jednog člana Odbora. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Odbor, u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti, a u skladu s pozitivnim propisima, raspravlja o pitanjima koja su relevantna za Članove SKDD-a, prvenstveno o predloženim izmjenama i dopunama Operativnih pravila rada kojima se utječe na Članove SKDD-a s naznakom praktičnih implikacija na Članove SKDD-a. </P>

<P>Odbor savjetuje Upravu o ključnim mehanizmima koji utječu na Članove SKDD-a, uključujući kriterije za primitak u članstvo Izdavatelja ili Sudionika te o razini usluge. Odbor može dostaviti neobvezujuće pisano mišljenje Upravi koje sadrži detaljne razloge u pogledu cjenovnih struktura Društva, a u slučaju da Uprava odluči da neće slijediti savjet Odbora, o tome će uz obrazloženje obavijestiti Odbor i HANFA-u pisanim putem. </P>

<P>SKDD-CCP </P>

<P>Nadzorni Odbor </P>

<P>SKDD-CCP ima uspostavljen Nadzorni odbor koji, sukladno Statutu, ima tri do pet članova. Nadzorni odbor odlučuje o pitanjima koja su izričito određena zakonom i Statutom Društva, daje prethodnu suglasnost na akte koji uređuju opće uvjete poravnanja transakcija s financijskim instrumentima, na Investicijsku politiku Društva, na Politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove Uprave, odobrava Plan poslovanja Društva (na zahtjev Uprave Društva), odobrava sklapanje ugovora o izdvajanju poslovnih procesa Društva, na sklapanje pravnih poslova Društva kojim se poslovni procesi, usluge i aktivnosti Društva izdvajaju u smislu članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, na utvrđivanje općih načela poslovne politike, na davanje i opoziv prokure i trgovačke punomoći i dr. Nadzorni odbor daje prethodnu suglasnost na pravilnike, politike i druge akte iz područja kontrole i upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti, unutarnje revizije, sprječavanja sukoba interesa, poboljšanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja SKDD-CCP-a, informacijskog sustava i te na one koji su mu povjereni obvezujućim zakonodavnim aktima Europske unije, zakonom i Statutom. Također, Nadzorni odbor obavlja i druge poslove prema aktima Društva iz područja kontrole i upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti, unutarnje revizije, sprječavanja sukoba interesa, poboljšanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja SKDD-CCP-a, informacijskog sustava i procjene primjerenosti i imenovanja članova Uprave te poslove koji su mu povjereni obvezujućim zakonodavnim aktima Europske unije, zakonom i Statutom. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_48.jpg"/>
Ime i prezime Funkcija Tamaš Nagy Predsjednik Ana Begović Mihatović Zamjenica predsjednika Marko Čižmek Član Martina Martek Član Ana Maričić Član Slika 21. Sastav Odbora korisnika društva SKDD </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_49.jpg"/>
Slika 22. Sastav Nadzornog odbora društva SKDD-CCP Ime i prezime Funkcija Vinka Ilak Predsjednica dr. sc. Petar Miladin Zamjenik predsjednice dr. sc. Silvije Orsag Član Stjepko Čičak Član </Figure>

<P>Uprava </P>

<P>Uprava vodi poslove Društva te je ovlaštena i upravljanja rizicima, Voditelja informacijske dužna poduzimati sve mjere i donositi odluke tehnologije i Voditelja praćenja usklađenosti. potrebne za uspješno poslovanje Društva. U skladu sa zahtjevima EMIR-a (Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju), Društvo ima uspostavljene funkcije Voditelja kontrole i </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_50.jpg"/>
      Slika 23. Sastav Uprave društva SKDD-CCP Ime i prezime Funkcija mr. sc. Tomislav Babić Predsjednik mr. sc. Antonija Čunko Član </Figure>

<P>Odbori </P>

<P>Odbor za rizike </P>

<P>Odbor za rizike nadležan je za donošenje kompetentnih i neovisnih prosudbi o politikama upravljanja rizicima i savjetovanju Nadzornog odbora na području tih politika, a osniva ga Nadzorni odbor. Osnivanje, način rada, nadležnosti, odlučivanje i odgovornosti Odbora za rizike regulirani su Pravilnikom o radu Odbora za rizike koji donosi Nadzorni odbor. Odbor za rizike ima tri člana od kojih je jedan predsjednik, a dva su redovna člana. Članovi Odbora za rizike su: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>predstavnik neovisnih članova Nadzornog odbora; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>predstavnik Članova; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>predstavnik klijenata (ulagatelja). </LBody>
</LI>
</L>

<P>Odbor za rizike, u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti, a u skladu s pozitivnim propisima, savjetuje Nadzorni odbor i daje mišljenja u području upravljanja rizicima Društva, osobito o svim izmjenama koje mogu utjecati na upravljanje rizicima, kao što su primjerice značajnije promjene u modelu upravljanja rizicima, postupcima u slučaju neispunjenja obveza, propisivanje uvjeta za primitak u članstvo, poravnanje novih vrsta financijskih instrumenata ili izdvajanje poslovnih procesa. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_51.jpg"/>
Slika 24. Sastav Odbora za rizike društva SKDD-CCP Ime i prezime Funkcija dr. sc. Silvije Orsag Predsjednik Josip Koren Član Krešimir Kurtić Član </Figure>

<P>Revizorski odbor </P>

<P>Revizorski odbor je savjetodavno tijelo Nadzornog odbora koje se osniva s ciljem osiguravanja neovisnosti funkcije unutarnje revizije Društva, donošenja stručnih i neovisnih prosudbi o pitanjima koja se tiču obavljanja neovisne funkcije unutarnje revizije Društva, radi detaljnog analiziranja financijskih izvještaja, pružanja potpore računovodstvu Društva te uspostavi dobre i kvalitetne unutarnje kontrole u Društvu. Revizorski odbor obavlja sljedeće poslove: prati postupak financijskog izvještavanja, prati učinkovitost sustava unutarnje revizije, nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja, prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama, daje </P>

<P>Odbor za nagrađivanje </P>

<P>Odbor za nagrađivanje je tijelo koje osniva Nadzorni odbor u cilju donošenja kompetentnih i neovisnih prosudbi o politikama primitaka i praksi te o poticajima za upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_52.jpg"/>
Slika 26. Sastav Odbora za nagrađivanje društva SKDD-CCP Ime i prezime Funkcija dr. sc. Petar Miladin Predsjednik Vinka Ilak Član Stjepko Čičak Član </Figure>

<P>Odbor za nagrađivanje, u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti, a u skladu s pozitivnim propisima, obavlja osobito sljedeće poslove: predlaže Politiku primitaka koju donosi Nadzorni odbor te je periodično revidira i odgovoran je za njezinu primjenu. Odbor preporuke Skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva, raspravlja o planovima i godišnjem izvještaju unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje, daje preporuke Nadzornom odboru o odabiru vanjskog revizora Društva te u okviru svoje odgovornosti obavlja i druge poslove prema zahtjevu Nadzornog odbora. </P>

<P>Sjednice Revizorskog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje jednom tromjesečno. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_53.jpg"/>
Slika 25. Sastav Revizorskog odbora društva SKDD-CCP Ime i prezime Funkcija dr. sc. Vinko Belak Predsjednik dr. sc. Silvije Orsag Član Zlatko Žuro Član </Figure>

<P>jednom godišnje utvrđuje usklađenost Politike primitaka s pozitivnim propisima i po potrebi vrši revidiranje Politike primitaka. Odbor prati provođenje politike primitaka, praksu i sustave primitaka u skladu s točkom IV. Politike primitaka te osigurava uvjete za neovisno revidiranje Politike primitaka na godišnjoj razini u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br.153/2013. Odbor za nagrađivanje je ovlašten nadzirati ispitne postupke o onim aktivnostima koje su u okviru uloge i rada Odbora te zatražiti od članova Uprave, Nadzornog odbora ili bilo kojeg zaposlenika SKDD-CCP-ja sve informacije potrebne za izvršavanje uloge Odbora. </P>

<P>Sjednice odbora za nagrađivanje sazivaju se, u pravilu, jednom godišnje, a u slučaju potrebe i češće. </P>

<P>Grupa kroz svoje sustave upravljanja prepoznaje njihovu važnost i doprinos uspješnijem upravljanju, uključujući tako internu reviziju, unutarnji nadzor i kontrolu, upravljanje rizicima i kvalitetom, praćenje usklađenosti poslovanja te kontinuitet strateškog planiranja. Prepoznata je važnost ojačavanja integrativnih elemenata kroz interne akte, politike, procedure, pravilnike i druge dokumentirane informacije, kao i međunarodne ISO standarde. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_54.jpg"/>
ISO 31000 Sustav upravljanja rizicima ISO 27001:2013 Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 9001:2015 Sustav upravljanja kvalitetom </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_55.jpg"/>
ISO 11799:2015 i ISO 15489-1:2016 Informacije i dokumentacija </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_56.jpg"/>
ISO 18295-1:2017 Kontakt centar </Figure>

<P>Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela </P>

<P>U Fini je na snazi Strategija digitalne transformacije 2021.-2025. (dalje u tekstu: Strategija) kojom su definirani ciljevi za dugoročnu održivost poslovanja, a rukovodstvo na višim i nižim razinama je odgovorno za ostvarivanje ciljeva i realizaciju strateških inicijativa. </P>

<P>U okviru formuliranja strateških ambicija u obzir su uzeti aktualni društveni i gospodarski trendovi, interesi i očekivanja ključnih dionika, regulatorni zahtjevi, zahtjevi vlasnika te uloga Fine kao subjekta od javnog interesa sa zadaćom osiguranja funkcionalnosti i stabilnosti financijskog sustava i nositelja dijelova ključne infrastrukture i javnih servisa. </P>

<P>Upravu Fine se kontinuirano izvještava o čimbenicima vezanim za održivost kako bi pri donošenju upravljačkih odluka u obzir uzimali sve aspekte održivosti koji su trenutno prisutni u redovnom poslovanju Fine. Uprava implementira strateški plan, a uspješnost izvršenja strategije prati se i izvještava kroz mjesečna i kvartalna izvješća o realizaciji stretegije odnosno više dimenzija ciljeva usmjerenih na osiguranje financijske uspješnosti poslovnog modela te transformaciju operativnog modela. </P>

<P>Uprava se o određenim čimbenicima održivosti informira i putem mjesečnih izvješća o poslovanju Fine u kojem su sadržane informacije o plaćama radnika, materijalnim pravima, broju i strukturi vlastite radne snage, a kroz godišnje nefinancijsko izvješće saznaje informacije o ostalim čimbenicima održivosti koji se prate i dio su ovog izvješća. </P>

<P>Uprava Fine izvješćuje Nadzorni odbor o napretku i provedbi strateškog plana čime se postiže usmjeravanje upravljačkih akcija u cilju neprekidnog poboljšavanja izgleda za kontinuitet uspješnog poslovanja Fine te jačanje sadašnjih i izgradnju budućih potencijala uspjeha. </P>

<P>Nagrade upravama društava za uspješnu realizaciju ciljeva održivosti nisu definirane, a sukladno mišljenju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nagrade članovima Uprave Fine niti ne mogu biti donešene. </P>

<P>Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti </P>

<P>Rastući rizici potaknuti gospodarskim, okolišnim, društvenim, geopolitičkim i tehnološkim kretanjima koji oblikuju poslovno okruženje, duboko su međusobno povezani te ukazuju na novu poslovnu realnost. Različite krize djeluju tako da njihova istovremenost i međusobna isprepletenost učinkom daleko premašuje svaku pojedinačnu. Rizike stoga, treba promatrati s obzirom na potrebe pravovremenog planiranja poslovnih aktivnosti i budućih investicija, a izgradnja sustava otpornosti, mora se fokusirati na rješenja koja adresiraju višestruke i međusobno isprepletene rizike. </P>

<P>Sustav upravljanja rizicima i prilikama Finina je strateška poluga za uspješno upravljanje poslovanjem te počiva na primjeni okvira međunarodne norme ISO 31000, čime je ugrađena najbolja praksu počevši od planiranja, razvoja proizvoda do širenja poslovanja. S ciljem unaprjeđenja u 2023. godini započete su i aktivnosti za verifikaciju usklađenosti Fininog sustava upravljanja rizicima sa smjernicama norme ISO 31000:2018, od strane ovlaštene certifikacijske kuće, a čija se provedba planira u 2024. godini. Sve aktivnosti upravljanja rizicima su operativno i aplikativno podržane te se provode putem interno razvijenog aplikativnog rješenja za upravljanje rizicima RM Fina (Risk Management Fina) koji je u primjeni od 2017. godine. Procjena rizika se provodi primjenom scenarija rizika kroz koje Fina prepoznaje vanjske i unutarnje rizike koji utječu na poslovanje Fine te kroz tri kategorije rizika: opći poslovni, operativni i financijski. Nakon odobrenja procjene rizika od strane vlasnika rizika, izrađuju se i provode planovi postupanja s rizicima, koji uključuju konkretne odgovore na rizike, s rokovima i nositeljima odgovornosti za njihovu provedbu. </P>

<P>Fina GS je razvila, provodi i kontinuirano unaprjeđuje okvir upravljanja rizicima u svrhu integriranja procesa upravljanja rizicima unutar organizacije upravljanja, strategije i planiranja, procesa rukovođenja i izvještavanja, izrade politika te kreiranja vrijednosti i kulture organizacije. Stalnim praćenjem i poboljšavanjem sustava upravljanja kvalitetom Fina GS doprinosi ispunjavanju zahtjeva svih zainteresiranih strana: klijenata, vlasnika, zaposlenika, partnera i šire društvene zajednice. Uprava osigurava resurse za nesmetano odvijanje i stalno poboljšavanje procesa, a u cilju povećanja njihove efikasnosti te smanjenja i kontrole troškova. </P>

<P>Upravljanje rizicima na način kako to predočava norma HRN ISO 31000 omogućuje Fini GS povećanje vjerojatnosti postizanja postavljenih ciljeva, poboljšanje prepoznavanja mogućnosti i opasnosti, poboljšanje povjerenja dionika, uspostavljanje pouzdanog temelja za donošenje odluka i planiranje, poboljšanje radne djelotvornosti, sigurnije radno okruženje i drugo. </P>

<P>SKDD je uspostavilo standarde koji omogućavaju pravovremenu kontrolu svih identificiranih rizika. Rizici koje je moguće kvantificirati mjere se putem kvantitativnih metoda, dok se rizici koje nije moguće kvantificirati analiziraju kvalitativno i temeljem ekspertnih znanja. Sustav ranog upozoravanja -EWS („sustav semafora“) dio je cjelokupnog procesa nadgledanja i kontrole rizika u SKDD-u i služi za identificiranje potencijalnih problema već u njihovoj ranoj fazi što omogućuje poduzimanje pravovremenih mjera. </P>

<P>Društvo SKDD-CCP je u skladu sa odredbama EMIR-a razvilo i implementiralo sveobuhvatan sustav upravljanja rizicima u svrhu promicanja integriteta, transparentnosti, učinkovitosti i sigurnosti financijskih tržišta. Navedeno se ostvaruje minimiziranjem rizika preuzimanjem uloge druge ugovorne strane u transakcijama na tržištu te se u skladu s opsegom i složenosti poslova primjenjuju suvremene tehnike i metode kontrole i upravljanja rizicima. </P>

<P>U sklopu postupka licenciranja, odnosno pribavljanja odobrenja za rad od regulatora, model upravljanja rizicima SKDD-CCP-a validiran je od strane neovisnog pružatelja, a u svrhu ocjene konceptualne utemeljenosti modela i okvira za upravljanje rizikom, parametara i pretpostavki korištenih pri razvoju modela te ocjenu adekvatnosti i robusnosti modela, njegovih metodologija i okvira u odnosu na instrumente koji će biti uključeni u usluge poravnanja. </P>

<P>Nadalje, SKDD stavlja dodatni fokus u svojim aktivnostima upravljanja rizicima na sve relevantne potkategorije rizika, kao što su IKT rizici u širem smislu (cyber, digitalizacija), rizik izdvajanja i sl. Sve identificirane kategorije rizika redovito se prate, mjere i po potrebi ublažavaju o čemu se upravljačka tijela SKDD redovno obavještavaju kroz redovne izvještaje o upravljanju rizicima. </P>

<P>Važno je akceptirati da rizici mogu nositi i pozitivnu dimenziju koja se nikako ne smije zanemariti. Prilike mogu nastati kao rezultat povoljne situacije za postizanje pozitivnog poslovnog učinka, a to su primjerice okolnosti koje dozvoljavaju organizaciji da privuče nove klijente, razvije nove proizvode i usluge, primijeni novu tehnologiju ili poboljša produktivnost. Prilike koje se promatraju u kontekstu održivog razvoja su: usvajanje novih održivih praksi i politika, izgradnja partnerstva za doprinos održivom razvoju, zelena nabava, korištenje zelenih tehnologija i dr. </P>

<P>Unutarnjom kontrolom nastoje se razvijati postojeće politike, procesi i aktivnosti s ciljem generiranja pravovremenih i pouzdanih informacija koje pomažu upravljačkim tijelima u donošenju odluka. Unutarnja kontrola sukladno svojim ovlastima i planovima aktivnosti ima u planu uvođenje kontrole procesa u organizaciji iz aspekta održivosti. </P>

<P>Pogled na najznačajnije rizike u izvještajnoj godini </P>

<P>Financijska agencija </P>

<P>U Fini su u godini izvješćivanja procjenom rizika bila obuhvaćena 23 poslovna procesa kroz 15 radionica procjene rizika multidisciplinarnih timova, koje su omogućile kontinuirano osvješćivanje organizacijskih jedinica. Procjena rizika se provodila u odnosu na strateške i poslovne aktivnosti i inicijative za koje je planirana provedba kako bi se ostvarili usvojeni ciljevi, kao i uzevši u obzir sve značajne regulatorne, tehnološke i opće gospodarske utjecaje u poslovanju te su rizici klasificirani na opće poslovne, operativne i financijske. </P>

<P>Uz scenarije rizika koji proizlaze iz prethodne tri kategorije rizika, u 2024. godini Fina planira provođenje daljnje analize i izgradnje okvira za identifikaciju rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama. U području mjerenja fizičkih klimatskih rizika, važna nam je procjena izloženosti lokacija odnosno analiza utjecaja klimatskih rizika na iste. Polazne postavke koje su prihvaćene za klimatske rizike su mapiranje u dvije kategorije: tranzicijski i fizički rizici. Tranzicijski obuhvaćaju rizike prijelaza na nisko ugljično gospodarstvo, dok se fizički rizici promatraju kroz fizičke utjecaje klimatskih primjena (akutne ili kronične). </P>

<P>Prema kategoriji rizika, dominantni su operativni rizici (103 rizika, odnosno 64% od ukupnog procijenjenog broja rizika). Prema veličini rizika, prevladavaju rizici srednjih vrijednosti koji čine 78% procijenjenih rizika, zatim slijedi 5 visokih rizika koji čine 4% od ukupnog broja procijenjenih rizika koji su opisani na slici u nastavku. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_57.jpg"/>
01 Strategija, mikro i makro okruženje Izrazito mijenjanje prirode i okruženja općih poslovnih rizika, neizvjesnosti (ekonomske, inflatorne, geopolitičke) kao i rastući regulatorni zahtjevi, akceptirani su kroz procjenu rizika kao i potrebnu prilagodbu strateških smjernica i planiranu realizaciju inicijativa. </Figure>

<P>02 Rizici tržišta, odnosa s klijentima i konkurencije </P>

<P>Za široki krug korisnika i klijenata, Fina pruža portfelj financijskih i elektroničkih usluga, čija je kvaliteta, dostupnost konkurentnost izložena rizicima i trajnoj prilagodbi (korisnik u fokusu i njegova očekivanja te sigurnost i održivost). </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_58.jpg"/>
03 Tehnološki rizici Primjena naprednih i disruptivnih tehnologija i modela (digitalna, AI i zelena transformacija), modernizacija postojećih sustava, zahtjevi za novim razvojnim iskoracima i inovacijama, uključeni su u procjenama rizika ovog područja. 04 Rizici IT sustava Informacijska sigurnost i cyber rizici te odgovorno i sigurno upravljanje podacima, neodvojivo su kroz procjenu rizika prepoznati uz tehnološke rizike i disrupciju. </Figure>

<P>05 Rizici ljudskog kapitala i upravljanja talentima </P>

<P>Procijenjeni su rizici kroz utjecaje opće dostupnosti, mogućnost pribavljanja i zadržavanju stručnjaka te promjene koje prate zahtjevi i očekivanja u pogledu upravljanja ljudskim potencijalima (novi modeli rada, cjeloživotno učenje, preferencije u pogledu uvjeta rada i dobrobiti). </P>

<P>Slika 27. Najznačajniji rizici u Fini u 2023. godini </P>

<P>Fina GS </P>

<P>Poslovne aktivnosti Fine GS izložene su različitim vrstama financijskih rizika koje Uprava zajedno s ostalim razinama odobravanja i odgovornosti pažljivo prati te poduzima potrebne akcije ukoliko se pokaže ugroženost u bilo kojem segmentu. </P>

<P>U dijelu tržišnog rizika, Fina GS je izložena minimalnom valutnom riziku s obzirom da posluje uglavnom na domaćem tržištu te same promjene tečajeva stranih valuta ne utječu na poslovanje. Budući da Fina GS nema značajniju imovinu temeljem koje ostvaruje prihod od kamata, prihodi i novčani tok iz poslovnih aktivnosti nisu u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. </P>

<P>Kreditni rizik, koji se manifestira kroz utjecaj na imovinu društva, sveden je na minimum. Imovina na koju se predmetni rizik odnosi sastoji se od novčanih sredstava i potraživanja kupaca, a kako glavninu kupaca čine banke koje nemaju problema s likvidnošću, u izvještajnoj godini nije bilo povećanja kreditnih rizika. </P>

<P>Rizikom likvidnosti Fina GS uspješno upravlja kroz održavanje dovoljne količine novca, osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava određenim iznosom ugovorenih kreditnih linija te sposobnošću podmirenja svih obveza. Upravljanje novčanim tokom prati se kroz redovite analize potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima, bankama i drugim financijskim institucijama što omogućuje pravovremeno osiguravanje prihvatljive razine likvidnosti. </P>

<P>SKDD </P>

<P>SKDD je u svom poslovanju izloženo rizicima financijskih instrumenata (tržišnom riziku, riziku likvidnosti i kreditnom riziku) te je dodatno izloženo i operativnim rizicima, riziku namire, riziku neusklađenosti, riziku informacijskih tehnologija i riziku eksternalizacije, kao i riziku promjene fer vrijednosti financijskih instrumenata. </P>

<P>Tržišni rizik sastoji se od cjenovnog, valutnog i kamatnog rizika: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Cjenovni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na opći i specifični rizik; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Valutni rizik je rizik od promjene vrijednosti financijskih instrumenata uslijed promjene tečaja. Na datum izvještavanja Grupa nije značajno izložena promjenama vrijednosti drugih valuta, jer je najznačajniji dio potraživanja i financijske imovine u eurima. S danom 1. siječnja 2023. godine, uvođenjem eura kao službene valute u RH rizik HRK/EUR je postao neznačajan; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa. Izloženost tržišnom riziku promjena u kamatnim stopama je koncentrirana u portfelju ulaganja. Ulaganja u financijsku imovinu s promjenjivim stopama izlažu SKDD riziku kamatne stope novčanog toka. Ulaganja u financijsku imovinu s fiksnim stopama izlažu pak riziku fer vrijednosti kamatne stope. SKDD koristi VaR kao mjeru izloženosti kamatnom riziku. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Rizik likvidnosti jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti Grupe da podmiri svoje novčane obveze po dospijeću. SKDD kroz Plan likvidnosti definira okvir postupanja vezano za planiranje potreba likvidnosti, postupanje u slučaju nastanka likvidnosnih manjkova, praćenje te sadržaj izvještaja vezano za likvidnost. Planom likvidnosti obuhvaćeni su postupci mjerenja i praćenja novčanih tijekova, evidencije likvidnih sredstava i obveza, procjena i vrednovanje raspoložive likvidne imovine, utvrđivanje utrživosti i pristupa imovini, planiranje oporavka i izvještavanja vezano uz likvidnosti. Za potrebe operativnog upravljanja likvidnošću, u skladu s dokumentom Plan likvidnosti izrađuje se plan likvidnosti koji uključuje analitičku strukturu raspoložive financijske imovine u odnosu na periode aktivacije, izračun pokazatelja likvidnosti za razdoblja i izračun koncentracije. Kako bi se osigurala otpornost na stres likvidnosti, SKDD održava odgovarajuću razinu zaštitnog sloja likvidnosti koji služi za osiguranje u slučajevima različitih stresnih događaja. Struktura ulaganja propisana je Investicijskom politikom Grupe. U skladu sa Politikom kontrole i upravljanja rizicima upravljanja SKDD-CCP mora osigurati održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku visokokvalitetne, nezaložene likvidne imovine za osiguranje u slučajevima različitih stresnih događaja (različitog intenziteta i trajanja), uključujući gubitak ili smanjenje inače dostupnih izvora financiranja. SKDD-CCP pažljivim i kontinuiranim nadzorom dostupnih izvora likvidnosti, osigurava da su uvijek dostupni stabilni i pouzdani izvori likvidnosti posebno oni koji su nužni za nastavak poslovanja u slučaju kontingencije, prouzrokovane neispunjavanjem obveza Članova. Nepovoljan utjecaj materijalizacije likvidnosnog rizika na nesmetano i pravovremeno ispunjenje svih dospjelih obveza, bez obzira na njegov izvor, Grupa mitigira održavanjem adekvatnih financijskih resursa, čije iznose i strukturu planira na dnevnoj osnovi koristeći se analizom povijesnih, trenutnih i mogućih likvidnosnih potreba, koja uključuje i proces testiranja otpornosti na stres. </P>

<P>Kreditni rizik je rizik prestanka otplaćivanja obveze ili potencijalne obveze druge strane s kojom je Grupa izvršila transakciju. Izloženost Grupe kreditnom riziku na datum izvještavanja proizlazi iz </P>

<P>ulaganja u manje rizične financijske instrumente Ministarstva financija Republike Hrvatske, držanje depozita kod banaka te iz kratkoročnih potraživanja. </P>

<P>Operativni rizik podrazumijeva rizik gubitka koji može nastati zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih propustima u internim procesima, pogrešaka radnika, lošim sustavima ili vanjskim događajima. Neusklađenost podrazumijeva nepoštivanje određenih propisa. Rizici informacijskih tehnologija jesu rizici da će potencijalne prijetnje uzrokovati osjetljivost, odnosno pad informacijskih tehnologija i sustava. Rizik eksternalizacije je rizik koji nastaje prilikom korištenja usluga koje pružaju pružatelji usluga na kontinuiranoj osnovi na bazi ugovora. U sklopu procesa upravljanja operativnim rizicima i prethodno navedenim rizicima, Društva u okviru Grupe su usvojila Politike upravljanja rizicima u SKDD-u. </P>

<P>Fer vrijednost je određena kao iznos po kojem upoznate i spremne strane mogu razmijeniti sredstvo u transakciji pred pogodbom, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije. Fer vrijednost financijskog instrumenta je ona koja je objavljena na tržištu ili dobivena metodom diskontiranog tijeka novca. </P>

<P id="LinkTarget_1397">3.1.3. Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti </P>

<P>Strategija Financijske agencije </P>

<P>Strategija Fine uvažava aktualne trendove i smjer gospodarskog i društvenog razvoja i potrebe za bržom i boljom prilagodbom te pozicioniranjem na tržištu i u okruženju. </P>

<P>Svrha Strategije je pozicionirati Finu kao ključnog predvodnika digitalizacije i pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju RH. Time se, u okviru vizije poslovanja, visoko postavila ljestvica očekivanja prema ulozi koju Fina želi imati za svog vlasnika, klijente, zaposlenike i partnere te prema ulozi koju želi nastaviti izgrađivati u gospodarstvu i društvu, a u odnosu na sva relevantna područja djelovanja. Strategija predviđa mogućnost ostvarenja održivosti poslovanja kroz fokusirani razvoj portfelja vlastitih rješenja sukladno tržišnim trendovima, potrebama i zahtjevima (svih segmenata) klijenata, kao i uloge za novo digitalno okruženje putem dvije glavne skupine proizvoda i usluga: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Suvremenih poslovnih rješenja kojima se podupire učinkovito poslovanje te digitalna transformacija javnog sektora i </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izvrsnih proizvoda i usluga za financijsku industriju i financijsko tržište, poslovni sektor i širu javnost kako bi se ubrzala tranzicija na digitalno gospodarstvo. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Fina će svoju viziju ostvariti realizacijom pet definiranih strateških ciljeva te uspješnom implementacijom strateških proizvodnih i transformacijskih inicijativa kao mehanizmima za njihovo ostvarenje. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_59.jpg"/>
1. Digitalizacija države i javnog sektora kroz pružanje sveobuhvatnih rješenja 2. Izvrsne usluge za financijsku industriju i tržište 3. Suvremena IT rješenja te brza i kvalitetna isporuka usluga 4. Procesi i zaposlenici usmjereni prema izvrsnom korisničkom iskustvu 5. Kanali distribucije koji odgovaraju potrebama Fine i tržišta </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_60.jpg"/>
Vizija Biti pokretačka snaga i ključni nositelj digitalizacije kroz pružanje sveobuhvatnih rješenja kojima se podupire učinkovito poslovanje te digitalna transformacija javnog sektora, izvrsnih proizvoda i usluga za financijsku industriju, poslovni sektor i širu javnost kako bi se ubrzala digitalna tranzicija. Misija Fina će ostvariti svoju viziju natemelju postojećihinovihznanja odnosnotehnologijatekroztransformacijutriključnastupaposlovanja:suvremenihIT rješenja,organizacijeusmjerenekapružanjuizvrsnogkorisničkogiskustvate tome prilagođenihkanaladistribucije. </Figure>

<P>Finina Strategija prepoznaje mnoge aspekte razvoja u kontekstu digitalne i zelene tranzicije okruženja, uzimajući u obzir njihovu međusobnu povezanost i interakciju te predstavlja okosnicu strateškog okvira održivog razvoja. </P>

<P>U sklopu aktivnosti provedenih tijekom 2023. godine, koje su uključile analizu postojećih poluga i upravljanja održivošću u organizaciji, Fina je prepoznala prostor za dodatni razvoj i jačanje aspekata održivosti kroz tri tematska područja (stupa) održivog razvoja, koji su povezani s ESG čimbenicima. </P>

<P>Takvim proširenim okvirom Fina će dodatno dokumentirati prepoznate teme značajne za dugoročnu održivost poslovanja te na njih fokusirati svoje djelovanje u pogledu održivosti, uz akcijski plan kojim se strukturira mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva do 2025. godine (odnosno 2050. godine) kroz inicijative, politike, mjere i pokazatelje. Budući strateški okvir održivog poslovanja, plan i ciljevi omogućit će Fini izgradnju bolje pozicije za generiranje rasta, bolju konkurentnost i atraktivnost Fine kao poslodavca i kao poslovnog partnera. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_61.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 28. Elementi strateške vertikale stupova održivosti </P>

<P>Fina GS </P>

<P>Vizija i misija Fine GS jest biti regionalni lider u pružanju sigurnosno-logističkih usluga, oslanjajući se na dugogodišnje iskustvo, dokazano znanje i kvalitetu zaposlenika, napredna tehnološka rješenja te pružanje vrhunske usluge u skladu sa svim zahtjevima klijenata i tržišta koristeći se pritom suvremenom tehnologijom i opremom. </P>

<P>Primjena odgovarajućih mjera, osim samog osiguranja konkurentnosti poslovanja, omogućava i osiguranje razvoja raznih poslovnih praksi koje su u skladu s globalnim ciljevima održivog razvoja i to kroz generalne napore u dijelu smanjenja troškova poslovanja te razvijanjem novih vizija i strategija poslovanja. </P>

<P>Fina GS 99% poslovnih prihoda ostvaruje od poslovanja na domaćem tržištu, dok dosadašnje aktivnosti na inozemnim tržištima možemo grupirati u dva segmenta: tržište Europske unije i tržište zemalja u regiji. Otvorenost prema inozemnim tržištima te širenje mreže djelovanja izvan granica RH bitan je cilj u poslovanju Fine GS. </P>

<P>SKDD </P>

<P>Ključnu stratešku odrednicu SKDD-a predstavlja završetak procesa integracije tržišta kapitala RH na tržišta eurozone priključenjem sustava na Eurosystem Collateral Management System (ECMS) te daljnje prilagodbe i unaprjeđenje poslovanja Grupe standardima EU i dobrim tržišnim praksama eurozone, daljnjom prilagodbom poslovnog modela središnjeg vođenja računa i financijskih instrumenata, prilagodbom procesa i informacijskog sustava u procesu harmonizacije korporativnih akcija te usklađenjem poslovanja radi osiguravanja visoke razine sigurnosti i otpornosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija. </P>

<P>Daljnji razvoj poslovanja ponudom novih proizvoda, uključujući i unaprjeđenje postojećih u skladu s potrebama tržišta, SKDD-CCP kroz strategiju poslovanja prepoznaje kao ključ dugoročne održivosti poslovanja. </P>

<P>Misija SKDD-a je na učinkovit, fleksibilan, inovativan i društveno odgovoran način pružati usluge svim dionicima financijskog tržišta, optimizirajući svoju tehnologiju i poslovne procese u cilju prilagodbe standardima i praksama europskih tržišta, iskorištavajući poslovne prilike i mogućnosti za daljnje unaprjeđenje i razvoj usluga te konkurentnost SKDD-a. </P>

<P>Vizija SKDD-a je održati poziciju jedne od najkvalitetnijih i najuglednijih institucija na tržištu kapitala, a dodatnim osnaživanjem kroz djelovanje SKDD-a u sklopu jedinstvene europske platforme za namiru vrijednosnih papira doprinijeti stabilnosti i daljnjem razvoju nacionalnog tržišta kapitala, primjenjujući društveno odgovorno poslovanje i osiguravajući vrhunsku uslugu korisnicima. </P>

<P>Iz definirane vizije i misije SKDD-a jasno proizlaze i ciljevi, koji su primarno orijentirani na kontinuirano unaprjeđivanje postojećih usluga te osmišljavanje novih usluga na tržištu kapitala uz postizanje primarnog cilja koji se ogleda u pružanju sigurnosti i stabilnosti u poslovanja s vrijednosnim papirima i osiguravanju visokih europskih standarda u pružanju usluga infrastrukture tržišta kapitala. </P>

<P>Materijalna tema: Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva </P>

<P>Digitalna transformacija ima zadaću Okosnica Strategije do 2025. godine je pravodobno zadovoljiti potrebe tržišta, </P>

<P>digitalna transformacija poslovanja kao </P>

<P>povećati inovativnost proizvoda što na strani preduvjet prelaska na digitalno poslovanje i korisnika rezultira boljim korisničkim novi način života te ključna poluga u procesu iskustvom kroz bolje i učinkovitije poslovanje i izgradnje novih, održivijih ekonomskih i kroz iskustvo korištenja usluga. </P>

<P>društvenih modela i sustava. Digitalna transformacija zahvaća </P>

<P>Sva ključna Finina poslovna područja, od nadogradnju postojeće baze proizvoda i usluga za financijsku usluga, javnih servisa iusluga, njegovu svojevrsnu  transformaciju i usluga za državu do digitalnih rješenja, imaju fokusiranje proizvodnog portfelja za izrazitu važnost za sve segmente Fininih okruženje digitalnih usluga i poslovanja. Kroz korisnika u adresiranju ključnih izazova kao istrateška područja Fina fokusira svoj budući prilika našeg vremena, uključivo okolišne, rast na razvoj izvrsnih usluga za financijsku klimatske i društvene, ali i upravljačke. Stoga industriju, poslovni sektor i širu javnost kao i je doprinos digitalnoj transformaciji razvoj sveobuhvatnih rješenja kojima se gospodarstva i društva prepoznata kao podupire učinkovito poslovanje te digitalna značajna tema od strane internih i eksternih transformacija javnog sektora. </P>

<P>dionika. Informacijske tehnologije (IT) odnosno </P>

<P>Digitalna rješenja predstavljaju ključnu polugu tehnološka nadogradnja, kao jedan od za povećanje učinkovitosti svih poslovnih preduvjeta uspješnog i održivog djelovanja u procesa, osiguravaju multiplatformsku poslovnom i javnom okruženju, od iznimne dostupnost, brzinu, fleksibilnost i su važnosti za Finu i čine najveći dio Fininih transparentnost. Za širu javnost ona se može kapitalnih ulaganja kao i velik dio troškovne vidjeti kroz dostupnije, fleksibilnije i brže javne baze. Strategijom je posebno potenciran usluge s jedne strane, a s druge strane kroz aspekt povećanja agilnosti kao sposobnosti implementaciju čitavog niza novih usluga za Fine da proaktivno djeluje i kontinuirano se financijsku industriju. Fina je odredila za svoju prilagođava dinamičnom okruženju, kako bi viziju biti pokretačka snaga i ključan nositelj tih pravodobno i na odgovarajući način podržala procesa i stavlja je u središte svog strateškog potrebe i zahtjeve svih skupina korisnika. </P>

<P>okvira održivog razvoja. </P>

<P>Poslovni model Fine </P>

<P>Strategija prepoznaje važnost stvaranja održive vrijednosti kroz inovativnost portfelja poslovnih modela (i to kroz fokusirana strateška područja i smjerove) usmjerenih na unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti financijskog sustava, javnih usluga, poslovanja poslovnog sektora te života građana. Kroz ta područja djelovanja, predanošću razvoju suvremenih IT rješenja, organizacijom i zaposlenicima usmjerenima na pružanje izvrsnog korisničkog iskustva i osiguranjem multiplatformske dostupnosti, uz korištenje novih znanja i tehnologija, Finina krovna vizija i misija ujedno odražavaju ne samo svrhu Fininog poslovanja, već i viziju održivosti i načine njezinog ostvarenja. </P>

<P>U okviru definiranih strateških područja Fina je prepoznala strateške inicijative, odnosno proizvode i usluge koje imaju najveći potencijal rasta i doprinosa održivosti. Također, kroz njih prepoznaje i adresira svoje odgovore na identificirane potrebe i očekivanja ključnih skupina svojih dionika, u smislu korisnika. S druge strane, oni ujedno predstavljaju izravan doprinos široj gospodarskoj i društvenoj tranziciji. Definira područja poslovanja (sa strateškim područjima i pripadajućim strateškim smjerovima) i ključne sastavnice ciljanog operativnog modela zaokružuju cjelinu Fininog poslovnog modela. Upravljanje ključnim resursima odnosno kapitalima – ljudskim potencijalima, informacijskim tehnologijama i pratećom infrastrukturom, odnosno dugotrajnom materijalnom imovinom (poslovnom mrežom i nekretninama) definirano kroz tri podstrategije, u okviru kojih su adresirane ključne poluge za osiguranje održivosti poslovanja. </P>

<P>Imperativ Strategije je osigurati integriran i inovativan model poslovanja, pristup širokom spektru klijenata i potrebama tržišta te transformaciju Fine u modernu, dinamičnu, digitalnu i održivu organizaciju, u svim ključnim aspektima, u skladu s novim korisničkim, društvenim, kao i okolišnim očekivanjima. Pritom digitalne tehnologije trebaju omogućiti razvoj i unaprjeđenje poslovanja, stvaranje nove vrijednosti, prepoznavanje novih potreba i izvrsno iskustvo korištenja. Stoga strategija, s ciljem podržavanja provedbe vizije, definiranih potreba i smjerova razvoja te dugoročne održivosti i rasta poslovanja, u obzir uzima i potrebu osiguranja dugoročne dostatnosti te usklađenja potrebnih resursa i sposobnosti, njihovu maksimalnu učinkovitost odnosno transformaciju istih u ciljani operativni model, uz optimalan organizacijski ustroj i potrebna unaprjeđenja poslovnih procesa (glavnih, podrške, inovacija te razvoja proizvoda/usluga). </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_62.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 29. Poslovni model Fine </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Poslovni model Fine GS </P>

<P>Fina GS je najveća tvrtka u RH specijalizirana za poslovanje s gotovim novcem i ostalim vrijednostima, a segment distribucije vrijednosnih pošiljki i segment gotovinskih operacija temeljne su djelatnosti tvrtke, dok tvrtka svojim klijentima pruža ostale usluge: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Usluge s bankomatima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Tehnička zaštita objekata; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Usluge facility managementa; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Opskrba potrošnim materijalom i bankarskom opremom za poslovanje s gotovim novcem. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Ciljevi Grupe usmjereni su na jačanje tržišnog udjela u regiji, usavršavanju usluga distribucije i obrade gotovog novca, daljnji razvoj usluga facility managementa i tehničke zaštite, jačanje efikasnosti poslovnih procesa, stvaranje prepoznatljivog brenda u svim područjima sigurnosti, kontinuirano udovoljavanje potrebama klijenata, daljnju informatizaciju poslovnih područja, stvaranje kolektivnog duha pripadnosti tvrtki, razvijanje timskog rada te ulaganje u stručnu izobrazbu i motivaciju vlastitih kadrova. </P>

<P>Poslovni model društva SKDD </P>

<P>SKDD, kao središnji depozitorij vrijednosnih papira, pruža usluge na temelju sljedećih načela: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Stjecanje statusa Člana SKDD-a pod jednakim uvjetima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ravnopravnosti između pojedinih vrsta Članova; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Redovitosti izvještavanja; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Jasnog određenja postupaka koji se provode prema Članovima koji postupaju protivno Operativnim pravilima rada; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Brzog i mirnog rješavanja sporova između SKDD-a i Članova </LBody>
</LI>
</L>

<P>SKDD nastavlja djelovati na području digitalne transformacije poslovanja, daljnjeg razvoja i unaprjeđenja digitalizacije i modernizacije informacijsko komunikacijske tehnologije, povećanjem standardizacije, automatizacije i optimizacije procesa te formiranjem sustavnog i kontinuiranog upravljanja istima radi poboljšanja performansi poslovanja i zadovoljstva kako internih tako i vanjskih korisnika te stvarajući uvjete za ostvarenje postavljenih ciljeva. SKDD-CCP će prepoznatim strateškim inicijativama nastojati maksimizirati korisnost infrastrukture središnje druge ugovorne strane, a time i općeniti stupanj razvijenosti tržišta. </P>

<P>Lanac vrijednosti </P>

<P>S ciljem ostvarenja dugoročnog razvoja i rasta poslovanja te pružanja visokokvalitetnih i suvremenih rješenja usluga, Grupa se u svom lancu stvaranja vrijednosti oslanja na široku mrežu suradnji i partnerskih odnosa s raznolikim skupinama dobavljača, suradnika i drugih dionika, u procesima koji uključuju osmišljavanje, dizajn, razvoj i distribuciju proizvoda i usluga, kao i na kompetencije i angažiranost bilo vlastitih zaposlenika ili onih u lancu vrijednosti, te ključnu (tehnološku) infrastrukturu kako bi u konačnici isporučila finalnu vrijednost koja se ogleda u poboljšanoj kvaliteti života ili učinkovitosti poslovanja korisnika. </P>

<P>Možemo reći da temeljni „proizvodni“ input u razvojnom procesu predstavljaju različiti profili informacija i podataka (ovisno o poslovnom području) oplemenjeni stručnim znanjem i vještinama zaposlenika i poslovnih partnera, oslonjeni na tehnološku okolinu i drugu opremu te poslovne procese. U izlaznom dijelu Grupa osigurava višeplatformski pristup i isporuku (ovisno o vrsti usluge), te fizičku dostupnost usluga putem nacionalne mreže poslovnica i podružnica. </P>

<P>U obzir je uzeta kompleksna i široka lepeza područja, proizvoda i usluga kojima se Grupa bavi i kojima opslužuje četiri ključne skupine korisnika: državu-B2G, financijski sektor-B2F, poslovni sektor -B2B korisnike i građane -B2C korisnike. </P>

<P>Stoga strategije, s ciljem podržavanja provedbe vizije, definiranih potreba i smjerova razvoja te dugoročne održivosti i rasta poslovanja, u obzir uzimaju i potrebu osiguranja dugoročne dostatnosti te usklađenja potrebnih resursa i sposobnosti, njihovu maksimalnu učinkovitost odnosno transformaciju istih u ciljani operativni model, uz optimalan organizacijski ustroj i potrebna unaprjeđenja poslovnih procesa. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1398">3.1.4. Interesi i stajališta dionika </H4>

<P>Dionici svojim zahtjevima, utjecajima i očekivanjima iz različitih perspektiva sudjeluju u oblikovanju aktivnosti iz djelokruga poslovanja Grupe te izravno i neizravno utječu na njezinu tržišnu poziciju i strateške smjernice održivog razvoja. Izgradnja i održavanje odnosa Grupe s dionicima temelji se na međusobnom povjerenju i u potpunosti je ugrađeno u pristup planiranju i poslovanju. Grupa u okviru strateškog planiranja uključuje dionike po principima uključivosti, tolerancije, poštivanja i uvažavanja različitosti, multidisciplinarnosti pristupa, transparentnosti i neovisnosti, poticanja pozitivnih (društvenih) promjena, odgovornosti i solidarnosti u djelovanju prema dionicima, integracije i sinergije te dobrog upravljanja. </P>

<P>Kako bi se na što kvalitetniji način razumjela različita očekivanja i interesi dionika, kreiraju se otvoreni kanali komunikacije sa svim dionicima te oni postaju aktivnim sudionicima procesa strateškog planiranja i upravljanja. Osnovna postavka analize dionika je da različite skupine imaju i različite interese, kapacitete i izazove koje je potrebno individualno analizirati kako bi ih se razumjelo i anticipiralo, a djelovanje usmjerilo adekvatnoj identifikaciji potreba, ciljeva te odabiru strategije djelovanja. Savjetovanje i suradnja sa širokim spektrom dionika ostvaruje se svakodnevno, na više načina i kanala što je prikazano na slici u nastavku. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Naziv ključnog dionika </TH>

<TH>Komunikacijski kanali i način uključivanja </TH>

<TH>Ključne razvojne potrebe, interesi i stajališta dionika u kontekstu održivosti </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Nadzorni odbor </TD>

<TD>Redovne i zasebne tematske sjednice i informiranje ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Dugoročna održivost poslovanja Fine Održivost integrirana s korporativnom strategijom Kontrola i nadzor procesa održivosti u organizaciji Transparentno izvještavanje o održivosti </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Zaposlenici </TD>

<TD>Ispitivanje zadovoljstva ESG anketni upitnik Edukacije i interne radionice Korporativni Intranet </TD>

<TD>Razumijevanje ESG-a i koncepta održivosti na upravljačkoj i operativnim razinama Usklađivanje poslovanja Fine s relevantnom regulativom iz područja održivosti Integracija održivosti u svakodnevne zadatke i razvoj vještina i znanja Zaštita i sigurnost na radu Razvoj karijernog puta i upravljanje talentima Održivost kao sastavni dio korporativne kulture </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Sindikat </TD>

<TD>Kolektivno pregovaranje i savjetovanje Korporativni Intranet ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Socijalni dijalog temeljen na načelima održivosti </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Ovisna društva </TD>

<TD>Redovno izvještavanje Sudjelovanje u radu nadzornih tijela Sastanci i prezentacije ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine i Fina Grupe </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Regulatorna tijela </TD>

<TD>Redovno izvještavanje Sudjelovanje u radu pojedinih stručnih skupina i tijela Sastanci i prezentacije na tematskim događajima i konferencijama ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Usklađenost poslovanja sa zakonskom regulativom, strategijama, (međunarodnim) smjernicama i dobrim praksama kroz procedure sadržane u internim aktima, funkcije interne revizije i praćenja usklađenja poslovanja te sustave upravljanja kvalitetom i rizicima. Usklađenost s europskim i hrvatskim regulatornim okvirom koji se veže uz održivost Transparentnost u izvještavanju o aspektima održivosti </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Klijenti </TD>

<TD>Sastanci i prezentacije na tematskim događajima i konferencijama Web stranica, kanali društvenih medija Informacije o uslugama te sustav dostave reklamacija/žalbi Edukacije i osvješćivanje klijenata Marketinške kampanje, događaji i promocije ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Usklađivanje Fine s europskim i hrvatskim regulatornim okvirom koji se veže uz održivost integracija aspekata održivosti u upravljanje proizvodima i uslugama te u izgradnju poslovnih odnosu i suradnju Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine i transparentnost Izvrsna rješenja za financijsku industriju i javni sektor Odgovorna provedba javnih ovlasti Izvrsno korisničko iskustvo i multiplatformska dostupnost temeljena na suvremenim tehnologijama i vrhunskoj ekspertizi Zaštita i sigurnost podataka Odgovorne marketinške prakse </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Dobavljači </TD>

<TD>Sastanci i prezentacije Web stranica, kanali društvenih medija Ugovaranje usluga uz informacije o praksi javne nabave Edukacije i osvješćivanje iz područja informacijske sigurnosti ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Integriranje održivosti u poslovanje Fine kao jednog od značajnih klijenata Integracija aspekata održivosti u sastavnice poslovanja, koje su temelj poslovnih odnosa i suradnje Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine koje se odnose na upravljanje proizvodima i uslugama te poslovnim odnosima u lancu vrijednosti Zajednička načela djelovanja Zelena javna nabava </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Zajednice </TD>

<TD>Fizički kanali distribucije usluga Web stranica, kanali društvenih medija Sastanci i prezentacije Projekti u zajednici Regionalni razvojni centri ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Potpora ciljanim skupinama kroz projekte, partnerstva, zajedničke suradnje, sponzorstva, obrazovne programe koji doprinose realizaciji definiranih ciljeva održivog razvoja </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Mediji i javnost </TD>

<TD>Transparentno i redovno izvještavanje Web stranica, kanali društvenih medija Provedba projekata uz podršku i medijsko pokroviteljstvo ESG anketni upitnik </TD>

<TD>Prenošenje pravovremenih i točnih informacija Odgovorne marketinške prakse </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Priroda (kao tihi dionik ) </TD>

<TD>Volonterska kampanja Boranka </TD>

<TD>Sudjelovanje u neprofitnom projektu pošumljavanja šuma, podizanje svijesti o važnosti šuma, zaštiti prirode te prevenciji i zaštiti od požara </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 30. Popis dionika s opisom ključnih potreba i potencijala iz ESG perspektive </P>
</Caption>
</Table>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1399">3.1.5. IRO analiza </H4>

<P>Finin put analize dvostruke značajnosti </P>

<P>Fina za izvještajnu 2023. godinu izvještava na temelju rezultata analize dvostruke značajnosti, polazeći od rezultata prethodne analize materijalno značajnih tema primjenom univerzalnih GRI standarda iz 2022. godine te uzevši u obzir zahtjeve ESRS i prateći smjernice EFRAG-a. Finin koncept dvostruke značajnosti uključuje procjenu utjecaja Fine na društvo (značajnost učinka), kao i utjecaj društva na Finino poslovanje (financijska značajnost). </P>

<P>Značajnost učinka uključuje identificiranje pitanja održivosti koja su značajna s obzirom na utjecaje iz Fininog poslovanja, kao i iz lanca vrijednosti. Procjena ove značajnosti temelji se na razmjeru, opsegu i/ili nepopravljivosti identificiranih utjecaja na društvo i okoliš, a sama značajnost može imati pozitivan ili negativan učinak (stvaran ili potencijalan). Financijska značajnost uzima u obzir prepoznavanje rizika i prilika te izračun vjerojatnosti nastanka i ozbiljnosti učinka pojedinog rizika na poslovanje Fine. </P>

<P>Fina je za prvu provedbu analize dvostruke značajnosti uspostavila proces i primijenila metodologiju koja je agregirano uključivala sljedeće ključne korake, a koje u planu imaju provesti ostale sastavnice Grupe za naredno izvještajno razdoblje: </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_63.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 31. Koraci u analizi dvostruke značajnosti </P>

<P>1. Kontekst i analiza dionika </P>

<P>U prvome koraku dokumentiran je kontekst poslovanja te su analizirani dionici. Kontekst poslovanja Fine obuhvatio je uvid u područja poslovanja, pravni i regulatorni okvir, ESG trendove te definiranje granica vremenskog horizonta (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje). Analiza poslovanja obuhvatila je analizu važeće strategije, poslovnog plana, proizvoda/usluga, financijskih rezultata, analizu rezultata prethodne analize materijalnosti. Analiza pravnog i regulatornog okvira obuhvatila je relevantnu EU i nacionalnu regulativu, dok je analiza ESG trendova obuhvatila analizu globalnih trendova i praksi u usporedivom sektoru te općenito dobre prakse. </P>

<P>2. Dugi popis tema, inicijalno utvrđivanje mogućih učinaka, rizika i prilika </P>

<P>Fina je razmatrala puni opseg okolišnih, društvenih i upravljačkih tema čime je drugi korak završio dugim popisom tema 30 tema (6 okolišnih tema, 16 društvenih i 8 upravljačkih tema) i inicijalnim popisom mogućih učinaka, rizika i prilika povezanih s pitanjima održivosti. Mapirani su aspekti učinaka koji se dalje uključuju u procjenu, rizika i prilika te zajedno čine inicijalni IRO. Ove teme ujedno su bile i teme za uključenje Fininih ključnih dionika (unutarnjih i vanjskih) za provjeru značajnosti tema za održivost Fine, poslovni odnos i suradnju. Savjetovanje s dionicima i uključivanje njihovih stajališta u postupak procjene značajnosti pomogao je da se potkrijepe perspektive pogođenih skupina dionika u utvrđivanju relevantnosti čimbenika održivosti za njih. Isto je provedeno kroz online Anketni upitnik o održivom razvoju Fine u 2023. godini. Uz ocjenu značajnosti na skali od 1 – vrlo niska značajnost do 5 – vrlo visoka značajnost, anketni upitnik popunilo je ukupno 29 ispitanika (vanjskih dionika) i 417 ispitanika (unutarnjih dionika) te su dodatno provedena i 3 intervjua sa odabranim predstavnicima dionika. </P>

<P>3. IRO analiza, scoring značajnosti učinka i financijske značajnosti </P>

<P>Treći korak je detaljna razrada IRO analize uz pripadajući scoring kao i utvrđivanje pragova značajnosti. Kvalitativna i kvantitativna procjena pretvorena je u cjelokupnoj analizi u kvantitativnu ljestvicu (od 1 – vrlo niska značajnost do 5 – vrlo visoka značajnost). Pragovi značajnosti utvrđeni su uzevši u obzir Finine specifičnosti poslovanja, strateške smjernice i poslovni model te su sukladno scoringu značajnosti učinka i financijskoj značajnosti, značajne teme one koje su na ljestvici ostvarile ocjenu od 4 do 5. </P>

<P>4. Finalni popis značajnih tema za izvješćivanje </P>

<P>Nastavno na opisanu značajnost učinka, financijsku značajnost te značajnost svake pojedine teme za Strategiju i dionike, izrađena je matrica koja prikazuje Finine okolišne (E), društvene (S) i upravljačke teme (G) te njihov položaj. Finalni, četvrti korak obuhvaća popis 12 značajnih tema za 2023. godinu koje uključuju interese naših dionika, doprinos UN-ovim ciljevima održivog razvoja te harmonizaciju svih rezultata. Matrica značajnosti prikazana je u nastavku. </P>

<P>Matrica značajnosti </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_64.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 32. Matrica značajnosti </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>

<P>IRO analiza </P>

<P>U nastavku je prikazano 12 značajnih tema te je za svaku prikazana IRO analiza. Učinak je okarakteriziran kao stvaran ili potencijalan te kao pozitivan ili negativan te je definirano da li pojedina tema rizik za Finino poslovanje ili prilika. Svi negativni učinci ujedno su kategorizirani i kao rizici proizašli iz teme, dok su potencijalno pozitivni učinci oni koji se sagledavaju kao prilike za Finu. </P>

<Table>
<TR>
<TH>ESRS tema </TH>

<TH>Materijalna tema </TH>

<TH>Opis </TH>

<TH>Cilj održivog razvoja (SDG) </TH>

<TH/>

<TH>I </TH>

<TH/>

<TH>RO </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Učinak </TD>

<TD/>

<TD>Ročnost </TD>

<TD>Rizik / Prilika </TD>

<TD/>

<TD>Ročnost </TD>
</TR>

<TR>
<TH>E1 -Klimatske promjene </TH>

<TD>Kontrola emisije stakleničkih plinova </TD>

<TD>GHG emisije onečišćuju okoliš; Fina kroz infrastrukturu Fine i vozila i lanac vrijednosti utječe emisijama na okoliš. Aktivnosti smanjenja emisija utječe na financijske tokove. </TD>

<TD>SDG 7 Pristupačna energija iz čistih izvora SDG 13 Zaštita klime </TD>

<TD>S -</TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Odgovorno korištenje energije </TD>

<TD>Nedostatna dostupnost obnovljivih izvora energije i infrastrukture. Korištenje neučinkovitih i skupljih energetskih rješenja može imati negativan učinak na okoliš i financijske tokove. </TD>

<TD>P-</TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>
</TR>

<TR>
<TH>E5 -Kružno gospodarstvo </TH>

<TD>Kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom </TD>

<TD>Unaprjeđenje postojećeg sustava gospodarenja otpada pozitivno doprinosi okolišu te otvara mogućnosti unaprjeđenje procesa i implementacije novih poslovnih modela. </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Prilika </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>

<TR>
<TH>S1 -Vlastita radna snaga </TH>

<TD>Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika </TD>

<TD>Dobri i sigurni uvjeti rada i ravnoteža privatnog i poslovnog života mogu imati pozitivan učinak na veće zadovoljstvo i angažman zaposlenika i ostvarenje boljih poslovnih rezultata. </TD>

<TD>SDG 4 Kvalitetno obrazovanje SDG 8 Dostojanstven rad i ekonomski rast </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Prilika </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika </TD>

<TD>Atraktivnost Fine kao poslodavca s fokusom a unaprijeđenije i razvoj novih vještina za digitalno doba. </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Prilika </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava </TD>

<TD>Odlazak zaposlenika uslijed manjka motiviranosti zbog nezadovoljstva sustavom plaća može dovodi do zastoja u razvoju i kvaliteti usluge prema korisnicima. </TD>

<TD>P-</TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>
</TR>

<TR>
<TH>S4 -Potrošači i krajnji korisnici </TH>

<TD>Zadovoljstvo klijenata i izvrsno korisničko iskustvo </TD>

<TD>Kvalitetne, brze, fleksibilne i dostupne usluge utječu na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti poslovanja i života i pomaže rješavanju izazova klijenata ispujavanje njihovih očekivanja; Rizik nezadovoljstva klijenata odražava se na poslovne rezultate. </TD>

<TD>SDG 9 Industrija, inovacije i infrastruktura </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Zaštita od kiberprijetnji i sigurnost podataka </TD>

<TD>Izazovi osiguranja pouzdanosti i sigurnosti podataka u okruženju disrupcije i ubrzanih tehnoloških promjena. Rastući zahtjevi regulative i povećana ulaganja u infrastrukturu. </TD>

<TD>P-</TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Srednji rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva </TD>

<TD>Napredak društva i gospodarstva; poboljšana kvaliteta života i učinkovitost poslovanja korisnika, kroz usluge koje nude kvalitetu, dostupnost i uštedu za korisnika. </TD>

<TD>S+ </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Prilika </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>

<TR>
<TH>G1 -Poslovno ponašanje </TH>

<TD>Jasna svrha poduzeća </TD>

<TD>Izazov odgovarajućeg i pravodobnog usklađenja sa Izazov odgovarajućeg i pravodobnog usklađenja sa OECD-ovim Smjernicama za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu. </TD>

<TD>SDG 16 Mir, pravda i snažne institucije </TD>

<TD>P-</TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Održivost kao kriterij u donošenju upravljačkih odluka </TD>

<TD>Nedostatna ili necjelovita harmonizacija mehanizama održivosti na svim razinama i procesima organizacije i lanca vrijednosti. </TD>

<TD>P-</TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi </TD>

<TD>Neetične poslovne prakse iz Finine okoline, uz nedostatne interne politike Fine dovode do neetičnog ponašanja te uzrokuju reputacijsku štetu. </TD>

<TD>P-</TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>

<TD>Rizik </TD>

<TD/>

<TD>Dugi rok </TD>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>Legenda </TH>
</TR>

<TR>
<TH>S-</TH>

<TD>Stvaran negativan učinak </TD>
</TR>

<TR>
<TH>S+ </TH>

<TD>Stvaran pozitivan učinak </TD>
</TR>

<TR>
<TH>P-</TH>

<TD>Potencijalan negativan učinak </TD>
</TR>

<TR>
<TH>P+ </TH>

<TD>Potencijalan pozitivan učinak </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 33. Popis značajnih tema sa IRO analizom </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>
<Figure id="LinkTarget_1400">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_65.jpg"/>
3.2. Informacije o okolišu </Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1401">3.2.1. EU Taksonomija </H4>

<P id="LinkTarget_1402">Ovaj dio izvještaja donosi objave o taksonomskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti sukladno Uredbi o taksonomiji (EU) 2020/852. Za 2022. godinu Grupa je izvijestila o taksonomskoj prihvatljivosti i taksonomskoj usklađenosti gospodarskih djelatnosti koje doprinose dvama okolišnim ciljevima: ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Donošenjem Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2486 od 27. lipnja 2023., Grupa je za 2023. godinu obvezna izvijestiti o taksonomskoj prihvatljivosti gospodarskih djelatnosti koje doprinose četirima okolišnim ciljevima: održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava. Informacije o udjelu prihoda, kapitalnih i operativnih rashoda iz obavljanja djelatnosti prikazane su u skladu s objavama u Delegiranim uredbama Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. godine i (EU) 2023/2486. </P>

<P>Gospodarske djelatnosti Grupe klasificirane su prema NACE kodu te su u daljnjim koracima testirane sukladno kriterijima značajnog doprinosa, nenanošenja bitne štete ostalim klimatskim ciljevima te utjecaja na minimalne zaštitne mjere. </P>

<P>Najznačajnije djelatnosti prema EU Taksonomiji Podatkovni centri Nekretnine </P>

<P>(8.1. Obrada podataka, usluge poslužitelja i(7.7. Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim djelatnosti povezane s njima i 8.2. Računalno nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup) </P>

<P>programiranje) Podatkovni centri nalaze se u Zagrebu i Zaboku </P>

<P>Portfelj Grupe u 2023. godini broji 146 na tri lokacije te čine ključni element nekretnina te se u kontekstu održivosti radilo na infrastrukture Grupe. Podatkovni centri prostiru investicijskom održavanju koje uključuje se na 1.200 m2 prostora te imaju zamjenu sustava grijanja i hlađenja, krovišta te implementirane preporučene prakse za pročelja. Tijekom 2023. godine pokrenuti su upravljanje energijom sukladno dokumentu CLC postupci nabave radova postavljanja energetski TR 50600-99-1 (korištenje učinkovitih rashladnih učinkovite LED rasvjete na lokacijama u Kutini, sustava i tehnika, te upravljanje temperaturom i Zlataru, Novom Marofu i Crikvenici te su vlagom, virtualizacija i konsolidacija servera te ugrađeni termostatski ventili na lokacijama centralni sustavi za nadzor i upravljanje radom Zaprešić, Donja Stubica, Zlatar, Bjelovar, infrastrukturne opreme). Podatkovni centri su Garešnica, Đurđevac, Daruvar i Ivanec. </P>

<P>projektirani i izvedeni na način kojim se vodilo Pokrenuti su postupci nabave radova na računa o svim rizicima te su razvijeni imodernizaciji sustava grijanja i hlađenja za implementirani planovi kontinuiteta lokacije Crikvenica, Pazin, Virovitica i Ilok, kao i poslovanja, tehnoloških rješenja zaštite ipostupci sanacije krovišta za lokacije u sigurnosnih mjera, kako bi se osigurala Samoboru i Zaprešiću. </P>

<P>operativna stabilnost i zaštita podataka u podatkovnim centrima. </P>

<P>Obzirom na kompleksnost kriterija određeni zahtjevi nisu u cijelosti ispunjeni, stoga su djelatnosti Grupe taksonomski prihvatljive, ali neusklađene s taksonomijom. </P>

<P>Primjerice, u dijelu kriterija značajnog doprinosa za djelatnost 7.7. izostavljen je izračun PED ili nekretnine nemaju energetski razred A, dok kod djelatnosti 8.1 nije izračunat GWP rashladnih sredstava koji se koriste u rashladnom sustavu podatkovnog centra. </P>

<P>U dijelu kriterija DNSH – Ne nanošenja bitne štete, za 2023. godinu izostavljena je analiza utjecaja klimatskih rizika te plan prilagodbe klimatskim promjenama. Spomenuta analiza planira se izraditi za 2024. godinu. </P>

<P>U dijelu minimalnih zaštitnih mjera, iako nije članica UN Global Compacta, Grupa se vodi načelima iz područja ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije te osigurava korporativnu održivost. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_66.jpg"/>
</Figure>

<P>Prihodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom </P>

<P>Analizom djelatnosti Grupe utvrđeno je da u 2023. godini ostvareno 78,5 milijuna eura prihoda od taksonomski prihvatljivih djelatnosti kao što su prihodi od najma i prodaje nekretnina, prihodi od djelatnosti obrade podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima, računalnog programiranja te cestovnog prijevoza robe. Iz nazivnika za potrebe EU taksonomije sukladno pravilima izostavljeni su financijski prihodi i dio ostalih prihoda, a koji se odnose na prihode od subvencija, državne potpore, vrijednosna uslađenja i rezerviranja. Taksonomski prihvatljive djelatnosti čine 53% prihoda koji ulaze u izračun, međutim zbog nezadovoljavanja kriterija tehničke provjere, nenanošenja bitne štete te minimalnih zaštitnih mjera klasificirane su kao neusklađene. </P>

<Table>
<TR>
<TH/>

<TH>PRIHODI </TH>

<TH/>

<TH>Oznaka aktivnosti </TH>

<TH>NACE oznaka</TH>

<TH>Apsolutni iznos</TH>

<TH>Udio u ukupnom pokazatelju </TH>

<TH>Kriterij značajnog doprinošenja okolišnim ciljevima </TH>

<TH>Kriterij nenanošenja bitne štete </TH>

<TH>Minimalne zaštitne mjere </TH>

<TH>Udio taksonomski prihvatljivih prihodau 2022. godini </TH>

<TH>Kategorija </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Ublažavanje klimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskimpromjenama</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Kružno gospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Ublažavanje klimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskimpromjenama</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Kružno gospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD>Omogućujuća </TD>

<TD>Prijelazna </TD>
</TR>

<TR>
<TD>%</TD>

<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A </TH>

<TD>Takonomski prihvatljive djelatnosti </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.1 </TH>

<TD>Prihodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su usklađene s Uredbom o taksonomiji </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD>0 </TD>

<TD>0% </TD>

<TD/>

<TD>0% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.2 </TH>

<TD>Prihodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su nisu usklađene s Uredbom o taksonomiji </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD>78,5 </TD>

<TD>53% </TD>

<TD/>

<TD>54% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima Računalno programiranje Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina Cestovni prijevoz robe </TD>

<TD>8.1 8.2 7.7 7.7 6.6 </TD>

<TD>63.11 62.01 68.20 68.10 49.41 </TD>

<TD>65,7 6,9 2,2 0,6 3,1 </TD>

<TD>44% 5% 2% 0% 2% </TD>

<TD/>

<TD>44% 5% 2% 1% 3% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A B </TH>

<TD>UKUPNO A.1 + A.2 Takonomski neprihvatljive djelatnosti </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD>78,5 70,2 </TD>

<TD>53% 47% </TD>

<TD/>

<TD>54% 46% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>UKUPNO A+B </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD>148,7 </TD>

<TD>100% </TD>

<TD/>

<TD>100% </TD>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Slika 34. Klasifikacija prihoda sukladno EU taksonomiji (u milijunima eura) </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>

<P>Operativni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom </P>

<P>Pokazatelj operativnih rashoda (OpEx) izračunava se omjerom troškova koji su nastali zbog taksonomski prihvatljivih aktivnosti u odnosu na troškove poslovanja koji su ušli u izračun. Taksonomski prihvatljive djelatnosti odnose se na računalno programiranje, obradu podataka, usluge poslužitelja, djelatnosti bežične telekomunikacije, poslovanje s nekretninama te cestovni prijevoz robe te čine 74% rashoda koji su obuhvaćeni izračunom. </P>

<Table>
<TR>
<TH/>

<TH>RASHODI </TH>

<TH>Oznaka aktivnosti</TH>

<TH>NACE oznaka</TH>

<TH>Apsolutni iznos </TH>

<TH>Udio u ukupnom pokazatelju </TH>

<TH>Kriterij značajnog doprinošenja okolišnim ciljevima </TH>

<TH>Kriterij nenanošenja bitne štete </TH>

<TH>Minimalne zaštitne mjere </TH>

<TH>Udio taksonomski prihvatljivih rashoda u2022. godini </TH>

<TH>Kategorija </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Ublažavanje klimatskih promjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskim promjenama</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Kružno gospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Ublažavanje klimatskih promjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskim promjenama</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Kružno gospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD>Omogućujuća</TD>

<TD>Prijelazna </TD>
</TR>

<TR>
<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A </TH>

<TD>Takonomski prihvatljive djelatnosti </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.1 </TH>

<TD>Rashodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su usklađene s Uredbom o taksonomiji </TD>

<TD>0 </TD>

<TD>0% </TD>

<TD/>

<TD>0% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.2 </TH>

<TD>Rashodi od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su nisu usklađene s Uredbom o taksonomiji </TD>

<TD>28,7 </TD>

<TD>74% </TD>

<TD/>

<TD>77% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.7 68.20 Računalno programiranje 8.2 62.01 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima 8.1 63.11 Djelatnosti bežične telekomunikacije 8.2 61.20 Cestovni prijevoz robe 6.6 49.41 </TD>

<TD>13,2 7,7 5,6 0,8 1,5 </TD>

<TD>34% 20% 14% 2% 4% </TD>

<TD/>

<TD>32% 23% 15% 2% 5% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A B </TH>

<TD>UKUPNO A.1 + A.2 Takonomski neprihvatljive djelatnosti </TD>

<TD>28,7 9,9 </TD>

<TD>74% 26% </TD>

<TD/>

<TD>77% 23% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>UKUPNO A+B </TD>

<TD>38,6 </TD>

<TD>100% </TD>

<TD/>

<TD>100% </TD>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Slika 35. Klasifikacija operativnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>

<P>Kapitalni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom </P>

<P>Kapitalni rashodi (CapEx) obuhvaćaju povećanja materijalne i nematerijalne imovine i ulaganja koja se odnose na imovinu s pravom korištenja iz najmova (MSFI 16) (bilješke 7 i 9 u priloženim revidiranim financijskim izvještajima). Brojnik je jednak dijelu kapitalnih rashoda koji se odnose na imovinu povezanu s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom, dok nazivnik obuhvaća povećanja materijalne i nematerijalne imovine u financijskoj godini te povećanja imovine sukladno MSFI 16, prije amortizacije i ponovnih mjerenja, uključujući povećanja koja su rezultat revalorizacije i umanjenja vrijednosti za relevantnu financijsku godinu i isključujući promjene fer vrijednosti. Ukupan nazivnik u izračunu CapEx-a iznosi 20,2 milijuna eura od kojih je 82% taksonomski prihvatljivo međutim neusklađeno. </P>

<Table>
<TR>
<TH/>

<TH>INVESTICIJE </TH>

<TH>Oznaka aktivnosti</TH>

<TH>NACE oznaka</TH>

<TH>Apsolutni iznos</TH>

<TH>Udio u ukupnom pokazatelju </TH>

<TH>Kriterij značajnog doprinošenja okolišnim ciljevima </TH>

<TH>Kriterij nenanošenja bitne štete </TH>

<TH>Minimalne zaštitne mjere </TH>

<TH>Udio taksonomski prihvatljivihinvesticija u 2022. godini </TH>

<TH>Kategorija </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Ublažavanje klimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskimpromjenama</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Kružno gospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Ublažavanje klimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskimpromjenama</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Kružno gospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD>Omogućujuća</TD>

<TD>Prijelazna </TD>
</TR>

<TR>
<TD>% </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A </TH>

<TD>Takonomski prihvatljive djelatnosti </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.1 </TH>

<TD>Investicije od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su usklađene s Uredbom o taksonomiji </TD>

<TD/>

<TD>0,0 </TD>

<TD>0% </TD>

<TD/>

<TD>0% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.2 </TH>

<TD>Investicije od prihvatljivih gospodarskih djelatnosti koje su nisu usklađene s Uredbom o taksonomiji </TD>

<TD/>

<TD>16,5 </TD>

<TD>82% </TD>

<TD/>

<TD>74% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Računalno programiranje 8.2 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima 8.1 Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.7 Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) 7.3 </TD>

<TD>62.01 63.11 68.20 68.20 </TD>

<TD>6,9 1,6 7,1 0,9 </TD>

<TD>34% 8% 35% 5% </TD>

<TD/>

<TD>19% 8% 47% 0% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A B </TH>

<TD>UKUPNO A.1 + A.2 Takonomski neprihvatljive djelatnosti </TD>

<TD/>

<TD>16,5 3,7 </TD>

<TD>82% 18% </TD>

<TD/>

<TD>74% 26% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>UKUPNO A+B </TD>

<TD/>

<TD>20,2 </TD>

<TD>100% </TD>

<TD/>

<TD>100% </TD>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Slika 36. Klasifikacija kapitalnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1403">3.2.2. Klimatske promjene </H4>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1404">3.2.2.1. Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena </H4>

<P>Strateške ciljeve do 2025. godine Grupa planira ostvariti kroz realizaciju strateških proizvodnih i transformacijskih inicijativa, bazirano na ubrzanom tehnološkom napretku i digitalizaciji društva i gospodarstva, održavajući neutralan do pozitivan utjecaj na klimatske promjene. One ujedno odražavaju posvećenost novom poslovnom modelu, koji kroz agilni način rada i organizacijsku strukturu proklamira učinkovito upravljane i tehnološki napredniji način rada, što su ujedno doprinosi zelenoj tranziciji Grupe. Zelena tranzicija Grupe podrazumijeva manju energetsku ovisnost te održivost proizvoda i usluga Grupe. </P>

<P>Strategija je usmjerena na model upravljanja nekretninama koji podupire koncept održivosti i prelazak na klimatsku neutralnost (zelena tranzicija). Finina poslovna mreža sa svojih 170 poslovnica diljem Hrvatske te vozila Fine GS predstavljaju najznačajnije elemenate poslovanja u kontekstu utjecaja na klimu. Nekretnine traže investicijska ulaganja te proaktivni pristup upravljanju. Stoga je strateškim planom identificirano, kao primarni cilj podstrategije upravljanja nekretninama, osiguranje održivog primjerenog korisničkog iskustva i zadovoljstva zaposlenika u svrhu ekonomske održivosti osnovne djelatnosti koja se izvršava na lokaciji. Cilj je stvoriti troškovno efikasnu mrežu poslovnica, osigurati primjereni radni prostor uz odlične uvjete i zadovoljstvo zaposlenika radnim okruženjem. S tim u svezi, predviđena je obnova dijela nekretnina kroz obnovu ovojnica, sanaciju krovišta i ugradnju solarnih panela. </P>

<P>Grupa ima u vlasništvu službena vozila na dizelsko gorivo i motorni benzin te dizelska i benzinska vozila u najmu. Cestovni promet uvelike utječe na klimatske promjene kroz emisije ispušnih plinova. Kako bi se smanjile te emisije Grupa poduzima mjere opisane u nastavku kroz primjenu alternativnih goriva, eko vožnju i sl. </P>

<P>Grupa prepoznaje važnost svog doprinosa ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma, preuzetih obveza EU-a te ambicija postavljenih Zelenim planom EU u ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050. godine. U 2023. godini, Grupa je izradila inventar emisija stakleničkih plinova, u skladu s GHG međunarodnim standardom (GHG Protocol Corporate Standard) te planira donijeti Strategiju dekarbonizacije s akcijskim planom, koji predstavlja tranzicijski plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Primjenom analiziranih mjera moguće je ostvariti smanjenje emisije stakleničkih plinova Grupe za 23,4 % do 2030. godine, u odnosu na baznu 2022. godinu. Doprinos analiziranih mjera očekivanom smanjenju emisija do 2030. godine prikazuje se u daljnjim poglavljima. </P>

<P id="LinkTarget_1405">3.2.2.2. Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama </P>

<P>Odgovornost prema klimatskim promjenama u Grupi uređena je politikama koje se temelje na Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, NN 116/18, 25/20, 32/21 i 41/21) i odredbama Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom (SGE) u javnom sektoru (NN 18/15, NN 6/16). </P>

<P>Sukladno navedenom Grupa kontinuirano ulaže u zamjenu postojeće rasvjete energetski učinkovitijom, rekonstrukciju elektroenergetskih napajanja zgrada, zamjenu kotlova i bojlera i sl. </P>

<P>U 2023. godini u segmentu upravljanja voznim parkom Grupe, koji broji 255 vozila, konstantno se ulaže u poboljšanje kroz nabavu novih te rashodovanje starih vozila prvenstveno za prijevoz vrijednosnih pošiljki. Također, poduzete su aktivnosti upućivanja radnika na korištenje vozila u smjernicama ekološki prilagođene vožnje. Aktivnosti se odnose na racionalnije korištenje vozila te smanjenje naglih promjena u smjeru kretanja, kao i naglih promjena brzine; situacije u kojima se povećava količina ispuštanja emisija CO2. </P>

<P>Grupa vodi brigu o okolišu tako što racionalno koristi energente i poboljšava upravljanje električnom energijom. Zaposlenici gase električnu energiju pri izlasku iz prostorija kako je ne bi nepotrebno trošili. Prilikom obnavljanja voznog parka Grupa daje prednost ekološki prihvatljivijim vozilima. </P>

<P>Grupa odgovorno upravlja energatskim sustavima te kontinuirano radi na uvođenju energetski učinkovitih uređaja i opreme te modificira svoje poslovne procese kako bi smanjila emisije CO2. U 2023. godini zamjenjen je dio opreme za klimatizaciju, grijanje, ventilaciju i hlađenje s energetski učinkovitijom opremom sukladno Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i temeljem Kyoto protokola o smanjenju emisije CO2 i Direktivama EU 244/2012 te dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada. Sukladno nalazima i predloženim mjerama obuhvaćenim energetskim pregledima objekata Grupe, nastavljen je trend zamjene izvora energije na fosilna goriva sa energetski učinkovitijim dizalicama topline koje koriste ekološki prihvatljive freone i obnovljive izvore energije. </P>

<P id="LinkTarget_1406">3.2.2.3. Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskih promjena </P>

<P>1. </P>

<P>Zamjena vozila električnim vozilima </P>

<P>Ova mjera podrazumijeva uštedu motornog benzina i dizelskog goriva do koje dolazi prilikom zamjene postojećih vozila novim vozilima s električnim pogonom te se bazira na Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 33/20). Procijenjeno smanjenje potrošnje dizelskog goriva te motornog benzina uz istovremeno povećanje potrošnje električne energije u 2030. godini rezultira smanjenjem emisija stakleničkih plinova, u odnosu na 2022. godinu za 39,9 t CO2e. </P>

<P>2. </P>

<P>Trening EKO vožnje </P>

<P>Ova mjera podrazumijeva edukaciju vozača o učinkovitom stilu vožnje za sve vozače službenih vozila u dogovoru s licenciranom tvrtkom koja provodi edukacije. Prilikom izrade programa treninga u obzir se uzimaju struktura voznog parka, profil vozača te tipične rute. Na temelju ove mjere planira se smanjenje emisija stakleničkih plinova za 7,5%, odnosno za 81,5 t CO2e do 2030. godine u odnosu na 2022. godinu. </P>

<P>3. </P>

<P>Regulacija tlaka guma službenih vozila </P>

<P>Ova mjera podrazumijeva uštedu energije uslijed kontinuirane provjere tlaka u gumama službenih automobila i pumpanja istih na optimalnu vrijednost. Aktivnost je primjenjiva za vozila koja nemaju ugrađeni sustav za automatski nadzor tlaka u gumama. Ovom mjerom procjenjuje se emisija stakleničkih plinova za 2%, odnosno 21,7 t CO2e od 2030. godine u odnosu na 2022. godinu. </P>

<P>4. </P>

<P>Korištenje guma energetski viših razreda </P>

<P>Ušteda se temelji na smanjenju potrošnje goriva uslijed primjene energetski učinkovitijih guma na službenim vozilima, a koje imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju gume nižih energetskih razreda. Ovom mjerom procjenjuje se smanjenje stakleničkih plinova za 4%, odnosno 43,5 t CO2e od 2030. godine u odnosu na 2022. godinu. </P>

<P>5. </P>

<P>Uspostava sustava gospodarenja energijom </P>

<P>Sustavno gospodarenje energijom predstavlja prvi korak kontinuirane brige o potrošnji energije odnosno ublažavanju klimatskih promjena koje započinje praćenjem i analizom potrošnje energenata na mjesečnoj razini. Tako se stvara svijest o potrošnji energije, njenoj cijeni te ukupnim troškovima za energiju i energente. Uspostava sustava omogućava definiranje strukture odgovorne za praćenje potrošnje energije i energenata. </P>

<P>Budući da je već došlo do smanjenja potrošnje toplinske energije za 10% u odnosu na 2017. godinu, pretpostavlja se da će do 2030. godine doći do smanjenja potrošnje topline za 8%, odnosno 57,4 t CO2e u odnosu na 2022. godinu odnosno smanjenja emisije stakleničkih plinova u istom postotku. </P>

<P>Isto tako prilikom kupovine ili zamjene elektroničkih uređaja, planira se nabava uređaja energetskog razreda A ili višeg koji troše manje energije. Podešavanje rada uredske opreme je već regulirano IT politikama Grupe te se planira smanjiti potrošnju električne energije do 2030. godine za 5%, odnosno 90 t CO2e u odnosu na 2022. godinu. </P>

<P>6. </P>

<P>Unaprjeđenje sustava hlađenja </P>

<P>U 2023. godini pokrenuti su postupci nabave radova na modernizaciji dijelova ili cijelih sustava grijanja i hlađenja. Grupa planira iskoristiti svaku mogućnost za smanjenje emisija radnih tvari u rashladnim sustavima i klima uređajima (i u vozilima) češćim servisiranjem i provjerom opreme, posebno brtvenih sustava, kao i pratiti i pronalaziti mogućnost korištenja radnih tvari s manjim potencijalom globalnog zagrijavanja. Planira se analiza mogućnosti prelaska na povoljnije radne tvari (s manjim potencijalom globalnog zatopljenja). Na taj način bi se mogle smanjiti emisije HFC-a (korištenje radnih tvari s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja), ali također i emisije CO2, CH4 i N2O (smanjenje potrošnje električne energije). Pretpostavljeno je da bi zamjenom radne tvari i povećanjem učinkovitosti rashladnih sustava i klima uređaja do 2030. godine moglo doći do smanjenja emisija stakleničkih plinova za 10%. </P>

<P>7. </P>

<P>Zamjena postojeće rasvjete LED rasvjetom </P>

<P>U Grupi se 29% potrošnje električne energije odnosi na rasvjetu, uglavnom korištenjem T8 fluo cijevi snage 58W, 36W i 18W te je moguće smanjiti potrošnju električne energije za rasvjetu primjenom LED rasvjetnih tijela za 55% u odnosu na baznu godinu. U prethodnih šest godina u velikoj mjeri zamijenjena su rasvjetna tijela LED svjetiljkama. Smanjenje potrošnje električne energije, zamjenom preostale rasvjete LED svjetiljkama, dovest će do smanjenja emisija stakleničkih plinova za 57,4 t CO2e u odnosu na 2022. godinu. </P>

<P>8. </P>

<P>Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora u RH </P>

<P>Očekuje se smanjenje faktora emisije za električne energije u RH u 2030. godini (69,4 g CO2e/kWh) u odnosu na 2022. godinu (133,0 g CO2e/kWh) sukladno Scenariju ubrzane energetske tranzicije (S1) u dokumentu Analize i podloga za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Zelena i Bijela knjiga autora Energetskog instituta Hrvoje Požar. Smanjenje faktora specifične emisije posljedica je očekivanog povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u RH. Grupa planira smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine zbog dekarbonizacije elektroenergetskog sektora za 790,3 t CO2e u odnosu na 2022. godinu. </P>

<P id="LinkTarget_1407">3.2.2.4. Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama </P>

<P>Sukladno gornjim mjerama, Grupa planira postaviti ciljeve smanjenja emisije od 15-25% do 2030. godine te 65-99,6% do 2050. godine, u odnosu na razinu emisije iz bazne 2022. godine. Dugoročni cilj postizanja ugljikove neutralnosti do 2050. godine moguće je postići provedbom navedenih i dodatnih mjera. Emisije stakleničkih plinova, koje nije moguće izbjeći, moraju se anulirati kupovinom tzv. carbon offset kredita. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_67.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 37. Scenariji smanjenja emisija CO2 </P>

<P>Najveći doprinos smanjenju emisije do 2030. godine u odnosu na 2022. godinu očekuje se primjenom seta mjera za smanjenje potrošnje električne energije i očekivanim doprinosom smanjenja faktora emisije za električnu energiju (938 t CO2e). Značajno smanjenje emisije je moguće postići i zamjenom postojećih vozila električnim vozilima (247 t CO2e). Doprinos ostalih mjera </P>

<Table>
<TR>
<TH>naveden je u nastavku. </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Izvori emisije </TD>

<TD>Emisija CO2e u 2022. (t) </TD>

<TD>Mjere </TD>

<TD>Smanjenje emisije CO2e u 2030. (t) </TD>

<TD>Smanjenje emisije CO2e u 2030. (%) </TD>
</TR>
</Table>

<P>Emisije Opsega 1 3.454 Mjere Opsega 1 343 10% </P>

<P>Sustav gospodarenja energijom -smanjenje potrošnje </P>

<P>Nepokretni energetski izvori 1.578 126 8% </P>

<P>prirodnog plina i ekstra lakog loživog ulja Zamjena postojećih vozila novim električnim vozilima; Trening EKO vožnje za vozače službenih vozila; Regulacija tlaka guma </P>

<P>Pokretni energetski izvori 1.577 187 12% </P>

<P>službenih vozila; Korištenje guma energetski viših razreda za službena vozila </P>

<Table>
<TR>
<TD>Fugitivne emisije </TD>

<TD>300 </TD>

<TD>Unaprjeđenje sustava hlađenja </TD>

<TD>30 </TD>

<TD>10% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Emisije Opsega 2 </TD>

<TD>2.518 </TD>

<TD>Mjere Opsega 2 </TD>

<TD>995 </TD>

<TD>40% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD/>

<TD>Sustav gospodarenja energijom -smanjenje potrošnje </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>Potrošnja električne energije </TD>

<TD>1.800 </TD>

<TD>električne energije; Zamjena postojeće rasvjete LED svjetiljkama; </TD>

<TD>938 </TD>

<TD>52% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD/>

<TD>Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>Potrošnja toplinske energije </TD>

<TD>718 </TD>

<TD>Sustav gospodarenja energijom -smanjenje potrošnje toplinske energije </TD>

<TD>57 </TD>

<TD>8% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Ukupno emisije </TD>

<TD>5.973 </TD>

<TD/>

<TD>1.338 </TD>

<TD>22% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 38. Mjere za smanjenje emisija CO2 </P>

<P id="LinkTarget_1408">3.2.2.5. Potrošnja energije i kombinacija izvora energije </P>

<P>Fina odgovorno upravlja svojim sustavima te kontinuirano radi na uvođenju energetski učinkovitih uređaja i opreme kako bi smanjila emisije CO2. Ukupno potrošena energija po vrstama izražena je u MWh u nastavku. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_68.jpg"/>
</Figure>

<P>2023./ </P>

<P>2022. 2023. </P>

<P>2022. Ukupna potrošnja energije (MWh) 23.917 24.561 3% </P>

<Table>
<TR>
<TH>Energija iz fosilnih goriva </TH>

<TH>7.029 </TH>

<TH>7.622 </TH>

<TH>8% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Električna energije, energija za grijanje pare i energija za hlađenje iz obnovljivih izvora </TH>

<TD>13.535 </TD>

<TD>13.557 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Energija iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje </TH>

<TD>0 </TD>

<TD>0 </TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TH>Energija iz goriva za obnovljive izvore uključujući biomasu </TH>

<TD>0 </TD>

<TD>0 </TD>

<TD>-</TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 39. Potrošena energija po vrstama </P>

<P>Grupa je u 2023. godini 55% svoje energije dobila iz obnovljivih izvora što dokazuje ZelEn certifikat za električnu enargiju koja se koristila u Fini. </P>

<P>2023./ </P>

<P>2022. 2023. </P>

<P>2022. Struktura ukupne potrošnje energije (%) 100% 100% </P>

<P>Fosilni izvori 29% 31% 6% Ostali nebnovljivi izvori 14% 14% 0% Obnovljivi izvori 57% 55% -3% </P>

<P>Energetski intenzitet potrošnje energije na temelju neto prihoda Grupa nije obvezna računati obzirom da njene djelatnosti ne spadaju u one koji značajno utječu na klimu sukladno Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288, međutim isti je prikazan u nastavku. </P>

<P>2023./ </P>

<P>Intenzitet potrošnje energije po neto prihodu 2022. 2023. </P>

<P>2022. </P>

<P>Potrošena energije u MWh po neto prihodu 0,16 0,16 -5% </P>

<P>Slika 40. Energetski intenzitet potrošene energije </P>

<P>3.2.2.6. Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 </P>

<P>U 2023. godini Grupa je izračunala emisija stakleničkih plinova u skladu s međunarodnim standardom GHG (eng. GHG-Protocol Corporate Standard). Kao baznu godinu Grupa je odabrala 2022. godinu pa se smanjenje emisija izračunava uspoređivanjem promjena tijekom vremena u odnosu na istu. Kako bi se osigurala dosljednost podataka, izračunate su emisije stakleničkih </P>

<P>plinova za 2022. i 2023. godinu u koje su uključene direktne emisije nastale izgaranjem goriva u nepokretnim i pokretnim energetskim izvorima (Opseg 1), kao i indirektne emisije koje nastaju izvan lokacije, a povezane su s potrošnjom električne i toplinske energije (Opseg 2). </P>

<P>Opseg 1 -Izravne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova </P>

<P>Opseg 1 prikazuje direktne emisije stakleničkih plinova koje nastaju iz nepokretnih, pokretnih i fugitivnih izvora. Nepokretni izvori podrazumijevaju uređaje koji se koriste kako bi se pokrile potrebe za grijanjem uredskih prostora i potrošnjom tople vode. Pokretni energetski izvori podrazumijevaju vozila, dok fugitivne emisija hidrofluorougljika podrazumijevaju korištenje rashladnih sustava i klima uređaja. Fugitivne emisije radnih tvari i emisije CH4 i N2O izražene su kao ekvivalentne emisije CO2 i uključene u ukupne emisije stakleničkih plinova, koristeći potencijale globalnog zatopljenja za razdoblje od 100 godina sukladno 5. IPCC izvješću. </P>

<P>2023./ </P>

<P>Emisija CO2e (t) 2022. 2023. </P>

<P>2022. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Nepokretni izori </TH>

<TH>1.578 </TH>

<TH>1.706 </TH>

<TH>8% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Pokretni izvori </TH>

<TD>1.577 </TD>

<TD>1.463 </TD>

<TD>-7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Fugitivni izvori </TH>

<TD>300 </TD>

<TD>300 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO </TH>

<TD>3.454 </TD>

<TD>3.469 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 41. Emisije iz Opsega 1 </P>

<P>Opseg 2 – Neizravne emisije povezane s nabavom energije </P>

<Table>
<TR>
<TH>Emisije </TH>

<TH>stakleničkih </TH>

<TH>plinova </TH>

<TH>iz </TH>

<TH>Opsega </TH>

<TH>2 </TH>
</TR>

<TR>
<TD>odnose se na emisije CO2 uslijed potrošnje električne i toplinske energije. Opseg 2 </TD>

<TD>Emisija CO2e (t) Električna energija </TD>

<TD>2022. 1.800 </TD>

<TD>2023. 1.803 </TD>

<TD>2023./ 2022. 0% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>izračunat je prema lokacijskom pristupu (eng. location-based) i prema tržišnom pristupu (eng. market-based) kod kojeg se </TD>

<TD>Toplina UKUPNO lokacijski pristup UKUPNO tržišni pristup </TD>

<TD>718 2.518 718 </TD>

<TD>725 2.528 725 </TD>

<TD>1% 0% 1% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>uzima u obzir činjenica da Grupa svoju električnu energiju koja se odnosi na Finu </TD>

<TD>Slika 42. Emisije iz Opsega 2 </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>dobiva iz obnovljivih izvora. </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Opseg 3 – Lanac opskrbe </P>

<P>U 2023. godini Grupa nije mjerila niti procjenjivala količinu emisija opsega 3, ali u 2024. godini namjerava provesti postupak dubinske analize kako bi procijenila emisije opsega 3 te o tome izvijestila. </P>

<P>Ukupne emisije – Opseg 1 i Opseg 2 </P>

<Table>
<TR>
<TH>Opseg 1 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Emisija CO2e (t) </TH>

<TD>2022. </TD>

<TD>2023. </TD>

<TD>2023./ 2022. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Nepokretni izori </TH>

<TD>1.578 </TD>

<TD>1.706 </TD>

<TD>8% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Pokretni izvori </TH>

<TD>1.577 </TD>

<TD>1.463 </TD>

<TD>-7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Fugitivni izvori </TH>

<TD>300 </TD>

<TD>300 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO </TH>

<TD>3.454 </TD>

<TD>3.469 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Opseg 2 </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Emisija CO2e (t) </TH>

<TD>2022. </TD>

<TD>2023. </TD>

<TD>2023./ 2022. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Električna energija </TH>

<TD>1.800 </TD>

<TD>1.803 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Toplina </TH>

<TD>718 </TD>

<TD>725 </TD>

<TD>1% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO lokacijski pristup </TH>

<TD>2.518 </TD>

<TD>2.528 </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO tržišni pristup </TH>

<TD>718 </TD>

<TD>725 </TD>

<TD>1% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Opseg 1 + Opseg 2 </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Emisija CO2e (t) </TH>

<TD>2022. </TD>

<TD>2023. </TD>

<TD>2023./ 2022. </TD>
</TR>
</Table>

<P>Ukupno lokacijski pristup 5.973 5.997 0% Ukupno tržišni pristup 4.172 4.194 1% </P>

<P>Slika 43. Emisije Opsega 1 i Opsega 2 </P>

<P>Intenzitet stakleničkih plinova na temelju neto prihoda </P>

<P>Energetski intenzitet emisija stakleničkih plinova na temelju neto prihoda Grupa nije obvezna računati obzirom da njene djelatnosti ne spadaju u one koji značajno utječu na klimu sukladno Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288. To dokazuje i činjenica da je energetski intenzitet emisija stakleničkih plinova na temelju neto prihoda za 2023. godinu iznosio kako je navedeno u nastavku. </P>

<P>2023./ </P>

<P>Intenzitet stakleničkih plinova po neto prihodu 2022. 2023. </P>

<P>2022. </P>

<P>Ukupne emisije CO2e (t) po neto prihodu € -lokacijski pristup 0,0000409 0,0000381 -6,9% Slika 44. Intenzitet stakleničkih plinova </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Fina Grupe za 2023. godinu </P>

<P id="LinkTarget_1409">3.2.3. Onečišćenje </P>

<P>Grupa raspolaže sa 255 vozila i 146 nekretnina koje su opremljene uređajima za grijanje i hlađenje. Dalje, u pozadini digitalnih usluga stoji razmjena i obrada velikih količina podatka kroz podatkovne centre koji, iako su projektirani po suvremenim standardima, podrazumijevaju kontinuirani rad i učinkovite sustave hlađenja. Sve navedeno dovodi do emisija onečišćujućih tvari u zrak. Dakle, u ovom standardu Grupa se pronalazi u podtemi onečišćenja zraka. </P>

<P id="LinkTarget_1410">3.2.3.1. Politike povezane s onečišćenjem </P>

<P>Kako bi se smanjla negativan utjecaj stakleničkih plinova na okoliš i ozonski omotač, Grupa provodi politiku redovnih servisa vozila i rashladnih uređaja te ispituje njihovo propuštanje putem ovlaštenih servisera. </P>

<P id="LinkTarget_1411">3.2.3.2. Mjere i resursi povezani s onečišćenjem </P>

<P>Kako bi smanjila emisije tvari koje onečišćuju zrak Grupa u svom poslovanju teži zamjeni dotrajalih sustava hlađenja i grijanja. Novi sustavi grijanja i hlađenja doprinose manjem stupnju emisije onečišćenja što uvjetuje kvalitetu zraka. Kvalitetu zraka određuje vrsta i koncentracija onečišćenja u njemu, što se utvrđuje mjerenjima čestica SOx, NOx i CO, a u industrijskim područjima i organskih tvari, teških metala i dr. </P>

<P id="LinkTarget_1412">3.2.3.3. Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem </P>

<P>Do 2030. godine, zamjenom klimatizacijskih sustava planiraju se smanjiti fugitivne emisije za 10%. </P>

<P id="LinkTarget_1413">3.2.3.4. Onečišćenja zraka, vode i tla </P>

<P>U nastavku su navedene emisije onečišćujućih tvari u zrak, međutim, bitno je naglasiti da je njihova emisija preračunata u t CO2 koristeći potencijale globalnog zatopljenja za razdoblje od 100 godina, preuzete iz 5. IPCC izvješća, te je već izražena u skladu s ESRS-om E1 – Klimatske promjene u okviru izračuna stakleničkih plinova iz nepokretnih, pokretnih i fugitivnih izvora, odnosno Opsegu 1. Do fugitivnih emisija hidrofluorougljika (HFC) dolazi emisijom radnih tvari iz rashladnih sustava. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Izvori emisija </TH>

<TH/>

<TH/>

<TH>Emisije stakleničkih plinova </TH>

<TH/>

<TH/>
</TR>

<TR>
<TH>CO2 (t CO2e) </TH>

<TH>CH4 (t CO2e) </TH>

<TH>N2O (t CO2e) </TH>

<TH>HFC (t CO2e) </TH>

<TH>PFC (t CO2e) </TH>

<TH>SF6 (t CO2e) </TH>

<TH>Ostali plinovi (t CO2e) </TH>

<TH>Ukupno (t CO2e) </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Direktne emisije iz nepokretnih izvora izgaranja </TH>

<TD>1.574,85 </TD>

<TD>1,28 </TD>

<TD>1,83 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>1.577,96 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Direktne emisije iz pokretnih izvora izgaranja </TH>

<TD>1.551,91 </TD>

<TD>2,46 </TD>

<TD>22,30 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>1.576,67 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Direktne fugitivne emisije </TH>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>299,73 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>299,73 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Opseg 1 </TH>

<TD>3.126,76 </TD>

<TD>3,74 </TD>

<TD>24,13 </TD>

<TD>299,73 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>3.454,36 </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 45. Onečišćenja u zrak za 2023. godinu temeljem tržišnog principa </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1414">3.2.4. Korištenje resursa i kružno gospodarstvo </H4>

<P>Otpad </P>

<P>U ovom standardu Grupa se prepoznala u podtemi otpada dok ostale teme nisu relevantne obzirom na njene proizvode i usluge. </P>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1415">3.2.4.1. Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </H4>

<P>Grupa je uskladila svoje poslovanje sa zakonima i propisima iz područja zaštite okoliša. Sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/22) Fina je obvezna dostaviti podatke o otpadu elektroničkim putem u Registar onečišćavanja okoliša (ROO). Putem ROO Fina dostavlja obrazac PI2 za svaku organizacijsku jedinicu koja prelazi pragove količine otpada te obrazac NO (Nastanak otpada) za svaku organizacijsku jedinicu u kojoj je došlo do nastanka i/ili prijenosa izvan mjesta nastanka. </P>

<P>S otpadom se postupa na način da se poštuju osnovna načela razvrstavanja otpada po vrstama otpada. U poslovnim prostorima Grupe su predviđeni spremnici za odvajanje otpada. Za zbrinjavanje otpada za koje nema predviđenog spremnika, kontaktiraju se ovlaštene tvrtke koje potom preuzimaju otpad i recikliraju za to predviđeni način. Odlaganje i zbrinjavanje otpada, dalje je propisano internim aktima kao što su Procedura gospodarenja otpadom, Radna uputa za zbrinjavanje opasnog otpada te Radna uputa za zbrinjavanje neopasnog otpada. Strategija gospodarenja otpadom usmjerena je na smanjenje ukupnog proizvedenog otpada, recikliranje otpada i minimiziranja izravnog odlaganja na odlagalištima. </P>

<P id="LinkTarget_1416">3.2.4.2. Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </P>

<P>Kao predvodnici digitalizacije poslovanja i društva, Grupa je svjesna potrebe za boljim i učinkovitijim korištenjem resursa. Stoga je jedna od mjera poduzeta za sprječavanje stvaranja otpada u Fini smanjenje potrošnje papira korištenog za ispis u odnosu na početak provedbe Strategije digitalne transformacije. Unatoč tome što je vidljiva tendencija pada broja ispisanih stranica kroz godine (11% manje u odnosu na godinu prije) i dalje govorimo o 19,3 milijuna stranica papira utrošenih prilikom ispisa. Najveći dio ispisa odnosi se na poslove provedbe ovrhe na novčanih sredstvima. Neke od mjera kojima se želi utjecati na smanjenje potrošnje papira jesu digitalizacija procesa, podsjetnici zaposlenicima na ispisivanje samo nužne dokumentacije, na obostrani ispis, slanje dokumentacije putem elektroničke pošte te korištenje drugih digitalnih rješenja i načina za pohranu dokumentacije. </P>

<P id="LinkTarget_1417">3.2.4.3. Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </P>

<P>Smanjenje količina otpadnog papira provodi se kroz digitalizaciju poslovnih procesa koja je okosnica Finine Strategije digitalne transformacije. Ciljna vrijednost koja se želi dostići jest smanjenje papira utrošenog na ispis dokumentacije za 5% u odnosu na 2021. godinu. </P>

<P id="LinkTarget_1418">3.2.4.4. Priljev resursa </P>

<P>Obzirom na strukturu usluga Grupe teme poput priljeva resursa vezanih za ambalažu, odnosno materijala i sirovina za ambalažu, nisu značajne. Obzirom da su usluge koje se pružaju uglavnom digitalne, Grupa ne koristi tehničke i biološke materijale u svom proizvodnom procesu. </P>

<P>Sva ambalaža koju Grupa koristi za pakiranje i manipulaciju u gotovinskim operacijama pripada kategoriji neopasnog otpada koji su razvrstane u tri podkategorije: papir, plastika i tkanina. Papir se koristi za zamatanje kovanica, za pasice za novčanice, adresnice te sigurnosne naljepnice za distribuciju paketa i bankomatskih kazeta. U ovu podvrstu spadaju i kartonske kutije u koju se spremaju novčanice u trezoru HNB. Od plastike se koriste PVC trake za vezivanje novca u svežnjeve, PVC vrećice u koje se pakira novac, vrećice za vakumiranje roli kovanog novca, sigurnosne vezice, ljepljiva traka, ručna strech folija i vreće od polipropilena za transport bankomatskih kazeta. Za transporte pošiljki koriste se i vreće od tkanine. </P>

<P>Grupa u dijelu zaštite novca koristi spremnike elektro-kemijske zaštite u kojima se nalazi oko 3.400 litara posebne tekućine (tinte) za koju posjeduje certifikat međunarodno priznatih i licenciranih proizvođača tinte i elektro-kemijskih spremnika da je tekućina u skladu sa svim ekološkim normama </P>

<P>i nije štetna za ljude i okoliš – sukladno uredbama REACH (EZ) 1907/2006 i ROCHS 2011/65/EU. </P>

<P id="LinkTarget_1419">3.2.4.5. Odljev resursa </P>

<Table>
<TR>
<TH>VRSTA OTPADA u tonama </TH>

<TH>2022. </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2023./ 2022. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>OPASNI OTPAD </TH>

<TD>6,978 </TD>

<TD>4,658 </TD>

<TD>-33% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Grupa već dugi niz godina primjenjuje politiku </TH>

<TD>Elektronički otpad </TD>

<TD>6,37 </TD>

<TD>4,25 </TD>

<TD>-33% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>smanjenja </TH>

<TD>i </TD>

<TD>sortiranja </TD>

<TD>otpada </TD>

<TD>s </TD>

<TD>ciljem </TD>

<TD>Flourescentne žarulje </TD>

<TD>0,36 </TD>

<TD>0,06 </TD>

<TD>-83% </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD>Otpadni toneri </TD>

<TD>0,05 </TD>

<TD>0,33 </TD>

<TD>533% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>minimiziranja </TH>

<TD>izravnog </TD>

<TD>odlaganja </TD>

<TD>na </TD>

<TD>Baterije i akumulatori </TD>

<TD>0,001 </TD>

<TD>0,004 </TD>

<TD>300% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>odlagalištima. </TH>

<TD>Zbrinjavanje </TD>

<TD>otpada </TD>

<TD>Grupa </TD>

<TD>Odbačena oprema </TD>

<TD>0,06 </TD>

<TD>0,004 </TD>

<TD>-93% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>provodi putem ovlaštenih tvrtki koje posjeduju </TH>

<TD>Fiksiri Razvijači </TD>

<TD>0,06 0,06 </TD>

<TD>0,004 0,004 </TD>

<TD>-93% -93% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog </TH>

<TD>Nečista ambalaža </TD>

<TD>0,02 </TD>

<TD>0,004 </TD>

<TD>-76% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>razvoja, o čemu vodi ONTO zapisnik (očevidnik o </TH>

<TD>NEOPASNI OTPAD </TD>

<TD>125,73 </TD>

<TD>120,26 </TD>

<TD>-4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Papir i karton </TD>

<TD>95,75 </TD>

<TD>92,45 </TD>

<TD>-3% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>nastanku otpada). </TH>

<TD>Ambalaža od papira i kartona </TD>

<TD>2,80 </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>-100% </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Glomazni otpad </TD>

<TD>25,27 </TD>

<TD>25,99 </TD>

<TD>3% </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Metali </TD>

<TD/>

<TD>0,14 </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Grupa je ukupno u 2023. godini prikupila i </TH>

<TD>Ambalaža od plastike </TD>

<TD>1,35 </TD>

<TD>1,30 </TD>

<TD>-4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>zbrinula 125 tona otpada strukture kako je </TH>

<TD>Otpadne gume </TD>

<TD>0,36 </TD>

<TD>0,03 </TD>

<TD>-92% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>navedeno u tablici. </TH>

<TD>Mala oprema IT, oprema za TK UKUPNO </TD>

<TD>0,20 132,70 </TD>

<TD>0,36 124,92 </TD>

<TD>78% -6% </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Slika 46. Otpad po vrstama </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure id="LinkTarget_1420">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_69.jpg"/>
3.3. Informacije o socijalnim pitanjima </Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1421">3.3.1. Vlastita radna snaga </H4>

<P>S obzirom da je Grupa poslodavac za 3.540 zaposlenika jasno je kako oni čine pokretačku snagu cjelokupnog poslovanja. Spoj tradicionalnih usluga i modernih tehnologija spaja ljude različitih profila u jedan kolektiv, a ulaganjem u razvoj i provođenjem brojnih aktivnosti svakodnevno se stvara radno okruženje koje će poticati osobni i profesionalni rast svakog pojedinca te kolektiva u cjelini. Za sve sadašnje i buduće zaposlenike, osim stabilne plaće i poticaja za dodatni angažman, omogućeno je daljnje usavršavanje i razvoj putem raznih programa edukacija. Zaposlenicima se osigurava rad na izazovnim projektima od nacionalnog značaja na suvremenim tehnologijama te suradnja s vrhunskim stručnjacima iz različitih područja u multidisciplinarnim timovima. Kako bi se još povećala radna fleksibilnost radnicima je omogućen i rad na daljinu te mnoge financijske i druge pogodnosti. </P>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1422">3.3.1.1. Politike povezane s vlastitom radnom snagom </H4>

<P>Pravilnik o zaštiti dostojanstva i zaštita od diskriminacije </P>

<P>Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika Fina štiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj prilikom obavljanja svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Navedenim pravilnikom utvrđeni su postupci i mjere za sprječavanje uznemiravanja uzrokovanog zbog rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentaciji, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Sukladno navedenom pravilniku, imenovani su Povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika te su njihova imena i prezimena, adrese, broj službenog telefona, adrese elektroničke pošte objavljene na internet stranicama Fine. </P>

<P>Etički kodeks </P>

<P>Kodeksom ponašanja zaposlenika Fine reguliran je odnos prema klijentima, odnos prema radu, međusobno ponašanje zaposlenika, odnos prema imovini Fine te briga za okoliš. Etički kodeks detaljnije je opisan u dijelu 3.4.1. Poslovno ponašanje. </P>

<P>Kolektivni ugovor </P>

<P>Zaštita prava radnika u Fini propisana je Kolektivnim ugovorom kojim su obuhvaćeni svi radnici, a koji je sklopljen sa Nezavisnim sindikatom Solidarnost. Kolektivnim ugovorom uređuju se pitanja iz radnog odnosa sa Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i drugim propisima s područja radnog prava, kao i ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada koja uključuju radna prava. Kolektivnim ugovorom utvrđeno je da su posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti. </P>

<P>Temeljem Kolektivnog ugovora Finini radnici imaju sljedeće beneficije: sistematski pregled, godišnji odmor dulji od utvrđenog Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), kolektivno osiguranje od nezgoda, plaćeni dopust (sklapanje braka, rođenje djeteta, selidbe, smrti u obitelji), slobodni dan (prenatalni pregled, darivanja krvi), jednokratnu novčana pomoć, regres, dar u naravi za Uskrs, božićnicu, uplatu u dobrovoljnu mirovinsku štednju, dar djeci do starosti 15 godina. </P>

<P>S obzirom da Fina nema radničko vijeće, Sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća koje za njega proizlaze iz Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23). Radnik može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava iz radnog odnosa pred Poslodavcem u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo ili od dana saznanja za povredu prava. </P>

<P>Fina primjenjuje sve zakonske odredbe, a trgovina ljudima, prisilni i dječji rad su zabranjeni Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i Ustavom RH (56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). </P>

<P>U svojoj organizaciji Fina ima funkciju koja brine o usklađenosti poslovanja sa Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i pravima Europske unije i drugim međunarodno priznatim instrumentima. </P>

<P>Zaštita prava radnika u Fina GS propisana je Kolektivnim ugovorom za radnike koji je potpisan sa Nezavisnim Sindikatom Solidarnost i pravilnicima kojima se uređuju organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te zaštite od diskriminacije, zaštite privatnosti radnika i druga pitanja važna za radnike. Kolektivni ugovor za radnike Fine GS na snazi je do kraja 2024. godine, a zadnjim izmjenama definirali su se raspored radnog vremena i poslovi suključarstva. </P>

<P>Sprječavanje nezgoda na radu </P>

<P>Sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) provode se procjene rizika, osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Stručnjaci zaštite na radu provode kontinuirana osposobljavanja radnika i ovlaštenika poslodavca za rad na siguran način. Temeljni dokument za provođenje mjera zaštite na radu je Procjena rizika koja propisuje mjere sigurnosti koje se odnose na određena radna mjesta za koja je poslodavac obvezan osigurati osobna zaštitna sredstva. Odbor zaštite na radu kao savjetodavno tijelo za unaprjeđivanje zaštite na radu nalazi se svakih šest mjeseci, a članovi i doktori medicine rada raspravljaju o provedenim mjerama zaštite na radu o čemu informiraju Upravu Fine. </P>

<P>Pravilnik o nagrađivanju </P>

<P>Društvo SKDD je donijelo Pravilnik o nagrađivanju koji uređuje sustav procjene radnih ponašanja radnika za provođenje sustava nagrađivanja radnika. Cilj sustava nagrađivanja je financijsko vrednovanje demonstriranih radnih ponašanja radnika za referentno procjenjivačko razdoblje u obliku jednokratne stimulativne nagrade koja se temelji na ukupnom rezultatu procjene individualnih radnih ponašanja radnika, prema kriterijima određenim navedenim Pravilnikom. Sustav nagrađivanja može se aktivirati i primijeniti u skladu s poslovnim rezultatima Društva u referentnoj godini ako Društvo raspolaže s odgovarajućim financijskim sredstvima, a Uprava donese odluku o aktiviranju sustava nagrađivanja. Ukupan iznos sredstava za sustav nagrađivanja određuje Uprava u skladu s financijskim pokazateljima poslovanja u referentnoj godini. </P>

<P>Pravilnik o radu </P>

<P>Pravilnikom o radu društva SKDD, a u skladu sa Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), uređuju se organizacija rada, radno vrijeme, odmori i dopusti, plaće i druga materijalna prava, prestanak radnog odnosa, ostvarivanje i zaštita prava i dostojanstva radnika, mjere zaštite od diskriminacije i druga važna pitanja iz organizacije rada i radnih odnosa. </P>

<P>Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike, ako prava i obveze pojedinog radnika nisu drugačije uređene ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom kojim se reguliraju neka prava po osnovi rada. Ako su pojedina prava i obveze radnika povoljnije utvrđeni ugovorom o radu, neposredno će se primjenjivati odredbe koje su povoljnije za radnike ako zakonskim propisima nije drukčije određeno. Pravilnik o radu SKDD-a, uz potrebne izmjene i dopune koje su bile zahtijevane promjenom radnog zakonodavstva, na snazi je od 1999. godine. </P>

<P id="LinkTarget_1423">3.3.1.2. Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika </P>

<P>Organizacija rada i poslovanja te izvršavanje poslova i radnih zadataka u svim organizacijskim jedinicama obavlja se preko linija rukovođenja subordinacijom i koordinacijom. Koordinacija rada obavlja se putem stručnih konzultacija, dogovora i suradnje na svim razinama. U koordinaciji sudjeluju rukovoditelji pojedinih organizacijskih jedinica, stručnjaci ili eksperti za pojedine poslove te neposredni izvršitelji kad se radi o poslovima pojedinog radnog mjesta ili izvršenja zadatka. </P>

<P>Nadalje, Sindikat kao predstavnik radnika djeluje savjetovanjem i suodlučivanjem u donošenju općih akta koji su važni za gospodarska i socijalna pitanja radnika na način da se nacrtu odluke dostavlja na očitovanje s rokom od 15 dana. </P>

<P id="LinkTarget_1424">3.3.1.3. Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti zabrinutost </P>

<P>Mehanizmi obeštećenja u slučaju kršenja ljudskih prava su definirani Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika. Ista se sastoji od sljedećih koraka: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pritužba se Povjereniku podnosi u pisanom obliku ili usmeno, u kojem slučaju Povjerenik sastavlja pisanu bilješku koju potpisuje radnik koji pritužbu podnosi. Ukoliko se pritužba podnosi u pisanom obliku, na pismenu se obavezno mora naznačiti da je namijenjeno Povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika te da se radi o povjerljivim podacima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Povjerenik je o primljenoj pritužbi dužan obavijestiti predsjednika Uprave odnosno direktora regionalnog centra u roku od 48 sati od zaprimanja pritužbe; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pokreće se postupak utvrđivanja opravdanosti optužbe. </LBody>
</LI>
</L>

<P id="LinkTarget_1425">3.3.1.4. Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera </P>

<P>Grupa je svjesna da su mjere koje mogu donijeti dugoročne benefite u dijelu upravljanja ljudskim kapitalom usmjerene na privlačenje, zadržavanje i obrazovanje vlastite radne snage. Sve izazovnije okruženje svjedoči nedostatku adekvatne radne snage i predstavlja probleme pri zapošljavanju i kasnijem zadržavanju potrebnih stručnjaka za određena radna mjesta. Kako bi se prilagodila takvim uvjetima, Fina je u izvještajnoj godini radila na novom sustavu plaća koji bi kao rezultat trebao privući nove i zadržati postojeće zaposlenike, a također je poticala ulaganje u zaposlenike kroz edukacije, seminare i stručna usavršavanja. Fina GS prepoznala je važnost ulaganja u zaposlenike s ciljem postizanja izvrsnosti u poslovanju. Sustavnim ulaganjem u stjecanje novih znanja i vještina te prepoznavanjem potencijala pojedinaca, zaposlenicima se pruža mogućnost osobnog rasta i razvoja karijere. U industriji unutar koje tvrtka posluje razvoj stručnog kadra čini komparativnu prednost na tržištu. Nastoji se njegovati kultura visoke motivacije, s obzirom na to da je proaktivnost u ovoj industriji imperativ za uspjeh. Zbog izrazito velike konkurencije, profesionalni razvoj zaposlenika i učinkovito upravljanje ljudskim resursima među najvažnijim su prioritetima tvrtke. U procesima selekcije nastoji se identificirati one zaposlenike koji će svojim kvalitetama donijeti vrijednost poslovanju u vidu postizanja rezultata i stvaranja profesionalnoga radnog okruženja u kojem se visoko cijeni osjećaj odgovornosti za posao i timski rad. SKDD kao mjeru za prepoznavanje značajnih učinaka vlastite radne snage koristi sustav nagrađivanja radnika opisan kroz Pravilnik o nagrađivanju. </P>

<P>3.3.1.5. Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama </P>

<P>Ciljne vrijednosti povezane s vlastitom radnom snagom usmjerene su na uvođenje novog sustava plaća u Fini koji bi rezultirao postizanjem dogovora o uvođenju novog stimulativnijeg sustava plaća kojim bi se napustio bodovni sustav i uveo sustav platnih razreda s definiranim rasponima osnovne plaće za svako radno mjesto te uvođenje sustava upravljanja kvalitetom izvedbe koji će se temeljiti na valorizaciji i nagrađivanju rada svakog radnika uvažavajući kompleksnost posla i tržišnu vrijednost poslova u istim ili sličnim industrijama. </P>

<P>Također, u cilju privlačenja novih i zadržavanja postojećih radnika Fina će nastojati razvijati karijerne puteve svojeg osoblja kroz edukacije i profesionalno obrazovanje. Cilj je povećati broj zaposlenika koji će sudjelovati na edukacijama, seminarima i drugim oblicima školovanja iz različitih područja koja predstavljaju točke interesa pojedinaca te posljedično povećati prosječan broj sati edukacija po osobi. </P>

<P id="LinkTarget_1426">3.3.1.6. Obilježja zaposlenika poduzeća </P>

<P>Grupa je na dan 31. prosinca 2023. godine imala </P>

<P>3.540 zaposlenika što je 5% manje u odnosu na isti dan 2022. godine. Od ukupnog broja radnika Grupe 96% čine radnici zaposleni na neodređeno vrijeme. </P>

<P>Svi podaci kojima se opisuju obilježja zaposlenika poduzeća iskazana su kroz broj zaposlenika, odnosno u obliku prosječne vrijednosti za cijelo izvještajno razdoblje. </P>

<P>Udio žena među zaposlenicima s visokim obrazovanjem, s titulom magistra ili doktora znanosti iznosi 68%. Udio muških radnika s VSS/VŠS u ukupnom broju muških radnika iznosi 44%, a kod žena 43%. </P>

<Table>
<TR>
<TH>2022. </TH>

<TD>2023. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPAN BROJ ZAPOSLENIKA </TH>

<TD>3.709 </TD>

<TD>3.540 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>PO SPOLU </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TD>Muškarci </TD>

<TD>1.180 </TD>

<TD>1.102 </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Žene </TD>

<TD>2.529 </TD>

<TD>2.438 </TD>
</TR>

<TR>
<TD>PO STRUČNOJ SPREMI </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>VSS </TH>

<TH>1.033 </TH>

<TH>1.035 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>336 </TD>

<TD>322 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>697 </TD>

<TD>713 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>VŠSS </TH>

<TD>514 </TD>

<TD>501 </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Muškarci 170 167 Žene 344 334 </P>
</Caption>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>SSS </TH>

<TH>2.018 </TH>

<TH>1.868 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>667 </TD>

<TD>606 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>1.351 </TD>

<TD>1.262 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>NSS, KV, NKV </TH>

<TD>144 </TD>

<TD>136 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>8 </TD>

<TD>7 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>136 </TD>

<TD>129 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 47. Struktura zaposlenika </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Stopa fluktuacije izražena je kao omjer ukupnog broja odlaska zaposlenika i ukupnog broja zaposlenih te za 2023. godinu iznosi 15% što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Stopa fluktuacije rezultat je odlaska radnika zbog kolektivnog zbrinjavanja, odlaska radnika u mirovinu, odlaska zbog zdravstvenih te osobnih razloga. </P>

<P>STOPA FLUKTUACIJE 2022. 2023. </P>

<P>Broj zaposlenih 3.709 3.540 Broj novozaposlenih 541 402 Broj odlazaka 811 555 % fluktuacije 21% 15% </P>

<P>Slika 48. Fluktuacija zaposlenika </P>

<P id="LinkTarget_1427">3.3.1.7. Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu </P>

<P>Grupa u izvještajnom razdoblju nije koristila usluge samozaposlenih osoba niti usluge radnika koje pružaju poduzeća koja se bave djelatnostima zapošljavanja i koristi isključivo vlastitu radnu snagu. </P>

<P id="LinkTarget_1428">3.3.1.8. Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog </P>

<P>Prava i obveze definirane Kolektivnim ugovorom obuhvaćaju sve radnike Fine i Fine GS neovisno o članstvu radnika u Sindikatu koji zastupa prava radnika pred poslodavcem. Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, članice Grupe moraju zatražiti prethodnu suglasnost odnosno savjetovati se sa Sindikatom u skladu s odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23). </P>

<P>Članice Grupe, izuzev SKDD-a, vode pregovore i sklapaju kolektivni ugovor sa Sindikatom uz suglasnost Nadzornog odbora. Pregovori o sklapanju novog ili obnovi važećeg kolektivnog ugovora započinju na prijedlog članice Grupe ili Sindikata najkasnije šest mjeseci prije njegova isteka. Uprava radi što učinkovitije organizacije osniva pregovarački odbor koji sa Sindikatom sklapa Protokol o pravilima Kolektivnog pregovaranja kojim se uređuju postupak i etape pregovora koji prethode sklapanju kolektivnog ugovora. </P>

<P id="LinkTarget_1429">3.3.1.9. Pokazatelji raznolikosti </P>

<P>Struktura zaposlenih radnika prema dobi ukazuje da najveći broj radnika, odnosno 52%, čine radnici između 30 i 49 godina života. Grupa podržava načelo zabrane dječjeg rada i ne zapošljava osobe mlađe od 18 godina. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_70.jpg"/>
263 (7%) 1.450 (41%) 1.827 (52%) 18-29 godina 30-49 godina 50 i više </Figure>

<P>Slika 49. Dobna struktura zaposlenika </P>

<P>Rukovodeće funkcije u Grupi sastoje se od visokog, srednjeg i nižeg menadžmenta te ih je ukupno u 2023. godini bilo 355. Najviša rukovodeća razina sastavljena je od 38% žena te 62% muškaraca. Od 82 menadžera srednjeg menadžmenta 51% čine žene, dok je u nižem menadžmentu zastupljenost žena 71%. Na rukovodećim pozicijama je zaposlena ukupno 321 žena, što čini 65% ukupnog broja svih zaposlenih na rukovodećim pozicijama. </P>

<Table>
<TR>
<TH>2022. </TH>

<TD>2023. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>RUKOVODEĆE POZICIJE </TH>

<TD>345 </TD>

<TD>355 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>116 </TD>

<TD>124 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>229 </TD>

<TD>231 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Visoki menadžment </TH>

<TD>19 </TD>

<TD>16 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>10 </TD>

<TD>10 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>9 </TD>

<TD>6 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Srednji menadžment </TH>

<TD>72 </TD>

<TD>82 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>35 </TD>

<TD>40 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>37 </TD>

<TD>42 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Niži menadžment </TH>

<TD>254 </TD>

<TD>257 </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Muškarci 71 74 Žene 183 183 </P>
</Caption>
</Table>

<P>Slika 50. Spolna raznolikost zaposlenika na rukovodećim pozicijama </P>

<P id="LinkTarget_1430">3.3.1.10. Odgovarajuće plaće </P>

<P>Materijalna tema: Pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava </P>

<P>Uz privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika te razvoj potrebnih vještina, ključni izazovi za Finu su pravovremeno i kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima. Fina se u okviru krovne strategije fokusirala na rješavanje ključnih problema ljudskog kapitala koji se identificiraju u područjima vezanim u pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava radnika. Jedan od strateških ciljeva je osigurati radnicima kompetitivne plaće u odnosu na industriju i okruženje, kao i ostale materijalne i nematerijalne uvjete rada, odnosno pridonijeti ekonomskom blagostanju zaposlenika. Fina radi na uvođenju formalanog sustava evaluacije uspješnosti rada zaposlenika te ista trenutno nije izravno povezana sa sustavom nagrađivanja. Sukladno Strategiji digitalne transformacije Fine i prateće podstrategije upravljanja ljudskim potencijalima za razdoblje do 2025. godine, tijekom 2022. godine pokrenute su aktivnosti nužne za pripremu novog sustava plaća i Programa razvoja zaposlenika, a u 2023. godini započet je prvi pilot projekt u okviru programa uvođenja Sustava upravljanja radnim učinkom. </P>

<P>Svi zaposlenici Fine primaju odgovarajuću plaću u skladu s primjenjivim referentnim vrijednostima boda prema važećoj sistematizaciji radnih mjesta definiranih Kolektivnim ugovorom i Katalogom radnih mjesta. Najniža pojedinačno isplaćena plaća u Fini nije prelazila granicu minimalno propisane plaće za RH, a koja je za godinu 2023. iznosila 700 eura bruto. </P>

<P id="LinkTarget_1431">3.3.1.11. Socijalna zaštita </P>

<P>Radnici Grupe su obuhvaćeni socijalnom zaštitom u okviru pogodnosti koje nudi poduzeće, a odnose se na plaćeni dopust ili pružanja jednokratne novčane pomoći uslijed nastupanja velikih životnih događaja poput bolesti, ozljede na radu i stečenog invaliditeta, roditeljskog dopusta ili umirovljenja. </P>

<P id="LinkTarget_1432">3.3.1.12. Osobe s invaliditetom </P>

<P>Grupa njeguje praksu jednakog postupanja i različitosti na radnom mjestu. Posebno se to odnosi na podržavanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Na dan 31.12.2023. Grupa je zapošljavala 84 osoba s različitom vrstom i stupnjem invaliditeta. Kolektivnim ugovorima predviđeno je uvećanje odnosno dodatni dani godišnjeg odmora za osobe kojima je utvrđen invaliditet, uključujući roditelje djece s utvrđenim invaliditetom i smetnjama u razvoju. Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. </P>

<P id="LinkTarget_1433">3.3.1.13. Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina </P>

<P>Materijalna tema: Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika </P>

<P>Fina, svjesna da uspješna realizacija strateške vizije ovisi o sposobnosti kontinuiranog jačanja organizacije, želi motivirane i angažirane djelatnike koji svojim znanjem, idejama i novim pristupima mogu doprinijeti rastu poslovanja i izgradnji Fine kao organizacije koja je poželjno mjesto za rad i dugoročan profesionalan razvoj. </P>

<P>Fina je kroz krovnu strategiju, u dijelu transformacije operativnog modela, strateški važnim identificirala rješavanje ključnih problema ljudskog kapitala. Prije svega to se odnosi na zadržavanje postojećih, razvoj i privlačenje novih talentiranih pojedinaca, osiguranje te razvoj potrebnih razina sposobnosti, kao i potrebu unaprjeđenja postojeće razine produktivnosti za realizaciju strateških i poslovnih ciljeva. Kao važan izazov prepoznata je potreba proaktivnijeg zapošljavanja visokoobrazovane radne snage u svim područjima (posebno u IT-u) te nadopune i dijelom prilagodbe (dobne) strukture kadra. </P>

<P>Niz predviđenih mjera uključuju uvođenje novih mehanizama kojima bi se osigurala veća motiviranost i angažiranost pojedinaca i ponudio bolji model razvoja karijernih putova s jedne strane te onih mehanizama kojima se strateški nastoji adresirati nužnost kontinuirane nadogradnje i stjecanja novih znanja s druge strane. </P>

<P>Obzirom na tržišnu dinamiku te zahtjeve u pogledu tehnološkog napretka izazov se ogleda u potrebi za unaprjeđenjem znanja i stjecanjem novih (soft i hard) vještina, uključujući napredne i deficitarne digitalne vještine, razvoj sposobnosti agilnog načina rada, nova poslovna znanja postojećih zaposlenika te liderske vještine za novo poslovno okruženje. Za Finu općeniti izazov predstavlja nizak prosječan broj zaposlenika i broj sati (provjera) pohađanja edukacije zaposlenika te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se djelatnike potaknulo na cjeloživotno obrazovanje. Ovaj zahtjev dodatno je naglašen u uvjetima povećanog odljeva zaposlenika koji se događa u okruženju povećane potražnje za radnom snagom, kao i za ekspertizom u dijelu suvremenih tehnologija, a postojeće (strateške) inicijative potrebno je ojačati dodatnim i integriranim pristupom održivom razvoju. U 2023. godini Fina nije imala formalan sustav analize uspješnosti i prefesionalnog razvoja zaposlenika. Upravljanje radnim učinkom uvesti će se nakon implementiranja novog sustava plaća. </P>

<P>Prosječan broj sati edukacije po zaposleniku Fine za 2023. godinu iznosio je 9,29 sati, od čega je prosječan broj sati obuke za muškarce iznosio 12,85 sati, a za žene 8,13 sati. </P>

<P>Prosječan broj sati edukacije po radniku Fine GS za 2023. godinu iznosi 42,4 sati, pri čemu prosjek za žene iznosi 67,74 sati, a za muškarce 63,63 sati edukacije. </P>

<P>Za SKDD prosječan broj sati edukacije po radniku iznosi 17,75 sati pri čemu za žene iznosi 20 sati, a za muškarce 10,5 sati. </P>

<P>Znanja i vještine iz područja održivosti </P>

<P>Grupa prepoznaje važnost posjedovanja odgovarajućih znanja i iskorištavanja novih prilika za stjecanje kompetencija vezanih uz pitanje održivosti, kako u pogledu integracije istih u svakodnevno poslovanje, tako i u pogledu upravljanja ESG aspektima poslovanja. Obzirom da su pojedine teme vezane uz održivost prisutne u poslovanju i procesima Grupe već duži niz godina, Uprava, rukovoditelji i određeni krug djelatnika organizacijskih jedinica na specijaliziranim funkcijama posjeduju stručno znanje vezano uz održivost stečeno kroz profesionalno iskustvo, konferencije, okrugle stolove i edukacije. Edukacije o određenim temama, primjerice okolišnim, društvenim, ali isto tako i temama vezanim uz sigurnost podataka, su duži niz godina prisutne i u sustavu internih edukacija. </P>

<P>Tijekom 2023. godine Grupa je posebnu pozornost posvetila dodatnim specijaliziranim stručnim edukacijama djelatnika iz područja održivosti na svim razinama, a s ciljem nadogradnje postojećih ili stjecanja novih ili specifičnih znanja i kompetencija potrebnih za šire razumijevanje važnosti pitanja održivosti uključivši i prepoznavanje zahtjeva vezanih uz novu i nadolazeću regulativu i međunarodne standarde (poput EU Taksonomije, CSRD regulative i ESRS standarda i dr.). Pohađanjem edukacija ujedno je osiguran i pristup mreži stručnih znanja i najboljih praksi te razmjeni iskustava s drugim poslovnim subjektima. Tijekom 2023. godine djelatnici Grupe su nazočili na više od 20 različitih edukacija, strateških radionica i akademija iz područja održivosti. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_71.jpg"/>
</Figure>

<P>u najbolje prakse iz područja održivosti, a koja doprinose jačanju postojećih Fininih kapaciteta i definiranju planova pružanjem stručnih smjernica kroz donošenje informiranijih odluka. S tim u svezi u 2023. godini Fina je po prvi puta Fina je aktivan član niza domaćih i nacionalnih sudjelovala u ocjeni primjene vlastitih održivih strukovnih udruženja i institucija putem kojih poslovnih praksi kroz popunjavanje HRIO pridonosi stručnom i znanstvenom razvoju upitnika. Hrvatski indeks održivosti (HRIO) je internih i vanjskih procesa zastupajući interese rejting kojim se mjeri razina održivosti odnosno struke i svojih dionika. U 2023. godini Fina je metodologija kojom se ocjenjuju poslovne postala članica Hrvatskog poslovnog savjeta za prakse u šest područja -održivo korporativno održivi razvoj (HR PSOR). HR PSOR je nezavisna upravljanje, radna okolina, upravljanje udruga privatnog sektora osnovana od strane vo okolišem, odnosi sa zajednicom, ljudska prava, dećih gospodarstvenici Hrvatske kako bi poticali dječja prava). Temeljem rezultata utvrđeni su održivi razvoj u gospodarstvu i zastupali prostori za poboljšanje koji su integrirani ugospodarstvo u održivom razvoju. U okviru analizu dvostruke značajnosti, te ciljeve ičlanstva za Finu je, uz redovite edukacije, aktivnosti za buduće razdoblje. </P>

<P>osiguran i pristup vrijednom stručnom znanju </P>

<P>kroz partnerstva s vanjskim stručnjacima i savjetnicima sa specijaliziranim stručnim znanjima i dugogodišnjim iskustvom te uvidima </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_72.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_1434">3.3.1.14. Pokazatelji zdravlja i sigurnosti </P>

<P>Materijalna tema: Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika </P>

<P>Fina je u dijelu svoje krovne Strategije definirala osiguravanje visoke razine zaštite radnih i socijalnih prava, brigu oko radnih uvjeta, sigurnosti i zaštite zaposlenika. </P>

<P>Fina provodi mjere zaštite na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18). Temeljni dokument za provođenje mjera zaštite na radu je Pravilnik o zaštiti na radu koji propisuje rizike i mjere sigurnosti koje se odnose na određena radna mjesta za koja je poslodavac obvezan osigurati osobna zaštitna sredstva te se identificiraju mjesta s posebnim uvjetima rada. </P>

<P>Fina provodi niz osposobljavanja radnika, od pružanja prve pomoći do rada na siguran način. Kolektivnim ugovorom omogućeni su dodatni dani godišnjeg odmora za uvjete rada (rad sa strankama, smjenski rad, noćni rad, tjelesni rad i dr.), dobrovoljno darivanje krvi i dr. </P>

<P>Prepoznate su i osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu, uključivo, trudne radnice, radnike oboljele od profesionalne bolesti, radnike sa smanjenom radnom sposobnosti i dr. Također, važnost zdravlja prepoznata je u nizu drugih aspekata, uključujući prevenciju stresa na radnom mjesta kroz rad psihološkog savjetovališta, intraweb stranicu i interaktivnoedukativne sadržaje i dr. </P>

<P>Od ukupno 24 ozljede polovica se dogodila na redovnom putu od mjesta stanovanja do stalnog mjesta rada i obrnuto. Na navedene ozljede poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč svim mjerama provođenja zaštite na radu u Fini. U Fini nisu zabilježeni smrtni slučajevi kao posljedica ozljeda na radu, a također niti kao posljedica lošeg zdravlja na radu. </P>

<P>Najviše je radnih sati izgubljeno zbog ozljeda nastalih na redovnom putu od mjesta stanovanja do stalnog mjesta rada i obrnuto (5.967 radna sata, odnosno 746 radna dana). Ostali izgubljeni radni sati posljedica su ozljeda nastalih na mjestu obavljanja poslova (3.427 radnih sati, odnosno 428 radna dana) te na drugom mjestu prilikom obavljanja radnih zadataka (1.560 radnih sati, odnosno 195 radnih dana). </P>

<P>Izgubljeno radno </P>

<P>2022. 2023. 2023./2022. </P>

<P>vrijeme </P>

<Table>
<TR>
<TH>Broj radnih sati </TH>

<TH>12.480 </TH>

<TH>10.954 </TH>

<TH>-12,23% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj radnih dana </TH>

<TD>1.560 </TD>

<TD>1.369 </TD>

<TD>-12,23% </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>2022. </TD>

<TD>2023. </TD>

<TD>2023./2022. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Broj ozljeda na radu </TH>

<TD>37 </TD>

<TD>37 </TD>

<TD>0,00% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 51. Broj ozljeda i izgubljeno radno vrijeme </P>

<P>Kao dio brige o dobrobiti svojih zaposlenika Fina je u 2023. godini organizirala prošireni sistematski pregled koji po medicinskoj indikaciji sistematskog pregleda sadrži dodatne preglede liječnika specijalista i dijagnostičkih pretraga. Sistematski pregledi su utemeljeni na Kolektivnom ugovoru te se o istima provodi savjetovanje s predstavnicima radnika i medicinom rada kako bi se utvrdile vrste i broj pregleda. </P>

<P>FINA GS provodi politiku zaštite zdravlja, sigurnosti na radu i zaštite okoliša koja, primjereno svrsi, veličini, kontekstu organizacije i prirodi OHS rizika i prilika uključuje: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Opredjeljenje za osiguravanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Spremnost na prevenciju s poslom povezanih ozljeda i oboljenja; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Odgovorno ponašanje u zaštiti okoliša, kako bi sačuvali čist okoliš za buduće generacije; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Opredjeljenje za savjetovanje i sudjelovanje radnika u sprječavanju opasnosti i smanjenju OHS rizika; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Udovoljavanje važećim zahtjevima zakonima i ugovora te postavljanje strožih internih normativa i zahtjeva kada je to potrebno; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Primjenu procesa tehnologija i nadzora za smanjenje zagađivanja okoliša na najmanju moguću mjeru; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Stalno poboljšanje sustava upravljanja zaštitom zdravlja, sigurnošću na radu i zaštitom okoliša. </LBody>
</LI>
</L>

<P id="LinkTarget_1435">3.3.1.15. Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života </P>

<P>Ravnoteža između privatnog i poslovnog života zaposlenika prepoznata je kao jedan od važnih kriterija zadovoljstva zaposlenika, ali i odabira poslodavca prilikom zapošljavanja, a Fina u sklopu Kolektivnog ugovora nudi niz pogodnosti kao što su fleksibilno radno vrijeme, plaćeni (roditeljski) dopust i novčanu pomoć za žene i muškarce kod rođenja ili posvojenja djeteta, po potrebi rad na daljinu radnicima radi njege djece, veći broj slobodnih dana za rođenje djeteta od definiranih Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), dodatne dane godišnjeg odmora za roditelje ili posvojitelje djeteta u dobi do 15 godina, pravo na slobodne dane za prenatalne preglede. Predviđena je i mogućnost ostvarivanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta. </P>

<P>Aktivnosti i poslovne procese vezane za poštivanje ljudskih prava Fina je uredila Kodeksom ponašanja te Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika u kojem su definirani i mehanizmi obeštećenja u slučaju kršenja ljudskih prava. </P>

<P>Svi radnici Grupe imaju pravo na dopust zbog obiteljskih razloga i to temeljem Zakona o radu 
<Link>(NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, </Link>

<Link>64/23) </Link>
i temeljem Kolektivnog ugovora, a koji podrazumijeva dopust radi njege člana obitelji, porodiljni, očinski i roditeljski dopust, dopust prilikom rođenja i posvojenja djeteta, u slučajevima smrti užih članova obitelji ili teške bolesti istih. </P>

<P>Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust </P>

<Table>
<TR>
<TD>Muškarci </TD>

<TD>292 </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Žene </TD>

<TD>775 </TD>
</TR>

<TR>
<TD>UKUPNO </TD>

<TD>1067 </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 52. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust </P>

<P>Od ukupnog broja zaposlenika koji je koristio obiteljski dopust (1067) 27% se odnosi na muškarce, a 73% na žene. U odnosu na ukupan broj zaposlenika Grupe (3.540) obiteljski dopust je koristilo 8% muškaraca i 22% žena. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_73.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_1436">3.3.1.16. Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada) </P>

<P>Omjer plaća po spolu pruža uvid u položaj žena unutar organizacije. Osiguravanje jednake plaće za isti posao, bez obzira na spol, temeljno je očekivanje odgovornog poslodavca. </P>

<P>Razlika u plaćama prema spolu izračunava se dijeljenjem prosječne plaće muškaraca s prosječnom plaćom žena. Ovaj izračun uključuje osnovnu bruto plaću s dodatkom za prehranu, dok druge naknade nisu uzete u obzir. Usredotočujući se isključivo na bazu plaće, omjer plaća po spolu daje točan prikaz dispariteta u primanjima između muškaraca i žena unutar organizacije. Podaci o plaćama korišteni za izračun odnose se na iznose plaća na kraju prosinca 2023. godine. </P>

<P>Rukovoditeljske razine Viši </P>

<P>Referent Suradnik Specijalist Ekspert specijalist Niža Srednja Viša </P>

<P>Odnos plaće između 1,01 1,04 1,08 1,04 1,05 1,15 1,00 0,98 muškaraca i žena </P>

<P>Slika 53. Razlika u plaćama prema spolu u Fini </P>

<P>Fina ima za cilj potpuno jednak tretman za sve radnike neovisno o spolu, a koji bi težio omjeru plaće 1,00. Uvođenje novog sustava plaća kao pravednijeg sustava za pojedina radna mjesta, bez obzira na spol izvršitelja, značilo bi smanjenje strukturnih razlika unutar organizacije. Odnos plaća između muškaraca i žena u Fina GS iznosi 1,09, u društvu SKDD iznosi 1,02 te u društvu SKDD-CCP iznosi 1,54. </P>

<P>Analiza razlika u plaćama ukazuje da je omjer ukupne godišnje naknade najviše plaćene osobe i medijana ukupne godišnje naknade za sve zaposlenike (isključujući najviše plaćenu osobu) u Fini u 2023. godini 3,98. Godišnja naknada uključuje godišnju bruto plaću s dodacima (naknadom za minuli rad, pripravnost, prehranu, prijevoz, jubilarnim nagradama, primitcima u naravi i sl.). Ovaj omjer za Fina GS Grupu iznosi 5,04, za društvo SKDD iznosi 2,41 te za društvo SKDD-CCP iznosi 1,57. </P>

<P id="LinkTarget_1437">3.3.1.17. Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima </P>

<P>Zaštita prava radnika može se ostvariti podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava, u postupku mirnog rješavanja individualnih radnih sporova (koji je uređen Sporazumom o rješavanju individualnih radnih sporova u Fini) te u sudskom postupku. Također, postoji i mogućnost sklapanja nagodbe između radnika i poslodavca. </P>

<P>Grupa u izvještajnoj godini nije zabilježila slučaj vezan za diskriminaciju ljudskih prava definiranih u Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1438">3.3.2. Pogođene zajednice </H4>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_1439">3.3.2.1. Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima </H4>

<P>Grupa je dugi niz godina aktivni član lokalne zajednice, a otvaranje razvojnih centara i suradnja s fakultetima i sveučilištima daje zajednici dodanu vrijednost, jer su razvojni centri zamišljeni kao središnje lokalne točke okupljanja IT sektora. To su mjesta koja povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor te stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja, studentima omogućuju integraciju na tržište rada, a mladim talentima poslovnu priliku u njihovoj sredini. </P>

<P>Razvojni centri nastali su povezivanjem s tehničkim sveučilištima i veleučilištima po cijeloj Hrvatskoj, prilikom čega Grupa decentralizira svoje poslovanje te istodobno omogućuje studentima znanja kroz praksu, terensku nastavu i pomoć mentora te dodjeljuje IT stipendije. </P>

<P>Razvojni centri su moderno uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji te opremljeni tehnološki naprednom opremom. Od 2019. godine, Grupa je otvorila 14 razvojnih centara -u Splitu, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Zaboku, Kutini, Vukovaru, Rijeci, Požegi, Đurđevcu i Slatini. </P>

<P>Svečana dodjela nagrade Zlatna bilanca, pod djelatnostima i posebnim kategorijama, kao i visokim pokroviteljstvom Vlade RH, je najvažnije glavna nagrada za ukupnog pobjednika. gospodarsko događanje i priznanje hrvatskim Nagrada se dodjeljuje na temelju ekonomskih i tvrtkama i poduzetnicima. Fina ovo svečano financijskih pokazatelja iz godišnjih financijskih događanje, koje se izravno prenosi na HTV-u, izvještaja, koje Fina prikuplja i obrađuje u ime organizira u partnerstvu s Jutarnjim listom. MF RH. Dobitnici se ocjenjuju u pet kategorija -Ukupno se dodjeljuje 17 Zlatnih bilanci -profitabilnost, likvidnost, zaduženost, aktivnost najuspješnijim tvrtkama u pojedinim i ekonomičnost. </P>

<P>Dobrovoljno darivanje krvi </P>

<P>U suradnji s društvom Crveni križ tijekom 2023. godine organizirane su tri akcije dobrovoljnog darivanja krvi svojih zaposlenika na kojima je prikupljeno ukupno 276 doza krvi. </P>

<P>Sponzorstva i donacije </P>

<P>Fina dodjeljuje sponzorstva kako bi podržala projekte koji promiču zajedničke vrijednosti organizatora i Fine, a ujedno doprinose i razvoju vrijednosti u društvu: </P>

<L>
<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Financijska pismenost (konferencije financijske pismenosti TONI MILUN 2.0, Gloria specijal </LBody>
</LI>

<LI>– Financijska pismenost itd.); </LI>
</L>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Digitalna transformacija društva i digitalizacija poslovanja (projekt Smart Industry, konferencija Money Motion, projekt Digitalna Hrvatska, Digital Labin konferencija, Kvaka 24 itd.); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Obrazovanje (Student Digi Award, Tjedan karijera UNIN Connect Week Sveučilišta Sjever, Splitech konferencija Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, BITCON konferencija Veleučilišta Bjelovar itd.); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Humanitarne aktivnosti (Ponos Hrvatske); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kultura (Vinkovačke jeseni, Špancirfest, Tjedan kajkavske kulture i festival kajkavskih popevki itd.). </LBody>
</LI>
</L>

<P>Dodjelom donacija, Fina nastoji aktivno poticati razvoj društva, i to na područjima humanitarnog djelovanja i unaprjeđenja kvalitete života, ekologije i očuvanja okoliša, obrazovanja, sporta, kulture i gospodarstva. Najznačajnije donacije bile su usmjerene prema: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija FERIT Osijek, za nagrađivanje najboljih studenata; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Športskom društvu Financijske agencije, za sportsku rekreaciju članova i sudjelovanje Fininih zaposlenika na sportskim natjecanjima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Župi sv. Leopolda Mandića Ljubljanica -Voltino Zagrebačke nadbiskupije, za kupnju muzičkih instrumenata potrebnih za provedbu projekta Violinmusic4all; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zakladi za pomoć potrebnima Solidarnost, kao doprinos člana podupiratelja Zaklade za pomoć potrebnima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Gradu Otok za 31. Otočko proljeće. </LBody>
</LI>
</L>

<P>SKDD svake godine daruje novčana sredstva u iznosu do 2 % od ukupnog godišnjeg prihoda, u obliku potpore, bespovratnih sredstava ili donacije za različite projekte, vodeći računa o ranije navedenim ciljevima razvoja društvene zajednice. </P>

<P id="LinkTarget_1440">3.3.3. Potrošači i krajnji korisnici </P>

<P>Materijalna tema: Zadovoljstvo klijenata i izvrsno korisničko iskustvo </P>

<P>Kroz krovnu Strategiju posebno je istaknuto Tržište obilježava proširena infrastruktura usmjerenje organizacije i zaposlenika na digitalnih kanala distribucije, povećan opseg osiguranje izvrsnog korisničkog iskustva te dostupnih proizvoda i usluga putem digitalnih multiplatformsku dostupnost proizvoda i kanala te povećano korištenje digitalnih kanala usluga, kao dva strateška cilja transformacije do sa strane korisnika, čemu se treba prilagoditi i 2025. godine. Korisnike Fininih usluga možemo Fina osiguravajući snažniju multiplatformsku podijeliti na: B2G korisnike, B2F korisnike, B2B dostupnost svojih proizvoda i usluga. korisnike i B2C korisnike. </P>

<P>Osiguranje primjerenog korisničkog iskustva i </P>

<P>Fina često nastupa u ulozi spone između više uvjeta za rad svojih zaposlenika, Fina je kao </P>

<P>institucija i samih korisnika, a svojim primarni cilj u okviru svog svoje podstrategije </P>

<P>djelovanjem u interakciji s njima ima mogućnost </P>

<P>postavila i upravljanje dugotrajnom </P>

<P>generirati nove poslovne prilike iskorištavanjem imovinom. Ona također uključuje promjenu </P>

<P>postojećih rješenja ili stvaranjem novih operativnog modela poslovne mreže kako bi </P>

<P>proizvoda koji će zadovoljiti potrebe korisnika i ona svojom veličinom i lokacijama odgovarala </P>

<P>pridonijeti digitalizaciji društva. Okosnica tog </P>

<P>suvemenim zahtjevima poslovanja te kako bi se </P>

<P>pristupa je prepoznavanje potreba i očekivanja osigurala ekonomska održivost osnovne </P>

<P>svih skupina Fininih korisnika te efikasnost i djelatnosti koja se izvršava na lokaciji. </P>

<P>proaktivnost u otkrivanju novih prilika kroz Tijekom 2023. godine usvojen je Provedbeni kontinuirano praćenje promjena korisničkih </P>

<P>program daljnje agilne transformacije kojim </P>

<P>navika, tržišnih i širih društvenih trendova te je definiran plan rada vezano za nastavak najboljih praksi, od financijske industrije do implementacije agilnog načina rada ujavnih servisa. </P>

<P>organizaciju. Aktivnosti u tom području trebale </P>

<P>U kontekstu unaprjeđenja korisničkog iskustva, </P>

<P>bi rezultirati promjenom korporativne kulture i uz kontinuiranu prilagodbu načina rada i </P>

<P>uspostavom agilnog načina rada kroz poslovne </P>

<P>digitalizaciju procesa kako bi oni bili učinkovitiji, </P>

<P>sektore i sektore podrške. Intenzivno su se brži i fleksibilniji, Fina je prepoznala kao važnu </P>

<P>provodile interne radionice na temu agilnih </P>

<P>stratešku polugu uspostavljanje organizacijskih </P>

<P>tehnika rada pa je održano ukupno 14 radionica elemenata agilnosti, uz agilni razvojni proces </P>

<P>i educirano oko 220 radnika te su održane </P>

<P>te korištenje agilnih metoda i alata. To </P>

<P>radionice s rukovoditeljima na temu njihove omogućuje veću usredotočenost na osiguranje </P>

<P>uloge i podrške agilnim timovima u svrhu </P>

<P>vrijednosti za konačnog korisnika proizvoda kao </P>

<P>uspostave učinkovitog modela suradnje timova i bolje uključenje korisnika u razvojne procese. </P>

<P>i okruženja. Pokrenute su i aktivnosti za uspostavu Agilne akademije. </P>

<P id="LinkTarget_1441">3.3.3.1. Politike za potrošače i krajnje korisnike </P>

<P>U 2023. godini kao dokaz izvrsnosti u radu Kontakt centru Fine uvedena je Norma ISO 18295-1:2017 za koju je uspješno proveden vanjski audit. Kako bi se zadovoljila navedena norma Kontakt centar je u 2023. godini proveo niz aktivnosti i procesa kako bi se implementirale nedostajuće funkcionalnosti kao što je implementacija novog sustava, uvođenje reda čekanja korisnika koji je značajno smanjio broj propuštenih poziva, uspostava baze podataka te izvještanog sustava. </P>

<P>Tijekom obavljanja registriranih djelatnosti, SKDD obrađuje osobne podatke fizičkih osoba, pri čemu postupa s posebnom pažnjom i u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (EZ 2016/679) – GDPR (dalje: Uredba) te nacionalnim Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. </P>

<P>Osobni podaci ispitanika obrađuju se zakonito, pošteno i transparentno, pri čemu se štiti sigurnost osobnih podataka od neovlaštene ili nezakonite obrade, te se primjenjuju najviše tehničke, sigurnosne i organizacijske mjere zaštite. U skladu s člancima 13. i 14. Uredbe, u dokumentima u nastavku se pruža obavijest o tome kako SKDD obrađuje osobne podatke, koja prava ispitanici imaju u vezi s obradom i zaštitom osobnih podataka i kako se ta prava mogu ostvariti. </P>

<P id="LinkTarget_1442">3.3.3.2. Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima </P>

<P>Kontakt centar </P>

<P>U cilju kvalitetne suradnje i dvosmjerne komunikacije s potrošačima i krajnjim korisnicima u okviru Kontakt centra pruža se podrška korisnicima za 84 proizvoda ili usluge Fine. Tijekom obavljanja poslova podrške krajnjim korisnicima i obavljanja poslova prodaje sa svim osobnim podacima korisnika postupa se u skladu sa odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka Uredba (EU) 2016/679 (GDPR), svim propisima relevantnim za zaštitu osobnih podataka i primjenjujući Politiku zaštite osobnih podataka u Fini. </P>

<P>Osobni podatci obrađuju se i koriste uz primjenu načela zakonitosti, poštenosti, transparentnosti, točnosti, smanjenja količine podataka koji se obrađuju, ograničavanja svrhe i pohrane podataka, povjerljivosti i cjelovitosti, štiteći pritom sigurnost osobnih podataka od neovlaštene ili nezakonite obrade te primjenjujući tehničke, sigurnosne i organizacijske mjere zaštite. </P>

<P>Zaštita osobnih podataka u SKDD-u </P>

<P>Na web stranici SKDD-a objavljene su informacije o obradi osobnih podataka ulagatelja i ostalih fizičkih osoba te su pružene obavijesti o tome kako SKDD obrađuje osobne podatke, koja prava ispitanici imaju u vezi s obradom i zaštitom osobnih podataka i kako se ta prava mogu ostvariti. Za informacije u vezi obrade osobnih podataka korisnici mogu kontaktirati Službenika za zaštitu podataka. </P>

<P>Zaštita osobnih podataka u Fini GS </P>

<P>Svi prikupljeni osobni podaci zakonito se obrađuju i dostupni su samo djelatnicima Fine GS i ovlaštenim osobama (izvršiteljima obrade -kojima su ti podaci zakonito proslijeđeni i nužni za izvršavanje ugovorene obrade te tijelima i organizacijama od javnog interesa ili tijelima organizacijama koje izvršavanju službene ovlasti sukladno važećoj zakonskoj regulativi) koje imaju zakonito pravo pristupa osobnim podacima. Svi djelatnici i druge ovlaštene osobe odgovorne su za poštivanje načela zaštite privatnosti. </P>

<P>Pristup i postupanje s osobnim podacima fizičkih osoba te svrhe obrade definirane su ugovorima s klijentima, djelatnicima, dobavljačima, podizvršiteljima i ostalim ugovornim partnerima Fine GS te ovlastima i odgovornostima za pristup podacima unutar Fine GS i primjenjivom zakonskom regulativom. </P>

<P>Fina GS je certificirala svoj Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću prema normi ISO 27001, Sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001, te posjeduje potvrdu sukladnosti Sustava upravljanja rizicima s normom ISO 31000. </P>

<P>Kanali suradnje s potrošačima i krajnjim korisnicima Grupe su: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Mreža poslovnica diljem RH; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Web stranice članica Grupe -pruža informacije o svim uslugama i proizvodima. U 2023. godini napravljen je redizajn postojeće Finine web stranice koji ima fokus na poboljšanje korisničkog iskustva i redefiniranje koncepta informacijske arhitekture radi nužne prilagodbe sadržaja korisničkim skupinama; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Marketinške kampanje – uključuju različite kanale komunikacije prilagođene segmentima klijenata i uslugama koje se promoviraju. Marketinška komunikacija tijekom 2023. godine provodila se s ciljem pružanja podrške lansiranju novih usluga Fine na tržište (Sigurnosni sefovi), privlačenja novih klijenata i povećanja lojalnosti postojećih (Digit.ALL, Fina e-Račun, Mjenjačnice) te s ciljem promoviranja otvorenja novih poslovnica (Rijeka Tower Center). </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Elektronički bilteni </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Mobilna aplikacija m-Fina; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Službe za korisnike; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Službene mail adrese Članica Grupe; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Društvene mreže Facebook i LinkedIn. </LBody>
</LI>
</L>

<P id="LinkTarget_1443">3.3.3.3. Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost </P>

<P>Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23) Fina je dužna pridržavati se svih odredbi koje definiraju postupke zaprimanja i procesiranja pisanih prigovora od strane korisnika naših proizvoda i usluga, stoga je korisnicima omogućena dostava prigovora/pohvala/prijedloga mailom na adresu info@fina.hr ili osobnom predajom voditelju poslovnice. Informacija o načinu podnošenja pisanih pritužbi, prijedloga i pohvala korisnicima je dostupna na web stranici Fine i putem istaknutih obavijesti u samim poslovnicama Fine. </P>

<P>Potencijalni ili postojeći klijenti, osim prema Kontakt centru, svoje upite upućuju i na email: 
<Link>prodaja@fina.hr </Link>
te Podrška prodaji unutar Odjela prodaje koji na iste odgovara i/ili preusmjerava prema odgovarajućoj organizacijskoj jedinici na daljnje postupanje. Povratne informacije klijenata </P>

<P>o zadovoljstvu našim proizvodima i uslugama prikupljaju se putem prodajnih kanala (Kontakt centar, KAM-ovi) ili putem grupne mail adrese: 
<Link>prodaja@fina.hr </Link>
te ih Podrška prodaji objedinjuje i upoznaje vlasnika proizvoda s istim. </P>

<P>Cijene proizvoda/usluga Fine jasno su istaknute i javno objavljene te time lako dostupne korisnicima. Svaka izmjena naknade usluge/proizvoda Fine ažurira se u realnom vremenu te korisnici zaprimaju pravovremenu informaciju o izmijenjenim naknadama. </P>

<P>Za informacije u vezi obrade osobnih podataka korisnici mogu kontaktirati Službenika za zaštitu podataka putem adrese 
<Link>szop@skdd.hr </Link>
(SKDD) ili 
<Link>dpo@finags.hr </Link>
(Fina GS). </P>

<P id="LinkTarget_1444">3.3.3.4. Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima Kontakt centar </P>

<P>U 2023. godini izrađena je aplikacija Reklamacije unutar Kontakt centra Fine čime je reklamacija odmah dostupna djelatniku na centralnom rješavanju reklamacija čime je došlo do značajnog ubrzavanja poslovnog procesa, smanjenja potreba za čuvanjem istih na papirnom mediju. Automatska preraspodjela potrošačevih zahtjeva prema djelatniku sa specifičnim kompetencijama te praćenjem izvršavanja pojedine faze procesa dovela je do pružanja podrške na suvremeni način komunikacije s korisnikom -„Instant” pružanje podrške. </P>

<P>Materijalna tema: Kibernetička sigurnost </P>

<P>Postizanje kibernetičke otpornosti kontinuirani je proces u kojem Fina koristi organizacijske i tehničke mjere u okviru standarda upravljanja informacijskom i kibernetičkom sigurnošću. </P>

<P>Kibernetičke prijetnje usmjerene na informacijske sustave Fine identificiraju se kroz tehničke sustave kibernetičke zaštite, uz kontinuiranu analitiku dojava o prijetnjama koje se prikupljaju iz više izvora (threat intelligence i security intelligence). Uspostavljene CERT funkcije u organizaciji omogućuju agilno preventivno i reaktivno djelovanje te suradnju s nadležnim tijelima. </P>

<P>Najvažnija informacijska imovina koja se štiti su podaci, koji se klasificiraju prema osjetljivosti (zakonski i poslovni kriteriji) i štite primjerenim mjerama proizašlim iz procjene rizika. Preventivne mjere se provode i kroz sigurnosna testiranja, točnije kroz provjere ranjivosti i penetracijska testiranja, a orkestriranje alata i procesa za praćenje i detekciju sigurnosnih događaja provodi se kroz uspostavljeni SOC (Security Operation Center) sustav. </P>

<P>Kroz uspostavljeni sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS) i certificirani opseg, provode se kontrole i mjere informacijske sigurnosti. Primjerice, redovno i izvanredno sigurnosno osvješćivanje zaposlenika i trećih strana koje pristupaju informacijskoj imovini i uslugama Fine, uređenog pristupa rada na daljinu, primijenjenih politika korištenja autentikacijskih mehanizama, sigurnosnog ažuriranja sustava itd. Sustavom upravljanja kontinuitetom poslovanja (BCMS) utvrđene su eskalacijske procedure i planovi kriznog postupanja i redovno se provode testiranja. Uz visoku posvećenost i veliku odgovornost Fina ulaže resurse u postizanje sukladnosti sa sigurnosnim zahtjevima koji proizlaze iz ugovora sa korisnicima, te se kontinuirano provode planiranja, samoprocjene, auditi i nadzori. </P>

<P id="LinkTarget_1445">3.3.3.5. Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama </P>

<P>Pritužbe </P>

<P>Prema evidenciji primljenih i riješenih pritužbi i pohvala u 2023. godini u Fini je zaprimljeno 250 pritužbi i 58 pohvala. Sve zaprimljene pritužbe dostavljene su putem mail adrese info@fina.hr, a rješavane su sukladno zakonskim rokovima. Broj pritužbi na organizaciju rada u poslovnicama tijekom 2023. godine rezultat je provođenja aktivnosti zamjene kune u euro koje su utjecale na vršno povećanje broja korisnika i redove čekanja u poslovnicama. Broj pritužbi koje se odnose na neprofesionalno ponašanje djelatnika je visok što ukazuje na potrebu za kontinuiranom edukacijom djelatnika o važnosti pridržavanja propisa, uputa i Kodeksa ponašanja. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Vrsta pritužbe </TH>

<TH>2022. </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2023./ 2022. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Kršenje normi kodeksa ponašanja </TH>

<TD>98 </TD>

<TD>91 </TD>

<TD>-7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Organizacija rada u poslovnici </TH>

<TD>52 </TD>

<TD>113 </TD>

<TD>117% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Reklamacija na obavljenu uslugu </TH>

<TD>17 </TD>

<TD>21 </TD>

<TD>24% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Nezadovoljstvo prostorom </TH>

<TD>1 </TD>

<TD>3 </TD>

<TD>200% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Nemogućnost korištenja Finine usluge </TH>

<TD>28 </TD>

<TD>22 </TD>

<TD>-21% </TD>
</TR>

<Caption>
<P>UKUPNO 196 250 28% </P>
</Caption>
</Table>

<P>Slika 54. Vrste pritužbi zaprimljenih od strane korisnika </P>

<P>Upiti, zahtjevi ili reklamacije </P>

<P>Ukoliko promatramo upite, zahtjeve ili reklamacije prema područjima, prevladavaju oni vezani za prisilnu naplatu osnova za plaćanje čiji se broj u 2023. godini u odnosu na prethodnu povećao 9%, te teme iz područja poslova platnog prometa. U strukturi upita iz teme prisilne naplate 56% se odnosi na provjere u postupanju i naplati po određenoj osnovi za plaćanje. </P>

<P>2023./ </P>

<P>Vrsta upita 2022. 2023. </P>

<P>2022. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Primanja izuzeta iz ovrhe </TH>

<TH>2.395 </TH>

<TH>2.995 </TH>

<TH>25% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Postupanje po osnovi za plaćanje </TH>

<TD>4.425 </TD>

<TD>5.349 </TD>

<TD>21% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Upiti stečaj/stečaj potrošača </TH>

<TD>95 </TD>

<TD>194 </TD>

<TD>104% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ostalo </TH>

<TD>1.938 </TD>

<TD>1.092 </TD>

<TD>-44% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO </TH>

<TD>8.853 </TD>

<TD>9.630 </TD>

<TD>9% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 55. Vrste upita u kategoriji poslova prisilne naplate </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Iz analitke načina zaprimanja reklamacija korisnika po najznačajnijim vrstama reklamacija vidljiv je trend zaprimanja elektroničkim putem. Čak 35% reklamacija iz teme prisilne naplate osnova za plaćanje zaprimljene su putem OSPD servisa, dok je 19% zaprimljeno u poslovnicama Fine. Isto tako, 68% reklamacija iz tema platnog prometa zaprimljeno je putem e-pošte dok je 29% zaprimljeno u poslovnicama Fine. </P>

<P>Prema vrsti podnositelja upita po poslovima prisilne naplate osnova za plaćanje 63% svih zaprimljenih upita dostavili su građani dok u poslovima platnog prometa kao podnositelji prevladavaju poslovni subjekti sa 43% te građani sa 33%. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_74.jpg"/>
</Figure>
<Figure id="LinkTarget_1446">

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_75.jpg"/>
3.4. Informacije o upravljanju </Figure>

<P id="LinkTarget_1447">3.4.1. Poslovno ponašanje </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_76.jpg"/>
Materijalna tema: Jasna svrha poduzeća Nakon što je 2017. godine podnijela zahtjev za članstvo, RH je u srpnju 2022. godine službeno započela pregovore o pristupanju OECD-u. Unutar OECD-ovog pregleda korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj preporučene su, između ostaloga, i određene aktivnosti koje će imati iznimne efekte na poslovni model, a potencijalno i ustroj Fine. Donošenjem Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH uvele bi se ključne Smjernice OECD za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu, među kojima je za Finu posebno važno definiranje vlasničke politike, računovodstveno razdvajanje javnih i komercijalnih poslova te potencijalno unificiranje pojavnih oblika državne imovine, odnosno izmjena ustroja Fine kao pravne osobe osnovane posebnim propisom. Definiranje vlasničke politike, odnosno obrazloženje svrhe postojanja Fine, u svakom će slučaju definirati svaki budući strateški plan Fine. Definiranje jasne svrhe poslovanja važna je komponenta koncepta održivosti poslovanja, obzirom da se od organizacija, pa tako i Fine očekuje da na navedene izazove poslovanja odgovore -kroz integraciju svrhe i stvaranje održive vrijednosti u poslovanju. Materijalna tema: Održivost kao kriterij u donošenju upravljačkih odluka Grupa nastoji integrirati održivost kao koncept u sve svoje upravljačke procese. Upravljačke odluke predstavljaju najteži oblik procesa donošenja odluka jer imaju (ne)izravan strateški utjecaj i učinak na sve sfere poslovanja u organizaciji. Samo integriranje koncepta održivosti u donošenje upravljačkih odluka za Finu označuje društveni proces u kojemu se sagledava dugoročni učinak donošenja odluka strateške i taktičke razine na cjelokupno poslovanje. Nastavno na navedeno, proces donošenja upravljačkih odluka u Grupi temelji se na preciznim podatcima, za koje se analizira i predviđa učinak na poslovanje i zajednice osoba/zaposlenika, a koje su zahvaćene pojedinom odlukom. Grupa interes za održivost i implikacije na poslovanje prepoznaje već neko vrijeme te ga kontinuirano povećava otkako je ovo pitanje postalo aktualno obuhvaćeno novim strateškim (Pariški sporazum) i regulatornim (CSRD, ESRS) okvirom. Održivost kao temelj za donošenje upravljačkih odluka tako je bazirana na poslovnim odlukama koje se donose kroz prizmu podataka i informacija, a koje služe kao temelj za predviđanje potencijalnih pozitivnih i negativnih učinaka odluka u budućnosti. Iz tog razloga se i prilikom izrade Strategije kao krovnog strateškog dokumenta, na kojem se temelje upravljačke odluke, pristupilo sveobuhvatnom prikupljanju podataka iz poslovnog unutarnjeg i vanjskog okruženja. Navedeni strateški plan obuhvaća aspekte održivosti koja se kao koncept u njega integrira, ali i daje smjernice za donošenje upravljačkih odluka u periodu do 2025. godine. </Figure>

<P>Materijalna tema: Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi </P>

<P>Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi predstavlja sintagmu koja se zajedničkim nazivnikom naziva dobrim upravljanjem. Dobro upravljanje, kroz prizmu primjene standarda odgovornog upravljanja, poslovne etike i primjene najboljih praksi odnosi se na primjenu etičkih standarda koji uključuju moralno ispravne poslovne prakse. Grupa je u svojem poslovanju integrirala ovaj pristup dobrog upravljanja donošenjem Etičkog kodeksa i Kodeksa ponašanja zaposlenika. </P>

<P id="LinkTarget_1448">3.4.1.1. Politike korporativnog ponašanja i korporativna kultura </P>

<P>Financijska agencija </P>

<P>Etički kodeks uz opće etičke odredbe poslovne prakse u Fini, uključuje: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Temeljne vrijednosti – taksativno nabrojane i opisane te primjenjive u svakodnevnoj praksi; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Temeljna načela: zakonitost rada i poslovanja, transparentnost, sigurnost, povjerljivost i zaštita osobnih podataka, antikorupcija, neprikladno primanje i davanje darova, sukob interesa, jednakost i poštivanje različitosti, profesionalnost stručnost i savjesnost, zaštita okoliša i zdravlja, zaštita ugleda i imovine. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Cilj etičkog kodeksa je unaprjeđenje profesionalnog i etičkog ponašanja zaposlenika, povećanje zadovoljstva zaposlenika i korisnika te društveno odgovorno poslovanje. Etički kodeks dostupan je na internetskim stranicama Fine. </P>

<P>Sukladno Etičkom kodeksu imenovan je Povjerenik za etiku koji zaprima pritužbe zaposlenika i drugih zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba na neetično i moguće koruptivno postupanje zaposlenika, provodi postupak ispitivanja utemeljenosti pritužbe, vodi evidenciju o zaprimljenim pritužbama, daje mišljenje o sadržaju Etičkog kodeksa te prati njegovu primjenu. Također, promovira etičko ponašanje prema korisnicima i poslovnim partnerima, savjetuje zaposlenike o etičkim standardima, predlaže upravi načine za njihovo poboljšanje te prati međunarodne standarde u etičkom postupanju. </P>

<P><Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_77.jpg"/>
</Figure>
Edukacije o etičkom ponašanju (2023. godina) </P>

<P>13% zaposlenih sudjelovalo je na edukaciji „Primjena Etičkog kodeksa u praksi“ 45% zaposlenih sudjelovalo je na edukaciji „Usklađenost poslovanja“ 56% zaposlenih sudjelovalo je na edukaciji „Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma“ </P>

<P>Fina želi svojim zaposlenicima osigurati pravo na pošten, odgovoran, transparentan i etičan rad, odnosno radno okruženje u kojem se poštuju osnovna načela poslovnog ponašanja. Rezulat toga je usvojen Antikorupcijski program od 2014. godine koji predstavlja politiku Fine te sadrži sveobuhvatne mjere za sprječavanje korupcije odnosno odredbe koje definiraju sukob interesa i neprikladno primanje i davanje darova te ima za cilj efikasan unutarnji nadzor i sustav odgovornosti. </P>

<P>Sve navedene politike usmjerene prema suzbijanju koruptivnog ponašanja Fina provodi kontinuirano obuhvaćajući sve zaposlenike. Fina nema prijavljenih slučajeva koruptivnog ponašanja stoga nisu izricane niti objavljene poduzete mjere. Obzirom na prethodno navedeno nije moguće identificirati koje funkcije u poduzeću su najrizičnije u pogledu korupcije i podmićivanja. </P>

<P>Kodeks ponašanja zaposlenika Fine obuhvaća sve ključne odrednice u svakodnevnoj komunikaciji i interakciji zaposlenika Fine, kako u internim procesima, tako i u procesima interakcije s eksternim javnostima. </P>

<P>Politikom praćenja usklađenosti poslovanja Fine definirana su osnovna načela te odgovornosti Uprave i radnika Fine za usklađenost poslovanja na svima razinama. Svrha funkcije praćenja usklađenosti kroz sustav unutarnjih kontrola je osigurati prepoznavanje, procjenu i uspješno upravljanje rizicima usklađenosti kao i djelotvoran nadzor nad radnjama poduzetim radi smanjenja i izbjegavanja takvih rizika te tako osigurati usklađenost poslovanja Fine u najvećoj mogućoj mjeri i svesti pojavu rizika usklađenosti na minimum, uzevši pri tome u obzir specifičnu raznovrsnost i složenost poslovnih procesa Fine i njezinog poslovnog portfelja, misiju i viziju, strateške ciljeve te vrijednosti i načela Etičkog kodeksa. Sukladno ovoj politici imenovan je Službenik za usklađenost kojemu upućuju sve prijave građana, pritužbe ostalih korisnika, kazne regulatora, inspekcijskih službi, te svi sudski postupci. </P>

<P>Tijekom provođenja redovnih kontrolnih aktivnosti 2023. godini utvrđena je jedna neusklađenost o čemu je obaviještena Uprava Fine. Za navedenu je izrađen pisani nalaz i plan provedbe preporuka i smjernica za otklanjanje nepravilnosti te su utvrđene odgovorne osobe i rokovi. Provedba preporuka i smjernica se redovno prate u Registru neusklađenosti. </P>

<P>Fina GS </P>

<P>Fina GS unutar interne službe za kontrolu sigurnosti i nadzor sustava imenovala je osobu zaduženu za funkciju praćenja usklađenosti poslovanja čije su dužnosti: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>usklađivanje funkcioniranja i poslovanja Fine GS s pravnom regulativom i internim aktima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>procjena rizika u funkcioniranju i poslovanju Fine GS; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>briga o provođenju dobre poslovne prakse i </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Temeljne vrijednosti radnika Fine GS uspostavljene su Etičkim kodeksom, a odnose se na: poslovni moral, lojalnost, profesionalnost, uspješnost, inovativnost te želju za učenjem. </P>

<P>SKDD </P>

<P>SKDD je utvrdilo sljedeće mjere odnosno aktivnosti svoje korporativne kulture: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Poštena praksa zapošljavanja i ravnoteža između poslovnog i privatnog života; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Raznolikost, jednake mogućnosti i integracija; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zdravlje i sigurnost na radu; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sloboda udruživanja i slobodno izražavanje o radnim pitanjima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Razvoj ljudskih resursa; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Suočavanje s povratnim informacijama, pogreškama i sukobima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ponašanje vodstva. </LBody>
</LI>
</L>

<P>SKDD ima usvojen Etički kodeks u kojem su implementirana načela jednakosti u odnosu na dob, spol, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest i ostala načela politike ljudskih prava u internim aktima koja su dužni poštovati i upravljačko tijelo i radnici. Eventualna kršenja Etičkog kodeksa moguće je prijaviti na mail adresu 
<Link>etika@skdd.hr</Link>
. </P>

<P>Povjerenik za etiku ima zadatke: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pratiti primjenu Etičkog kodeksa; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Promovirati etičko ponašanje u odnosima radnika te radnika i poslovnih subjekata; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zaprimati prijave radnika i drugih osoba u vezi s povredom Etičkog kodeksa; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Provoditi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Voditi evidenciju o zaprimljenim pritužbama; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Podnijeti Upravi SKDD-a Izvještaj o podnesenim prijavama povrede Etičkog kodeksa. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Povjerenik je obvezan najkasnije u roku 30 dana od primitka prijave o povredi Etičkog kodeksa ispitati navode iz prijave te sastaviti zapisnik o provedenim radnjama i utvrđenom činjeničnom stanju kojeg daje Upravi SKDD-a na daljnje odlučivanje. </P>

<P>U 2023. godini nije bilo slučajeva povrede Etičkog kodeksa. </P>

<P id="LinkTarget_1449">3.4.1.2. Upravljanje odnosima s dobavljačima </P>

<P>Financijska agencija </P>

<P>Fina je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te je odabir ponuditelja moguć samo nakon provedenog postupka nabave koji uključuje evaluaciju ponuditelja temeljem uvjeta koji su propisani u konkretnom postupku nabave. </P>

<P>Dokumentacija o nabavi za pojedini predmet zahtijeva dokaze o ispunjenju uvjeta koji su u vezi s konkretnim predmetom nabave. Osim dokaza o ispunjenju kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) omogućuje javnom naručitelju da zahtijeva prilaganje potvrda neovisnih tijela kojima se potvrđuje sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem. Također, u većini postupaka nabave zahtijevaju se određena jamstva te se propisuju odredbe o ugovornoj kazni. U postupcima nabave čija procijenjena vrijednost je jednaka ili veća od 26.540 eura zahtijeva se jamstvo za ozbiljnost ponude. U postupcima nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 9.290 eura zahtijeva se jamstvo za uredno ispunjenje ugovora i jamstvo za ozbiljnost ponude. U pojedinim postupcima nabave radova zahtijeva se i jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku. Dokumentacije o nabavi sadrže „klauzulu integritet“ ili „izjavu o integritetu“ (ovo potonje u postupcima nabave roba i usluga čija je procijenjena vrijednost 0,8 milijuna eura, odnosno u postupcima nabave radova čija je procijenjena vrijednost 1,6 milijuna eura). Prihvaćanjem „klauzule integritet“ odnosno potpisivanjem „izjave o integritetu“ ponuditelji jamče korektnost u postupku kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nabave (radnja koja je korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može utjecati na djelovanje nekog zaposlenika), izražavaju suglasnost s provedbom revizije cijelog postupka od strane neovisnih stručnjaka te prihvaćaju odgovornost i određene sankcije uključujući i bezuvjetni otkaz ugovora ukoliko se krše pravila. Neprihvaćanje navedenog čini razlog za odbijanje ponude. </P>

<P>U pojedinim postupcima nabave, propisuje se mogućnost audita dobavljača sve sukladno Proceduri upravljanja auditom dobavljača. Fina od 2016. godine ima Proceduru upravljanja auditom dobavljača. Procedura je zadnji put revidirana u svibnju 2023. pod nazivom Procedura upravljanja auditom dobavljača u kontekstu sustava upravljanja kvalitetom. Cilj Procedure je provjera certificiranih sustava auditirane tvrtke (u slučaju kad tvrtka ima neki certificirani sustav upravljanja) ili samo određenih dijelova koji su ključni za međusobno poslovanje. Također, audit dobavljača provodi se s ciljem osiguranja da nabavljena roba, usluge i radovi odgovaraju ugovorenim uvjetima ili iznimno, s ciljem utvrđivanja razloga za neurednu isporuku, odnosno utvrđivanja realnih mogućnosti dobavljača da se uspostavi redovan lanac nabave. </P>

<P>Člankom 313. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) propisana je obveza javnog naručitelja da kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenim u dokumentaciji o nabavi i odabranoj ponudi. Fina obavlja propisanu kontrolu sukladno navedenoj zakonskoj odredbi i Proceduri za ocjenu izvršitelja ugovora o nabavi i narudžbenica te se negativno ocijenjene izvršitelje na propisani način sankcionira. </P>

<P>Fina od 2017. godine ima opći akt za ocjenjivanje izvršitelja te ga je nekoliko puta revidirala. Zadnjom revizijom iz srpnja 2023. pored obveze ocjenjivanja izvršitelja ugovora o nabavi propisana je i obveza ocjenjivanja izvršitelja narudžbenica kojima je prethodio postupak jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 9.290 eura. Ugovori o nabavi/narudžbenice u izvještajnoj godini su velikom većinom izvršeni uredno. U svega tri slučaja ugovor je raskinut. </P>

<P>VRIJEDNOST </P>

<P>VRSTA POSTUPAKA NABAVE BROJ </P>

<P>u mil eura </P>

<P>Otvoreni postupak 160 31,1 Pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na </P>

<P>5 1,0 </P>

<P>nadmetanje Postupak jednostavne nabave 381 4,6 </P>

<P>UKUPNO 546 36,7 </P>

<P>Slika 56. Struktura postupaka nabave </P>

<P>U godini izvještavanja evidentirano je 258 dobavljača sa sjedištem u RH. Od ukupno realizirane vrijednosti plana nabave u 2023. godini 97% se odnosi na dobavljače sa sjedištem u RH. </P>

<P>Fina je tijekom izvještajne godine postupala sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te je na svojim internetskim stranicama i u dokumentacijama o nabavi navodila popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa, odnosno s kojima ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi. Tijekom 2023. godine na spomenutom popisu bila su tri gospodarska subjekta. Proces sprječavanja i ublažavanja sukoba interesa najvišeg tijela upravljanja osiguran je potpisivanjem izjave o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa. </P>

<P>Do kraja izvještajne 2023. godine ugovorena je mogućnost audita tijekom izvršenja sljedećih ugovora: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi usluge održavanja i podrške radu platnih sustava za obračun kreditnih transfera i izravnih terećenja; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi usluge podrške i održavanja sustava za sigurnosni nadzor i audit središnjih komponenti informacijskih sustava; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi prava korištenja rješenja za nadzor i analitiku kibernetičkih prijetnji i ugroza; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi prava korištenja rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi usluge podrške i održavanja sustava APT; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi usluge podrške i održavanja sustava za analitiku i forenziku mrežnog prometa; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi usluge održavanja i podrške za sustav za prevenciju gubitaka i curenja podataka; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi usluge operativnog postupanja, održavanja i nadogradnje sigurnosno operativnog centra; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ugovor o nabavi prava korištenja sustava za nadzor cloud servisa. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Spomenutim odredbama Izvršitelj je bio dužan osigurati Naručitelju neograničen pristup svim njegovim relevantnim poslovnim prostorima (npr. glavnim uredima i operativnim/podatkovnim centrima), uključujući pristup cijelom nizu relevantnih uređaja, sustava, mreža, informacija i podataka koji se upotrebljavaju za pružanje usluga koje su predmet nabave u svrhu obavljanja audita dobavljača. Predmet audita je provjera efikasnosti propisanih mjera i standarda informacijske sigurnosti i to posebno sigurnost podataka i sigurnost informacijskog sustava, kao i način kontrole kvalitete predviđenih isporuka. </P>

<P>Krajem 2023. proveden je audit temeljem Ugovora o nabavi usluge SWIFT Servis Biro-a i podrške radu SWIFT servisa sklopljenog 2021. godine. </P>

<P>Nadalje, prilikom nabave roba, usluga i radova traženi su ISO certifikati, kao što su ISO 14001:2015 (primjerice u postupku nabave materijala za mikrofilm, u postupku nabave uređenja poslovnog prostora Fine u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 70 i 72, u postupku nabave opreme za elektroničko pretvaranje fizičke i elektroničke građe), ISO 9001:2015 (primjerice u postupku nabave prava korištenja rješenja za nadzor i analitiku kibernetičkih prijetnji i ugroza, u postupku nabave uređenja poslovnog prostora Fine u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 70 i 72, u postupku nabave prava korištenja sustava za nadzor cloud servisa, u postupku nabave prava korištenja rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme), ISO 27001:2013 (primjerice u postupku nabave prava korištenje rješenja za nadzor i analitiku kibernetičkih prijetnji i ugroza, u postupku nabave prava korištenja sustava za nadzor cloud servisa, u postupku nabave prava korištenja rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme, u postupku nabave usluge neovisnih provjera sigurnosti informacijskih sustava), te dokaz usklađenosti robe s određenim normama osiguranja kvalitete (primjerice u postupku nabave uredskog namještaja). </P>

<P>Upitnici za procjenu dobavljača u pogledu utjecaja na okoliš nisu korišteni, ali su vezano uz zaštitu okoliša korišteni neki drugi Zakonom o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) dopušteni mehanizmi, pa je tako tijekom izvještajne godine u postupcima nabave gdje je opseg radova obuhvaćao rad s tvarima koje ugrožavaju okoliš, dokumentacijom o nabavi zahtijevano da ponuditelji moraju biti ISO 14001 certificirani (u postupcima koji su prethodno primjerice navedeni), a što podrazumijeva da svojim poslovnim procesima upravljaju u skladu s načelima zaštite okoliša, odnosno načelima opreznosti, preventivnog djelovanja i uklanjanja onečišćenja na samom izvoru te na načelu „onečišćivač plaća” čiji je cilj spriječiti ili otkloniti štetu u okolišu koja je nanesena zaštićenim vrstama, prirodnim staništima, vodi i tlu. </P>

<P>Također, u postupku nabave električne energije kao kriterij odabira ponude, uz cijenu, bio je propisan i ekološki kriterij kao dodatni kriterij za odabir ponuda na način da je ponuda dobila dodatne bodove ako će izvršitelj isporučivati električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. </P>

<P>Situacija raskida odnosa/ ugovora s dobavljačima uslijed prepoznatih negativnih utjecaja na okoliš se nije se dogodila u izvještajnoj godini. </P>

<P>Fina GS </P>

<P>Uz internu proceduru o obavljanju postupka nabave Fina GS prilikom odabira dobavljača vodi posebnu brigu o kvaliteti dobavljača ocjenjujući ih prema sljedećim kriterijima: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kvaliteta usluge i proizvoda; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Cijena; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kompetencija; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Proizvodni kapacitet; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Konzistentnost; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Financijska stabilnost; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Čistoća poslovanja i </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kultura. </LBody>
</LI>
</L>

<P>SKDD </P>

<P>Društvo je utvrdilo Pravila ponašanja za dobavljače koja definiraju načela i standarde koji se zahtijevaju od dobavljača proizvoda i usluga s obzirom na njihovu odgovornost prema ljudima i okolišu. Društvo očekuje da će njegovi dobavljači aktivno nastojati poštivati sadržaj Pravila ponašanja. Od dobavljača se također očekuje da potaknu svoje dobavljače da se pridržavaju pravila ponašanja i da poštuju načelo nediskriminacije pri odabiru dobavljača i u njihovom poslovanju s dobavljačima u cijelom opskrbnom lancu. </P>

<P id="LinkTarget_1451">3.4.1.3. Sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja </P>

<P id="LinkTarget_1450">Financijska agencija </P>

<P>Fina ima utvrđene postupke koji su uspostavljeni za sprječavanja, otkrivanje i rješavanje optužbi ili slučajeva korupcije i podmićivanja. Točnije, Fina ima usvojen Pravilnik o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnosti kojim se propisuje postupak prijavljivanja nepravilnosti te prava i dužnosti svakog i svih zaposlenika Fine koji u svojem radu uoče ili postanu svjesni bilo stvarne ili potencijalne nezakonite radnje ili potencijalnog kršenja prihvaćenih pravila poslovnog ponašanja u Fini od strane drugog zaposlenika (ili više njih) kao i postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti te sva prava i obveze koja za organizaciju i prijavitelja nepravilnosti proizlaze iz toga. Nepravilnostima se smatraju svi postupci protivni zakonima, propisima i internim aktima te prijevare i činjenje ili nepoduzimanje radnji potrebnih za pravilno, etično i transparentno poslovanje. </P>

<P>Ovaj pravilnik definira mjere zaštite i prava zviždača i to zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, primarne besplatne pravne pomoći, emocionalna podrška te sekundarna besplatna pravna pomoć. Sukladno ovom pravilniku Uprava je imenovala osobu za prijavu nepravilnosti čija je adresa elektroničke pošte objavljena na mrežnoj stranici Fine. </P>

<P>Pravilnikom o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnosti propisano je ispitivanje nepravilnosti u pravilu rješava u roku od 30 dana od potvrde primitka prijave do maksimalno 90 dana ili ako potvrda nije poslana prijavitelju, u roku od 7 dana od dana podnošenja prijave. O podnesenoj prijavi nepravilnosti povjerljiva osoba obavještava Pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od proteka roka za ispitivanje nepravilnosti. </P>

<P>SKDD </P>

<P>Antikorupcijske mjere u SKDD-u ugrađene su u interne akte Etički kodeks i Pravilnik o mjerama sprječavanja sukoba interesa. SKDD je u okviru licenciranja u skladu sa CSDR regulativom donijelo i odluku o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima RH ima dionice ili udjele (NN 132/17) s odstupanjem od primjene navedenog Kodeksa u dijelu točke VII. „Revizija i mehanizmi unutarnje revizije“ te VIII. „Preporuke u vezi obavještavanja i izvještavanja“ i to u dijelu koji se odnosi na primjenu odredbi Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN broj 78/15, 102/19) i Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN 111/18), budući da SKDD nije obveznik primjene navedenih zakona. </P>

<P>SKDD u svojem radu primjenjuje pristup nulte tolerancije na korupciju, a u godini izvještavanja nije bilo niti jedne pritužbe vezano za prijavu kršenja odredbi Etičkog kodeksa, posebice u odnosu na </P>

<P>korupciju.  Svi članovi upravljačkog tijela i radnici SKDD-a dužni su pridržavati se načela i vrijednosti propisanih Etičkim kodeksom i Kodeksom korporativnog upravljanja. </P>

<P>SKDD provodi interne edukacije zaposlenika o antikorupciji te kroz rad i preporuke na razini nastoji podići svijest o navedenom problemu. Uprava SKDD-a ima nultu toleranciju na sve oblike mita i bilo kakvo nepravedno stjecanje prednosti. </P>

<P id="LinkTarget_1452">3.4.1.4. Slučajevi korupcije i podmićivanja </P>

<P>Grupa nema prijavljenih niti evidentiranih slučajeva korupcije i podmićivanja stoga nisu izricane niti poduzimane mjere. </P>

<P id="LinkTarget_1453">3.4.1.5. Politički utjecaj i lobiranje </P>

<P>Službeno stajalište članice Grupe Fine o financiranju političkih stranaka definirano je Pravilnikom o kriterijima i postupcima dodjele donacija i sponzorstava u Fini i Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19 i 98/19). Sukladno navedenom pravilniku i zakonu Fina ne može pomagati političke stranke financijskim iznosima ili davanjima u naravi. </P>

<P id="LinkTarget_1454">3.4.1.6. Prakse plaćanja </P>

<P>Kreditni uvjeti odnosno dani plaćanja dobavljačima omogućuju plaćanje unaprijed zbog specifičnosti predmetnih roba i usluga (npr. pretplate, seminari, tečajevi, konferencije, zakup prostora i sl.), plaćanje u roku od 15 dana u slučajevima bagatelne nabave male vrijednosti te plaćanje u roku od 30 dana u svim drugim slučajevima. </P>

<P>U određenim slučajevima moguće je plaćanje računa dobavljača u skraćenom roku, a na vlastiti zahtjev, te se isto provodi prije pokretanja postupka nabave, a sve kako bi skraćeni rok plaćanja bio naveden u konkretnoj dokumentaciji nabave. U slučajevima kada prijevremeno plaćanje traži sam dobavljač od njega se traži sconto sukladno internoj Uputi za prijevremeno plaćanje. </P>

<P>Praćenje i kontrola plaćanja obveza dobavljačima postiže se kroz aktivnosti kontrole računa dobavljača, dogovaranje kompenzacija s dobavljačima i plaćanjem ulaznih računa u roku dospijeća računa. </P>

<P>Grupa u 2023. godini nema sudskih postupaka vezanih za zakašnjela plaćanja. </P>

<P id="LinkTarget_1455">PRILOG 1. Popis slika </P>

<P>Slika 1. Fina i povezana društva...........................................................................................................................................6 Slika 2. Naturalni pokazatelji pojedinih digitalnih usluga ................................................................................................16 Slika 3. Naturalni pokazatelji javnih servisa......................................................................................................................23 Slika 4. Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu.........................................................30 Slika . Financijski rezultati poslovanja ............................................................................................................................37 Slika 6. Prihodi temeljem javnih ovlasti ili komercijalnih ugovora za 2023. godinu ........................................................38 Slika 7. Rashodi po vrstama...............................................................................................................................................39 Slika 8. Iznos investicija (u milijunima eura) .....................................................................................................................41 Slika 9. Sastav Nadzornog odbora Fine.............................................................................................................................46 Slika . Sastav Uprave Fine ..............................................................................................................................................46 Slika 11. Sastav Revizijskog odbora Fine...........................................................................................................................47 Slika 12. Sastav Nadzornog odbora Fine GS......................................................................................................................47 Slika 13. Sastav Nadzornog odbora Fine GS usluga..........................................................................................................47 Slika 14. Sastav Revizorskog odbora Fine GS....................................................................................................................48 Slika . Sastav Revizorskog odbora društva Fina GS usluge...........................................................................................48 
<Link>Slika 16. Sastav Nadzornog odbora društva SKDD ...........................................................................................................48 </Link>
Slika 17. Sastav Uprave društva SKDD...............................................................................................................................49 Slika 18. Sastav Revizijskog odbora društva SKDD ..........................................................................................................50 Slika 19. Sastav Odbora za rizike društva SKDD................................................................................................................50 Slika . Sastav Odbora za primitke društva SKDD...........................................................................................................50 Slika 21. Sastav Odbora korisnika društva SKDD..............................................................................................................51 Slika 22. Sastav Nadzornog odbora društva SKDD-CCP ...................................................................................................51 Slika 23. Sastav Uprave društva SKDD-CCP.......................................................................................................................52 Slika 24. Sastav Odbora za rizike društva SKDD-CCP........................................................................................................52 Slika . Sastav Revizorskog odbora društva SKDD-CCP..................................................................................................53 Slika 26. Sastav Odbora za nagrađivanje društva SKDD-CCP ...........................................................................................53 Slika 27. Najznačajniji rizici u Fini u 2023. godini ..............................................................................................................59 Slika 28. Elementi strateške vertikale stupova održivosti ................................................................................................63 Slika 29. Poslovni model Fine ............................................................................................................................................67 Slika . Popis dionika s opisom ključnih potreba i potencijala iz ESG perspektive........................................................70 Slika 31. Koraci u analizi dvostruke značajnosti ...............................................................................................................71 Slika 32. Matrica značajnosti..............................................................................................................................................73 Slika 33. Popis značajnih tema sa IRO analizom ...............................................................................................................74 Slika 34. Klasifikacija prihoda sukladno EU taksonomiji (u milijunima eura) ..................................................................78 Slika . Klasifikacija operativnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) ...................................................79 Slika 36. Klasifikacija kapitalnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura)......................................................80 Slika 37. Scenariji smanjenja emisija CO2.........................................................................................................................86 Slika 38. Mjere za smanjenje emisija CO2..........................................................................................................................86 Slika 39. Potrošena energija po vrstama...........................................................................................................................87 Slika . Energetski intenzitet potrošene energije............................................................................................................87 Slika 41. Emisije iz Opsega 1 ..............................................................................................................................................88 Slika 42. Emisije iz Opsega 2 ..............................................................................................................................................88 Slika 43. Emisije Opsega 1 i Opsega 2 ................................................................................................................................89 Slika 44. Intenzitet stakleničkih plinova............................................................................................................................89 Slika . Onečišćenja u zrak za 2023. godinu temeljem tržišnog principa .......................................................................90 Slika 46. Otpad po vrstama................................................................................................................................................92 Slika 47. Struktura zaposlenika .........................................................................................................................................99 Slika 48. Fluktuacija zaposlenika.......................................................................................................................................99 Slika 49. Dobna struktura zaposlenika ............................................................................................................................100 Slika . Spolna raznolikost zaposlenika na rukovodećim pozicijama ..........................................................................101 Slika 51. Broj ozljeda i izgubljeno radno vrijeme ............................................................................................................105 Slika 52. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust ......................................................................................................107 Slika 53. Razlika u plaćama prema spolu u Fini ..............................................................................................................108 Slika 54. Vrste pritužbi zaprimljenih od strane korisnika................................................................................................116 Slika . Vrste upita u kategoriji poslova prisilne naplate ..............................................................................................116 Slika 56. Struktura postupaka nabave ............................................................................................................................123 </P>

<P id="LinkTarget_1456">PRILOG 2. Popis kratica </P>

<P>API – Sučelje za programiranje aplikacija B2B – poslovanje s poslovnim sektorom (eng. Business to business) B2G – poslovanje s državom (eng. Business to Government) B2F – poslovanje s financijskim sektorom (eng. Business to Financial Sector) B2C – poslovanje s građanima (eng. Business to Consumer) BSS – Sustav za podršku poslovanju (eng. Business Support System) CO – Ugljični monoksid CO2 – Ugljični dioksid COP – Centralni obračun plaća COPiHRM -Centralizirani obračun plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru DNSH -načelo Ne nanosi bitno štetu okolišnim ciljevima (eng. Do No Significant Harm) DNT – dnevno-noćni trezor EACHA -Europsko udruženje automatiziranih klirinških kuća EBIT -Operativna dobit (Earnings before interest and tax) EBITDA -Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (eng. Earnings before interest, tax, depreciation and amortization) EFRAG -Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje EDI – Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange) eIDAS -Uredba o elektroničkoj identifikaciji za uspostavljanje jedinstvenog EU digitalnog tržišta (eng. Electronic Identification, Authentication and Trust Services) EFTPOS -Elektronički prijenos sredstava na prodajnom mjestu (Electronic funds transfer at point of sale) ESB -Europska središnja banka ESF -Europski socijalni fond ESG -Okolišna, društvena i upravljačka odgovornost (eng. Environmental, social and corporate governance) ESRS – Europski standardi izvještavanja o održivosti (eng. European Sustainability Reporting Standards) ETSI – Europski institut za komunikacijske standarde (eng. European Telecommunications Standards Institute) EU -Europska unija EuroNKS – platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u eurima Fina GS – Fina gotovinski servisi d.o.o. FIAS -Anketni informacijski sustav Financijskog inspektorata GHG emisije – emisije stakleničkih plinova GPS 
<Link>-
<Link>satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji (eng. </Link>
</Link>
Global Positioning System) GVE -Granična vrijednost emisije HANFA – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga HNB -Hrvatska narodna banka HTV – Hrvatska radio televizija HUP -Hrvatska udruga poslodavaca HZMO -Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje IKT -Informacijsko komunikacijska tehnologija info.BIZ -Servis za pregled informacija o poslovnim subjektima ISIN oznaka -Međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira IRO analiza – Analiza učinaka, rizika i prilika ISGE -Informacijski sustav za gospodarenje energijom ISMS -Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (Information security managament system) IT – Informacijska tehnologija JOPPD -Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja JRR -Jedinstveni registar računa KYC -Platforma za obavljanje procesa iz domene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (eng. Know-Your-Customer) LED – Svjetleća dioda (engl. light-emitting diode) MSFI -Međunarodni standard financijskog izvještavanja MF – Ministarstvo financija NACE -Nomenklatura ekonomskih aktivnosti je europska klasifikacija ekonomskih djelatnosti kojom se utvrđuje djelatnost koju treba koristiti za osiguranje usporedivosti prikupljenih statističkih podataka NIAS -Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav NKS -Nacionalni klirinški sustav NKSInst -platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u kunama NN – Narodne novine NOx -Oksidi dušika NPOO -Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. </P>

<P>O2-Kisik </P>

<P>ONTO – Očevidnik o nastanku otpada </P>

<P>OSPD -Online servis za predaju dokumentacije </P>

<P>OHS rizici – Rizici zdravlja i sigurnosti (eng. Occupational health and safety) </P>

<P>PDV – porez na dodanu vrijednost </P>

<P>PEPPOL -Standardizirana mreža koja povezuje poslovanje i organizacije za elektroničko naručivanje, dostavu i fakturiranje (eng. Pan-</P>

<P>European Public Procurement Online) </P>

<P>PKI -Infrastruktura javnog ključa (eng. Public Key Infrastructure) </P>

<P>PSD2 Direktiva -revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije </P>

<P>RC – Regionalni centar </P>

<P>RDC -Registar digitalnih certifikata </P>

<P>REACH -Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (engl. Registration, Evaluation, Authorisation and </P>

<P>restriction of CHemicals) predstavlja pravni okvir Europske unije za kemikalije </P>

<P>REGOS -Središnji registar osiguranika </P>

<P>RGFI -Registar godišnjih financijskih izvještaja </P>

<P>RH -Republika Hrvatska </P>

<P>ROA – Povrat na imovinu (Return on Assets) </P>

<P>ROCHS -Europska direktiva za ograničavanje upotrebe određenih opasnih supstanci (engl. Restriction of the use of certain Hazardous </P>

<P>Substances) </P>

<P>ROE – Povrat na kapital (Return on equity) </P>

<P>ROO -Registar onečišćavanja okoliša </P>

<P>RSV -Registar stvarnih vlasnika </P>

<P>SDG -Globalni ciljevi održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals) </P>

<P>SDK -Služba društvenog knjigovodstva </P>

<P>SDURDD -Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva </P>

<P>SEPA -Jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) </P>

<P>SeP – Sustav e-Pristojbe </P>

<P>SGE -Sustavno gospodarenje energijom </P>

<P>START -Sustav za elektroničko pokretanje poslovanja za društva i obrte </P>

<P>TARGET -Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija </P>

<P>UPS – Sustav neprekidnog napajanja </P>

<P>VaR -statističku tehnika koja se koristi za mjerenje i kvantificiranje nivoa financijskog rizika unutar određenog vremenskog perioda i </P>

<P>uz danu vjerojatnost </P>

<P>ZAP – Zavod za platni promet </P>

<P>ZIS OSS -Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra </P>

<P id="LinkTarget_1457">PRILOG 3. Popis tema koje nisu materijalno značajne </P>

<Table>
<TR>
<TD>Tematski ESRS </TD>

<TD>Tema/Podtema/Podpodtema </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2 </TD>

<TD>Onečišćenje tla Onečišćenje živih organizama i prehrambenih resursa Zabrinjavajuće tvari Posebno zabrinjavajuće tvari Mikroplastika </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E3 </TD>

<TD>Voda i morski resursi </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4 </TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E5 </TD>

<TD>Priljevi sredstava uklj. iskorištavanje resursa Odljevi resursa povezani s proizvodima i uslugama </TD>
</TR>

<TR>
<TD>S2 </TD>

<TD>Radnici u lancu vrijednosti </TD>
</TR>

<TR>
<TD>S3 </TD>

<TD>Pogođene zajednice </TD>
</TR>

<TR>
<TD>S4 </TD>

<TD>Osobna sigurnost potrošača i/ili krajnjih korisnika </TD>
</TR>
</Table>

<P id="LinkTarget_1458">PRILOG 4. Popis standarda izvjaštavanja ESRS koji su izostavljeni i razlozi izostavljanja </P>

<Table>
<TR>
<TD>Standard </TD>

<TD>Razlog izostavljanja </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E1-7 -Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima </TD>

<TD>Ovaj standard nije primjenjiv na Finu obzirom na njeno poslovanje te se kao takav izostavlja. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E1-8 -Interno utvrđivanje cijene ugljika </TD>

<TD>Ovaj standard nije primjenjiv na Finu obzirom na njeno poslovanje te se kao takav izostavlja. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E1-9 -Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom </TD>

<TD>Sukladno Dodatku C Priloga 1 Direktive 2013/34/EU očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom za 2023. godinu nisu navedene obzirom da je omogućeno njihovo izostavljanje. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-1 – Politika povezane s onečišćenjem zraka </TD>

<TD>Ovaj tematski standard je temeljem procjene značajnosti izostavljen, obzirom na strukturu i opis Finini usluga. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari </TD>

<TD>Obzirom da u poslovanju Fina ne koristi mikroplastiku niti zabrinjavajuće ili posebno zabrinjavajuće tvari koje su definirane Uredbom (EZ) 1907/2006 niti onečišćuje tlo, žive organizme ili prehrambene resurse, izostavlja se ovaj standard. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika </TD>

<TD>Sukladno Dodatku C Priloga 1 Direktive 2013/34/E U očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem za 2023. godinu nisu navedene obzirom da je omogućeno njihovo izostavljanje. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E3 -Vodni i morski resursi </TD>

<TD>Ovaj tematski standard je temeljem procjene značajnosti izostavljen, obzirom na strukturu i opis Finini usluga. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4 -Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD>Ovaj tematski standard je temeljem procjene značajnosti izostavljen, obzirom na strukturu i opis Finini usluga. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </TD>

<TD>Sukladno Dodatku C Priloga 1 Direktive 2013/34/EU očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom za 2023. godinu nisu navedene obzirom da je omogućeno njihovo izostavljanje. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>S2 -Radnici u lancu vrijednosti </TD>

<TD>Obzirom na kompleksnost teme i široki skup podataka ovaj tematski standard je izostavljen sukladno točki 10.2. Prijelazna odredba o poglavlju 5. Lanac vrijednosti , koja dozvoljava njegovo izostavljanje. U tijeku je izrada metodologije kojom će Fina pribaviti informacije propisane u podtemama standarda, kao što su radni uvjeti radnika u lancu vrijednosti, ravnopravnost, osposobljavanje i sl. </TD>
</TR>
</Table>

<P id="LinkTarget_1459">PRILOG 5. Godišnji konsolidirani financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_78.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_79.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_80.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_81.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_82.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_83.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_84.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_85.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_86.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_87.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_88.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_89.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_90.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_91.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_92.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_93.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_94.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_95.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_96.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_97.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_98.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_99.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_100.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_101.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_102.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_103.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_104.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_105.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_106.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_107.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_108.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_109.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_110.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_111.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_112.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_113.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_114.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_115.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_116.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_117.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_118.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_119.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_120.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_121.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_122.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_123.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_124.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_125.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_126.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_127.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_128.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_129.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_130.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_131.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_132.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_133.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_134.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_135.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_136.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_137.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_138.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_139.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_140.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_141.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_142.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_143.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_144.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_145.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_146.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_147.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_148.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_149.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_150.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_151.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_152.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_153.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_154.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_155.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_156.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_157.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Fina_GIOP_2023_konsolidirano_img_158.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>
</Sect>
</Sect>
</Part>
</TaggedPDF-doc>
