<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<!-- Created from PDF via Acrobat SaveAsXML -->
<!-- Mapping Table version: 28-February-2003 -->
<TaggedPDF-doc>
<?xpacket begin='﻿' id='W5M0MpCehiHzreSzNTczkc9d'?>
<?xpacket begin="﻿" id="W5M0MpCehiHzreSzNTczkc9d"?>
<x:xmpmeta xmlns:x="adobe:ns:meta/" x:xmptk="Adobe XMP Core 9.1-c001 79.675d0f7, 2023/06/11-19:21:16        ">
   <rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#">
      <rdf:Description rdf:about=""
            xmlns:pdf="http://ns.adobe.com/pdf/1.3/"
            xmlns:xmp="http://ns.adobe.com/xap/1.0/"
            xmlns:xmpMM="http://ns.adobe.com/xap/1.0/mm/"
            xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
         <pdf:Producer>GPL Ghostscript 10.02.1</pdf:Producer>
         <xmp:ModifyDate>2025-10-06T09:19:30+02:00</xmp:ModifyDate>
         <xmp:CreateDate>2025-10-06T09:19:30+02:00</xmp:CreateDate>
         <xmp:CreatorTool>PDF24 Creator</xmp:CreatorTool>
         <xmpMM:DocumentID>uuid:4cabcb27-a4e0-11f0-0000-870047795ae1</xmpMM:DocumentID>
         <dc:format>xml</dc:format>
         <dc:title>
            <rdf:Alt>
               <rdf:li xml:lang="x-default">Untitled</rdf:li>
            </rdf:Alt>
         </dc:title>
      </rdf:Description>
   </rdf:RDF>
</x:xmpmeta>
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                                                                                                    
                           
<?xpacket end="w"?>
<?xpacket end='r'?>
<bookmark-tree>
<bookmark title="1. Organizacijski profil">
<destination structID="LinkTarget_2219"/>
<bookmark title="1.1. O Fini">
<destination structID="LinkTarget_2220"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.2. Segment usluga za financijsku industriju">
<destination structID="LinkTarget_2221"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.3. Segment digitalnih rješenja">
<destination structID="LinkTarget_2222"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.4. Segment javnih servisa">
<destination structID="LinkTarget_2223"/>
</bookmark>
<bookmark title="1.5. Segment servisa za državu">
<destination structID="LinkTarget_2224"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="2. Financijski rezultati">
<destination structID="LinkTarget_2225"/>
<bookmark title="2.1. Prihodi">
<destination structID="LinkTarget_2226"/>
</bookmark>
<bookmark title="2.2. Rashodi">
<destination structID="LinkTarget_2227"/>
</bookmark>
<bookmark title="2.3. Investicijska ulaganja">
<destination structID="LinkTarget_2228"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="3. Izvještaj o održivosti">
<destination structID="LinkTarget_2229"/>
<bookmark title="ESRS 2 - Opće objave">
<destination structID="LinkTarget_2230"/>
<bookmark title="BP-1 -  Izjava o održivosti">
<destination structID="LinkTarget_2231"/>
</bookmark>
<bookmark title="GOV-1 - Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela">
<destination structID="LinkTarget_2232"/>
</bookmark>
<bookmark title="GOV-2 - Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela">
<destination structID="LinkTarget_2233"/>
</bookmark>
<bookmark title="GOV-3 – Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja">
<destination structID="LinkTarget_2234"/>
</bookmark>
<bookmark title="GOV-4 – Izvještaj o dužnoj pažnji">
<destination structID="LinkTarget_2235"/>
</bookmark>
<bookmark title="GOV-5 - Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti">
<destination structID="LinkTarget_2236"/>
</bookmark>
<bookmark title="SMB-1 - Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti">
<destination structID="LinkTarget_2237"/>
</bookmark>
<bookmark title="SBM-2 - Interesi i stajališta dionika">
<destination structID="LinkTarget_2238"/>
</bookmark>
<bookmark title="SBM-3 - Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom">
<destination structID="LinkTarget_2239"/>
<bookmark title="Značajna tema 1: Kontrola emisija stakleničkih plinova">
<destination structID="LinkTarget_2240"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 2: Odgovorno korištenje energije">
<destination structID="LinkTarget_2241"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 3: Kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom">
<destination structID="LinkTarget_2242"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 4: Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika">
<destination structID="LinkTarget_2243"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 5: Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika">
<destination structID="LinkTarget_2244"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 7: Zadovoljstvo klijenata i izvrsno korisničko iskustvo">
<destination structID="LinkTarget_2245"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 8: Zaštita od kiberprijetniji i sigurnost podataka">
<destination structID="LinkTarget_2246"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 9: Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva">
<destination structID="LinkTarget_2247"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 10: Poslovno ponašanje – korporativna kultura">
<destination structID="LinkTarget_2248"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 11: Održivost kao kriterij u donošenju upravljačkih odluka">
<destination structID="LinkTarget_2249"/>
</bookmark>
<bookmark title="Značajna tema 12: Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi">
<destination structID="LinkTarget_2250"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="IRO-1 - Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika">
<destination structID="LinkTarget_2251"/>
</bookmark>
<bookmark title="IRO-2 - Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća">
<destination structID="LinkTarget_2252"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="E - Informacije o okolišu">
<destination structID="LinkTarget_2253"/>
<bookmark title="Izvještaj o EU Taksonomiji">
<destination structID="LinkTarget_2254"/>
</bookmark>
<bookmark title="E1 - Klimatske promjene">
<destination structID="LinkTarget_2255"/>
<bookmark title="E1-1 - Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena">
<destination structID="LinkTarget_2256"/>
</bookmark>
<bookmark title="E1-2 - Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama">
<destination structID="LinkTarget_2257"/>
</bookmark>
<bookmark title="E1-3 - Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskih promjena">
<destination structID="LinkTarget_2258"/>
</bookmark>
<bookmark title="E1-4 - Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama">
<destination structID="LinkTarget_2259"/>
</bookmark>
<bookmark title="E1-5 - Potrošnja energije i kombinacija izvora energije">
<destination structID="LinkTarget_2260"/>
</bookmark>
<bookmark title="E1-6 - Bruto emisije stakleničkih plinova">
<destination structID="LinkTarget_2261"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="E5 - Korištenje resursa i kružno gospodarstvo">
<destination structID="LinkTarget_2262"/>
<bookmark title="E5-1 - Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom">
<destination structID="LinkTarget_2263"/>
</bookmark>
<bookmark title="E5-2 - Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom">
<destination structID="LinkTarget_2264"/>
</bookmark>
<bookmark title="E5-3 - Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom">
<destination structID="LinkTarget_2265"/>
</bookmark>
<bookmark title="E5-5 - Odljev resursa">
<destination structID="LinkTarget_2266"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="S - Informacije o socijalnim pitanjima">
<destination structID="LinkTarget_2267"/>
<bookmark title="S1 - Vlastita radna snaga">
<destination structID="LinkTarget_2268"/>
<bookmark title="S1–1 - Politike povezane s vlastitom radnom snagom">
<destination structID="LinkTarget_2269"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–2 - Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika">
<destination structID="LinkTarget_2270"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–3 - Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti zabrinutost">
<destination structID="LinkTarget_2271"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–4 - Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera">
<destination structID="LinkTarget_2272"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–5 - Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama">
<destination structID="LinkTarget_2273"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–6 - Obilježja zaposlenika">
<destination structID="LinkTarget_2274"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–7 - Obilježja radnika koji nisu u radnom odnosu">
<destination structID="LinkTarget_2275"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–8 - Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog">
<destination structID="LinkTarget_2276"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1–9 - Pokazatelji raznolikosti">
<destination structID="LinkTarget_2277"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-10 - Odgovarajuće plaće">
<destination structID="LinkTarget_2278"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-11 - Socijalna zaštita">
<destination structID="LinkTarget_2279"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-12 - Osobe s invaliditetom">
<destination structID="LinkTarget_2280"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-13 - Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina">
<destination structID="LinkTarget_2281"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-14 - Pokazatelji zdravlja i sigurnosti">
<destination structID="LinkTarget_2282"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-15 - Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života">
<destination structID="LinkTarget_2283"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-16 - Pokazatelji naknada">
<destination structID="LinkTarget_2284"/>
</bookmark>
<bookmark title="S1-17 - Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima">
<destination structID="LinkTarget_2285"/>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="S4 - Potrošači i krajnji korisnici">
<destination structID="LinkTarget_2286"/>
<bookmark title="S4-1 - Politike za potrošače i krajnje korisnike">
<destination structID="LinkTarget_2287"/>
</bookmark>
<bookmark title="S4-2 - Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima">
<destination structID="LinkTarget_2288"/>
</bookmark>
<bookmark title="S4-3 - Postupci sanacije negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost">
<destination structID="LinkTarget_2289"/>
</bookmark>
<bookmark title="S4-4 - Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima">
<destination structID="LinkTarget_2290"/>
</bookmark>
<bookmark title="S4-5 - Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama">
<destination structID="LinkTarget_2291"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="G - Informacije o upravljanju">
<destination structID="LinkTarget_2292"/>
<bookmark title="G1 - Poslovno ponašanje">
<destination structID="LinkTarget_2293"/>
<bookmark title="G1-1 - Politike korporativnog ponašanja i korporativna kultura">
<destination structID="LinkTarget_2294"/>
</bookmark>
<bookmark title="G1-2 - Upravljanje odnosima s dobavljačima">
<destination structID="LinkTarget_2295"/>
</bookmark>
<bookmark title="G1-3 - Sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja">
<destination structID="LinkTarget_2296"/>
</bookmark>
<bookmark title="G1-4 - Slučajevi korupcije i podmićivanja">
<destination structID="LinkTarget_2297"/>
</bookmark>
<bookmark title="G1-5 - Politički utjecaj i lobiranje">
<destination structID="LinkTarget_2298"/>
</bookmark>
<bookmark title="G1-6 - Prakse plaćanja">
<destination structID="LinkTarget_2299"/>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
</bookmark>
<bookmark title="Prilog 1. Popis slika">
<destination structID="LinkTarget_2300"/>
</bookmark>
<bookmark title="Prilog 2. Popis kratica">
<destination structID="None"/>
</bookmark>
<bookmark title="Prilog 3. Odobrenje Godišnjeg izvještaja o poslovanju uključivo s Izvješćem o održivosti">
<destination structID="None"/>
</bookmark>
<bookmark title="Prilog 4. Godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora">
<destination structID="LinkTarget_2301"/>
</bookmark>
</bookmark-tree>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_0.jpg"/>
</Figure>

<P>f </P>

<P>Godišnje izvješće </P>

<P>o poslovanju </P>

<Part>
<H1>Financijske agencije za 2024. godinu </H1>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_1.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_2.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_3.jpg"/>
</Figure>

<P>SADRŽAJ </P>

<L>
<L>
<LI>
<Link>
<Lbl>1. </Lbl>

<LBody>Organizacijski profil ............................................................................................................... 3 </LBody>
</Link>
</LI>

<LI>1.1. 
<Link>O Fini ........................................................................................................................................................... 4 </Link>
</LI>

<LI>1.2. 
<Link>Segment usluga za financijsku industriju .................................................................................................. 7 </Link>
</LI>

<LI>1.3. 
<Link>Segment digitalnih rješenja...................................................................................................................... 13 </Link>
</LI>

<LI>1.4. 
<Link>Segment javnih servisa............................................................................................................................. 21 </Link>
</LI>

<LI>1.5. 
<Link>Segment servisa za državu....................................................................................................................... 28 </Link>
</LI>
</L>

<LI>
<Link>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>Financijski rezultati ..................................................................................................................36 </LBody>
</Link>
</LI>
</L>

<P>
<Link>2.1. Prihodi ....................................................................................................................................................... 38 </Link>
</P>

<P>
<Link>2.2. Rashodi...................................................................................................................................................... 40 </Link>
</P>

<P>
<Link>2.3. Investicijska ulaganja................................................................................................................................ 42 </Link>
</P>

<P>
<Link>3.Izvješće o održivosti..................................................................................................................43 </Link>
</P>

<P>
<Link>ESRS 2 -Opće objave.................................................................................................................44 </Link>
</P>

<P>
<Link>BP-1 -Izjava o održivosti............................................................................................................................. 44 </Link>

<Link>GOV-1 -Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela................................................................ 46 </Link>

<Link>GOV-2 -Informacije koje se dostavljaju administrativnim,upravljačkim inadzornim tijelimaičimbenici </Link>

<Link>održivostikojimase bave ta tijela............................................................................................................... 51 </Link>

<Link>GOV-3 –Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja ............................................. 51 </Link>

<Link>GOV-4 –Izvještajo dužnojpažnji ................................................................................................................ 52 </Link>

<Link>GOV-5 -Upravljanje rizicimaiunutarnje kontrole izvještavanja o održivosti........................................... 54 </Link>

<Link>SMB-1 -Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti ............................................................................... 56 </Link>

<Link>SBM-2 -Interesi i stajalištadionika............................................................................................................. 66 </Link>

<Link>SBM-3 -Značajniučinci,riziciiprilikete njihovainterakcija sastrategijom iposlovnim modelom........ 69 </Link>

<Link>IRO-1 -Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka,rizika iprilika................................ 78 </Link>

<Link>IRO-2 -Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeniizjavom o održivostipoduzeća........................... 79 </Link>
</P>

<P>
<Link>E-Informacije o okolišu............................................................................................................82 </Link>
</P>

<P>
<Link>Izvještajo EUTaksonomiji........................................................................................................................... 83 </Link>

<Link>E1 -Klimatske promjene ............................................................................................................................. 88 </Link>

<Link>E5 -Korištenje resursa ikružno gospodarstvo........................................................................................... 94 </Link>
</P>

<P>
<Link>S -Informacije o socijalnim pitanjima.........................................................................................96 </Link>
</P>

<P>
<Link>S1 -Vlastita radna snaga ............................................................................................................................. 97 </Link>

<Link>S4 -Potrošačiikrajnjikorisnici..................................................................................................................108 </Link>
</P>

<P>
<Link>G -Informacije o upravljanju.................................................................................................... 112 </Link>
</P>

<P>
<Link>G1 -Poslovno ponašanje............................................................................................................................113 </Link>
</P>

<P>
<Link>Prilog 1. Popis slika .............................................................................................................................................119 </Link>

<Link>Prilog 2. Popis kratica..........................................................................................................................................120 </Link>

<Link>Prilog 3.Odobrenje Godišnjeg izvještaja o poslovanju uključivos Izvješćem o održivosti..............................122 </Link>

<Link>Prilog 4.GodišnjinekonsolidiranifinancijskiizvještajiiIzvješće neovisnog revizora ......................................123 </Link>
</P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_4.jpg"/>
----</Figure>
</Part>

<Part>
<H1 id="LinkTarget_2219">1.Organizacijski profil </H1>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_5.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_6.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2220">1.1. O Fini </P>

<P>Finapredstavljavodeću hrvatsku instituciju napodručju financijskih ielektroničkih uslugakoja se odlikuje svojom nacionalnom pokrivenošću, informatičkim sustavom kojijedokazankroz brojne projekteod nacionalnevažnosti,kao iprofesionalnošću svojihzaposlenika koji rade na pripremi i provedbiprojekatanajviših razinasloženosti. </P>

<P>Osnivanje Fine regulirano je Zakonom o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05) koji definira odredbe o osnivanju, organizaciji i djelatnosti, kao i prava i obveze u kontekstu pružanja financijskih i elektroničkih usluga. Kao važan partner institucijama države, Fina se posvećuje digitalizaciji javnog sektora, pružajući usluge koje čine integralni dio državne informacijske infrastrukture i Centra dijeljenih usluga. Uz širok spektar komercijalnih usluga namijenjenih poslovnim subjektima i građanima, Fina ima ključnu suradnju s Hrvatskom narodnom bankom (HNB)iostalim komercijalnim bankama, što ječininezaobilaznim čimbenikomurazvoju hrvatskog </P>

<P>financijskog sustava. </P>

<Sect>
<H4>Partneru razvoju društvaizajednice </H4>

<P>Uz stvaranje održive vrijednosti za svoje klijente, vlasnike, zaposlenike i širu zajednicu kroz svoje poslovanje, Fina nastoji ostvariti pozitivanutjecajnadruštvo u cjelini. </P>

<P>Stoga, Fina oblikuje strategije i inicijative koje podižu razinu svijesti građana o financijskim pitanjima te je sudionik Akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača Ministarstva financija. Finapružapotporu akademskoj zajednici transferima znanja i tehnologija te zajedničkim djelovanjem na projektno-razvojnim aktivnostima, ulaganjem u obnovu i razvoj laboratorija i učionica te donacijama za informatičku opremu fakulteta i veleučilišta. Studentima nudi mogućnost stipendiranjaiobavljanja stručneprakse kako bisvojaznanja mogliprimijeniti u stvarnom poslovnom okruženju te steći prva radna iskustva. Fina sponzorstvima i donacijama kontinuirano podupire humanitarne akcije iekološke inicijative, kao što to radei zaposlenici Fine svojim sudjelovanjem. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_7.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Vlasništvo iorganizacijskiustroj </H4>

<P>Fina je u 100%-tnom vlasništvuRH te posjeduje100% udjelau društvu FINA gotovinskiservisid.o.o. i 56,62% dionica u SKDD d.d. Organizirana je učetiriposlovna sektora, četirisektora podrške,sektor poslovnemreže,šest službiijedanured. Poslovnisektorivodeikoordiniraju odnosesklijentimate razvijaju i upravljaju poslovnim procesima.Sektoripodrškerazličitim servisimaopslužujuposlovni sustav u cjelini, omogućavajući upravljanje radnim procesima, tehničko-tehnološkom infrastrukturom, razvijaju proizvode, prodaju, ugovaraju iodržavaju proizvodeiuslugete upravljaju i koordiniraju operacijamanarazinisvih jedinica. Službeiuredisu organizacijskejedinicezadužene za podršku Upravi pri razvoju poslovanja, praćenju inicijativa, upravljanju korporativnim </P>

<P>informacijama prema javnosti, nadzoru nad sigurnosnim sustavima, postupke nabave te savjete za poboljšanjeprocesa korporativnog upravljanja. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_8.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 1. Organizacijski ustroj </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_9.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Poslovnamreža </H4>

<P>Fina doprinosi rastu i razvoju poslovnog ekosustava, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, </P>

<P>putem dostupnostisvojeposlovnemrežeidaljnjim ulaganjem u infrastrukturu. Usmjeravajućise na potrebe građana i poduzetnika, Fina pruža svoje usluge kroz široku poslovnu mrežu koja obuhvaćačetiriregionalnacentra(Zagreb, Split, RijekaiOsijek), 18 podružnicai170 poslovnica. Ova razgranata mreža prati logiku i intenzitet gospodarske aktivnosti, čineći Finu prisutnom u lokalnim zajednicamaširom Hrvatske, kako biuslugeipodrškaFine bile dostupne svima. U sklopu svojih aktivnosti,Finaulaže u obnavljanjesvojih poslovnica sposebnim naglaskom naodrživost, čime dodatno jačasvoju uloguu zajednici. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_10.jpg"/>
Prisutnost u lokalnim zajednicama kroz 170 poslovnica. </Figure>

<P>Slika 2. Rasprostranjenost Fininih poslovnica </P>

<Sect>
<H4>Razvojni centri </H4>

<P>U suradnji s fakultetima i sveučilištima Fina pruža dodanu vrijednost akademskoj i poslovnoj zajednici kroz 19 razvojnih centara koji su središnje točke okupljanja IT sektora, povezujući znanstvenu zajednicu i gospodarstvo te potičući razvoj inovativnih ideja. Kroz njih se studentima omogućujelakšaintegracijanatržišterada, a mladi talenti dobivaju priliku za profesionalni razvoj u svojoj lokalnoj sredini. </P>

<P>Razvojni centri nalaze se u Bjelovaru, Čakovcu, Daruvaru, Đurđevcu, Koprivnici, Kutini, Lipiku, Metkoviću, Osijeku, Požegi, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Vukovaru, Zaboku, Zadru i Zagrebu. Na ovaj način Fina decentralizira svoje poslovanje, dok studentima pruža konkretna praktična znanja kroz stručnu praksu, terensku nastavu i mentorsku podršku, a istovremeno </P>

<P>osigurava IT stipendije za perspektivne studente. </P>
<Figure id="LinkTarget_2221">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_11.jpg"/>
1.2. Segment usluga za financijsku industriju </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_12.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_13.jpg"/>
</Figure>

<P>7 </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_14.jpg"/>
</Figure>

<P>Segment usluga za financijsku industriju poslovanja obuhvaćaupravljanjeplatnim sustavima za obračunmeđubankovnih platnih transakcija, poslovekojiseodnosenavođenjeposlovnogodnosa </P>

<P>s kreditnim institucijama u RH, kao i s HNB-om. Fina obavlja poslove platnog prometa temeljem sklopljenih ugovora s poslovnim bankama. Zbog široke rasprostranjenosti mreže poslovnica Fine, njene usluge su dostupne poslovnim klijentima svih banaka, kao igrađanima, koji u Fini obavljaju usluge platnog prometa. </P>

<P>Tijekom 2024. godine intenzivno se razvijala suradnja s bankovnom zajednicom, s ciljem </P>

<P>učvršćivanja pozicije Fine kao primarnog partnera za postojeće i nove usluge banaka dostupne u poslovnicama Fine. Uz usluge platnog prometa, u poslovnicama se također pružaju financijske uslugepoput mjenjačnice,razmjenenovca te primanjaislanjenovca. Mrežaposlovnica Fine pružai brojne druge servise poput upisa vrijednosnih papira RH, distribucije državnihbiljega, vaučera za sezonski rad u poljoprivredi, a od 2024. godine i prodaju prigodnih kovanica HNB-a. </P>

<P>Fina je sudionik platnog sustava TARGET-HR u ulozi vlasnika i upravitelja dva nacionalna platna sustava, EuroNKS i EuroNKSInst. EuroNKS platni sustav omogućava obračun SEPA kreditnih transfera i izravnih terećenjau eurima te su njegovečlanicesveplatneinstitucije u RH. EuroNKSInst platni sustav omogućavaizvršavanjeplatnih transakcijau eurimau gotovo realnom vremenu te je širenjebrojačlanicasustavaipovećanjebrojatransakcijabio fokus tijekom 2024. godine. </P>

<P>Tijekom 2024. poduzeli su se i intenzivnipripremnikoraci zausklađivanjesUredbom(EU) 2022/2554 Europskog parlamentaiVijećaod 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011(tekst značajanzaEGP)(SL L333,27.12.2022; dalje Uredba DORA), gdje je krajnji rok za zakonsku prilagodbu 17. siječanj 2025. godine. Iako Fina nije izravni obveznik navedene regulative, istaznačajno utječenaposlovanjeFininih ključnih partnera, što jezahtijevalo prilagodbu s njezinim odredbama. </P>

<P>Također, Fina je za Ministarstvo financija razvila digitalnu platformu za vrijednosne papire za upis ponuda ulagatelja za trezorske zapise i obveznice te cjelokupne podrške za alokaciju istih u repozitoriju SKDD-a. Timeje Finapostiglaprepoznatljivost zaupisponudazadržavnevrijednosne papirekojiseobavljaju isključivo putem poslovnicaFineidigitalno putem web aplikacijeE–RIZNICA. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_15.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Prihodi </H4>

<P>Od segmenta usluga za financijsku industriju Fina je u 2024. godini ostvarila 42,1 milijuneurašto čini 30% ukupnih prihoda te isti bilježe rast od 4% u odnosu na 2023. godinu. Struktura prihoda od usluga za financijsku industriju u 2024. godini prikazana je na prikazu u nastavku. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_16.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 3. Prihodi usluga za financijsku industriju (u milijunima eura) </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_17.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 4. Struktura prihoda usluga za financijsku industriju u 2024. godini </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Naturalni pokazatelji </H4>

<P>Količinaobrađenih nalogau 2024. godiniu odnosu naprethodnugodinu bilježi pad od 2% pri čemu su tradicionalne usluge zagrađane, uplate građana koje se zaprimaju na šalterima Fine, slijedom porasta internetskog plaćanja, očekivano upadu 7%, dok su bezgotovinski nalozi u porastu 1%. </P>

<Table>
<TR>
<TH>2022. </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2024. </TH>

<TH>CAGR </TH>

<TH>2024./ 2023. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>OBRADA NALOGA u mil. kom </TH>

<TD>35,0 </TD>

<TD>37,3 </TD>

<TD>36,6 </TD>

<TD>2% </TD>

<TD>-2% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Gotovinski nalozi </TH>

<TD>14,6 </TD>

<TD>13,1 </TD>

<TD>12,2 </TD>

<TD>-9% </TD>

<TD>-7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Bezgotovinski nalozi </TH>

<TD>20,4 </TD>

<TD>24,2 </TD>

<TD>24,4 </TD>

<TD>9% </TD>

<TD>1% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>OBRADAGOTOVINE umlrd.€ </TH>

<TD>4,0 </TD>

<TD>4,6 </TD>

<TD>4,7 </TD>

<TD>9% </TD>

<TD>3% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 5. Naturalni pokazatelji usluga za financijsku industriju </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_18.jpg"/>
</Figure>

<P>Ukupan broj kreditnih transfera putem platnih sustava iznosio je 256,5 milijuna što jeporast od 5% u odnosu na 2023. godinu. Povećanjeinstant transakcija u odnosu na prethodnu godinu iznosi 127% budućidajeu 2024. godini ostvareno ukupno 3,4 milijuna transakcija. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Usluge platnog prometa </H4>

<P>Već dugi niz godina Fina poslove platnog prometa obavlja temeljem sklopljenih ugovora sa svim bankama i podružnicama banaka sa sjedištem u RH. Zbog široke rasprostranjenosti mreže poslovnica Fine usluge platnog prometa dostupne su poslovnim klijentima svih banaka kao i </P>

<P>građanima. Navedene usluge platnog prometa obuhvaćaju podnošenje naloga za plaćanje na obradu i izvršenje, obavljanje uplata i isplata gotovog novca s računa klijenata te preuzimanje izvadakao stanju iprometu po računimau raznim formatima. </P>

<P>Veliki broj banaka omogućio je svojim klijentima korištenje servisa Fine e-plaćanje putem kojeg klijenti mogu korištenjem jednog sučeljaijedneprijavete autorizacijeobaviti platneuslugesračuna u više banaka. Navedene usluge Fina pruža i svim korisnicima državnog proračuna, odnosno </P>

<P>klijentima HNB-a. </P>

<P>U 2024. godini nastavila se poslovna suradnja s bankama, kao najznačajnijim poslovnim klijentima, s ciljem učvršćivanja pozicije Fine kao primarnog partnera za postojeće i nove usluge. Navedeno podrazumijeva promjenu cjenovne politike kako bi se povećao opseg i volumen opsluživanja klijenatabanakau poslovnojmrežiFinešto bibilo uzajedničkom interesu i banaka i Fine obzirom natrend intenzivnog preusmjeravanjatransakcijskog poslovanjanadigitalnekanaleuz zadržavanje prodajno-savjetodavnih usluganafizičkim lokacijamabanaka. Tako jeu 2024. godiniobrađeno 4,7 milijardi eura gotovine, što jeza3%višeu odnosu naisto razdoblje2023.godine te za19% višeu odnosu na isto razdoblje 2022. godine. </P>

<P>Usluge za građane i poduzetništvo </P>

<P>Praćenjem količinenalogazauplate građanapo godinamaprimjetan jenastavakpadabrojafizičkih naloga, što jeiočekivano sobzirom natržišnaitehnološkakretanjau pravcu rastadigitalnih načina plaćanja. Međutim, tajpadjeblaži od cjelokupnog padazabilježenogu RHte manji u odnosu na pad zabilježenprethodne godine, doksekontinuirano evidentirarast plaćanjaputem POSuređaja. </P>

<P>Uz uslugeuplate građana,u poslovnicamaFineidaljeseobavljaju tradicionalneuslugemjenjačnice, </P>

<P>razmjene novca, kao i primanje i slanje novca putem Western Uniona. Fina u svojim poslovnicama nudi i uslugu prodaje vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi. Kuponi su namijenjeni poslodavcimapoljoprivrednicimakojizapošljavaju sezonskeradnike, gdje kuponi služeradnicima kao evidencijazaplaćenedoprinose. </P>

<P>Među aktivnostimakojesu najvišebileu fokusu javnosti jesu zaprimanjeponudazaupisobveznica </P>

<P>i trezorskih zapisa Ministarstva financija. Fina je za Ministarstvo financija izradila E-RIZNICU, </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_19.jpg"/>
</Figure>

<P>digitalnu platformu za upis vrijednosnih papira, koja se kontinuirano unaprjeđuje dodatnim funkcionalnostima. U 2024. godini implementirana je nova funkcionalnost “Reinvestiranja”, kako za trezorske zapise tako i za obveznice, kojom ulagači imaju mogućnost reinvestiranja u nove vrijednosnepapireraspoloživim vrijednosnim papirimau SKDDkojidospijevaju. </P>

<P>Paralelno se razvijala mobilna aplikacija M-RIZNICA, kao novi kanal upisa ponuda za državne vrijednosne papire, koja ćedodatno olakšatiupisponudaiomogućiti ulagateljimabrz ijednostavan pristup upisu ponuda i podacima o svim svojim ulaganjima. Uz upis ponuda putem E-RIZNICE, vrijednosne papire mogućeje upisati i u poslovnicama Fine. </P>

<P>Uz suglasnost Ministarstva financija pokrenutisu razgovori sagentom izdanjau provođenju IPO-a jedne tvrtke i dogovoren upis ponuda za dionice putem poslovnica Finečime su stvorenitemeljiza profiliranjeFinekao mjestaupisaponudanesamo zadržavnevrijednosnepapire, nego i za privatne izdavatelje. </P>

<P>Tijekom 2024. godine provedeno je ukupno 8 emisija ponuda trezorskih zapisa i obveznica, gdje je upisano preko 130 tisućaponudaukupnevrijednosti od preko 3,7 milijardieura. </P>

<P>Vezano uz stratešku poslovnu inicijativu KYC (eng. Know Your Customer) tijekom 2024. kontinuirano seiaktivno radilo narazvoju uslugeProvjerevlasničkestrukture. Samaweb aplikacijaomogućuje istovremeno korištenje usluge provjere identiteta poslovnih subjekata. Pojedine banke aktivno koristeuslugu uz snažaninterescijelebankovne zajednice. </P>

<P>U 2024. godini intenzivirale su se aktivnosti oko razvoja usluge Procjene rizika kojom se kreiraju preduvjeti kojima korisnici modula sintetiziraju sve prikupljene informacije o stranci i povezanim </P>

<P>čimbenicima rizika u cjelovite informacije koje je moguće kvantificirati te svim rizicima dodijeliti ocjenu, odnosno kreirati ukupnu ocjenu klijenta promatrano kroz prizmu AML ocjene rizičnosti. Takvaocjenadiktirapraćenjeposlovnogodnosasklijentom, odnosno definirafrekvencijeu kojima </P>

<P>korisnici moraju poduzimati daljnje radnje, kao i koje mjere dubinske analize je potrebno provesti. </P>

<P>Razvijale su se i aktivnosti vezane za razvoj i uspostavu sustava za razmjenu podataka o dugovanju korisnika teleoperatera u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, 14/24) i Zakona o kibernetičkoj sigurnosti (NN14/24), gdje je Fina određenakaoupraviteljsustava. Utojulozitijekom 2024.intenzivno seradilo naizradimetodologije i tehničkoj operacionalizaciji sustava te je uspješno završeno i razvijeno cjelokupno aplikativno rješenje, odnosno ispunjeni su tehnički i poslovni preduvjeti za početak rada sustava. Već je prethodno dovršen i prijedlog Pravilnika o uspostavi i radu sustava za razmjenu podataka te se očekujedovršetakpostupkausvajanjaPravilnikakako bi sustav mogao započeti sradom. </P>

<P>Zagrađanei poslovne subjekte Fina nudi uslugu pohrane vrijednosti kojaomogućujeistimazakup pretinca sefa s ciljem pohrane vrijednosti na čuvanje. Ova usluga je trenutno omogućena na </P>

<P>lokacijama Fine u Rijeci i Splitu, a razmatraju se dodatne lokacije. </P>

<P>Tijekom prosinca 2024. godine građani su u poslovnicama Fine, temeljem predbilježbe, mogli provesti zamjenu prigodnih kovanica u apoenu od 2 eura. Uz numizmatičko značenje, prigodna eurokovanica ujedno ima status optjecajne kovanice. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_20.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Platni sustavi </H4>

<P>Tijekom 2024. evidentiranjeznačajanporast brojatransakcijainstant plaćanjakojiiznosičak127% u odnosu na 2023. godinu. Ovajtrend rezultira sve većom popularizacijom instant plaćanjameđu korisnicima, kao i ulaskom dviju dodatnih poslovnih banka u instant shemu. </P>

<P>Uskladu snavedenim, tijekom cijele2024.poduzimanisu intenzivnipripremnikoraci zauključivanje preostalih banaka u SEPA instant shemu kako bi se integrirale u EuroNKSInst sustav, omogućujući time pristup zaprimanja instant transakcija za sve sudionike. Osim poslovnih banaka, uključujesei HNB te klijenti HNB-akojićetakođerzapočeti sprimanjem instant transakcijau koristračunasvojih klijenata, čime ćeseubrzati procesprimanjatransakcijazasveproračunskeračune, što doprinosi pozitivnom učinku nacjelokupnigospodarskisustavRH. </P>

<P>Ove aktivnosti zahtijevale su ne samo velik angažman u upravljanju platnim sustavima, već i povećani angažman iz dijela platnog prometa. Naime, Centar poslova platnog prometa aktivno je sudjelovao u prilagodbi sustava za slanje SCTInst transakcija za HNB i klijente HNB-a, kao i klijente drugih banaka koje koriste Finine usluge. Pritom je potrebno osigurati buduću podršku za prihvat datotekeizvadakaikreiranjemeđuizvadakazaklijente banakapo modelu III. </P>

<P>Tijekom cijele godine intenzivno su se provodile aktivnosti vezane za unaprjeđenjeinstant plaćanja napodručju cijeleEuropskeunije, sukladno Uredbi260/2012 Europskog parlamentaiVijećaod 14. ožujka2012.o utvrđivanjutehničkih iposlovnih zahtjevazakreditnetransfereiizravnaterećenjau eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (tekst značajanzaEGP) (SL L 94, 30.03.2012.). Između ostalog, primjenom nove regulative u platnom prometu banke su obavezne obavljati provjeru usklađenostiIBANračunainazivavlasnikaračunazasvojeklijente –korisnike platnih usluga prije izvršenja transakcijakreditnih transfera. S tim u vezi, Fina preuzima ulogu nacionalnog pružatelja usluge razmjene i verifikacije podataka (Routing and Verification Mechanism-RVM), gdje se temeljem </P>

<P>prethodno dostavljenih bankovnih podatakao primateljimaplaćanjaobavljaprovjerausklađenosti </P>

<P>podataka i kreira odgovor s rezultatom provjere prema bankama u RH, kao i prema bankama u </P>

<P>cijelom SEPA području. </P>

<P>Sukladno navedenom, uslugom Provjera primatelja (Verification of Payee -VOP) nastoji se smanjiti </P>

<P>pogrešno usmjeravanje novčanih sredstava i zlouporaba vezanih uz izvršenje platnih transakcija, gdjećekrajnjipozitivanefekt imatikorisniciplatnih usluga. </P>

<P>U kontekstu profesionalnog upravljanja platnim sustavima, Fina je već dugi niz godina aktivna članica Europskog udruženja automatiziranih klirinških kuća (kratica: EACHA), unutar kojega intenzivno ikontinuirano razmjenjujeiskustvasasvim klirinškim kućamau Europi. Nanacionalnoj raziniističesedugogodišnjasuradnja s bankovnom zajednicom kako kroz radne i operativne grupe, tako i kroz članstvo u udruženjima poput Nacionalnog odbora za platni promet, Odbora za </P>

<P>upravljanje nacionalnim shemama, Hrvatskog SEPA Foruma i ostalih. </P>
<Figure id="LinkTarget_2222">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_21.jpg"/>
1.3. Segment digitalnih rješenja</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_22.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_23.jpg"/>
</Figure>

<P>13 </P>

<P>Digitalnarješenja Fineobuhvaćaju elektroničke, digitalneiarhivsko-dokumentacijske proizvode i usluge koji čineključnuinfrastrukturu digitalnog društvaigospodarstvau RH. Digitalizacijom javnih iposlovnih procesakorištenjem Fininih uslugaosiguravasedigitalnasigurnost, povećavaefikasnost i ostvaruju financijskeuštede. Kroz digitalizaciju, aktivno se sudjelujeu očuvanju okoliša, smanjujući korištenjeresursa te se promiču ekološkiprihvatljiveprakse </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_24.jpg"/>
Uslugeelektroničkog poslovanja temeljene na uslugama povjerenja i PKI tehnologiji •digitalni certifikati •vremenskižig•potpisnarješenja•paket e-usluge •videoidentifikacija •validacija potpisa </Figure>

<Table>
<TR>
<TH>Digitalne usluge i servisi za tržište </TH>
</TR>

<TR>
<TH>• Centralna platforma za razmjenueRačuna,servis e-Računza državu(eRačunB2G),servis eRačunzaposlovne subjekte (e-RačunB2B), uslugeovjereeRačuna • e-Arhiv • Fina faktoring platforma </TH>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_25.jpg"/>
Digitalne usluge i servisi za državnu informacijsku infrastrukturu •Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (e-Građaniie-Poslovanje s e-OvlaštenjimaieIDASčvorom) •e-Pristojbe •Platforme Fondovi EU •Mrežedržavneinformacijske infrastrukture Arhivsko -dokumentacijske usluge •digitalizacija •mikrofilmiranje •web arhiv •pohrana dokumentacije •SafeCut usluge </Figure>

<P>Slika 6. Grupe digitalnih rješenja </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Prihodi </H4>

<P>Prihodiod digitalnih rješenjau odnosu naprethodnu godinu bilježeporast od 34% te iznose 19 </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_26.jpg"/>
milijunaeurašto čini 14% ukupnih prihoda. </Figure>

<P>Slika 7. Prihodi od usluga digitalnih rješenja (u milijunima eura) </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_27.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 8. Struktura prihoda od usluga digitalnih rješenja </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_28.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Naturalni pokazatelji </H4>

<P>Proširenjem portfelja usluga povjerenja Fina bilježi porast broja izdanih digitalnih certifikata u izvještajnoj godini u odnosu na prethodnu godinu, kao i u trogodišnjem periodu u kojem broj aktivnih certifikata bilježi rast od 8%. Na trogodišnjoj razini bilježi se porast izdanih ePass vjerodajnica od 2% te rast broja korisnika NIAS sustava od 9%.Primjenom Zakonao elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18) za obveznike javne nabave primjetan je konstantan porast broja poslovnih korisnika servisa Fina B2B e-Računa. </P>

<Table>
<TR>
<TH>2022. </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2024. </TH>

<TH>CAGR </TH>

<TH>2024./ </TH>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD>2023. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Aktivni certifikati utisućama </TH>

<TD>498 </TD>

<TD>518 </TD>

<TD>585 </TD>

<TD>8% </TD>

<TD>13% </TD>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>Brojizdanihvjerodajnicai korisnikaNIAS-autisućama izdane ePass vjerodajnica jedinstveni korisnici NIAS sustava </TH>

<TH>687 1.720 </TH>

<TH>712 1.868 </TH>

<TH>713 2.039 </TH>

<TH>2% 9% </TH>

<TH>0% 9% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Bojakorisnikaservisae-Račun broj obveznika na centralnoj platformi B2G broj korisnika Fina B2B </TH>

<TD>5.799 44.902 </TD>

<TD>5.778 51.469 </TD>

<TD>5.798 57.912 </TD>

<TD>0% 14% </TD>

<TD>0% 13% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 9. Naturalni pokazatelji pojedinih digitalnih usluga </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
</Sect>

<Sect>
<H4>Usluge elektroničkog poslovanja </H4>

<P>Usluge elektroničkog poslovanjapodrazumijevaju skup uslugaiz područja elektroničkog potpisai </P>

<P>spadaju u usluge povjerenja. Primarno se temelje na izdavanju digitalnih certifikata i vremenskih </P>

<P>žigova, ana njih se naslanjaju druge srodne usluge iz područja PKI tehnologije poput klijentskih i serverskih potpisnih rješenja i validacije potpisa na elektronički potpisanim dokumentima koje omogućuju digitalizaciju poslovnih procesa. </P>

<P>Fina je prvi certificirani izdavatelj kvalificiranih certifikata u RH te jedna od rijetkih institucija u kojoj korisnik može pronaći sva rješenja za digitalizaciju procesa. Od 2024. godine Fina u ponudi ima mobilnu aplikaciju za potpisivanje PDF dokumenata certifikatima za elektroničko potpisivanje temeljem udaljene identifikacije što im omogućuje izdavanje certifikata bez dolaska u poslovnice </P>

<P>Fine. </P>

<P>U razmjeni elektronički potpisanih dokumenata značajnu ulogu ima usluga FINA Validator koja omogućuje provjeru valjanosti kvalificiranog i naprednog elektroničkog potpisa i/ili pečata uz podršku kvalificiranog certifikata, azainteresirani korisnici moguovaj servis implementirati u svoj </P>

<P>sustav ili koristiti besplatnu uslugu putem web aplikacije na web stranicama Fine ili putem mobilne aplikacije mFina.Provjeravaljanosti provodisepremaeIDAS uredbi, ETSInormamate korištenjem pouzdanog popisakvalificiranih pružateljauslugapovjerenjadržavačlanicaEU(eng. Trusted list). </P>

<P>Fina je partner mnogim bankama, dobavljačima informacijskih sustava i drugim poslovnim subjektima koji svoja rješenja mogu integrirati s Fininim rješenjima radi automatizacije procesa potpisivanjaidigitalizacijeprocesa. Proizvodeiuslugekojipomažu u digitalizaciji poslovanja Fina pruža kroz Digit.ALL kroz koji uključuje usluge prijevoza, arhiviranja i digitalizacije papirnate dokumentacije, digitalnecertifikateivremenskižig, e-Potpis i Fina Validator te e-Računie-Arhiv. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_29.jpg"/>
</Figure>

<P>Sukladno Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamentaiVijećaod 23.srpnja2014.o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju </P>

<P>izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014.; dalje: eIDAS Uredba) i ETSI normama Fina je: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izlistana na međunarodnoj i EU trusted listi kao izdavatelj kvalificiranih certifikata za elektroničkepotpiseipečate te kvalificiranivremenskižig (FinaRDC2020 CA); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Priznati izdavatelj kvalificiranih certifikatau MSroot programušto značida se certifikatima Finevjerujesvugdjeu svijetu u okviru korištenjaMS operativnog sustava; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izdavatelj TLS/SSL certifikata usklađenih s Certificate Transparency programom pa se isti mogu uspješno koristiti u GoogleChromeinternetskom pregledniku; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Izdavatelj kvalificiranih certifikata bankama i FinTech tvrtkama za servise iz Direktive (EU) </LBody>
</LI>
</L>

<P>2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjenidirektiva2002/65/EZ, 2009/110/EZi2013/36/EUte Uredbe (EU) br.1093/2010io stavljanju izvansnageDirektive2007/64/EZ(Tekst značajanzaEGP)(SLL 337,23.12.2015.; dalje: PSD2Direktiva) te jeoznačenanaEUTrusted listi zapružanjeusluge </P>

<P>izdavanja QWAC certifikata; </P>

<P>• Pružatelj uslugeudaljenevideo identifikacijesukladno zakonskojregulativišto značidaseu procesu izdavanjakvalificiranih idrugih vrstacertifikatakorisnikamožefizičkiidentificirati </P>

<P>udaljeno putem audio-vizualne veze ili u automatiziranom postupku uz provjeru operatera. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_30.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Digitalneuslugeiservisi zatržište </H4>

<P>Digitalne usluge i servisi za tržište su samostalna digitalna rješenja koja se temelje na razmjeni i pohrani elektroničkih dokumenata i isprava, a obuhvaćaju poslove poslovnog razvoja, komercijalnog plasmana i upravljanje uslugama i servisima. Digitalne usluge i servisi za tržište podrazumijevaju Centralnu platformu za razmjenu e-Računa: servis e-Račun za državu (e-Račun B2G), servis e-Računzaposlovne subjekte(e-RačunB2B) iuslugeovjeree-Računate Finafaktoring platformu. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>e-Račun </H4>

<P>Zakon o elektroničkom izdavanju računau javnoj nabavi (NN94/2018)definiraFinu kao centralnu točku razmjene e-Računa prema javnim naručiteljima. E-Račun je transparentan sustav koji omogućuje jednostavno povezivanje sudionika razmjene e-računa. Fina je operativni upravitelj centralneplatformeikontinuirano provodiaktivnostizaosiguranjeneometanograda, održavanjei unaprjeđenjefunkcionalnosti tepružapodršku korisnicimaplatforme, uključujućiobveznikejavne nabave, izdavatelje e-računate informacijskeposrednike. </P>

<P>Na kraju 2024. godine ukupan broj registriranih obveznika javne nabave bio je 5.800, a broj izdavatelja koji su slali račune na centralnu platformu je više od 71 tisuću. Servis Fina e-Račun za poslovnesubjekte dosegao jegotovo58tisućakorisnika. Zaključno s 2024.godinom zaprimljeno je višeod 32milijunaračunate jeidaljeprimjetanporast zaprimljenih prekograničnih e-računaputem PEPPOLmreže. </P>

<Sect>
<H4>e-Arhiv </H4>

<P>Usluga e-Arhiv dostupna jekorisnicimazapojedinačno arhiviranjeiliarhiviranjedirektno iz vlastitih sustavakoristećiweb servise, akorisnicimae-Računasenudi kao dio cjelovitogpaketa. Sviračuni razmijenjeni kroz e-Računseautomatskiarhiviraju u e-Arhivu i dostupni su korisnicima putem ovog sustava. Fina e-Arhiv servis omogućava arhiviranjesvih oblika digitalnih inaknadno digitaliziranih poslovnih dokumenata(npr. skeniranog papirnogdokumenta), dokumenataikorisničkih podataka elektroničkih servisa(e-servisa) koji su povezani sa sustavom Fina e-Arhiv ili bilo kojih drugih vrsta dokumenata/podatakakojećekorisnikgeneriratiipotom arhivirati. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Fina Faktoring platforma </H4>

<P>Fina Faktoring platforma novi je digitalni proizvod kojim se Fina uključila na tržište faktoringa, omogućujući potpuno digitaliziranu provedbu postupka faktoringa nad nedospjelim potraživanjima. Platformajedostupnasvim korisnicimaservisae-Račun, pričemujee-računujedno i predmet tražbine. Zahvaljujući integraciji s ostalim Fininim servisima, proces faktoringa u potpunosti je digitaliziran, čime se značajno ubrzava i pojednostavljuje poslovanje. Korištenje digitalnog potpisa putem potpisnih certifikata osigurava visoku razinu sigurnosti i usklađenost s procesima korisnika. Na platformi aktivno sudjeluje nekoliko kreditnih institucija i faktoring </P>

<P>društavašto doprinosinjenojkonkurentnostiiširokojprimjeniu poslovnomsektoru. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_31.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Digitalneuslugeiservisi zadržavnu informacijsku infrastrukturu </H4>

<P>Digitalne usluge i servisi za državnu informacijsku infrastrukturu predstavljaju podršku državnoj </P>

<P>informacijskoj infrastrukturi u okviru Centra dijeljenih usluga i strategiji razvitka digitalne ekonomije. Digitalne usluge i servisisu samostalna digitalnarješenjakojasetemeljenarazmjenii pohranielektroničkihdokumenataiisprava, aobuhvaćaju posloveoperativnog vođenja, održavanja i unaprjeđenja usluga i servisa. Digitalne usluge i servisi za državnu informacijsku infrastrukturu podrazumijevaju: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) unutar sustava e-Građani i e-Poslovanje s e-OvlaštenjimaieIDAS Čvorom; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sustav e-Pristojbe; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Mrežu državneinformacijskeinfrastrukture; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Platformu Fondovi EU. </LBody>
</LI>
</L>

<Sect>
<H4>Sustav NIAS </H4>

<P>Sustav NIAS (e-Građani, e-Poslovanje) kao ključan dio državne informacijske infrastrukture pruža elektroničku identifikaciju korisnika i autentifikaciju vjerodajnica koje omogućuju korisnicima (fizičkim osobamaiposlovnim subjektima) iprekograničnim korisnicima(fizičkim osobama) pristup </P>

<P>javnim informacijama i uslugama te njihovu komunikaciju s javnim sektorom na siguran i pouzdan </P>

<P>način. </P>

<P>U 2024. godini na Sustavu NIAS je evidentirano preko 55 milijuna prijava korisnika. Nastavljen je uzlazni trend integracije novih e-javnih uslugate jeuključeno 35 novih e-javnih usluga među kojima se ističu e-Komunikacija, eStandardi, eFZOEU, e-Amandmani, digitalna platforma za vrijednosne papire, e-Akreditacija. Također, integriranajevjerodajnicajedne dodatne banke.Zaključno s2024. godinom na sustav NIAS integrirano je ukupno 256 e-javnih usluga i 28 vjerodajnica. </P>

<P>U okviru kontinuiranih nadogradnji sustava NIAS i njegovih komponenti obavljena je nadogradnja sustava e-Ovlaštenjakojapojednostavljujepristup nauslugu e-Ovlaštenjaputem vjerodajniceniske razinesigurnosti, aposljedično zae-javneuslugekojezahtijevaju višu razinu sigurnostiosiguran je procesreautentifikacije. Optimizirano jekorištenjefunkcionalnosti potpisae-Punomoći, ukinuto je obostrano potpisivanje, omogućen je potpis e-Punomoći samo od strane Opunomoćitelja uz dodatnu mogućnost definiranjavremenskog trajanjae-Punomoći. </P>

<P>Pored navedenog, u 2024. godini obavljene su pripremne aktivnosti nadogradnje sustava NIAS koje se odnose na prilagodbe NIAS-a radi integracije na nacionalnu mobilnu platformu i aplikaciju mGrađani te uspostavu e-javnih usluga kao m-Usluga (inicijalno m-Ovlaštenja, Moj profil i m-Pristojbe), nadogradnje i redizajn e-Ovlaštenja i Mog profila, elektroničku identifikaciju prekograničnih poslovnih subjekatate uparivanjepodatakaprekograničnih korisnikafizičkih osoba </P>

<P>tzv. Matching Identity/OIB linking. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_32.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Sustav e-Pristojbe </H4>

<P>Sustav e-Pristojbe važna je komponenta državne informacijske infrastrukturekoja pristojbenim obveznicima i/ili platiteljima omogućava elektroničko plaćanja pristojbi i/ili naknada pred javnopravnim tijelima. Ovaj sustav nudi različite načine plaćanja što ga čini fleksibilnim i pristupačnim za korisnike. Uključenim javnopravnim tijelima te pristojbenim obveznicima i/ili platiteljimapored plaćanjaomogućenjeipregled plaćenih zahtjevaiz različitih upravnih područja. </P>

<P>Uključivanje novih usluga te značajan porast naplate putem EFT POS uređaja ostvaren je na šalterima Ministarstva unutarnjih poslova. Porast naplate ostvarile su i elektroničke usluge Zajedničkiinformacijskisustav zemljišnih knjigaikatastra–ZIS OSS i e-Nautika kod kojih je kartično plaćanjeputem internetanajčešćekorišteninačinplaćanja. </P>

<P>U2024.godininaplaćeno jevišeod 18,7milijunaeurapristojbiinaknada, od čegase61% odnosina plaćanje putem EFT POS uređaja, 32% na kartično plaćanje putem interneta te preostali dio na plaćanjeuplatnicom (HUB3A). Pristojbeniobveznicii/iliplatiteljikreiralisu iplatili preko 762tisuće zahtjevazapismenom iradnjom pred nadležnim javnopravnim tijelima. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Mrežadržavneinformacijske infrastrukture </H4>

<P>Mreža državne informacijske infrastrukture osigurava sigurnu i visoko dostupnu mrežnu infrastrukturu te cjelovito obuhvaća postojeće i nove lokacije gdje institucije pružaju usluge građanima i/ili poslovnim subjektima. Dodatno se osiguravaju mrežni kapaciteti primjereni potrebamasuvremenoginformacijskog društvaipovećanjesigurnosticijeledržavneinformacijske infrastrukture. </P>

<P>S ciljem uspostave sigurne mrežne infrastrukture tijekom 2024. godine realizirana je tehnička podrška vezana za prikupljanje, analizu i sistematizaciju podataka što uključuje središnje lokacije HITRONet mreže i mreže u županijama i županijskim središtima, HITRONet WAN dio mreže, HITRONet MANdio mreže, povezivanjeHITRONet mreže premaCentru dijeljenih usluga. Napravljena je analiza snimke stanja koja se sastoji od popisa lokacija, snimke postojećeg stanja HITRONet i snimkestanjainformacijskesigurnosti. Osiguranisu kapaciteti zasmještanjeservisakontakt centra te su pruženeuslugeuspostaveinfrastrukturezaudomljavanjeservisaJedinstvenog kontakt centra HrvatskenaMrežidržavneinformacijskeinfrastrukture. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_33.jpg"/>
</Figure>

<Sect>
<H4>Platforma Fondovi EU </H4>

<P>Platforma Fondovi EU je platforma za prijavu i praćenje provedbe projekata financiranih iz EU fondova u RH unutar prethodnog (2014.-2020.), trenutnog (2021.-2027.) i budućih financijskih razdoblja kao i onih financiranih iz nacionalnih sredstava. Platforma čini jednu od usluga Centra dijeljenih usluga, odnosnojednu od komponentidržavneinformacijske infrastrukture te se sastoji od pet komponenti: web stranica Platforme, komponenta eFondovi, komponenta eKohezija, komponenta eNPOO i komponenta eFZOEU. </P>

<P>Tijekom 2024. godine provodile su se aktivnosti razvoja, nadogradnje i održavanja komponenti </P>

<P>Platforme kako bi se osigurale sve potrebne funkcionalnosti za objavu poziva, prijavu projektnih </P>

<P>prijedloga te sve ostale korake u procesu ugovaranja, provedbe, praćenja i izvještavanja o </P>

<P>projektima financiranima iz EU i nacionalnih sredstava. Razvojem, nadogradnjom te kontinuiranim pružanjem podrškeprikorištenju svih komponentiPlatformeomogućeno jepružanjejavnee-usluge za preko 96 tisućakorisnikakroz 265 objavljenih javnih pozivainatječaja. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Arhivsko-dokumentacijske usluge </H4>

<P>Arhivske usluge uključuju digitalizaciju, mikrofilmiranje, web arhiv, pohranu izvorne fizičke i elektroničkedokumentacijete SafeCut usluge. U arhivsko-dokumentacijskom području provodise kontinuirano ulaganje u razvoj ljudskih potencijala i modernu tehnologiju zapružanje kvalitetne i </P>

<P>pouzdane arhivske usluge koju prepoznaju korisnici iz privatnog i javnog sektora. </P>

<P>2024. godine u pruženim arhivskim uslugama prednjači poslovna inicijativa Digitalizacija javnog gradivaRH kojasetemeljinajavnim natječajimaisuradnjisjavnim stvarateljimagradiva. Navedena arhivskauslugajeproširenauslugadigitalizacijegradiva. </P>
<Figure id="LinkTarget_2223">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_34.jpg"/>
1.4. Segment javnih servisa </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_35.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_36.jpg"/>
</Figure>

<P>21 </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_37.jpg"/>
</Figure>

<P>Segment javnih servisa obuhvaća javne poslove koji su Fini povjereni temeljem zakonskih i podzakonskih propisa. Poslovi javnih servisa odnose se na poslove provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, poslove provedbe stečaja, stečaja potrošača i predstečajnog postupka, poslove provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, poslove vođenja i održavanja Očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku te poslove ustrojavanja i vođenja registara sukladno zakonskim i podzakonskim propisima. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Prihodi </H4>

<P>Fina je u 2024. godini od usluga iz segmenta javnih servisa ostvarila prihod u visini od 36,8 milijuna eura što čini 26% ukupnih prihoda. Struktura prihoda od javnih servisa prikazana je na slici u </P>

<P>nastavku. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_38.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 10. Prihodi od javnih servisa (u milijunima eura) </P>
</Caption>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_39.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 11. Struktura prihoda od javnih servisa za 2024. godinu </P>
</Caption>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_40.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Naturalni pokazatelji </H4>

<P>U2024.godiniFinajezaprimila764 tisućaosnova zaplaćanje. Trogodišnjitrend bilježi pad od 7% što sepripisuje gospodarskoj aktivnosti odnosno povećanju plaća.Fina je sudionik Akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača Ministarstva financija te sudjeluje na brojnim kampanjama koje imaju za cilj pružanjeindividualnesavjetodavnepomoćigrađanimas financijskim poteškoćama, posebiceonimakojisu uslijed prezaduženostiiovrha izgubilifinancijsku neovisnost. </P>

<P>Sve navedeno doprinosi smanjenju broja ovrha i iznosa duga. </P>

<P>2022. 2023. 2024. CAGR 2024./ 2023. </P>

<Sect>
<H6>Broj izvještaja prema načinu predaje-RGFI u tisućama </H6>

<P>Putem WEB-a 82 83 84 1% 1% U Excelu 93 98 105 6% 7% Na papiru 0,2 0,2 0,1 -29% -39% </P>

<P>Broj provedenih elektroničkih javnih dražbi 4.851 3.220 3.494 -15% 9% </P>
</Sect>

<Sect>
<H6>Broj zaprimljenih osnova za plaćanje u tisućama 866 818 764 -6% -7% </H6>

<P>Poslovni subjekti 153 133 180 8% 35% Građani 712 685 584 -9% -15% </P>
</Sect>

<Sect>
<H6>Iznos duga iz osnova za plaćanje u milijunima eur 2.086 2.983 2.268 4% -24% </H6>

<P>Poslovni subjekti 908 1.002 966 3% -4% </P>

<P>Građani 1.178 1.981 1.302 5% -34% </P>
</Sect>

<Sect>
<H6>Ukupno naplaćeno osnova za plaćanje u milijunima eur 443 333 486 5% 46% </H6>

<P>Poslovni subjekti 277 117 365 15% 214% </P>

<P>Građani 166 217 121 -15% -44% </P>

<P>Slika 12. Naturalni pokazatelji javnih servisa </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Posloviovrhenanovčanim sredstvima </H4>

<P>Finaposlove provedbeovrhenanovčanim sredstvimaobavljatemeljem Zakonao provedbiovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te pripadajućih podzakonskih akata. Provedba ovrhenanovčanim sredstvimaustrojenajekao centraliziranisustav provođenjaovrhes jedinstvenim redoslijedom naplate te ustrojenim Jedinstvenim registrom računa, kao centralnom elektroničkom bazom podataka o svim računima i novčanim sredstvima otvorenim u bilo kojoj banci, stambenojštedioniciikreditnojunijiu RH. </P>

<P>U2024. godinitežištejebilo nadaljnjem razvoju automatizacijeioptimizacijeprocesaiz djelokrugu poslova ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika. Najznačajnije aktivnosti koje su se provodile 2024. godine uključivale su optimizaciju i racionalizaciju procesa kreiranja i slanja obavijesti uplatitelju zaštićenih primanja izuzetih od ovrhe, čime je pojednostavljen proces postupanja uplatitelja zaštićenih primanja. Kao nastavak aktivnosti optimizacije procesa prihvata, obrade i izvršenja osnova za plaćanje u obliku elektroničke isprave, nakon razdoblja razvoja i testiranja, implementirana je elektronička dostava osnova za plaćanje koju izdaju Hrvatske vode sukladno svojim zakonskim ovlastima. Do sadasu Hrvatskevoderješenjadostavljalanaizravnu naplatu Fini neposredno ili putem pošte te se na ovaj način doprinijelo optimizaciji procesa te racionalizaciji </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_41.jpg"/>
</Figure>

<P>resursa. </P>

<P>Početkom 2024. godineu produkciju jeisporučenakorisničkaaplikacija e-Dugovanja zagrađane, kojoj se pristupa preko e-Građana. Izvršenjecjelovitiredizajnaplikacijesnaglaskom napoboljšanje korisničkog iskustva. e-Dugovanja nude jednostavan, brz i besplatan pregled podataka o ovrhama koje se provode u Fini te ima pristup svim podacimaiz Očevidnikaredoslijedaosnova zaplaćanjeu realnom vremenu (ikao ovršenikikao eventualniovrhovoditelj). Stoga korisnikmoževidjetisvoja dugovanja i potraživanja po evidentiranim osnovama za plaćanje, preuzeti sliku dokumenata, specifikaciju, potvrdu o redoslijedu u Očevidniku osnova za plaćanje, otvoriti/zatvoriti zaštićeni račun, pregledati ipreuzetidokumente iz stečajapotrošača, preuzeti potvrdu o blokadi te potvrdu o osnovamazaplaćanjepo kojimajeFinaprestalapostupati temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima(NN68/18,02/20, 46/20,47/20). </P>

<P>U drugom dijelu 2024. godine, nakon potpunijih informacija o predstojećem stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 145/2024), kojim postupak obračuna i isplate zakonskog uzdržavanja preuzima Agencija za osiguranje radničkih tražbina, završene su aktivnosti usklade s novim zakonskim odredbama te je omogućena elektroničkarazmjenapodataka. </P>

<Sect>
<H4>Poslovi provedbe e-Dražbe </H4>

<P>Fina provodi postupke e-Dražbe u kojima se na nadmetanju, putem javno dostupne računalne aplikacije, predaju ponudezakupnju nekretninaipokretninakojeseprodaju u ovršnim istečajnim postupcima te postupcima osiguranja, temeljem odredaba Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24) iStečajnog zakona(NN71/15,104/17, 36/22, 27/24). </P>

<P>Provedba prodaje u postupcima prisilne naplate putem sustava e-Dražbasastojise od: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>aplikacijekojaomogućujejavnu dostupnost podatakao svim nekretninama, pokretninama, pravima i imovini koji se prodaju putem e-Dražbe(Očevidnik) </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>aplikacije koja omogućuje uvid u sva pismena koja Fina javno objavljuje sukladno zakonskim odredbama u postupku prisilne prodaje (Javna objava) te; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>servisa e-Dražba kao digitalne platforme za predaju ponuda u realnom vremenu kojoj se može pristupiti uzispunjenjezakonskih preduvjeta(uplatajamčevine, digitalnicertifikat). </LBody>
</LI>
</L>

<P>Finina digitalna platforma Fina Licitator, koja omogućuje građanima, privatnim subjektima i tijelima državne uprave sigurnu i pouzdanu prodaju nekretnina, pokretnina i prava putem online nadmetanja, u 2024. godini je proširila uslugu na način da osim prodaje pruža i usluge online nadmetanja za najam, zakup, potkoncesiju te ostale vrste raspolaganja. </P>

<P>Vezano za poslove Upisnika sudskih ijavnobilježničkih osiguranjatražbinavjerovnikanapokretnim stvarima i pravima, Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je predložen novi modelUpisnikazaložnih pravakojim bi se, osim prava i mjera koje se upisuju sukladno trenutnom zakonodavnom okviru, opsegupisaproširio inapredmete osiguranjakojisetrenutno neupisuju u </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_42.jpg"/>
</Figure>

<P>Upisnik (brodove, zrakoplove, ostalim pokretnim stvarima i pravima koja se upisuju u druge javne knjige) svesciljem povećanjatransparentnostiioptimizacijesustavaosiguranjatražbina. </P>

<P>Nadalje, temeljem ugovora s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fina je započela s pružanjem usluge stručne, tehničke i operativne podrške za uspostavu i održavanje </P>

<P>sustava Registra državnih potpora i potpora male vrijednosti, kao horizontalne usluge za korisnike Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede, šumarstvai ribarstva. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Poslovi registara </H4>

<P>Ključne aktivnosti registarskih poslova koje se provode u Fini su vođenje registara i pružanje informacijazajavniiprivatnisektor,posloviprikupljanjaiobradefinancijskih izvještaja, stalnirazvoj iunaprjeđenje servisainfo.BIZ te pružanje usluge Ministarstvu financija pri uspostaviiodržavanju programskepodrškezavođenjeRegistrakoncesija, Registrarevizora iRegistraporeznih savjetnika. </P>

<P>U 2024. godini u suradnji s Ministarstvom financija provodile su se aktivnosti vezane za razradu rješenjaza razvoj Platforme za financijsko izvještavanjeiizvještavanjeo održivosti. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Jedinstveniregistarračuna </H4>

<P>FinavodiJedinstveniregistar računa(JRR) od 2002.godineu skladu sZakonomo provedbiovrhena novčanim sredstvima(NN68/18,02/20,46/20, 47/20) te Pravilnikom o Jedinstvenom registru računa </P>

<P>(NN 53/20). U JRR se upisuju podaci o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata. </P>

<P>Tijekom 2024. godine završen je razvoj nove aplikacije JRR temeljene na odredbama Zakona o olakšavanju uporabefinancijskih idrugih informacijau svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja iliprogonateških kaznenih djela(NN151/22)iPravilnikao načinu praćenjapristupa, pretraživanja, korištenja i zaštite podataka te uvjeta za siguran pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u jedinstvenom registru računa (NN 88/2024) kojim se definira pristup i pretraga podataka iz JRR-anadležnim tijelima(MUP, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava iDržavno odvjetništvo). Krajem 2024. godine pristupilo seredizajnu aplikativnepodrškezaJRRkako bisepoboljšalo korisničkoiskustvo i uvelenovefunkcionalnosti. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Registargodišnjihfinancijskihizvještaja </H4>

<P>Registar godišnjihfinancijskih izvještaja(RGFI) središnjijeizvor informacijao uspješnostiposlovanja ifinancijskom položaju pravnih ifizičkih osoba obveznikaporezanadobit. Registar je2003. godine ustrojila Fina temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (NN 47/03), a danas ga vodi temeljem Zakonao računovodstvu (NN85/24,145/24)u elektroničkom obliku idostupanjena mrežnim stranicamaFine. </P>

<P>U 2024. godini ukupanbrojsvih zaprimljenih izvještajazastatističkeidrugepotrebe, pojedinačnihi konsolidiranih izvještajazajavnu objavuiznosi preko 189 tisuća, od čegaje zaprimljeno iobrađeno zastatističkeidrugepotrebepreko 156 tisućaizvještajaobveznikaporezanadobit, bez financijskih </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_43.jpg"/>
</Figure>

<P>institucija te je javno objavljeno preko 149 tisućagodišnjih financijskih izvještaja. Oko 46% godišnjih financijskih izvještajapredano je putem web aplikacije RGFI. </P>

<P>Fina je ujedno i ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnih postupaka protiv poduzetnika, odgovornih osoba društava te ostalih osoba propisanih zakonom, koji ne dostave dokumentaciju radi javne objave te za statističke i druge potrebe. U 2024. godini izdano je preko 14 tisuća prekršajnih naloga zbog ne predaje GFI-a za statističke i druge potrebe te 12 tisuća prekršajnih naloga zbog ne predaje GFI-a radi javne objave. </P>

<P>U suradnji s Ministarstvom financija, Fina je tijekom 2024. nastavila sa započetim aktivnostima sveobuhvatnog reinženjeringa RGFI-a, projektom koji se odvija u fazama do 2028. godine, a podrazumijevamodernizaciju sustavauvažavajućiprilagodbu relevantnim propisimaidirektivama EU. Integracija Registra na NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav), uvođenje primjenenovog formataizvještavanja(XBRL), razvojplatformezafinancijsko iodrživo izvještavanje te povezivanje na Europsku jedinstvenu pristupnu točku (ESAP) najvažniji su ciljevi projekta reinženjeringa. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Prikupljanjeiobradafinancijskihizvještajaneprofitnih organizacija </H4>

<P>Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom te temeljem ugovornogodnosa s Ministarstvom financija, obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. U 2024. godini zaprimljeno i obrađeno je preko 44 tisuće financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, od čegaje33tisućeizvještajaobveznikavođenjadvojnog knjigovodstva(obrazac BILNPF i PR-RAS-NPF) i 11 tisućaizvještajaobveznikavođenjajednostavnog knjigovodstva(obrazac GPR-IZ-NPF). Od 33 tisuće financijskih izvještaja obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva, njih 18 tisuća odnosilo se na godišnje financijske izvještaje za 2023. godinu, a 15 tisuća na financijske izvještajezarazdobljesiječanj-lipanj 2024. godine. </P>

<P>U prosincu 2024. godine započele su pripremne aktivnosti za spajanje aplikacije za predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija na NIAS i tim omogućavanje korištenja, uz Finine </P>

<P>certifikate, i drugih vjerodajnica visoke razine sigurnosti (eOI i AKD-ovi certifikati). </P>

<Sect>
<H4>Registar stvarnih vlasnika </H4>

<P>Registar stvarnih vlasnika (RSV) je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova. Registar je ustrojen na temelju Zakona o sprječavanju pranjanovca ifinanciranjaterorizma(NN108/17, 39/19 i 151/22), a operativno ga u ime Uredazasprječavanjapranjanovca unutar Ministarstva financija, vodi Fina. </P>

<P>Kroz 2024. godinu provodile su se informatičkeaktivnosti zaspajanjenaBORIS(započeto jeStand-Alone testiranje kako bi druge države članice mogle pristupiti našem nacionalnom registru i VIP2 korisnici putem BORIS-apristupatiregistrimadrugih državačlanica). </P>

<P>Krajem 2024. godine upis u RSV je, osim putem web aplikacije i podnošenjemobrazaca u Fininim poslovnicama, omogućen iputem informacijskog sustavaSTART. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_44.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Registarproizvođačas proširenom odgovornosti </H4>

<P>Tijekom 2024. godine je uspostavljen Registar proizvođača s proširenom odgovornosti (RPPO), elektronička baza podataka o proizvođačima proizvoda koji su dužni izvršavati obveze propisane Zakonomo gospodarenju otpadom (NN84/2021)o proizvodimaikoličinama proizvoda stavljenim na tržište te o ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom, posebice podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu. Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, Fina je dužnau ime izaračunFondazazaštitu okolišaienergetsku učinkovitost obavljati posloveustrojai operativnog vođenjaRPPO-a. </P>

<Sect>
<H4>info.BIZ </H4>

<P>Servis info.BIZ pružauvid u informacijeo uspješnostiposlovanjaifinancijskompoložaju poslovnih subjekata. Ovajservisobuhvaćaadresne i financijske podatke, pokazatelje poslovanja poduzetnika (pravnih osoba i obrtnika, obveznika poreza na dobit), kreditnu procjenu usklađenu s Basel III smjernicamaiMSFI 9 računovodstvenim standardom, kreditni limit, adresne i osnovne financijske podatke financijskih institucija, neprofitnih organizacija, proračuna i proračunskih korisnika za posljednjih pet godina te adresne podatke obrtnika (obveznika poreza na dohodak). </P>

<P>Servis nudi brz i jednostavan pristup velikom broju poslovnih podataka i informacija u stvarnom vremenu te korisnicima omogućuje brzo, jednostavno i sigurno donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenjeklijenata, olakšavaizradu poslovnih analizate praćenjetrendova iprepoznavanje potencijala na tržištu. Tijekom 2024. godine servis je obogaćen novim funkcionalnostima poput poboljšanja prikaza podataka iz područja javne nabave, novih mogućnosti pretrage i izvoza podataka, dorade vizualabedževadobitnikaZlatnebilanceidodavanja posebnih nagrada u svrhu promocijeFineisamedodjelenagradate najuspješnijih tvrtkiuodabranimkategorijama, dodavanja originalnih statusa subjekta sa Sudskog registra te sumarnih podataka kod financijskih institucija, neprofitnih organizacijaiproračunskihkorisnika, a započet jeirazvojfunkcionalnosti alatazaprikaz i simulaciju EWS ocjene (ocjena ranog upozorenja financijske nestabilnosti poduzetnika) u servisu. </P>
<Figure id="LinkTarget_2224">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_45.jpg"/>
1.5. Segment servisa za državu</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_46.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_47.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_48.jpg"/>
</Figure>

<P>Segment servisazadržavu obuhvaćaposlovepružanjacjelovite podrškeposlovnim procesimaiz nadležnosti tijela javne uprave, koji uključuju poslove uspostave informacijskih sustava, poslove informatičko-tehnološkepodrškeiposloveoperativnepodrškesciljem digitalizacije, unaprjeđenja ili očuvanja kontinuiteta obavljanja poslovnih procesa, provođenja strateških i programskih projekatate pružanjajavnih uslugaposlovnim subjektimaigrađanima. </P>

<P>Kroz dugogodišnju uspješnu suradnju s državnim tijelima, Fina opravdava status pouzdanog partnera te aktivno sudjeluje u predlaganju i realizaciji unaprjeđenjaidigitalizacijeprocesau državi te stvaranju novih proizvoda i usluga. Prateći ključne promjene u okruženju, provode se kontinuirane prilagodbe poslovnih modela i metoda rada te se ulaže u nova znanja s ciljem održavanjakvaliteteikonkurentnosti. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Prihodi </H4>

<P>Fina je u 2024. godini od usluga servisazadržavu ostvarila prihod od 29,1 milijuna eura što čini 21% ukupnih prihoda. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_49.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 13. Prihodi servisa za državu (u milijunima eura) </P>
</Caption>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_50.jpg"/>
</Figure>

<P>Slika 14. Struktura prihoda servisa za državu u 2024. godini </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Naturalni pokazatelji </H4>

<P>Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmentaposlovanjazadržavu prikazanisu u nastavku. </P>

<Table>
<TR>
<TH>2022. START Osnovanotrgovačkihdruštava 2.321 Osnovano obrta 309 </TH>

<TH>2023. 2.553 439 </TH>

<TH>2024. 2.814 694 </TH>

<TH>CAGR 10% 50% </TH>

<TH>2024./ 2023. 10% 58% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj uređajai transkacija POSuređajinalokacijama 1.400 BrojtransakcijaputemPOS uređaja-kartice utisućama 129 Brojtransakcijaputeminternetautisućama 106 </TH>

<TD>1.829 319 299 </TD>

<TD>1.716 609 301 </TD>

<TD>11% 117% 69% </TD>

<TD>-6% 91% 1% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>REGOS ZaprimljeniiobrađeniJOPPD/R-Sm obrasciumilijunima 3,7 Obrađenopojedinačnihslogovaumilijunima 63 Stavke -prometpoosobnim računima 108 </TH>

<TD>3,9 62 103 </TD>

<TD>4,1 76 106 </TD>

<TD>5% 10% -1% </TD>

<TD>5% 23% 3% </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 15. Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu </P>
</Caption>
</Table>
</Sect>

<Sect>
<H4>Sustav podrškedržavnoj riznici </H4>

<P>Poslovipodrškesustavu državnerizniceobuhvaćaju informatičko-tehnološku ioperativnu podršku Sustavu državne riznice, prikupljanju, evidentiranju i rasporedu javnih prihoda i drugim vezanim poslovnim procesimadržavneriznice, sukladno ugovorenim obvezamasMinistarstvom financija. </P>

<P>U veljači 2024. godine, novim funkcionalnostima nadograđen je servis „Upit po dobavljačima“ sukladno Naputku o okvirnom sadržaju, minimalnom skupu podataka te načinu javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupravete proračunskih iizvanproračunskih korisnikadržavnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 59/23). Nadogradnjom servisa široj javnosti je omogućen pristup informacijama o trošenju sredstava državnog proračuna po primatelju i isplatitelju sredstava. </P>

<P>U studenom 2024. godine, Saborskim zastupnicima, Vladi RH, Saboru, Ministarstvu financija te izvanproračunskim i proračunskim korisnicima je osiguran informacijski sustav e-Amandmani putem kojeg se, sukladno definiranim pravima, jednostavno podnose i učinkovito obrađuju amandmani na državni proračun i financijske planove izvanproračunskih korisnika. Sustav e-Amandmanijenastao u suradnjiMinistarstvafinancija, Hrvatskog sabora, Ministarstvapravosuđa, </P>

<P>uprave i digitalne transformacije i Fine. Digitalizacijom ovog procesa znakovito se smanjilo vrijeme </P>

<P>potrebno za podnošenje i obradu amandmana, uporabom predefiniranih podataka i kontrola, eliminirala se mogućnost pogreške te se ubrzala komunikacija svih sudionika, a daljnji razvoj je usmjeren na digitalizaciju procesa podnošenja i obrade amandmana na rebalans državnog proračuna. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_51.jpg"/>
</Figure>

<P>Vezano za najavu primjene instant plaćanja za račune Ministarstva financija otvorene u HNB-u, a kako bi se unaprijedio postojeći sustav izvješćivanja proračunskih korisnika te postigla puna funkcionalnost instant plaćanja na način da se omogući zaprimanje obavijesti o svakoj izvršenoj instant uplati odmah po odobravanju računaprimatelja, Finajeuspostavilainformacijsko rješenje Servis FIT.i -Fina instant transakcije iizvješća. Korisnicima koji, ovisno o poslovnom događaju (izdavanje potvrda i sl.), imaju potrebu zaprimanjainformacijeo priljevu u tekućem danu, sciljem žurnog postupanjapremaklijentu kojijeizvršio plaćanjeinstant transakcijom iliimaju neku drugu poslovnu potrebu zakojuidentificiraju daim jepotrebnabrza informacijao uplati,omogućeno je pretraživanje i pregled podataka o priljevima. Stoga, koristeći FIT.i proračunski korisnik može odmah po izvršenojinstant uplati dobiti uvid u izvršeno plaćanje, kao i preuzimanje podataka web servisom. Zanajvećekorisnike, Ministarstvo financija i Poreznu upravu, osiguranisu međuizvodiu cilju ubrzanja procesa evidencije prihoda. Navedeno ubrzava evidenciju prihoda u informacijskim sustavima korisnika za 24 sata. </P>

<P>Sustav Registra zaposlenih i Centraliziranog obračuna plaća za javni sektor </P>

<P>Poslovipodrškesustavu Registrazaposlenih iCentraliziraniobračunplaćazadržavnu ijavneslužbe (COP) u nadležnosti su Ministarstvapravosuđa, upraveidigitalnetransformacije, a korisnici sustava su državnatijelaijavneslužbekojimaserashodizazaposleneosiguravaju državnim proračunom. U 2024. godini na sustavu su provedeni zahvati potrebni za uvođenje novih institucija, obveznika Zakona o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaćau državnojslužbiijavnim službama (NN 59/23), a od strane institucija uneseni podaci o zaposlenicima u Registar, sukladno propisanom roku od godine dana od dana stupanja na snagu spomenutog Zakona. Daljnje aktivnosti usmjerene su na analizu poslovnih pravila, provođenje prilagodbi u suradnji s nadležnim institucijama te priprema za provođenje obračuna i isplata plaća, ostalih materijalnih prava, naknada i drugog </P>

<P>dohotka za sve nove institucije u zadanom roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona </P>

<P>o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama (NN 59/23). </P>

<P>Temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2020. –2026. (NPOO), na aktivnosti C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a, u 2024. godini je provedena opsežna reforma sustava plaća u državnoj i javnim službama. Regulatorna definicijareformedanajekroz Zakon o plaćamau državnojslužbiijavnim službama(NN155/23) te slijedno donesenih uredbi: Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi (NN 22/24), Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24). Sve nužne dorade za isplatu plaća prema Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23) spomenutim uredbama uspješno su implementirane u sustav do zadanog roka, 31. ožujka 2024. godine, čime je omogućenaisplataplaćapremanovim obračunskim pravilima i koeficijentimaod početkatravnja2024.godine. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_52.jpg"/>
</Figure>

<P>U 2024. godini je nastavljeno kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno </P>

<P>zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001, te je provedena recertifikacija </P>

<P>sustavaod straneovlaštenih vanjskih auditora sukladno najnovijojnormiISO 27001:2024. </P>

<Sect>
<H4>COP u brojkama (2024. godina): </H4>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>195 institucijadržavnih tijela; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>1.808 institucijajavnih službi: • višeod 75tisućaobračuna; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>4,6 milijunapojedinačnih isplata. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Sustav podrškegospodarstvu </P>

<P>Poslovi podrške gospodarstvu su uspostava, održavanje i podrška elektroničkim uslugama i informatičkim sustavima namijenjenim poduzetnicima koji se uspostavljaju od strane nadležnih tijela javne uprave, sukladno strateškim smjernicama i operativnim programima Vlade RH. Najvažniji partneri i naručitelji su Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalnetransformacije, Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslovate Državnizavod za </P>

<P>statistiku. </P>

<P>Glavneaktivnosti u 2024. godiniodnosilesu senaizvršenjeprojekataiz Nacionalnog planaoporavka i otpornosti 2020. –2026.(NPOO), projekatatehničke pomoćiSvjetske bankeza razvoj poslovnog okruženjau RH, usklađenjesustavasnovom nacionalnom klasifikacijom djelatnosti NKD 2025 koja stupanasnagu 1.siječnja2025.godinete sudjelovanjeu aktivnostimarazvojadržavneinformacijske </P>

<P>infrastrukture. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>START </H4>

<P>Sustav START jejavnauslugazaelektroničko pokretanjeposlovanjadruštva(d.o.o. ij.d.o.o) i obrta. Finajetijekom 2024. godineobavljalaaktivnosti održavanjaipodrškesustavaSTARTte nadogradnje sustava radi uvođenja novih funkcionalnosti i povezivanja sa službenim registrima i bazama podataka. U sustav je tako implementirana funkcionalnost Provjere poreznog duga prije podnošenjaprijave zaupisosnivanjadruštva, kako bisesmanjio brojodbijenih zahtjeva za upis u sudski registar te anketa o zadovoljstvu korisnika, kao alat za praćenje uspješnosti i zadovoljstva korisnika. Od prosinca 2024. godine u sustav je implementirana opcionalna usluga slanja prijave za upis u Registar stvarnih vlasnika putem sustava START koja je, i od strane korisnika i od strane vlasnikasustava, prepoznatakao uslugakojaznačajno poboljšavakorisničkoiskustvo elektroničkog procesapokretanjaposlovanja. O rastućem značaju STARTA kao kanalazaosnivanjedruštavau RH govori podatak da je udjel STARTA u ukupnom broju svih osnivanja društava u RH u 2024. godini dosegao 20%. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_53.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>START Plus </H4>

<P>Fina je tijekom 2024. godine završila s uspostavom sustava START Plus, digitalne platforme za ishođenje dozvola, koja je u vlasništvu Ministarstvagospodarstva. Usluga korisnicima omogućuje podnošenje zahtjeva za izdavanje 20 različitih dozvola potrebnih za obavljanje gospodarske aktivnosti te elektroničko plaćanje potrebnih pristojbi unutar usluge, a nadležnim institucijama izdavanje dozvola u elektroničkom obliku. U sklopu usluge je implementirana funkcionalnost Katalog dozvola, tražilica putem koje je moguće na jednom web mjestu dobiti relevantne informacije o propisima, uvjetima i postupcima ishođenja dozvola za 121 dozvolu iz različitih područjaposlovanja, što doprinosipovećanju informiranostipoduzetnikaitransparentnosti uvjeta ulaskanatržište. </P>

<P>Nadalje, STARTPlusjekrajem 2024.godineintegrirannaeIDAS čvorčimejeomogućenpristup usluzi građanimaEUkojinemajuprebivališteiliboravišteuRH, pomoću stranih vjerodajnica. Također su izvršenepripremneaktivnosti zaspajanjesustavaSTARTPlusnanacionalnu OOTS Platformu (Once Only Technical System) radi dohvataprekograničnih dokazakojisu potrebni zapodnošenjezahtjeva za izdavanje dozvola u usluzi START Plus. </P>

<P>Jedinstvena platforma za plaćanjeobveznih naknada </P>

<P>Finajetijekom 2024. godineobavljalaposloveodržavanjaipodrškesustavu Jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada (JPPON), koji je dostupan kao javna e-usluga Kalendar plaćanja obveznih naknada u sustavu e-Građani. Usluga omogućuje ovlaštenim osobama poslovnih subjekata praćenje određenih obveznih davanja koja su poslovni subjekti dužni podmiriti te kreiranjenalogazaplaćanje. Sustav jeu nadležnostiMinistarstvagospodarstvate obuhvaćasedam tipičnih naknada koje su poslovni subjekti dužni plaćati, a koje su Akcijskim planom Vlade RH za administrativno rasterećenje gospodarstva 2020. prepoznate kao najviše opterećujuće. Krajem 2024.godineFinajezapočelaspripremnim aktivnostimazauključivanjeuslugeKalendar plaćanja obveznih naknada u mobilnu platformu m-Građani te će ova usluga biti među prvim javnim euslugamakojećekorisnicimabiti dostupneputem mobilneaplikacije. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>MUP fondovi </H4>

<P>Tijekom 2024. godine Fina je intenzivno sudjelovala u aktivnostima uspostave informacijskog sustava MUP fondovi koji digitalizira i automatizira procese pripreme i provedbe projekata koji se </P>

<P>financiraju iz programa fondova za unutarnje poslove. Sustav je u nadležnosti Ministarstva </P>

<P>unutarnjih poslova, a namijenjen je korisnicima koji sudjeluju u procesima vezanim za provedbu Programa fondova za unutarnje poslove. Sustav je uspostavljen 1. srpnja 2024. godine, a nakon </P>

<P>uspostaveFinapružauslugeodržavanjasustava. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_54.jpg"/>
</Figure>

<P>Središnji registar osiguranika </P>

<P>Fina putem informacijskog sustava REGOS obavljanajvećidioposlova u imeizaračun Središnjeg registra osiguranika što uključuje poslove vođenja registra osiguranika II. stupa, prikupljanja podataka po osiguranicima o obveznim mirovinskim doprinosima putem obrazaca R-S/RSm i obrascaJOPPD, raspoređivanjasredstavadoprinosazaobveznamirovinskaosiguranjaI. iII. stupa po računimaosiguranika te osigurava sve tijekove novca i informacija povezanih s tim procesima. </P>

<P>Za ovaj poslovni sustav Fina osigurava tehnološka znanja za operativni razvoj poslovnih procesa, informatičkaznanjazarazvojaplikativnih rješenja, telekomunikacijsko-informatičku infrastrukturu te ljudskeidrugeresursezaoperativno obavljanjeugovorenih poslova u svojojposlovnojmreži. </P>

<P>Usvrhu kvalitetnogodnosasdionicimakontinuirano seprovodiunaprjeđivanjeposlovnogsustava kao prilagodbe sustava promjenama zakonske regulative. Tijekom 2024. godine uspješno je provedeno 95 zahtjeva za unaprjeđenjem sustava ili za izvanrednim isporukama podataka. Najznačajnija unaprjeđenja predstavljaju rješenja vezana za prilagodbu sustava izmjeni Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (ZOMF) (NN 19/14, 93/15, 64/18, 115/18, 58/20, 156/23) od 1. </P>

<P>siječnja 2024. godine, a s primjenom od 1. travnja 2024. godine. Izmjene se odnose na ukidanje obračuna ulaznih naknada, izmjenu pravila za promjenu fonda, automatskog rasporeda u fond i promjenu fonda po sili zakona te dostavu adresnih podataka OMD-ovima za izvješćivanja osiguranikapo različitim kriterijima. </P>

<P>U 2024. godini nastavljeno je kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno </P>

<P>zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001:2022, u sklopu kojih je proveden i </P>

<P>redovniaudit informacijskesigurnosti. Uz to, posebnapozornost posvećujesesigurnosti sustavai zaštitipodatakasnaglaskom nazaštitu tajnostiosobnih podatakatezaštitiinformacijskog sustava od vanjskog iunutarnjegneovlaštenog pristupa. </P>

<Sect>
<H4>REGOS u brojkama (2024. godina) </H4>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>zaprimljeno i obrađeno 4,1 milijun JOPPD/R-Sm obrazaca • obrađeno 76 milijunapojedinačnih slogova </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>2,3 milijunaosobnih računaosiguranika </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>3,6 milijuna stavaka za uplatu doprinosa II. stupa </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>105,9 milijunastavakaprometapo osobnim računima </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>366 prvih prijava u OMF </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>3.187 promjene OMD-a i kategorije OMF-a </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>109 eIzjava o izboru mirovine </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>73 ePrijava u MOD </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_55.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica </H4>

<P>Sustav za naplatu javnih davanja putem platnih kartica omogućavanaplatu određenih prihoda državnog proračuna platnim karticama putem EFTPOS uređaja ili putem internetskih usluga, temeljem Odlukeo primjeniivođenju Sustavazanaplatu javnih davanjaputem platnih kartica(NN 123/2019) te sporazumu s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao nadležnim tijelom. U 2024. godini nastavljeno je širenje primjene naplate javnih davanja platnim karticamaputem EFTPOSuređaja, kao iputem interneta, čime jeukupnavrijednost naplata narasla zajoš36%. Naplatakarticamaputem gotovo2.000EFTPOSuređajaprovodiseu 28tijela. Također, </P>

<P>provodi se naplata platnim karticama za 16 javnih internetskih usluga. </P>

<P>Sustav za nadzor potrošnje posebnog goriva </P>

<P>Tijekom 2024. godine jeu kontinuitetu pružanauslugavođenjasustavanadzorapotrošnjeplinskog ulja za namjene u poljoprivredi i ribarstvu kao i nadzora potrošnje plinskog ulja za gospodarske i javne namjene u plovidbi – plavog dizela. Od 2010. godine do danas, više od 100 tisuća korisnika pravanakupnju plavog dizelasvih namjenakupujeplavidizel zaodobrenepotrebenavišeod 400 </P>

<P>prodajnih mjesta trgovaca naftnim derivatima diljem Republike Hrvatske kroz milijun transakcija </P>

<P>godišnjeuz automatiziraninadzor Sustava. </P>
<Figure id="LinkTarget_2225">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_56.jpg"/>
2. Financijski rezultati </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_57.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_58.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_59.jpg"/>
</Figure>

<P>Fina je u 2024. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 7,6 milijuna eura primarno kao rezultat snažnog rastaprihodaiz redovnog poslovanja. </P>

<P>Neto imovina </P>

<P>3,6% Netoprofitnamarža 0,4% 5,5% Koeficijenttekuće likvidnosti 3,9 2,3 -41% Koeficijentzaduženosti 0,1 0,1 5% Ekonomičnostukupnogposlovanja 1,0 1,1 6% EBITDA 15,6 mil.€ 21,6 mil.€ 38% EBITDAmarža 13,2% 16,0% ROA 0,2% 3,1% </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_60.jpg"/>
Pokazatelji poslovanja 208,6 mil.€216,0 mil.€Pozicija (milijuni eura) 2023. 2024. 2024./ 2023. Poslovni prihodi 118,5 134,7 14% Poslovni rashodi 120,2 128,8 7% Dobit/gubitak iz redovnog poslovanja -1,7 5,9 Financijski prihodi 3,3 4,2 27% Financijski rashodi 0,6 0,7 10% Dobit/gubitak iz financijskog poslovanja 2,6 3,5 Ukupni prihodi 121,8 138,9 14% Ukupni rashodi 120,9 129,5 7% Bruto dobit 0,9 9,3 10,3x Neto dobit 0,5 7,6 15,2x </Figure>

<P>ROE 0,3% 3,5% </P>

<P>Slika 16. Financijski rezultat i pokazatelji poslovanja </P>

<P>Rast prihoda rezultat je uspostave novih poslovnih servisa i platformi te agilnog vođenjacjenovne politike s ciljem osiguravanja pozitivne ekonomičnosti poslovanja. Rast financijskih prihoda rezultat je povećanjaduracije financijskog portfelja što se očituje u smanjenjukoeficijentatekuće likvidnosti. </P>

<P>Rast rashoda rezultat jepovećanja razine plaća uslijed sklapanja novog kolektivnog ugovora, ali i prudentnog upravljanjatroškovimanasvim razinama. </P>

<P>Sukladno Uredbio otklanjanju poremećajanadomaćem tržištu energije(NN31/23, 74/23, 107/23, 122/23, 32/24, 104/24, 132/24, 56/25) Fina je primila subvenciju u iznosu 0,6 milijuna eura. S druge strane, Fina je sukladno Odluci o raspodjeli dobiti, dio dobiti iz 2023. godine u iznosu od 0,3 milijuna </P>

<P>eurauplatilau Državniproračun. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_61.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2226">2.1. Prihodi </H4>

<P>U 2024. godini Fina je ostvarila 138,9 milijuna eura prihoda što je14% višeu odnosu na prethodnu godinu, apovećanjejevidljivo usvim poslovnim segmentima. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Pozicija (milijuni eura) </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2024. </TH>

<TH>2024./ 2023. </TH>

<TH>Udio u 2024. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Prihodi </TH>

<TD>121,8 </TD>

<TD>138,9 </TD>

<TD>14% </TD>

<TD>100% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Segment usluga za financijsku industriju </TH>

<TD>40,4 </TD>

<TD>42,1 </TD>

<TD>4% </TD>

<TD>30% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Segment javnih servisa </TH>

<TD>30,6 </TD>

<TD>36,8 </TD>

<TD>20% </TD>

<TD>26% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Segmentservisazadržavu </TH>

<TD>24,0 </TD>

<TD>29,1 </TD>

<TD>22% </TD>

<TD>21% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Segmentdigitalnihrješenja </TH>

<TD>14,2 </TD>

<TD>19,0 </TD>

<TD>34% </TD>

<TD>14% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Ostali prihodi 12,6 11,8 -6% 9% </P>

<P>Slika 17. Prihodi po segmentima </P>

<P>Promatrajući prihode prema najznačajnijim segmentima poslovanja, unutar segmenta javnih servisa evidentiran je najvećirast prihodau odnosu naprethodnu godinu, u visiniod 6,2 milijuna eura. Rezultat je to prvenstveno količinski većeg broja osnova za plaćanje za 13% na poslovima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Prihodi od naknade troška za servis eDražbe i Upisnik založnih prava, kao i uspostava Registra proizvođača s proširenom odgovornosti, dodatno su </P>

<P>doprinijeli stopi rasta prihoda segmenta javnih servisa od 20%. </P>

<P>Segment poslovanja uslugazadržavubilježi porast prihoda od 5,2 milijuna eura ponajprije uslijed većih prihodaza poslove podrške sustavu državneriznice u odnosu na prethodnu godinu i uspostave informacijskog sustava e-Amandmani. Na porast prihoda utjecali su i novi uvjeti ugovora vezani za usluge Centraliziranog obračunaplaćazajavnisektor, uslugeobavljanjaposlovaSredišnjegregistra osiguranika, poslova podrškesustava zanadzor potrošnjeposebnoggoriva, kao i poslova podrške sustavu naplate javnih davanja platnim karticama putem EFTPOSuređaja. </P>

<P>Unutar segmenta digitalnihrješenjatakođer jeevidentiran dvoznamenkasti postotni rast prihoda (4,8 milijuna eura) kao rezultat nadogradnje i održavanja digitalne platforme Fondovi EU te održavanjaelektroničkog sustavaNIAS. </P>

<P>U segmentu usluga za financijsku industriju zabilježen jeporast od 1,7 milijunaeuranajvišekao rezultat prihoda od uspostave i nadogradnje digitalne platforme za vrijednosne papire e-Riznica i popratno većegprihodaod uplatagrađana. </P>

<P>Ostali prihodi bilježe padu odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 0,8 milijuna euraponajviše zbog manjih prihoda od ukidanja rezervacija za primanja zaposlenih i prihoda od sufinanciranja struje. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_62.jpg"/>
</Figure>

<P>Prihodi od tržišnihdjelatnostiidjelatnostipružanjajavnihusluga </P>

<P>Prihodi Fine mogu se podijeliti na one ostvarene temeljem pružanjajavnih usluga te one ostvarene od tržišnih djelatnosti. Djelatnosti pružanja javnih usluga obuhvaćaju usluge od javnog ili općeg gospodarskog interesa koje se izravno ili neizravno financiraju iz državnog proračuna ili se financiraju od krajnjih korisnika po cijenama koje određuju RH, nadležna tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima u skladu s posebnim propisima. Iste uključuju djelatnosti dodijeljene Fini temeljem Zakona o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05), Zakona o računovodstvu (NN 85/24, 145/24), Zakonao provedbiovrhenanovčanim sredstvima(NN68/18,02/20,46/20,47/20)ili bilo kojeg drugog zakona bez obzira je li je dodatno uz njega sklopljen ugovor. Fina je u 2024. godini 60% svojih prihoda iz poslovnih segmenata ostvarila iz djelatnosti pružanjajavnih usluga. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_63.jpg"/>
Prihodi odpružanjajavnih usluga Prihodiod tržišnih djelatnosti 40% 60% 
<Caption>
<P>Slika 18. Prihodi od pružanja javnih usluga iprihodi od tržišnih djelatnostiza 2024. godinu </P>
</Caption>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_64.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2227">2.2. Rashodi </H4>

<P>Ukupni rashodi Fine za 2024. godinu iznose 129,5 milijuna eura što je7% višeu odnosu na prethodnu godinu. Povećanjerashodarezultat jevećih troškova osoblja uslijed primjenenovogsustavaplaća te operativnih troškovauslijed inflacije. Unastavku slijediosvrt najznačajnijih izvještajnih kategorija rashodauz pojedinačnaodstupanjau odnosu naostvarenjeprethodnegodine. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Pozicija (milijuni eura) </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2024. </TH>

<TH>2024./ 2023. </TH>

<TH>Udio u 2024. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Rashodi </TH>

<TD>120,9 </TD>

<TD>129,5 </TD>

<TD>7% </TD>

<TD>100% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Troškoviosoblja </TH>

<TD>56,2 </TD>

<TD>64,1 </TD>

<TD>14% </TD>

<TD>50% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Operativnitroškovi(troškoviusluga) </TH>

<TD>28,2 </TD>

<TD>33,4 </TD>

<TD>18% </TD>

<TD>25% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Amortizacija </TH>

<TD>17,3 </TD>

<TD>15,7 </TD>

<TD>-10% </TD>

<TD>12% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ostalitroškoviposlovanja </TH>

<TD>7,8 </TD>

<TD>6,1 </TD>

<TD>-22% </TD>

<TD>5% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Vrijednosnausklađenja </TH>

<TD>5,1 </TD>

<TD>5,6 </TD>

<TD>11% </TD>

<TD>4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Troškovisirovinaimaterijala </TH>

<TD>5,4 </TD>

<TD>3,7 </TD>

<TD>-30% </TD>

<TD>3% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Financijski rashodi </TH>

<TD>0,6 </TD>

<TD>0,7 </TD>

<TD>10% </TD>

<TD>1% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Troškoviprodane robe </TH>

<TD>0,3 </TD>

<TD>0,2 </TD>

<TD>-14% </TD>

<TD>0,2% </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 19. Rashodi po vrstama </P>
</Caption>
</Table>
</Sect>

<Sect>
<H4>Troškoviosoblja </H4>

<P>Troškovi osoblja obuhvaćaju plaće i doprinose, troškove školovanja, službenog puta, prijevoz na posao i s posla, troškove prigodnih nagrada i darova, ostale potpore i naknade, rezerviranja za primanja zaposlenih, otpremnine te osiguranje zaposlenih. </P>

<P>U 2024. godini troškoviosobljaiznose 64,1 milijun eura te su veći14% u odnosu na prethodnu godinu što jeprimarno posljedicauvećanjamase plaćazbog uvođenjanovog sustavaplaća. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Operativnitroškovi </H4>

<P>Operativni troškovi obuhvaćaju troškove usluga održavanja software-a, održavanja i čuvanja objekata, opreme i vozila, usluge student servisa, savjetovanja, bankarske usluge, telekomunikacijske usluge, poštarinu, usluge čišćenja, usluge promidžbe i reklame, komunalne i usluge prijevoza, usluge trezoriranja gotovine te premije osiguranja. </P>

<P>Operativnitroškoviza 2024. godinu iznose 33,4 milijuna eura te su veći18% u odnosu na realizaciju prethodne godine, ponajviše kao posljedica većih troškova vanjske usluge izrade softvera po narudžbi, usluga održavanjaaplikativnog softvera, pravakorištenjalicencizasoftver, zatim troškova poštarinete čuvanjaimovine. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_65.jpg"/>
</Figure>

<Sect>
<H4>Amortizacija </H4>

<P>Troškovi amortizacije za 2024. godinu iznose 15,7 milijuna eura te su 10% manji od prethodne godine uslijed usporavanja investicijskog ciklusa. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Ostalitroškoviposlovanja </H4>

<P>Ostali troškovi poslovanja obuhvaćaju porezno nepriznati PDV, rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima, naknadno utvrđene rashode iz proteklih godina, donacije i sponzorstva, troškovestručnog usavršavanjaradnika, troškovestručneliteratureitiska, upravnei sudske troškove i takse, članarine strukovnim organizacijama, propisane naknade i doprinose, troškovereprezentacijeisličneusluge. </P>

<P>Ovi troškovi za 2024. godinu iznose 6,1 milijun eura te su 22% manji ponajviše zbog otpisa dugotrajne imovine u pripremi u prethodnoj godini za koju je utvrđeno da neće donositi buduće ekonomske koristi. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Vrijednosnausklađenja </H4>

<P>Vrijednosnausklađenjau 2024. godini veća su 11% u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica povećanjapotraživanjaodposlova prisilnenaplate. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Troškovisirovinaimaterijala </H4>

<P>Troškovisirovinaimaterijalaiznose 3,7 milijuna eura te su 30% manji u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat povoljnije cijene energije. </P>

<Sect>
<H4>Financijski rashodi </H4>

<P>Financijski rashodi iznose 0,7 milijuna eura te su 10% većiu odnosu na prethodnu godinu zbog većih usklađenjafer vrijednostifinancijskeimovine. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Troškoviprodanerobe </H4>

<P>Troškovi prodane robe za 2024. godinu iznose 0,2 milijuna eura te su 14% manji u odnosu na prethodnu godinu uslijed manje prodaje biljega i mjenica. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_66.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2228">2.3. Investicijska ulaganja </H4>

<P>Ukupna investicijska ulaganja Fine u ovoj godini iznosila su 8,1 milijun eura što je 36% manje nego prethodne godine pri čemu se više od polovice ovog iznosa odnosi na ulaganja u informatičku opremu. Investicijereflektiraju strateškipristup digitalnoj transformaciji kroz jačanjeinfrastrukture. Većidio sredstavausmjerenjenarazvojinadogradnju informacijskih sustavau svrhu modernizacije i digitalizacije usluga, zatim na razvoj i implementaciju softverskih rješenjai integraciju s poslovnim sustavima te nabavu licenci i IT opreme kao podrške u digitalnoj transformaciji kroz fizičku infrastrukturu. </P>

<P>Ulaganja u sustave tehničke zaštite čine 14%, a odnose se na ugradnju/nadogradnju sustava videonadzora, kontrole pristupa, interlocking vrata na raznim lokacijama Fine s ciljem povećanja sigurnosti prostora, zaposlenika i podataka. </P>

<P>Građevinska ulaganja pretežito se odnose na uređenje i adaptaciju poslovnica, s ciljem unaprjeđenja funkcionalnosti i vizualnog identiteta prostora. Najveći pojedinačni građevinski zahvat odnosi se na sanaciju vanjske ovojnice zgrade,što uključujeenergetsku obnovu ipoboljšanje izolacijskih svojstva, čimesedoprinosi ESG ciljevima Fine. </P>

<P>Sva svoja investicijska ulaganja Fina je financirala iz vlastitih izvora. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Pozicija (milijuni eura) </TH>

<TH>2023. </TH>

<TH>2024. </TH>

<TH>2024./ 2023. </TH>

<TH>Udio u 2024. </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Investicijska ulaganja </TH>

<TD>12,5 </TD>

<TD>8,1 </TD>

<TD>-36% </TD>

<TD>100% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Informatičkaoprema </TH>

<TD>6,7 </TD>

<TD>4,2 </TD>

<TD>-38% </TD>

<TD>51% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Sustavitehničkezaštite </TH>

<TD>0,8 </TD>

<TD>1,1 </TD>

<TD>44% </TD>

<TD>14% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Građevinskoobrtničkiradovi </TH>

<TD>2,7 </TD>

<TD>1,0 </TD>

<TD>-63% </TD>

<TD>13% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Blagajničkotrezorskaoprema </TH>

<TD>1,0 </TD>

<TD>0,9 </TD>

<TD>-13% </TD>

<TD>11% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Energetika </TH>

<TD>0,7 </TD>

<TD>0,4 </TD>

<TD>-42% </TD>

<TD>5% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ostalo(namještaj,zgrade idr.) </TH>

<TD>0,2 </TD>

<TD>0,3 </TD>

<TD>89% </TD>

<TD>4% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Oprema za mikrofilm i optiku </TH>

<TD>0,3 </TD>

<TD>0,1 </TD>

<TD>-63% </TD>

<TD>2% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Uredska oprema </TH>

<TD>0,1 </TD>

<TD>0,0 </TD>

<TD>-88% </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 20. Struktura investicija </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure id="LinkTarget_2229">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_67.jpg"/>
3. Izvještaj o održivosti</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_68.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_69.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_70.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2230"> ESRS 2 -Općeobjave </H4>

<P id="LinkTarget_2231">BP-1 -  Izjava o održivosti </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>ObvezasastavljanjaIzvještaja o održivosti </H4>

<P>Izvještaj o održivosti Fine za 2024. godinu, koji je sastavni dio Godišnjeg izvještaja o poslovanju, sastavljen je temeljem Zakona o računovodstvu (NN 85/24 i 145/24) te uvažava Direktivu (EU) 2022/2464 Europskog parlamentaiVijećaod 14. prosinca2022. o izmjeniUredbe(EU) br.537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanjao održivosti (Tekst značajanzaEGP)(SLL322, 16.12.2022). Fina kao veliki poduzetnik koji je subjekt od javnog interesa RH, sukladno čl. 61. spomenutog zakona, ima obvezu izraditi nefinancijskiizvještaj. S obzirom da Fina od sljedećegodineima zakonsku obvezu izraditi izvještaj o održivosti, odabralo se za 2024. godinu izraditi nefinancijsko izvješće u formatu izvještaja o održivosti čime bi se osigurao kontinuitet podataka tijekom prijelaznog razdoblja te omogućila njihova usporedivost u narednim godinama. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Izvještajno razdobljei opseg </H4>

<P>Izvještaj o održivostiza2024. godinu pružadionicimadubinskipogled u Finino poslovanje, strateški pristup održivosti, procesekojimaupravlja, značajneteme, rizike, prilike te inicijative koje poduzima kako biunaprijedilaupravljanjeokolišnim, društvenim iekonomskim utjecajimakroz kratkoročno, srednjoročno ilidugoročno razdoblje. </P>

<P>Kratkoročno razdobljepodrazumijevarazdobljeposlovne godinekojajetrajalaod 1.siječnjado 31. prosinca 2024. godine, srednjoročno razdoblje se odnosi na razdoblje trajanja Finine Strategije održivosti i traje do 2027. godine, doksedugoročnorazdobljeodnosinaaktivnosti smanjenjaCO2 te traje do 2030. odnosno 2050. godine. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Metodologijaizvještavanja </H4>

<P>Metodologiju izvještavanjao održivosti Finajedefinirala prethodne godine, odabravšipritom CSRD regulativu i Europske standarde za izvještavanje o održivosti ESRS. S obzirom da će Fina u 2026. godini biti obveznik izvještavanja o održivosti za 2025. godinu, kako bi osigurala dosljednost i usporedbu podataka, ista metodologija primijenjena jeiu Izvještaju o održivosti za 2024. godinu uz naglasak naunaprjeđenje procesaizvještavanja. </P>

<P>Izvještaj o održivosti za2024. godinu uključujeobjaveu skladu sUredbom (EU) 2020/852Europskog parlamentaiVijećaod 18. lipnja2020. godineo uspostaviokvirazaolakšavanjeodrživih ulaganjai izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22.6.2020); dalje: Uredba (EU) 2020/852te delegiranih uredbiKomisije, akojesu objašnjeneu 
<Link>Izvještaju o EUTaksonomiji</Link>
. </P>

<P>Tijekom 2024. godine značajne teme, definirane ranije kroz proces detaljne analize stanja, identifikaciju i procjenu stvarnih ili potencijalnih, pozitivnih ili negativnih učinaka povezanih s </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_71.jpg"/>
</Figure>

<P>vlastitim poslovnim procesima, proizvodima ili uslugama, su dodatno analizirane i preispitane u procesu donošenjastrateškog dokumentaupravljanjaodrživošću. Poglavlje 
<Link>IRO-2 </Link>
predstavlja popis svih zahtjevazaobjavom uz navođenjeznačajnosti. </P>

<P>U tematskom standardu E1-Klimatske promjene zbog nedostatka podataka izostavljen je izračun Opsega 3 koji podrazumijeva izračun ugljičnog otiska koji nastaje iz aktivnosti Fininog lanca </P>

<P>vrijednosti odnosno izvan granica organizacije. </P>

<P>U okviru procjene dvostruke značajnosti pri utvrđivanju financijske značajnosti, primijenjena je bazična skala vrednovanja u sustavu upravljanja rizicima. Slijedi daljnje usklađivanje ove skale s ciljem što točnijekvantifikacijefinancijskog učinka, rizika, prilikakao ifinancijskog iskazivanjamjera </P>

<P>i resursa potrebnih za realizaciju ciljeva. </P>

<P>Finajeu prosincu 2024.godiniusvojilaStrategiju održivosti Financijskeagencijezarazdoblje2025. –2027. godine te Strategiju upravljanja ugljikovim otiskom za razdoblje do 2030. godine (s pogledom do 2050. godine). Strategijom održivosti do 2027. Fina dodatno osnažuje i usmjerava upravljanje održivošću kroz tri stupa i pet ciljeva održivosti. Također, donesen je i Akcijski plan provedbe strategijeodrživostiza2025.godinu u okviru kojegsuzasvakiciljodrživost definiraniključnimjerni pokazateljiučinka(KPI). </P>

<P>U svrhu povećanja konkurentnosti europskog gospodarstva, Europska komisija usvojila je 26. veljače 2025. godine paket prijedloga za pojednostavljenje izvještavanja o održivosti, dubinske analize održivosti poduzeća i Mehanizama za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM). Transponiranje navedenog paketa prijedloga u nacionalno zakonodavstvo očekujesedo kraja2025. godine. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Kvaliteta itočnost informacija </H4>

<P>Fina posebnu pažnju posvećujetočnosti ikvalitetipodatakastogakontinuirano razvijaiunaprjeđuje svoje metodologije u skladu s regulatornim okvirom, dostupnim podacima i najboljim praksama. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>OdobravanjeiprovjeraIzvještaja </H4>

<P>Izvješćeo održivostiza2024.godinu odobreno je i potpisano od stranesvih članova UpraveFine, uz suglasnost Nadzornog odbora. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_72.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2232">GOV-1 - Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela </P>

<P>Upravljanje korporativnom održivošću u Fini obuhvaća sve organizacijske razine i funkcije te zahtjeva uključenost svih zaposlenika. Takvo integrirano okruženje predstavlja temelj za kontinuirani razvoj i unaprjeđenjekultureodrživosti unutar organizacije. Istovremeno, ono djeluje kao strateškapolugazajačanjepovjerenjate učinkovitijeupravljanjeodnosima sa svim dionicima. </P>

<P>Nadzornaiupravljačkatijela, usuradnjisrukovodstvom, dosljedno provodeupravljačkepolitikeuz operativnu ispecijalističku podršku Odjela za korporativnu strategiju iodrživost, osiguravaju da se načela održivosti i smjernice Politike održivosti integriraju u poslovne modele, organizacijske aktivnosti i poslovne procese. Naime, u 2024. godini Fina je uspostavila Odjel za korporativnu </P>

<P>strategiju i održivost s ciljem operativnog upravljanja i koordinacije internih dionika u području upravljanjakorporativnom održivošću.To podrazumijevasuradnju sključnim nositeljimaidrugim organizacijskim jedinicama i funkcijama Fine, kao i suradnju s tijelima Fine u provedbiusklađenosti ključnih strateških odrednicakorporativneodrživosti. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_73.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 21. Upravljanje korporativnom održivošću </P>
</Caption>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_74.jpg"/>
</Figure>

<P>Poslovanje, ustrojstvo, sastav, ovlasti i način odlučivanja Uprave i Nadzornog odbora uređeni su Zakonom o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05) i Statutom Financijske agencije. Sukladno Zakonu o računovodstvu (NN85/24, 145/24) Fina je subjekt od javnog interesa, a Odlukom </P>

<P>o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 147/21 i 78/23) definirana je kao pravna osoba od posebnog interesa za RH te su postupci izbora i/ili imenovanja te uvjeti kandidatazačlanovenadzornih odbora odnosno kandidatazačlanove uprave definirani istom. </P>

<P>Zakonom o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18, 155/23) propisano je da odluku o izboru kandidatazačlananadzornog odborate kandidatazapredsjednikaičlanauprave za pravne osobe od posebnog interesa za RH donosi Vlada RH na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za RH, pri čemu se predsjednikaičlanaupravebirajavnim natječajem. Uvjeti zaizbor iimenovanječlanova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za RH i način njihova izbora uređeni su </P>

<P>Uredbom Vlade RH (NN 12/19). </P>

<P>Pored uvjeta propisanih navedenom Uredbom koje moraju ispunjavati kandidati za predsjednika i </P>

<P>članoveupraveiStatutomFinepropisano jedapredsjednikičlanUpravemožebiti osoba kojaima hrvatsko državljanstvo, visoku stručnu spremu iz područja djelatnosti te odgovarajuće stručno znanje, sposobnostivođenjairadno iskustvo od najmanjepet godinastažau struci. </P>

<P>Nadzorni odbor i Uprava posjeduju stručnost i vještine vezane uz domenu održivosti kroz profesionalno iskustvo iznanjestečeno formalnim obrazovanjem ikontinuiranim usavršavanjemu područjima djelovanja Fine, a u svojem području nadležnosti. Također, ona je osigurana i kontinuiranim edukacijamate pristupom stručnim znanjimakroz organizaciju. </P>

<Sect>
<H4>Nadzorni odbor </H4>

<P>Nadzorni odbor se sastoji od pet članova, odnosnopredsjednika, zamjenika predsjednikaitričlana. Predsjednika, zamjenika predsjednikaidvačlanaimenujeVladaRH, dokjednog članabiraHrvatski sabor iz redova saborskih zastupnika, članova Odbora za financije i državni proračun. Članovi Nadzornogodboraseimenuju, odnosno biraju načetirigodine. </P>

<Table>
<TR>
<TD>Ime i prezime </TD>

<TD>Funkcija </TD>
</TR>

<TR>
<TD>mr.sc.IvanaRadeljakNovaković </TD>

<TD>Predsjednica </TD>
</TR>

<TR>
<TD>MilanKovač </TD>

<TD>Zamjenik predsjednice </TD>
</TR>

<TR>
<TD>dr.sc.DavorMikulić </TD>

<TD>Član </TD>
</TR>

<TR>
<TD>ZvonkoŠakić </TD>

<TD>Član </TD>
</TR>

<TR>
<TD>GrozdanaPerić </TD>

<TD>Člando16.5.2024. </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Miro Totgergeli </TD>

<TD>Članod12.7.2024. </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 22. Sastav Nadzornog odbora </P>
</Caption>
</Table>

<P>OrganizacijainačinradaNadzornogodbora uređenisu Poslovnikom o raduNadzornogodbora Fine. Uloga Nadzornogodbora je imenovanje Uprave, nadzor poslovanja, donošenje pravilnika o radu i drugih općih akata. Nadzorni odbor, između ostalog, donosi odluku o unutarnjem ustrojstvu, zastupa Finu prema predsjedniku i članovima Uprave, određuje program mjera radi otklanjanja negativnosti u poslovanju, donosi poslovni i financijski plan, usvajagodišnjiizvještajo poslovanju koji mu dostavlja Uprava te ga podnosi Vladi RH. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_75.jpg"/>
</Figure>

<P>U 2024. godini održano je sedam sjednica Nadzornog odbora. Postotak ženskih članova do 16. </P>

<P>svibnja 2024. godine iznosi 40%, od 17. svibnja do 11. srpnja 2024. godine 25%, a od 12. srpnja 2024. godine 20%. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Uprava </H4>

<P>Upravu Finečinepredsjednikinajvišečetiričlanate seimenuju namandat od najvišečetirigodine. Uprava, između ostalog, upravlja i rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa Finu, predlaže Nadzorom odboru donošenje općih akata poput akta o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, akta o zaštiti tajnosti podataka i poslovnoj tajni te odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim Statutom. Dalje, Upravapredlaže poslovniifinancijskiplan, sastavljaposlovne izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju te ga dostavlja Nadzornom odboru, utvrđuje poslovnu tajnu, raspisuje i vrši izbor po natječaju za rukovoditelje i druge radnike te sklapa ugovore o radu, vodi </P>

<P>pregovore i sklapa kolektivni ugovor sa Sindikatom uz suglasnost Nadzornog odbora. </P>

<P>Uprava osigurava punu integraciju sustava upravljanja korporativnom održivosti u postojeće poslovanje, sve organizacijskeaktivnosti te kontinuirano osiguravaprilagođavanjeiprimjenu svih komponenti sustava, donošenje krovnih akata s jasnim planom djelovanja i dodjelu potrebnih resursa za upravljanje korporativnom održivosti.Uslučaju negativnih trendovaposlovanja, Uprava odmah izvješćujeNadzorniodbor uz prijedlog mjerazapoboljšanje. </P>

<P>UpravaFineu 2024. godinisastojalaseod tričlanate jeudioženaiznosio 33%. </P>

<P>Ime i prezime Funkcija </P>

<Table>
<TR>
<TH/>

<TD>mr.sc.DraženČović </TD>

<TD>Predsjednik </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Vinka Ilak </TD>

<TD>Član </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Branko Malenica </TD>

<TD>Član </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 23. Sastav Uprave </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
</Sect>

<Sect>
<H4>Revizijski odbor </H4>

<P>Revizijski odbor temeljem Zakona o reviziji (NN 127/17, 27/24, 85/24, 145/24) i Poslovnika o radu izvještava Nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja, prati proces financijskog izvještavanja,djelotvornost sustavaunutarnjekontrolekvaliteteisustavaupravljanja rizicima te unutarnje revizije, propituje, prati i odgovara za izbor revizorskog društva te predlaže njegovo imenovanje. Revizijski odbor je u 2024. godini brojao tričlanaod kojih su 33% činiležene. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Ime i prezime dr.sc.Davor Mikulić MilanKovač MirelaKovačJagar </TH>

<TH>Funkcija Predsjednik Zamjenik predsjednika Član </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Slika 24. Sastav Revizijskog odbora </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>48 Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </TD>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_76.jpg"/>
</Figure>

<P>Finakroz vlastitesustaveupravljanjaprepoznajevažnost upravljanjaučincima, rizicimaiprilikama održivostite je prepoznalavažnost ojačavanjaintegrativnih elemenatakroz interne akte, politike, procedure, pravilnikeidrugedokumentiraneinformacije, kao i međunarodne ISO standarde. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_77.jpg"/>
ISO 11799:2015 i ISO 15489-1:2016 -Informacije i dokumentacija ISO 9001:2015 -Sustav upravljanja kvalitetom ISO 27001:2013 -Sustav upravljanja informacijskomsigurnošćuISO 18295-1:2017 -Kontakt centar ISO 31000:2018 -Sustav upravljanja rizicima 
<Caption>
<P>Slika 25. ISO sustavi </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Organizacijske jedinice odgovorne su za integraciju pitanja održivosti u svakodnevno poslovanje. Njihova jezadaća, u okvirunadležnosti,pravovremeno identificiratipotencijalnenegativneučinkei rizikenaFininino poslovanjetenaodgovarajućinačinupravljati istima, ali i identificirati prilike kako bi se one iskoristile za poboljšanja u poslovanju ili za pozitivan doprinos gospodarstvu ili zajednicamau kojima Finaposluje. Upravljanje ESGučincima, rizicimai prilikamapodržano je od stranevišeorganizacijskih jedinicapričemuseističu: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Poslovni sektori –u čijojjenadležnosti upravljanjeučincima, rizicimaiprilikamavezanim uz upravljanje i vođenje ukupnih poslovnih odnosa u pojedinim poslovnim područjima te razvojodrživih proizvodaiusluga; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sektor informatike – koji upravlja učincima, rizicima i prilikama vezanim uz ulogu </LBody>
</LI>
</L>

<P>upravljanja informacijsko-komunikacijskim sustavima i tehnologijama; </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sektorupravljanjaljudskim potencijalima,općim ipravnim poslovnima–koji podupire aktivnosti poslovnog sustava uspostavljanjem standarda i pružanjem podrške pri upravljanju ljudskim potencijalima, upravljajući učincima, rizicima i prilikama vezanim uz vlastitu radnu snagu, okolište dugotrajnu imovinu; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Sektorfinancijskogistrateškog upravljanja–koji podupire aktivnosti poslovnog sustava upravljanjem financijskomimovinom, razvojem ioperativnim vođenjem sustavaupravljanja rizicima, izradom Izvještaja o održivosti, praćenjem realizacije poslova strateškog i operativnog planiranja i izvještavanja, mapiranje i analiza dionika te provedba procjene dvostrukeznačajnostikao ianalizasvih ključnih učinaka, rizikaiprilikanastrateškoj razini; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Služba za komunikacije i marketinga -koja provodi komunikacijske aktivnosti prema </LBody>
</LI>
</L>

<P>unutarnjim ivanjskim javnostimasciljem izgradnjedobrih odnosaipozitivnog imidža; </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Služba za unutarnju reviziju, unutarnji nadzor i kontrolu – čija je svrha neovisna i objektivna procjenasustavaunutarnjih kontrolate davanje stručnogmišljenja i savjetaza poboljšanjedjelotvornosti procesaupravljanjarizicima, kontrolaiupravljanjaposlovanjem; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Služba nabave – koja pruža podršku drugim organizacijskim jedinicama u procesima nabave, upravlja odnosima s dobavljačima te učincima, rizicima i prilikama koji iz njih </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_78.jpg"/>
</Figure>

<P>proizlaze; </P>

<P>• Službakorporativnesigurnosti–čijajesvrhaprovođenjemjera, postupakaiaktivnosti iz područjainformacijskesigurnosti, upravljanjaotpadom, sustavatehničkezaštite te zaštite </P>

<P>imovine i osoba; </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ured Uprave –unutar kojejepodignutafunkcijakojaobavljaposlovepraćenjausklađenosti sa zakonima, propisima, standardima i zaštitom osobnihpodataka; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Službatransformacije i podrškerazvoju poslovanja –u čijojjenadležnostiizradaplana provedbestrateških transformacijskih inicijativate upravljanjeizvršenjem istih. </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_79.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2233">GOV-2 - Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima ičimbeniciodrživosti kojima se bave ta tijela </H4>

<P>Upravu Fine se kontinuirano izvještava o čimbenicima održivosti putem mjesečnih izvješća o poslovanju Fine koja u sebi sadrže informacije o plaćama radnika, materijalnim pravima, broju i strukturi vlastiteradnesnage, održivim investicijamaidrugim elementimaodrživog poslovanjačije pokazatelje uspješnosti prati i koordinira Službakontrolingate potom i izrađujemjesečnei godišnje izvještaje o poslovanju, sa svrhom pravovremenog informiranja prilikom donošenja upravljačkih odluka. Druge relevantne organizacijske jedinice sudjeluju u procesu pripreme izvještaja, osiguravajućisveobuhvatne itočne podatke za koje su odgovorni. </P>

<P>U Fini je na snazi Strategija digitalne transformacije 2021.-2025. kojom su prepoznate ključnepoluge idefiniraniciljevizadugoročnu održivost poslovanja. Istisu dodano osnaženiu Strategijiodrživosti. Uprava implementira strateški plan, a uspješnost provedbe strategije prati se kroz mjesečna i kvartalnaizvješćao realizacijistrategijekojaobuhvaćaju višedimenzijaciljeva koji su usmjereni na financijsku uspješnost poslovnogmodelaitransformaciju operativnog modela. </P>

<P>Uprava Fine izvješćuje Nadzorni odbor o napretku i provedbi strateškog plana čime se postiže usmjeravanjeupravljačkih akcijau cilju neprekidnog poboljšavanjaizgledazakontinuitet uspješnog poslovanjaFinete jačanjesadašnjih iizgradnju budućih potencijalauspjeha. </P>

<P>U kontekstu upravljanja korporativnom održivošću, Uprava predlaže smjernice održivog razvoja Nadzornom odboru, a isti je putem sjednicainformirano ključnim pitanjimaodrživosti te utvrđenim značajnim učincima, rizicima i prilikama, odnosno rezultatima provedbe analize dvostruke značajnosti iutvrđenim značajnim temama. Takođerseizvještavao svim regulatornim zahtjevima koji utječu naobvezeFineu pogledu izvještavanjao održivosti. </P>

<P>U 2024. godini fokus Uprave, Nadzornog odbora i Revizijskog odbora bio je na formuliranju i </P>

<P>donošenju Strategije održivosti za razdoblje od 2025. do 2027. godine te pratećih provedbenih </P>

<P>dokumenata (Strategije upravljanja ugljikovim otiskom te Akcijskog plana provedbe strategije za 2025. godinu) kao i izvještavanju o održivosti sukladno obvezama Zakona o računovodstvu (NN 85/24, 145/24) i Zakona o reviziji (NN 127/17, 27/24, 85/24, 145/24).Usvajanjem Strategijeodrživosti istodobno su usvojeniirezultati procjenedvostrukeznačajnosti kojom su utvrđeneznačajneteme zaodrživost Fine. </P>

<P id="LinkTarget_2234">GOV-3 –Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja </P>

<P>Nagrade Upravi za uspješnu realizaciju ciljeva održivosti nisu definirane sukladno mišljenju Povjerenstvazaodlučivanjeo sukobu interesa. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_80.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2235">GOV-4 –Izvještaj o dužnoj pažnji </P>

<P>Pregled ključnih aspekataikorakaprocesadužnepažnjeuzetih u obzir u Izvještaju o održivosti dan jeu sljedećem prikazu. </P>

<Table>
<TR>
<TD>Ključni elementiprocesa dužne pažnje </TD>

<TD>Odjeljci u Izvještajuo održivosti </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Uključivanje postupka dužne pažnje u upravljanje, strategiju i poslovni model </TD>

<TD>
<Link>GOV-2 -Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>
<Link>GOV-3 –Uključivanje rezultata upodručju održivosti u programe poticaja </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>
<Link>SBM-3 -Značajni učinci rizicii prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom </Link>
</TD>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>Uključenje dionika u ključne korake procesa dužne pažnje </TH>

<TD>
<Link>GOV-2 -Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>SBM-2 -Interesi istajališta dionika </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>IRO-1 - Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>E1-2 -Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>E5-1 -Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>S1-1 -Politike povezane s vlastitom radnom snagom </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>S4-1 -Politike za potrošače i krajnje korisnike </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>G1-1 -Politike korporativnog ponašanja i korporativna kultura </Link>
</TD>
</TR>
</Table>

<P>
<Link>IRO-1</Link>
 -Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika </P>

<P>
<Link>SBM-3</Link>
 -Značajni učinci rizicii prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom </P>

<P>Utvrđivanje i procjena negativnih učinaka na ljude i okoliš </P>

<Table>
<TR>
<TH>Poduzimanje mjera za ublažavanje negativnih učinaka na ljude iokoliš </TH>

<TD>
<Link>E1-3 -Mjere i resursi povezani spolitikama u području klimatskih promjena </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>E5-2 -Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>S1–4 -Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera </Link>
</TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>
<Link>S4-4 -Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima </Link>
</TD>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_81.jpg"/>
</Figure>

<P>
<Link>G1-3</Link>
 -Sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja </P>

<P>Praćenje učinkovitosti mjera za ublažavanje negativnih učinaka na ljude i okoliš </P>

<P>Slika 26. Izvještaj o dužnoj pažnji </P>

<Sect>
<H5>Ciljevi </H5>

<P>
<Link>E1-1</Link>
 -Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena </P>

<P>
<Link>E5-3</Link>
 -Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </P>

<P>
<Link>S1–5 </Link>
- Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim </P>

<P>rizicima i prilikama </P>

<P>
<Link>S4-5</Link>
 -Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama </P>

<Sect>
<H5>Ključni pokazatelji </H5>

<P>
<Link>E1-5</Link>
 -Potrošnja energije i kombinacija izvora energije 
<Link>E1-6</Link>
 -Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 
<Link>E5-5</Link>
 - Odljev resursa 
<Link>S1–6</Link>
-Obilježja zaposlenika poduzeća 
<Link>S1–7</Link>
-Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu 
<Link>S1–8 </Link>
- Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog 
<Link>S1–9 </Link>
- Pokazatelji raznolikosti 
<Link>S1-14 </Link>
- Pokazatelji zdravlja i sigurnosti 
<Link>S1-15 </Link>
-Pokazatelji ravnotežeizmeđu poslovnog i privatnog života 
<Link>S1-16 </Link>
- Pokazatelji naknada 
<Link>S1-17 </Link>
-Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima 
<Link>S4-5</Link>
 -Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, </P>

<P>poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_82.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2236">GOV-5 - Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja oodrživosti </H4>

<P>Okvir upravljanja rizicima Fine osmišljen je kako bi podržao strateške prioritete uz istodobno očuvanje financijske stabilnosti i omogućavanje potrebne razine fleksibilnosti i otpornosti poslovnog modela. Taj okvir obuhvaća jasnu organizacijsku strukturu s definiranim odgovornostima, što je bitan preduvjet za učinkovito upravljanje rizicima. Za organizacije poput Fine čije je poslovanje snažno oslonjeno na informacijske sustave te primjenu naprednih i disruptivnih tehnologija, osobiti fokus je na očekivanjima, rastućoj regulativii osvješćivanju rizika informacijsko –komunikacijskih tehnologijaisigurnosnih kibernetičkih rizika. </P>

<P>Sustav upravljanja rizicima i prilikama Finina je strateška poluga za uspješno upravljanje poslovanjem te počivanaprimjeniokvirameđunarodnenormeISO 31000.U2024. godini provedena jeprovjeraiuspješno jepotvrđenausklađenost Fininog sustavaupravljanja rizicima sa smjernicama normeISO 31000:2018od straneovlaštene certifikacijskekuće. Sveaktivnosti upravljanjarizicima (od identifikacije do planova postupanja) su operativno i aplikativno podržane putem interno razvijenog aplikativnog rješenja za upravljanje rizicima RM Fina (Risk Management Fina) koji je u primjeni od 2017. godine. Procjena rizika se provodi primjenom scenarija rizika kroz koje Fina </P>

<P>prepoznajevanjskeiunutarnjerizikekojiutječu naposlovanjeFinete kroz trikategorijerizika: opći </P>

<P>poslovni, operativni i financijski. </P>

<P>Rizike povezane s održivošću, koji su jednim djelom integrirani u identificiranim i procijenjenim rizicima u 2024. godini kojima Fina aktivno upravlja, razmatraju se unutar postojećeg integralnog sustava upravljanjarizicimakroz društvenerizike(teme: S1-Vlastita radna snaga i S4 –Potrošačii krajnjikorisniciteupravljačkerizike(tema: G1–Poslovno ponašanje). </P>

<P>Sukladno tome jeinajvećidio rizikavezanih uz značajnetemeFinekojesu proizašleiz IRO analize provedene procjene dvostruke značajnosti svih aktivnosti Fine i lanca vrijednosti, identificiran i </P>

<P>vrednovan unutar sustava upravljanja rizicima Fine te se istima upravlja kroz definirane mjere unutar planova postupanja. </P>

<P>U 2025. godini Fina planira nastaviti analizu i izgradnju okvira za identifikaciju rizika i prilika </P>

<P>povezanih s klimatskim promjenama (E1) i utjecajem na okoliš (E5 – Kružno gospodarstvo). U području mjerenjafizičkih klimatskih rizika, važnaje procjenaizloženostilokacijaodnosno analiza utjecaja klimatskih rizika na iste. Polazne postavke koje su prihvaćene za klimatske rizike su mapiranjeu dvijekategorije: tranzicijskiifizičkirizici. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_83.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4>Poglednanajznačajnijerizikeu izvještajnoj godini </H4>

<P>U izvještajnoj godini procjenom rizika je bio obuhvaćen 51 poslovni proces kroz 36 radionica procjene rizika multidisciplinarnih timova, koje su omogućile kontinuirano osvješćivanje organizacijskih jedinica. Procjenarizikaseprovodilau odnosu nastrateškeiposlovne aktivnosti za koje je planirana provedba kako bi se ostvarili usvojeni ciljevi, uzevši u obzir ključne pokazatelje kontekstate su riziciklasificiraninaopćeposlovne, operativneifinancijske.Ključnapodručjauz koja su vezanirizicisnajvećim utjecajem naposlovanje Fine: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Regulatorni zahtjevi i promjene; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zadržavanje i rast konkurentnosti Fine kroz pružanje kvalitetnih, pouzdanih i dostupnih financijskih ielektroničkih usluga; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Informacijskasigurnost ikibernetičkirizici; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Mogućnost pribavljanjaizadržavanjastručnih radnika; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Rizicitrećih stranazaodređenesustaveiserviseFine. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Kategorija rizika Broj Udio % Veličina rizika Broj Udio % UKUPNO 291 100% UKUPNO 291 100% </P>

<P>Opći 115 40% Niski 63 22% Operativni 172 59% Srednji 217 74% Financijski 4 1% Visoki 11 4% </P>

<P>Slika 27. Rizici prema kategorijiiveličini </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_84.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2237">SMB-1 - Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti </H4>

<Sect>
<H4>Strategija </H4>

<P>U Fini je od 2021. godine na snazi krovna poslovna Strategija digitalne transformacije 2021. -2025. godine kojauvažavasuvremene trendoveismjer gospodarskog idruštvenog razvoja, kao i potrebu za bržim i učinkovitijim prilagodbama u svrhu jačeg pozicioniranja Fine na tržištu. Cilj poslovne Strategije digitalne transformacije 2021.-2025. je pozicionirati Finu kao ključnog nositelja digitalizacije i pokretača pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju RH. Time Fina postavlja visoka očekivanja u pogledu svoje uloge prema vlasniku, klijentima, zaposlenicima i partnerima te prema doprinosu u razvoju gospodarstva i društva u cjelini. Finina Strategija prepoznajemnoge aspekterazvojau kontekstu digitalneizelene tranzicijeokruženja, uzimajućiu obzir njihovu međusobnu povezanost i interakciju te predstavlja okosnicu strateškog okvira održivog razvoja. Strategija obuhvaća sva relevantna područja djelovanja i omogućuje razvoj portfelja vlastitih rješenja usklađenih s tržišnim trendovima, zahtjevima različitih segmenata korisnika te novom digitalnom dobu putem dvije glavne skupine proizvoda i usluga: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>1. </Lbl>

<LBody>Suvremenih poslovnih rješenjakojipodupiru učinkovito poslovanjei digitalna transformacija javnog sektora i </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>Izvrsnih proizvoda i usluga za financijsku industriju, poslovni sektor i širu javnost s ciljem ubrzanja tranzicije prema digitalnom gospodarstvu. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Fina će svoju viziju ostvariti realizacijom pet strateških ciljeva te uspješnom implementacijom strateških proizvodnih i transformacijskih inicijativa kao mehanizmima za njihovo ostvarenje. Upravo postavljanjem tih ciljeva Fina se obvezala dati značajan doprinos rješavanju izazova održivostipremasvojim klijentima, kao i širedruštvenezajednice. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_85.jpg"/>
1. Digitalizacija državeijavnog sektora kroz pružanjesveobuhvatnih rješenja2. Izvrsne usluge za financijsku industriju i tržište3. Suvremena IT rješenjate brzai kvalitetna isporuka usluga 4. Procesi i zaposlenici usmjereni prema izvrsnom korisničkom iskustvu 5. Kanali distribucije koji odgovaraju potrebama Fineitržišta</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_86.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>VIZIJA </H4>

<P>Bitipokretačkasnagaiključni nositelj digitalizacije kroz pružanjesveobuhvatnih rješenjakojima se podupire učinkovito poslovanje te digitalna transformacijajavnog sektora, izvrsnih proizvodai uslugazafinancijsku industriju, poslovni sektor iširu javnost kako biseubrzalatranzicija. </P>

<P>MISIJA </P>

<P>Fina će stvarati svoju viziju na temelju postojećih i novih znanja odnosno tehnologija te kroz transformaciju tri ključna stupa poslovanja: suvremena IT rješenja, organizacije usmjerene ka pružanju izvrsnog korisničkog iskustvate tomeprilagođenihkanaladistribucije. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Politikaodrživosti </H4>

<P>Fina prepoznaje svoju ulogu u promicanju održivosti kroz vlastite poslovne prakse i prakse svojih klijenataidobavljačaslijedom čega jeu rujnu 2024.godinedonijelaPolitiku održivosti kao krovni dokument kojiodražavapredanost Finenačelimaodrživosti te definiraključnevrijednostiu pogledu održivog razvoja. Fina se ovim dokumentom obvezala na poštivanje okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija u vlastitim poslovnim praksama, kao i u poslovnim odnosima u lancu vrijednosti, te definirala (strateški) pristup održivom poslovanju, odgovornom upravljanju resursimaipozitivnom utjecaju nazajednicu iokoliš. </P>

<P>Politika održivosti je ujedno i krovna dokumentirana informacija sustava upravljanja korporativnom održivošću iizravandoprinososnaživanju sustavakorporativnog upravljanjau Fini koja usmjerava sve buduće politike zaspecifične teme, poput zaštite okoliša, zaštite ljudskihprava, raznolikosti i drugih. Njezino promoviranje unutar lanca vrijednosti je odgovornost svih upravljačkih tijela, organizacijskih jedinicaiposlovnih funkcijate ujedno dajesmjernicezaponašanjesvih zaposlenika iizgradnju kultureodrživosti unutar Fine. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Strategijaodrživosti </H4>

<P>Važećom poslovnomStrategijomdigitalne transformacije 2021. -2025. Finajeprepoznalavažnost osiguranja dugoročne održivosti svog poslovanja. Nastavno na donesenu Politiku održivosti, u prosincu 2024. godine usvojena je i Strategija održivosti čime je kroz integraciju dvaju strateških dokumenata osnaženastrateškaambicija, postavljenkrovnipogled iusmjerenost koja omogućuje učinkovito upravljanje održivim razvojem do 2027. godine, uz dugoročniji pogled u području postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. </P>

<P>Strategija održivosti motivirana je ključnim zajednicama dionika i Fininom predanošću da, u suradnjisnjima, uspješno upravljanegativnim učincimasvog poslovanjanaokolište inovativnošću svojih rješenja pruži odgovore na izazove održive tranzicije. To uključuje unaprjeđenje Finine infrastrukture, osiguranje preduvjeta za angažiranost i motiviranost svojih zaposlenika, daljnji razvoj suvremenih proizvodai usluga te unaprjeđenje poslovnih iupravljačkih praksikao ključnih prioriteta održivog razvojado 2027.godine. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_87.jpg"/>
</Figure>

<P>Vođenaključnim načelimaodrživog razvojaFinasvojestrateškenamjereprovodipolazećiod vizije i misije kroz tristupaodrživosti: Klimaiokoliš(E), Zajednice(S)i Upravljanje (G). Utvrđivanjeključnih stupova održivosti inspirirano je prepoznavanjem značaja Fininih ključnih zajednica dionika, zaposlenika, klijenataikrajnjih korisnikate širedruštvenezajednice. </P>

<P>Unutar ova tri stupa određeno je pet ciljevaodrživostikoji predstavljaju općeimotivirajućeizjaveu okviru kojih ćeseadresirati temeznačajnezaodrživost nakoje ćeFinausmjeriti svojedjelovanje. Također, kroz provedbu mjera usmjerenih na realizaciju ciljeva održivosti Fina će dati doprinos ostvarenju šest UN-ovih globalnih ciljevazaodrživirazvoj(SDG). </P>

<P>Ciljeviodrživostisu: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>1. </Lbl>

<LBody>Klimatska neutralnost Fine do 2050.; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>Kružno gospodarstvo iodgovorno upravljanjeotpadom; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>3. </Lbl>

<LBody>Stvaranje vrijednosti za klijente i zajednicu; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>4. </Lbl>

<LBody>Kompetentni i motivirani zaposlenici; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>5. </Lbl>

<LBody>Održivokorporativno upravljanje. </LBody>
</LI>
</L>

<P>U procesu šire analize stanja te formuliranja Strategije održivosti Fina je, između ostaloga, preispitala i integrirala krovne strateške odrednice poslovanja, šira geopolitička, gospodarska, tržišnaidruštvenakretanja, regulatorne zahtjeveu pogledu upravljanjaiizvještavanjao održivosti, kao irezultate analize dvostrukeznačajnosti provedeneprethodne godineu okviru kojesu utvrđene temeznačajnezanjezin održiv razvojte utvrđenarelevantnaočekivanjaiinteresiključnih dionika. U odnosu na inicijalnu procjenu dvostruke značajnosti, Fina je u procesu formuliranja Strategije održivosti preispitala utvrđene značajne teme za održivi razvoj te je inicijalno utvrđena značajna tema„Svrhaposlovanja“ zaokruženakroz širu temu „Poslovno ponašanje-korporativnakultura“. </P>

<P>U definiranom strateškom razdoblju, počevši od 2025. godine, Fina će kroz stupove održivosti provoditi skup inicijativaiaktivnosti (mjera) u utvrđenim značajnim temama. Skup mjerautvrđuje senagodišnjojrazinikrozdonošenjegodišnjih akcijskih planova provedbeStrategijeodrživosti. U okviru tih mjera, vođena strateškim odrednicama, Fina će biti usmjerena na ugrađivanje načela održivosti u svoje politike, poslovne planove, prakse, procese, kao i same poslovne modele. Kroz mjere(ipokazateljeizvršenja) seomogućujepraćenjenapretkau ostvarivanju zacrtanih strateških </P>

<P>ciljeva. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_88.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_89.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 28 . Stupovi i ciljevi održivostido 2027. godine </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_90.jpg"/>
</Figure>

<Sect>
<H4>Strategija dekarbonizacije </H4>

<P>Naporiu pogledu smanjenjanegativnih učinakanaokolišuključuju donošenjeStrategijeupravljanja ugljikovim otiskom (zahorizont 2025. do 2027. godine) kojom je Fina donijelaplan svoje „zelene“ tranzicije i strategiju dekarbonizacije, postavljajući ciljeve i identificirajući mjere s ciljem podrške </P>

<P>ambiciji smanjenja ugljikovog otiska na razini vlastitog poslovanja (Opseg 1 i 2). Kroz taj plan Fina </P>

<P>želi (do 2050.godine) postićivlastitu klimatsku neutralnost te ujedno dati svojdoprinosostvarenju širih ciljevaPariškog sporazumaiEuropskog zelenogplana. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Poslovni model </H4>

<P>Fina izazove održivosti koji se nameću njoj i njezinim korisnicima nastoji sagledati kao područje poslovnih prilikanakojejemogućeodgovoritiinovativnim, kvalitetnim ipouzdanim rješenjimakoji </P>

<P>adresiraju konkretne izazove Fininih klijenata, financijske industrije, javnog sektora, ali i cijelog društvau procesimaodrživetranzicije. </P>

<P>Finina poslovna Strategija digitalne transformacije 2021. -2025. prepoznaje važnost stvaranja održive vrijednostikrozinovativnost portfeljaiposlovnihmodela usmjerenih ka unaprjeđenju kvalitete i učinkovitosti financijskog sustava, javnih usluga, poslovnog sektora te života građana. Kroz ta područja djelovanja, predanošću razvoju suvremenih IT rješenja, organizacijom i zaposlenicima usmjerenima na pružanje izvrsnog korisničkog iskustva i osiguranjem multiplatformskedostupnosti, uz korištenjenovih znanjaitehnologija, Fininakrovnavizijaimisija ujedno odražavaju ne samo svrhu Fininog poslovanja, već i viziju održivosti i načine njezinog ostvarenja. U okviru definiranih strateških područja Fina je prepoznala strateške inicijative, odnosno proizvode i usluge koji imaju najvećipotencijalrastaidoprinosaodrživosti. Također, kroz njih prepoznaje i adresira svoje odgovore na identificirane potrebe i očekivanja ključnih skupina svojih dionika, u smislu korisnika. S druge strane, oni ujedno predstavljaju izravan doprinos široj gospodarskoj i društvenoj tranziciji. Definira područja poslovanja (sa strateškim područjima i pripadajućim strateškim smjerovima)iključnesastavniceciljanog operativnogmodelazaokružuju cjelinu Fininog poslovnog modela. Upravljanje ključnim resursima, ljudskim potencijalima, informacijskim tehnologijama i pratećom infrastrukturom, odnosno poslovnom mrežom i nekretninama definirano je kroz tri podstrategije, u okviru kojih su usmjerene ključne poluge za osiguranjeodrživosti poslovanja. </P>

<P>Imperativ Strategije digitalne transformacije 2021. -2025. je osigurati integriran i inovativan model </P>

<P>poslovanja, pristup širokom spektru klijenataipotrebamatržištate transformaciju Fineu modernu, dinamičnu, digitalnu i održivu organizaciju (u svim ključnim aspektima) u skladu s novim korisničkim, društvenim i okolišnim očekivanjima. Pritom digitalne tehnologije trebaju omogućiti razvoj i unaprjeđenjeposlovanja, stvaranjenovih vrijednosti, prepoznavanje novih potreba i izvrsno iskustvo korištenja. Stoga strategija, s ciljem podržavanja provedbe vizije, definiranih potreba i smjerova razvoja te dugoročne održivosti i rasta poslovanja, u obzir uzima i potrebu osiguranja dugoročne dostatnosti te usklađenja potrebnih resursa i sposobnosti, njihovu maksimalnu učinkovitost odnosno transformaciju istih u ciljani operativni model, uz optimalan organizacijski ustrojipotrebnaunaprjeđenjaposlovnih procesa. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_91.jpg"/>
</Figure>

<P>Iako Finin portfelj, oslanjajućise na njezinu značajnu uloguu društvenoji gospodarskoj zajednici, već odražava irelevantnedruštvene trendove ipotrebeklijenata, u narednomrazdoblju predstoji dodatno osnažitiposlovni model s društvenim iokolišnim aspektimaodrživostinanačin sukladan aktualnom pristupu održivom razvoju. Utom kontekstu, dužnost jevoditi računao širim društvenim iokolišnim učincimaposlovanjai ulaganjanaokolišidruštvo kroz proizvode, usluge i imovinu, a s druge strane uz prilike i rizike održivosti kojimaaktualnidruštveniiokolišnikontekstimogu izložiti Finino poslovanje. Ukupan Fininposlovni modelpodržavaširu društvenu tranziciju i usmjeren je na omogućavanjedobre kvaliteteživotazasadašnjeibudućegeneracije. Stoga je Fina usmjerena na implementaciju održivih poslovnih praksi u svim poslovnim područjima i promicanje zdrave i </P>

<P>odgovorne korporativne kulture u cijeloj organizaciji. </P>

<P>Poslovni model koji je prikazan na slici u nastavku uključuje: </P>

<P>Kvalitetu i učinkovitost krozkontinuiranu optimizaciju iunaprjeđenja Kontinuirana <Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_92.jpg"/>
</Figure>
optimizacija i unaprjeđenje poslovanja, uključivo kroz sustave kvalitete, duž lanca vrijednosti nužna je kako bi se osigurala visoka kvaliteta i učinkovitost procesa, servisa i pravodobnost isporuke. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Partnerstva i izgradnju odnosas ključnim dionicima </H4>

<P><Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_93.jpg"/>
Izgradnjakvalitetnih odnosasposlovnim partnerima, od dobavljačado dijalogasklijentimaključna</Figure>
</P>

<P>je zaprepoznavanjepotreba te odgovarajućidizajnirazvojkonačnih rješenja. </P>

<P>Brigu zaočuvanjeprirodnog kapitala Fina <Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_94.jpg"/>
</Figure>
posluje neodvojivo od svog okoliša. Iako načelno negativni učinci nisu značajni (gledano u širem kontekstu), njihovosmanjenjenužanjepreduvjet zadugoročno očuvanjeprirodnog kapitala idugoročnost poslovanja. </P>

<P>Inovativnarješenja <Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_95.jpg"/>
Proizvodni </Figure>
portfelj obuhvaća širok raspon proizvoda i usluga odnosno poslovnih modela u fokusiranim područjima poslovanja, od kojih se svaki odlikuje vlastitom kombinacijom ključnih komponenti ispecifičnošću razvojnog procesaod inputado outputa. </P>

<P>Multiplatformsku dostupnost i nacionalnu pokrivenost <Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_96.jpg"/>
Kroz </Figure>
nacionalnu mrežu poslovnica i lokalne razvojne IT centre Fina omogućuje pristup svojim uslugama te ima važnu uloguu lokalnim zajednicama. Digitalizacijavlastitih uslugasjednestrane, te podrškaklijentimau njihovim procesimadigitalizacijekroz suvremenaITrješenjazafinancijsku industriju,javneserviseiposlovni sektor doprinosepovećanju učinkovitosti i poslovanja i kvalitete životagrađana. </P>

<P>Održivost krozstrateškipristup <Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_97.jpg"/>
Stvaranje</Figure>
vrijednosti za širi raspon zajednica, uz vlastito poslovanje, utkano je u Fininu tradiciju poslovanja i iskazano kroz niz pozitivnih praksi. Osiguranjem cjelovitog pristupa održivom kroz fokusirane strateškestupove dodatno te će ojačatipostojeće polugestvaranja dugoročne održive vrijednosti. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_98.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 29 . Poslovni model </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>

<Sect>
<H4>Lanac vrijednosti </H4>

<P>S ciljem ostvarenjadugoročnog razvojairastaposlovanjate pružanjavisokokvalitetnih isuvremenih rješenja, Fina se u svom lancu stvaranja vrijednosti oslanja na širok raspon proizvodnih inputa te mrežu suradnjiipartnerskih odnosasraznolikim skupinamadobavljača, suradnikaidrugih dionika, u procesima koji uključuju osmišljavanje, dizajn, razvoj i distribuciju proizvoda i usluga, kao i na kompetencije i angažiranost bilo vlastitih zaposlenika ili onih u lancu vrijednosti, te ključnu tehnološku infrastrukturu kako bi u konačnici isporučila finalnu vrijednost koja se ogleda u poboljšanojkvaliteti životailiučinkovitosti poslovanjakorisnika. </P>

<P>Temeljne proizvodne inpute u razvojnom procesu predstavljaju različiti profili informacija i podataka, ovisno o poslovnom području, oplemenjenistručnim znanjem ivještinamazaposlenikai poslovnih partnera, oslonjeni na tehnološku okolinu i drugu opremu te poslovne procese. U izlaznom dijelu Finaosiguravavišeplatformskipristup iisporuku te fizičku dostupnost uslugaputem nacionalnemrežeposlovnica. </P>

<P>Najveći učinci Fininog poslovanja generiraju se kroz (nepokretnu i pokretnu) imovinu, procese razvoja, korištenje usluga u mreži partnera te aktivnosti svojih klijenata. Stoga Fina smatra da je, zajedno sdrugim dionicima, dužna brinuti o smanjenju tih učinakate doprinijetiočuvanju prirodnog kapitala, kako kroz vlastito poslovanje i u svojem lancu vrijednosti. Kroz svoje poslovanje Fina nije </P>

<P>izravan korisnik sirovina čije korištenje značajno doprinosi umanjenju prirodnog kapitala niti uključujeproizvodneprocesekojiznačajno onečišćuju okoliš. </P>

<P>Drugi aspekt odnosi se na poticanje održivog poslovanja vlastitih klijenata, što može osigurati primarno kroz ponudu odgovarajućih (digitalnih) rješenja, koja ujedno osiguravaju i niži okolišni otisak. Obzirom na kompleksnu i široku lepezu područja, proizvoda i usluga kojima se Fina bavi identificiraju se četiri ključne skupine korisnika čije je perspektive, potrebe, interese i djelovanja pritom potrebno uzeti u obzir: državu-B2G, financijski sektor-B2F, poslovni sektor -B2B korisnike i građane-B2C korisnike. </P>

<P>Klijenti izaposlenici, ključnisu dioniciu poslovnom modelu ilancu stvaranjavrijednosti. Uodnosu nanjih, kroz vlastito poslovanje, tržišno djelovanje te poslovne odnose (uuzvodnomi nizvodnom dijelu lanca vrijednosti) identificiraju se ključni rizici i prilike za poslovanje. Izazovi se odnose prvenstveno na osiguranje odgovarajućih ljudskih resursa i njihovih kompetencija te ponudu odgovarajućih proizvoda i usluga zaklijente koji mogu odgovoriti na suvremene potrebe. Ključna poluga stvaranja vrijednosti leži u osmišljavanju inovativnih rješenjakojadoprinosetransformaciji premaučinkovitijem poslovanju, odnosno boljojkvalitetiživota. Ukontekstu održivog razvoja, ona seocrtavakao poslovnaprilikaizaFinu izanjezin doprinosširem društvenom napretku. </P>

<P>Finini zaposlenici, sa svojim kompetencijama, angažmanom i inovativnošću, okosnica su procesa stvaranja vrijednosti. Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika važni su za ostvarenje strateških ambicija, kao iprioriteta održivosti. No isto tako, namećeseinužnost posjedovanjaikontinuirane nadogradnje znanja i vještina uključujući i ona iz područja održivog razvoja, kako bi se mogle implementirati u poslovne prakse. To podrazumijeva kontinuirana ulaganja i uspostavu </P>

<P>odgovarajućih mehanizamazaosiguranjemotiviranosti i angažmanazaposlenika. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_99.jpg"/>
</Figure>

<P>Strategija, sciljem podržavanjaprovedbevizije, definiranih potreba ismjerovarazvojatedugoročne održivostiirastaposlovanja, u obzir uzimaipotrebuosiguranjadugoročnedostatnosti teusklađenja potrebnih resursa isposobnosti, njihovu maksimalnu učinkovitost odnosno transformaciju istih u ciljani operativni model, uz optimalan organizacijski ustroj i potrebna unaprjeđenja poslovnih procesa. Raznolika i uključiva kultura predstavlja okruženje u kojem svaki zaposlenik može u potpunosti iskoristiti svoje potencijale, ali i preduvjet za privlačenje i zadržavanje novih talenata. Time ujedno sadržava odgovore na ključne učinke, rizike i prilike, dodatno ojačano kroz novu Strategiju održivosti, uključivo okolišnu iupravljačkudimenziju održivog razvoja. </P>

<P>Kroz značajnetemeidentificiraneu području upravljačkedimenzijeprepoznatajevažnost i izazov jačanja ukupnog sustava korporativnog upravljanja kroz aspekte održivosti te unaprjeđenje poslovnih praksiiponašanja, kao ikorporativnekultureopćenito. To semožeostvariti integrirajući održivost kao kriterij u procesima donošenja odluka na svim razinama, potičući odgovorno </P>

<P>upravljanje i poslovnu etiku, primarno kroz vlastito poslovanje, ali i kroz njihovu promociju u poslovnim odnosimastrećim stranama. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_100.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_101.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 30. Lanac vrijednosti </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_102.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2238">SBM-2 -Interesi i stajališta dionika </P>

<P>Dionicisvojim zahtjevima, utjecajimaiočekivanjimaiz različitih perspektivasudjeluju u oblikovanju Fininih aktivnosti iz njezina djelokruga poslovanja te izravno i neizravno utječu na njezinu tržišnu poziciju istrateškesmjerniceodrživog razvoja. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Koraci analize dionika: </H4>

<L>
<LI>
<Lbl>1. </Lbl>

<LBody>Identifikacijatemaod značajazaFinu; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>Identifikacijaskupinakojeimaju (značajan) interesu uspjehu Fineinjezinojtržišnojpoziciji; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>3. </Lbl>

<LBody>Analiza uloga, interesa, značajaikapaciteta zasudjelovanje (snaga islabosti) spomenutih skupina u Fininome djelovanju; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>4. </Lbl>

<LBody>Identifikacijarazinesuradnjeilipotencijalnog konfliktainteresa među dionicima; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>5. </Lbl>

<LBody>Interpretacijanalazaanalize i uključivanjerelevantnih informacijau Finino djelovanje. </LBody>
</LI>
</L>

<P>IzgradnjaiodržavanjeodnosaFinesdionicimatemeljisenameđusobnom povjerenju iu potpunosti je ugrađeno u Finin strateški pristup planiranju i poslovanju. Fina u okviru strateškog planiranja uključuje dionike po principima uključivosti, tolerancije, poštivanja i uvažavanja različitosti, multidisciplinarnosti pristupa, transparentnosti i neovisnosti, poticanja pozitivnih (društvenih) </P>

<P>promjena, odgovornosti i solidarnosti u djelovanju prema dionicima, integracije i sinergije te dobrog upravljanja. </P>

<P>Osnovna postavka analize dionika i pristupa je da različite skupine imaju i različite interese, kapacitete i izazove koje je potrebno individualno analizirati kako bi ih se razumjelo i anticipiralo, a </P>

<P>Finino djelovanje usmjerilo adekvatnoj identifikaciji potreba i tema od značaja te odabiru odgovarajućih strategija djelovanja i integracije u provedbene planove. Sukladno tome, komunikacija s dionicima ostvaruje se na više načina i kanala, ovisno o skupini dionika, vrstama </P>

<P>poslovnih odnosa i temama. </P>

<P>U stjecanju uvida u perspektive dionike, koristi se kombinacija neformalnih i formalnih kanala te </P>

<P>metodazaodržavanjedijaloga. To uključujeneformalnedodirnetočkeu svim poslovnim procesima, formalnestrukturiranesastanke, razmjenemišljenja, raspravenarazinistručnih udruženja, anketne </P>

<P>upitnike i dr. </P>

<P>Finasetakođer usredotočujenaosiguravanjekontinuiranog iodgovarajućeginformiranjadionikao relevantnim pitanjima, koji uključuje i teme iz područja održivosti, putem redovitih sastanaka u odgovarajućim odborima, procesimaoblikovanjajavnih politika, au pogledu ovisnih društavakroz sudjelovanjeu njihovim upravljačkim tijelima. </P>

<P>Odnosisdionicimareguliranisu iskupom načelaismjernicauključenih u Finine politike uključivo Politiku održivosti, Etički kodeks, Kodeks ponašanja Fininih zaposlenika, Politiku praćenja usklađenosti poslovanja, Vodič za bolje razumijevanje sukoba interesa te primanje i davanje </P>

<P>neprikladnih darova, antikorupcijske odredbe ugovora i dr. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_103.jpg"/>
</Figure>

<P>Sve povratne informacije od značaja, uključujući one koje se odnose na rizike i prilike samih klijenata, koriste se za informiranje kod procesa strateškog i poslovnog planiranja te donošenje odluka, od najviših upravljačkihrazina do operativnih funkcija. Kroz takveprocesedionicipomažu da Fina na odgovarajući način oblikuje, stvara i isporučuje vrijednost, bilo kroz dizajn i razvoj proizvoda i usluga, korisničku podršku, unaprjeđenje procesa i praksi, sve do oblikovanja šire gospodarskeidruštveneuloge. </P>

<P>Sva relevantna saznanja stečena kroz takve uvide uključena su i u proces procjene dvostruke značajnosti,odabiru značajnih temazaodrživost, kao idefiniranju smjerova održivog razvojaFine do 2027. godinenakon čegaslijedidaljnjaintegraciju aspektaodrživostiu poslovneprocese, prakse </P>

<P>i inicijative. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_104.jpg"/>
</Figure>

<Sect>
<H6>Nazivključnog Ključnerazvojnepotrebe,interesiistajališta dionika </H6>

<P>Komunikacijskikanaliinačinuključivanja </P>

<P>dionika ukontekstuodrživosti </P>

<P>Redovne i zasebne tematske  sjednice </P>

<P>Dugoročna održivost poslovanja Fine </P>

<P>i  informiranje </P>

<P>Ciljevi i strategija održivosti do 2027. godine </P>

<P>Nadzorni odbor Anketni upitnik Regulatorno okruženje- izvještavanje o održivosti Kontrola i nadzor procesa održivosti u organizaciji Transparentno izvještavanje o održivosti </P>

<P>Ispitivanje zadovoljstva </P>

<P>Strategija i ciljevi održivosti do 2027. godine te integracija s poslovnom strategijom </P>

<P>Eksterne i interne edukacije </P>

<P>Razumijevanje ESG-a i koncepta održivosti na upravljačkoj i operativnim razinama </P>

<P>Korporativni Intranet </P>

<P>Usklađivanje poslovanja Fine s relevantnom regulativom iz područja održivosti </P>

<P>Etičko povjerenstvo / Povjerenik za etiku </P>

<P>Politika održivosti, Politika zaštite okoliša, Etički kodeks </P>

<Sect>
<H6>Zaposlenici </H6>

<P>Povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika </P>

<P>Integracija održivosti u svakodnevne zadatke, inicijative te razvoj vještina i znanja </P>

<P>Anketni upitnik </P>

<P>Zaštita, sigurnost i dobrobit </P>

<P>Profesionalni razvoj i upravljanje talentima </P>

<P>Održivost kao sastavni dio korporativne kulture </P>

<P>Kolektivno pregovaranje i savjetovanje </P>

<P>Sindikat Korporativni Intranet Socijalni dijalog temeljen na načelima održivosti </P>

<P>ESG anketni upitnik </P>

<P>Redovno izvještavanje </P>

<P>Sudjelovanje u radu nadzornih tijela </P>

<P>Ovisna društva Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine i Fina Grupe </P>

<P>Sastanci i prezentacije Anketni upitnici </P>

<P>Usklađenost poslovanja sa zakonskom regulativom, strategijama, (međunarodnim) smjernicama i  dobrim praksama kroz procedure sadržane u internim aktima, Redovno izvještavanje funkcije interne revizije i praćenja usklađenja poslovanja te sustave upravljanja </P>

<P>kvalitetom i rizicima. </P>
</Sect>

<Sect>
<H6>Regulatorna tijela </H6>

<P>Sudjelovanje u radu pojedinih stručnih skupina i Usklađenost s europskim i hrvatskim regulatornim okvirom koji se veže uz održivost </P>

<P>tijela </P>

<P>Sastanci i prezentacije na tematskim događajima i Transparentnost u izvještavanju o aspektima održivosti </P>

<P>konferencijama Anketni upitnik </P>

<P>Usklađivanje Fine s europskim i hrvatskim regulatornim okvirom koji se veže uz </P>

<P>Sastanci, operativne i radne grupe te prezentacije </P>

<P>održivost integracija aspekata održivosti u upravljanje proizvodima i uslugama te u na tematskim događajima i konferencijama </P>

<P>izgradnju poslovnih odnosu i suradnju </P>

<P>Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine i transparentnost Web stranica, kanali društvenih medija Stvaranje vrijednosti kroz izvrsna rješenja za financijsku industriju i javni sektor </P>

<P>Informacije o uslugama te sustav dostave </P>

<P>Odgovorna provedba javnih ovlasti </P>

<P>reklamacija/žalbi Izvrsno korisničko iskustvo i multiplatformska dostupnost temeljena na suvremenim </P>
</Sect>

<Sect>
<H6>Klijenti </H6>

<P>Edukacije i osvješćivanje klijenata </P>

<P>tehnologijama i vrhunskoj ekspertizi </P>

<P>Unaprjeđenje ključne infrastrukture financijskog sustava i javnih servisa u skladu s Marketinške kampanje, događaji i promocije potrebama suvremenog poslovanja i života te odgovorno upravljanje Na nacionalnoj razini ističe se dugogodišnja suradnja sa bankovnom zajednicom kako kroz radne i operativne grupe, tako i kroz članstvo u udruženjima poput </P>

<P>Anketni upitnik </P>

<P>Nacionalnog odbora za platni promet, Odbora za upravljanje nacionalnim shemama, Hrvatskog SEPA Foruma i ostalih. </P>

<P>Zaštita i sigurnost podataka Odgovorne marketinške prakse </P>

<P>Sastanci i prezentacije </P>

<P>Integriranje održivosti u poslovanje Fine kao jednog od značajnih klijenata Integracija aspekata održivosti u sastavnice poslovanja, koje su temelj poslovnih Web stranica, kanali društvenih medija </P>

<P>odnosa i suradnje Ugovaranje usluga uz informacije o praksi javne </P>

<P>Integracija aspekata održivosti u strateške i poslovne odluke Fine koje se odnose na </P>

<P>nabave </P>

<Sect>
<H6>Dobavljači </H6>

<P>upravljanje proizvodima i uslugama te poslovnim odnosima u lancu vrijednosti </P>

<P>Edukacije i osvješćivanje iz područja informacijske </P>

<P>sigurnosti </P>

<P>Zajednička načela djelovanja </P>

<P>Anketni upitnik </P>

<P>Audit dobavljača </P>

<P>Zelena javna nabava </P>

<P>Digitalizirani i održivi proizvodi i usluge- Unaprjeđenje kvalitete života i poslovanja </P>

<P>Fizički kanali distribucije usluga </P>

<P>Potpora ciljanim skupinama kroz projekte, partnerstva, zajedničke suradnje, </P>

<P>Web stranica, kanali društvenih medija </P>

<P>sponzorstva, obrazovne programe koji doprinose realizaciji definiranih ciljeva </P>

<P>Nacionalna udruženja </P>

<P>održivog razvoja </P>

<P>Međunarodna udruženja Zapošljavanje (uključivo u lokalnim zajednicama) </P>

<P>Sastanci, radne skupine i prezentacije </P>

<P>Ekonomska vrijednost kroz investicije </P>

<P>Projekti u zajednici </P>

<P>Zajednice </P>

<P>Sudjelovanje u oblikovanju javnih politika </P>

<P>Regionalni razvojni centri </P>

<P>Povezivanje infrastrukture kroz međunarodne projekte </P>

<P>Anketni upitnik </P>

<P>Podizanje razine digitalne pismenosti kroz razvoj kompetencija zaposlenika </P>

<P>Podizanje razine financijske pismenosti (kroz savjetodavne usluge i podršku </P>

<P>projektima u zajednici) </P>

<P>Zaštita ljudskih prava </P>

<P>Doprinos promociji tema iz područja održivog razvoja u široj zajednici kroz primjer </P>

<P>Transparentno i redovno izvještavanje </P>

<P>vlastitih praksi </P>

<P>Web stranica, kanali društvenih medija</P>

<P> Prenošenje pravovremenih i točnih informacija </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H6>Mediji i javnost </H6>

<P>Provedba projekata uz podršku i medijsko Odgovorne marketinške prakse </P>

<P>pokroviteljstvo Anketni upitnik </P>

<P>Zaštita okoliša kroz strateške mjere smanjenje emisija stakleničkih plinova, </P>

<P>Priroda (kao tihi Upravljanje ugljikovim otiskom </P>

<P>povećanje energetske učinkovitosti i unaprjeđenj eupravljanja otpadom s ciljem </P>

<P>dionik ) Volonterske akcije </P>

<P>očuvanja prirodnog resursa Sudjelovanje u neprofitnim projektima očuvanja okoliša </P>

<P>Slika 31. Finini ključni dionicis opisom ključnih potreba i potencijala iz ESG perspektive </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_105.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2239">SBM-3 -Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom </H4>

<P>Tijekom procjene značajnosti za 2024. godinu, Fina je prepoznala 12 utjecaja, osam rizika i četiri </P>

<P>prilike, kako je navedeno u nastavku. Za dodatne informacije o svakom od priznatih IRO-a (I -utjecaj, R -rizik, O -prilika) pogledajte „Značajnu temu“. </P>

<Table>
<TR>
<TH>ESRS tema </TH>

<TH>Materijalna tema </TH>

<TH>Ciljodrživograzvoja (SDG) </TH>

<TH>Lokacija </TH>

<TH>I </TH>

<TH>RO </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Učinak</TD>

<TD>Ročnost</TD>

<TD>Rizik / Prilika</TD>

<TD>Ročnost </TD>
</TR>

<TR>
<TH>E1 -Klimatske promjene </TH>

<TD>1. Kontrola emisije stakleničkih plinova </TD>

<TD>SDG 7 Pristupačna energija iz čistih izvora SDG13Zaštita klime </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>S </TD>

<TD>SR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>SR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>2. Odgovorno korištenje energije </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>P</TD>

<TD>SR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>SR </TD>
</TR>

<TR>
<TH>E5 -Kružno gospodarstvo </TH>

<TD>3.Kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom </TD>

<TD>LV </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD>DR </TD>

<TD>P </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>

<TR>
<TH>S1 -Vlastita radna snaga </TH>

<TD>4. Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika </TD>

<TD>SDG 4 Kvalitetno obrazovanje SDG 8 Dostojanstven rad i ekonomski rast </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD>DR </TD>

<TD>P </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>5.Privlačenje, razvoji zadržavanje zaposlenika </TD>

<TD>VP </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD>DR </TD>

<TD>P </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>6.Pravedan sustavplaćai ostalih materijalnih prava </TD>

<TD>VP </TD>

<TD>P</TD>

<TD>SR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>SR </TD>
</TR>

<TR>
<TH>S4 -Potrošači i krajnji korisnici </TH>

<TD>7. Zadovoljstvo klijenata i izvrsno korisničko iskustvo </TD>

<TD>SDG 9 Industrija, inovacije i infrastruktura </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>P+ </TD>

<TD>SR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>SR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>8.Zaštita od kiberprijetnjii sigurnost podataka </TD>

<TD>VP </TD>

<TD>P</TD>

<TD>SR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>SR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>9. Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva idruštva </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>S+ </TD>

<TD>DR </TD>

<TD>P </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>

<TR>
<TH>G1 -Poslovno ponašanje </TH>

<TD>10.Poslovno ponašanje -Korporativna kultura </TD>

<TD>SDG 16 Mir, pravda i snažne institucije </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>P</TD>

<TD>DR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>11.Održivost kao kriteriju donošenju upravljačkih odluka </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>P</TD>

<TD>DR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>

<TR>
<TD>12. Odgovorno upravljanje, poslovna etika i primjena najboljih praksi </TD>

<TD>VP, LV </TD>

<TD>P</TD>

<TD>DR </TD>

<TD>R </TD>

<TD>DR </TD>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TD>Legenda VP Vlastito poslovane (pod direktnom kontrolom) LV Lanac vrijednosti (uzvodno ili nizvodno) PPotencijalannegativanučinak P+ Potencijalanpozitivanučinak </TD>

<TD>SS+ SR DR </TD>

<TD>Stvarannegativanučinak Stvaranpozitivanučinak Srednji rok Dugi rok </TD>

<TD>P Prilika R Rizik </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Slika 32. Popis značajnih tema sIRO analizom </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_106.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2240">Značajna tema1: Kontrola emisija stakleničkih plinova </P>

<P>Kontrolaemisijastakleničkih plinovaključno jepitanjezaočuvanjeokolišaiborbu protiv klimatskih promjena te se odnosi na mjere i strategije koje se primjenjuju kako bi se smanjilo ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, s ciljem ublažavanja klimatskih promjena i zaštite okoliša. S obzirom na to da su emisije stakleničkih plinova jedan od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja, njihova učinkovita kontrola prepoznata je kao bitna točka u poslovanju poduzeća. Fina je identificirala kontrolu emisija stakleničkih plinova kao jedan od rizika te je dalje, Strategijom upravljanja ugljikovim otiskom definirala detaljan skup mjera usmjerenih na smanjenje postavljenih razina emisije stakleničkih plinova do 2030. godine te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ticiljeviintegriranisu iu Strategiju održivosti do 2027.godine, amjereseintegriraju kroz godišnjeakcijskeplanovenjezineprovedbe.Fina nastoji smanjiti navedeni rizik provođenjem mjera povećanja energetskeefikasnostipoput zamjenevozilanafosilnagorivaelektričnim i/ilihibridnim, poboljšanjaovojnicazgradai sl. </P>

<P id="LinkTarget_2241">Značajna tema2: Odgovorno korištenje energije </P>

<P>Odgovorno korištenje električne energije predstavlja važan aspekt održivog razvoja Fine te obuhvaća aspekte potrošnje i upravljanja električnom energijom s naglaskom na povećanje energetske učinkovitosti i promoviranje obnovljivih izvora energije. S obzirom na rastuću zabrinutost zbog klimatskih promjena i iscrpljivanja prirodnih resursa, odgovorno korištenje električneenergijepostajesvevažnijezapojedince, zajedniceiposlovne subjekte. </P>

<P>Donesenom Politikom održivosti Finavodibrigu o očuvanju prirodnogkapitalai smanjenju rizika utjecajanaokoliš odgovornim korištenjem energije.Energetskaučinkovitost u Finiodnosisena korištenje tehnologija i praksi koje smanjuju potrošnju energije kao npr. korištenje LED rasvjete, energetskiučinkovitih uređajaisl. Dalje, energetskaučinkovitost očitujeseu promicanju korištenja obnovljivih izvora energijepoput fotonaponskih ćelijakojedoprinosesmanjenju ovisnosti o fosilnim gorivimaismanjuju emisijestakleničkih plinova. </P>

<P id="LinkTarget_2242">Značajna tema3: Kružno gospodarstvo i gospodarenjeotpadom </P>

<P>Kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom u kontekstu Fine predstavlja prijelaz na održive poslovnemodelekojiminimaliziraju otpad,optimiziraju korištenjeresursaipromoviraju odgovornu potrošnju. U digitalnom sektoru, gdje se često fokusira na nevidljive resurse poput podataka i softverskih rješenja,kružno gospodarstvo možeseprimijenitikroz inovativnepristupekojidovode do smanjenjafizičkog otpadaipoboljšanjaekološkeučinkovitosti. </P>

<P>Uključivanje principa odgovornog kružnog gospodarstva u rad Fine, ne samo da poboljšava ekološku odgovornost, već jeova temaprepoznata kao prilikakrozpovećanje konkurentnosti i zadovoljstvo korisnika. Upotreba e-računa, digitalnog potpisivanja i online komunikacijskih kanalasmanjujepotrebu zapapirnatim materijalima,čime sesmanjujeukupnakoličinaotpada.Ova </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_107.jpg"/>
</Figure>

<P>značajna tema podržana je kroz poseban cilj održivosti u Strategiji održivosti i mjere u okviru godišnjih akcijskih planova. Politikom zaštite okoliša Fina se, između ostalog, obvezala na održiv pristup korištenju resursaipromicanjeprelaskanakružno gospodarstvo, kao iokolišno prihvatljivo </P>

<P>upravljanje otpadom kroz sustav razvrstavanja otpada. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2243">Značajna tema4: Zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika </H4>

<P>Kao priliku u kontekstu održivog razvoja Fina je prepoznala važnost zdravlja, sigurnosti i dobrobiti svojih zaposlenika.Posebnapažnjaposvećenajeosiguravanju visokih standardazaštite radnih i socijalnih prava, radnih uvjeta te sigurnosti na radu. Mjere zaštite na radu provode se sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), koji definira rizike i mjere sigurnosti za određena radna mjesta te obvezu poslodavca da osigura osobna zaštitna sredstva te identificira mjesta s posebnim uvjetima rada. Fina također organiziraedukacijezazaposlenike, uključujućiosposobljavanjezapružanjeprvepomoćiisigurno obavljanje poslova. Kolektivnim ugovorom omogućene su, između ostalog, dodatne pogodnosti poput dodatnih danagodišnjegodmorazaspecifičneuvjeterada(smjenskirad, noćni rad, tjelesni rad, dobrovoljno darivanje krvi i slično). Također, posebna pažnja posvećuje se osjetljivim skupinama zaposlenika, uključujući trudnice, osobe s profesionalnim bolestima ili smanjenom radnom sposobnošću, kojimase osiguravaposebnazaštita. Važnost zaštite(mentalnog) zdravlja i dobrobiti zaposlenika prepoznata je i kroz rad psihološkog savjetovališta te druge interaktivnoedukativnesadržaje. </P>

<P id="LinkTarget_2244">Značajna tema5: Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika </P>

<P>Uspješnarealizacijaposlovnih ciljevaistrateškevizijeovisio motiviranim iangažiranim djelatnicima kojipredstavljaju ključanFininresursidionikau procesu stvaranjavrijednosti. Zaposlenicisvojim znanjem, idejama i inovativnim pristupima te sposobnošću izgradnje odnosa s drugim dionicima ključno doprinose rastu poslovanja, kao i izgradnji reputacije Fine kao poželjnog mjesta za rad i </P>

<P>profesionalni razvoj. </P>

<P>Strategija digitalne transformacije 2021.-2025. usmjerena je na ostvarenje rasta i dugoročne održivosti poslovanja, pri čemu je kao prilika prepoznato osiguranje kompetentnih ljudskih resursa te njihov razvoj i zadržavanje. Stoga, prioriteti uključuju povećanje produktivnosti, proaktivno zapošljavanje visokoobrazovanih stručnjaka (posebno u IT sektoru) te prilagodbu strukture zaposlenika. Ove komponente poslovne strategije integrirane su u Strategiju održivosti kroz posebanciljodrživostiusmjerennaosiguranjemotiviraneiangažiranezajednicezaposlenika. </P>

<P>Mogućnosti pribavljanjaizadržavanjastručnjakaadresiraseposebnom skupinom scenarijaunutar sustavaupravljanjarizicimate jerezultiraladonošenjem mjerazaovladavanjeiaktivno upravljanje tim rizicima. Planirane mjere usmjerene su na uvođenje mehanizama za jačanje motivacije i angažmana zaposlenika, razvoj karijernih putova te kontinuirano stjecanje novih znanja. Poseban naglasak stavljen je na razvoj digitalnih vještina, agilnih načina rada, poslovnih kompetencija te liderskih sposobnostipotrebnih zasuvremeno poslovno okruženje, aliirazvojinkluzivnogokruženja smogućnostimazaprofesionalniiosobnirazvoj. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_108.jpg"/>
</Figure>

<P>Značajna tema6: Pravedan sustav plaća i ostalih materijalnih prava </P>

<P>Privlačenje, razvoj i zadržavanje zaposlenika, kao i unaprjeđenje njihovih vještina, predstavljaju ključne izazove za Finu u kontekstu pravovremenog i kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima. U okviru svoje sveobuhvatne strategije, Fina se usmjerila na rješavanje ovog identificiranog rizika povezanog s ljudskim kapitalom, posebno u području pravednogsustava plaćaiostalihmaterijalnihpravaradnika.Jedanodstrateških ciljevajeosiguratikonkurentneplaće u odnosu na industriju i okruženje, kao i ostale materijalne i nematerijalne uvjete rada, odnosno pridonijeti ekonomskom blagostanju zaposlenika, a kao rezultat tih napora je uspostavljen novi </P>

<P>sustav plaćau Finikojijeu primjeniod ožujka2024. godine. Politikom održivostiFinaseobvezalanapoštivanjeljudskih iradnih pravau cijelom lancu vrijednosti te na osiguravanje profesionalne, materijalne i opće društvene dobrobiti svojih zaposlenika. Mjerama usmjerenima na ukupnu dobrobit i zadovoljstvo zaposlenika osigurava se stabilnost poslovanja te izravno podupire ostvarivanjekrovnih strateških ciljeva organizacije. </P>

<P id="LinkTarget_2245">Značajna tema7: Zadovoljstvo klijenata iizvrsno korisničkoiskustvo </P>

<P>UFiniseprepoznajevezaizmeđu različitih institucijaikorisnikate prilikekojeproizlaze zastvaranje novih poslovnih rješenja koja zadovoljavaju potrebe korisnika i doprinose digitalizaciji društva. Stoga se kroz Strategiju digitalne transformacije za razdoblje ističepredanost osiguravanju izvrsnog korisničkog iskustva, kao i snažnija multiplatformska dostupnost Fininih proizvoda i usluga kroz kojeseostvaruju ključnipozitivniučincinakorisnikeiširu zajednicu. To usmjerenjeintegrirano jei u Strategiju održivosti u okviru posebnog cilja održivosti usmjerenog na stvaranje vrijednosti za klijente i zajednicu, au kontekstu prelaskanaodrživijimodelgospodarstvaidruštva. </P>

<P>Korisnike Fininih usluga možemo podijeliti na: B2G korisnike, B2F korisnike, B2B korisnike i B2C korisnike. Razumijevanje potreba i očekivanja svih korisničkih skupina te proaktivno otkrivanje novih prilika kroz praćenje tržišnih trendova i najboljih praksi, kao uključivanje korisnika u razvojne procese, temeljni su pristupi koje Fina koristi u razvoju novih rješenja. Unaprjeđenje korisničkog iskustvapostiže se ikontinuiranom prilagodbom načina rada, digitalizacijom procesa </P>

<P>te uspostavljanjem agilnih elemenata rada u organizaciji i operativnom modelu poslovanja. Sve to u konačniciomogućujeveću usredotočenost nastvaranjevrijednosti zakorisnika. </P>

<P>Značajanraspon financijskih idigitalnih uslugaširokom krugu korisnikaiklijenatazahtjevapojačani kontinuiranfokusnapojedinesegmentetržištakojisu pod izraženijim pritiskom konkurencije, kako bisenaodgovarajućinačinupravljalo tržišnim rizicima. Mjere usmjerene na upravljanje tim rizicima su anticipiranje i pravovremeno pokretanje razvoja novih ili unaprijeđenih proizvoda, stručno osnaživanjedediciranih timovaipojedinacate aktivno upravljanjecijenamauzimajućiu obzir realnu iobjektivnu percepciju korisnikaiklijenata u kontekstu „vrijednosti zanovac“ iselektivanpristup ključnim klijentima. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_109.jpg"/>
</Figure>

<P>Neispunjavanje ključnih potreba, interesa i očekivanja korisnika, kao i izostanak operativne učinkovitostikojajenužnadabisepodržaliti zahtjevi, predstavljali bi direktan rizik za poslovanje. Stogajetajfokusnaglašeniintegracijom u Strategijuodrživosti. </P>

<P>Osiguranje primjerenog korisničkog iskustva, kao i uvjeta za rad zaposlenika, također uključuju prilagodbu Finine poslovne mreže kako bi ona svojom veličinom i lokacijama odgovarala suvremenim zahtjevima poslovanja te kako bi se osigurala ekonomska održivost osnovne djelatnosti koja se izvršavanalokaciji. </P>

<P id="LinkTarget_2246">Značajna tema8: Zaštita od kiberprijetniji i sigurnost podataka </P>

<P>Finaosiguravaključnu infrastrukturu zafunkcioniranjefinancijskog sustava, upravljanizom javnih servisaipohranjujeveliku količinu povjerljivih podatakao svojim klijentima, zaposlenicimaidrugim dionicima, što zahtijevasigurneistabilneITsustave.Nemogućnost obraneod kibernetičkih napada mogla bi potencijalno negativno utjecati na korisnike i društvo. To uključuje moguće negativne </P>

<P>situacije vezane uz kontinuitet poslovanja i financijske gubitke stoga je ova tema prepoznata kao rizik te je adresirana Strategijom održivosti u okviru posebnog cilja održivosti usmjerenog na stvaranje vrijednosti za klijente i zajednicu, a mjere se adresiraju (godišnjim) akcijskim planom </P>

<P>provedbe. </P>

<P>Postizanje kibernetičke otpornosti kontinuirani je proces u kojem Fina koristi organizacijske i tehničke mjere u okviru standarda upravljanja informacijskom i kibernetičkom sigurnošću. Kibernetičke prijetnje usmjerene na informacijske sustave Fine identificiraju se kroz tehničke sustavekibernetičkezaštite, uz kontinuiranu analitikudojavao prijetnjamakojeseprikupljaju iz više </P>

<P>izvora (threat intelligence i security intelligence). Uspostavljene CERT funkcije u organizaciji </P>

<P>omogućuju agilno preventivno i reaktivno djelovanje te suradnju s nadležnim tijelima. Najvažnija informacijska imovina koja se štiti su podaci koji se klasificiraju prema osjetljivosti (zakonski i poslovni kriteriji) te štite primjerenim mjerama, proizašlim iz procjenerizika. </P>

<P>Zamjenaimodernizacijapostojećih sustava, korištenjenaprednih tehnologijasciljem održavanjai daljnjeg unaprjeđenja visoke razine dostupnosti i kvalitete proizvoda i usluga uključuje u sebi materijalno značajnerizikekao imjereusmjerenenaupravljanjetim rizicimakojeu najvećem broju slučajevauključuju uvođenjedodatnih preventivnih kontrola i detektivnih kontrola. </P>

<P>Preventivne mjere provode se i kroz sigurnosna testiranja (provjere ranjivosti i penetracijska </P>

<P>testiranja), aorkestriranjealataiprocesa zapraćenje idetekciju sigurnosnih događaja provodi se </P>

<P>kroz uspostavljeni SOC (Security Operation Center) sustav. </P>

<P>Kroz uspostavljeni sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (ISMS) i certificirani opseg, </P>

<P>provode se kontrole i mjere informacijske sigurnosti, primjerice, redovno i izvanredno sigurnosno </P>

<P>osvješćivanje zaposlenika i trećih strana koje pristupaju informacijskoj imovini i uslugama Fine, uređenog pristuparadanadaljinu, primijenjenih politikakorištenjaautentikacijskih mehanizama, sigurnosnog ažuriranja sustava itd. Sustavom upravljanja kontinuitetom poslovanja (BCMS) utvrđenesu eskalacijskeprocedureiplanovikriznog postupanjairedovno seprovodetestiranja. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_110.jpg"/>
</Figure>

<P>Priroda poslovanja Fine traži kontinuiranu usklađenost i regulaciju pa se i u domeni kibernetičke sigurnosti posvećujepunopažnjenapraćenjeregulativeitehničkih standarda. Jedanod aktualnih ciljeva je usklađenje s EU i nacionalnom regulativom u domeni kibernetičke i digitalne sigurnosti odnosno NIS2 Direktivom1, Zakonomo kibernetičkojsigurnosti(NN14/2024) iUredbom DORA2. </P>

<P>Projektnim pristupom i na strukturirani način pristupa se usklađenju Fine kao ključnog subjekta prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) i pružatelja IKT usluga prema spomenutoj DORA Uredbi s ciljem unaprjeđenja i podizanja sposobnosti u upravljanju IKT i kibernetičkim </P>

<P>rizicima, upravljanja incidentima, upravljanja opskrbnim lancem i testiranjima digitalne i </P>

<P>kibernetičkeotpornosti organizacije. </P>

<P>Uz visoku posvećenost i veliku odgovornost Fina ulaže resurse u postizanje sukladnosti sa </P>

<P>sigurnosnim zahtjevima koji proizlaze i iz ugovora sa korisnicima te se kontinuirano provode planiranja, samoprocjene, auditi i nadzori. </P>

<P id="LinkTarget_2247">Značajna tema9: Doprinos digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva </P>

<P>Temelj poslovne Strategije digitalne transformacije 2021.-2025. je digitalna transformacija poslovanja prepoznata kao prilika i ključni preduvjet za prelazak na digitalno poslovanje i suvremeni način života te ključna poluga u procesu izgradnje novih, održivijih ekonomskih i društvenih modelaisustava. </P>

<P>Digitalnatransformacijaimazadaćuzadovoljiti potrebetržišta, povećatiinovativnost proizvodašto na strani korisnika rezultira boljim korisničkim iskustvom kroz učinkovitije poslovanje i iskustvo korištenjausluga. Digitalna transformacija uključujestalnu nadogradnju postojećebazeproizvoda iusluga, pretvarajućiih u dio digitalne ponudepremakorisnicima iz financijske industrije, javnog sektora te fizičkih osoba. </P>

<P>Sva ključna Finina poslovna područja, uključujući usluge za financijsku industriju, javne servise, uslugezadržavu idigitalnarješenja, imaju izrazitu važnost zaFininekorisnikeu adresiranju ključnih izazovaiprilikadanašnjegvremena, uvažavajućiokolišne, društveneiupravljačkeaspekte.Stogaje doprinos digitalnoj transformacijigospodarstvaidruštvaprepoznatakao značajnatemaod strane internih i eksternih dionika. </P>

<P>Kao nacionalni pružatelj financijskih, elektroničkih i informatičkih usluga, podatkovnih i drugih uslugazanajširispektar korisnika, omogućavanjepristupaplatnim ijavnim uslugamazagrađanei poslovne subjekte na cjelokupnom teritoriju RH, kao i kroz digitalne servise te ključnu infrastrukturu, ključnisu čimbeniciFininog djelovanjaiuloge u društvenojdimenzijiodrživosti. Kroz </P>

<P>1 Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom </P>

<P>Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (Tekst </P>

<P>značajan za EGP) 2 Uredba DORA (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022) </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_111.jpg"/>
</Figure>

<P>svoje suvremene proizvode i usluge te široki raspon međusobno povezanih djelatnosti Fina osiguravapodršku isvojimkorisnicimaiširojzajedniciu rješavanju pitanjaodrživosti. </P>

<P>Informacijsketehnologije,odnosno tehnološkanadogradnja, kao jedanod preduvjetauspješnog i održivog djelovanjau poslovnomijavnom okruženju, od iznimnesu važnosti zaFinu te činenajveći dio Fininih kapitalnih ulaganja i velik dio troškovne strukture. Strategijom je poseban naglasak stavljen na povećanje agilnosti odnosno sposobnosti brze prilagodbe promjenama i odgovora na potrebekorisnikau realnom vremenu. Digitalnarješenjapredstavljaju ključnu polugu zapovećanje učinkovitosti svih poslovnih procesa, osiguravaju multiplatformsku dostupnost, brzinu, fleksibilnost i transparentnost. Stoga, Finau vizijidefinirasvoju ulogupokretačkesnageiključnog nositeljatih procesaistavljau središtestrateškog okvirasvog održivog razvoja. </P>

<P>Digitalna transformacija poslovanja fokusirana je na nadogradnju i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih proizvoda i usluga za financijsku industriju, javni i poslovni sektor te građane, uz transformaciju vlastitog poslovanja s ciljem povećanja učinkovitosti što su ujedno poluge za dugoročnu održivost poslovanja. U tim aspektima prepoznat je ključan doprinos Fine i prilika u pogledu stvaranja vrijednosti za klijente i zajednicu uključivo u kontekstu tranzicije na nove, održivijegospodarskeidruštvenemodele. Utom smislu digitalnatranzicijačiniokosnicu društvene dimenzijeFinineStrategijeodrživosti integrirano kroz posebanciljodrživosti. </P>

<P id="LinkTarget_2248">Značajna tema10: Poslovno ponašanje – korporativna kultura </P>

<P>Fina je prepoznala svoju širu ulogu u promicanju održivosti kroz ekonomski, okolišni i društveni aspekt svog poslovanja. Održivost je suštinska ukoliko je na odgovarajući način integrirana u </P>

<P>kompanijske politike, prakse i kulturu. </P>

<P>Kroz donesenu Politiku održivosti Fina se obvezala promicati održive poslovne prakse i poslovna ponašanjakojauključuju poštivanjeljudskih iradnih pravau organizacijiicijelom lancu vrijednosti. Njezinaprovedba ipromoviranjeodgovornost jesvih upravljačkih tijeka, organizacijskih jedinica i poslovnih funkcija. Politika održivosti dajesmjernicezaponašanjezaposlenicimaidaljnju izgradnju kulture održivosti u organizaciji. Nadograđuju je druge politike, kodeksi i smjernice u specifičnim područjimaitemama. </P>

<P>Značajpuneintegracijenačelaodrživosti u poslovnaponašanjaikorporativnu kulturu prepoznat je iStrategijom održivosti, au okviru ciljaodrživostiusmjerenog naizgradnju Održivog korporativnog upravljanja. Načela održivosti ugrađena u korporativnu kulturu i poslovna ponašanja u svim odnosima i suradnjama, među zaposlenicima, s klijentima i poslovnim partnerima, temelj su za odgovarajuću ugradnju u poslovnepraske, procese i poslovne modele. </P>

<P>Snažna korporativna kultura, utemeljena na prepoznatim vrijednostima transparentnosti i povjerenja, aliikompetencija, vladavineprava, solidarnosti,inkluzijeijednakih mogućnostizasve, smanjuje rizike i osigurava usklađenost s načelima suvremenog društva te potiče inovacije, kreativnost i angažman zaposlenika u radnom okruženju. Stoga je, kroz kontinuirane edukacije i programe razvoja, cilj osnažiti vlastite zaposlenike na donošenje održivih, transparentnih i etički </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_112.jpg"/>
</Figure>

<P>ispravnih odluke te djelovanje u skladu s Fininim vrijednostima usmjerenih na ostvarivanje ciljeva </P>

<P>održivosti. </P>

<P id="LinkTarget_2249">Značajna tema11: Održivost kao kriterij u donošenju upravljačkih odluka </P>

<P>Upravljačkeodluke, uz operativni, često imaju istrateškiutjecajnaposlovanje, amogu sepozitivno ili negativno odraziti na ključne zajednice. Kako bi Fina odgovorila na imperativ osiguranja dugoročne održivosti poslovanja smatra se ključnim integrirati načela održivosti u sve njegove aspekte, procese i prakse, uključujući i donošenje odluka na svim razinama. To isto tako podrazumijevaisustavno upravljanjekorporativnomodrživošću u organizacijite u lancu vrijednosti. </P>

<P>Značajnost togaspektadefinirana je i kroz Politiku održivosti iStrategiju održivosti kojazajedanod pet strateških ciljeva ima i „Održivo korporativno upravljanje“. Politikom održivosti istaknula se važnost integracije ekonomskih, okolišnih i društvenih aspekata poslovanja, čime se može dati i najznačajnijidoprinosostvarivanju globalnih ciljevaodrživog razvoja. </P>

<P>Uokviru Strategijeodrživosti Finaseobvezalanastvaranjekorporativnog upravljačkog okruženja kojeosiguravaintegriranost načelaodrživosti u poslovanjeinakanu ostvarenjaciljevaodrživostis jedne strane, a s druge strane ulijeva povjerenje svih dionikate dajeprimjer održivog korporativnog upravljanja. </P>

<P>Uz zadržavanje i privlačenje odgovarajućih talenata, kontinuiranom izgradnjom kompetencija te uspostavom odgovarajućih sustava i procesa upravljanja, sustava kvalitete te uz implementaciju najboljih praksi temeljenih na globalnim standardima, ostvaruje se okruženje suradnje, a time i preduvjeti za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka u okruženju kontinuiranih ekoloških, društvenih igospodarskih izazova. Praćenjeokruženjaradiprilagodbeposlovanjaijačanjasustava otpornosti su sastavnicesvakodnevnih poslovnih kao i strateških analiza. </P>

<P>Izostanak ili pak neodgovarajućaharmonizacija navedenih sustava i procesa, okvira i mehanizama, potencijalno bi stvorila prostor za rizike neusklađenost poslovanja, neodgovarajuća poslovna ponašanjaiprakse, atimeizadonošenjekvalitetnih odluka, simplikacijamanapovjerenjeključnih dionika i javnosti. </P>

<P>Definiranim vrijednosti, odrednicama Etičkog kodeksa, Politike održivosti, Politike praćenja usklađenostiposlovanjate nizom drugih politikaidokumentiranih informacija propisanisu temelji zauspostavu visokih etičkih iprofesionalnih standarda u svakodnevnom radu Fininih zaposlenika te njihovojinterakcijiskorisnicima, poslovnim partnerimaidrugim relevantnim dionicima. Potiče sekontinuirano poboljšanjeprocesaipolitika, što rezultirapoboljšanjem operativneučinkovitosti. Provedba odredbi Politike održivosti i njezino promoviranje u lancu vrijednosti zadaća su svih upravljačkih tijela, organizacijskih jedinica i poslovnih funkcija. Politika ujedno daje smjernice za ponašanjesvih zaposlenikaiizgradnju kultureodrživosti uorganizaciji. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_113.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2250">Značajna tema12: Odgovorno upravljanje, poslovna etikai primjena najboljih praksi </P>

<P>Finajeu svom poslovanju ipostupanjimavođenaodrednicama Zakona o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05) i Statuta Financije agencije koji ujedno postavljaju okvire korporativnog </P>

<P>upravljanja. Strateški dokumenti, poslovna politika i druge dokumentirane informacije te sustavi upravljanja postavljaju okvire i smjernice za donošenje poslovnih odluka i postupanja u pogledu </P>

<P>razvoja poslovnih odnosa s poslovnim partnerima i zajednicom. </P>

<P>Odgovorno upravljanje, poslovna etika, primjena najboljih praksi i korporativna kultura </P>

<P>predstavljaju okosnicedobrogupravljanjakojeseosiguravakroz primjenu visokih etičkih standarda utvrđenih u Etičkom kodeksu, Kodeksu ponašanja zaposlenika i Politici održivosti. Predanost etičkom poslovanju odražava se kroz politike i prakse kojima se osiguravaju transparentnost, </P>

<P>odgovornost i povjerenje u Finu kao poslovnog partnera i poslodavca. </P>

<P>U okviru Strategije održivosti, cilj održivosti usmjeren na Održivo korporativno upravljanje stoga zahvaćaiaktivnosti kojeseodnosenadaljnjeunaprjeđenjeokvirakorporativnog upravljanja u Fini kroz implementaciju konceptaodrživostikao kriterijau donošenju upravljačkih odlukate sustavno upravljanje održivošću unutar organizacije te u lancu stvaranja vrijednosti. To podrazumijeva daljnjeosnaživanjeokviraodgovarajućim načelima, politikama(kojepodupiruPolitiku održivosti) te primjenu najboljih praksiu poslovanju, uključujućiiu odnosu sdionicima. Finakroz svoješiroko područje poslovanja zahvaća ujedno i široki i raznoliki spektar dionika koji sa svojim različitim interesima i očekivanjima, uključujući one od strateškog značaja, značajno oblikuju i utječu na njezino poslovanje te je i daljnja nadogradnja postojećih mehanizama upravljanja, upravo kroz aspekte održivosti, važnazaupravljanjerizicimakojiproizlaze iz tih odnosa. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_114.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2251">IRO-1 -Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizikai prilika </P>

<P>Fina u 2024. godini izvještavanatemelju rezultatazadnjeprovedeneanalize dvostrukeznačajnosti koja uključujeprocjenu utjecajaFinenadruštvo (značajnost učinka), kao i utjecajdruštvanaFinino poslovanje(financijskaznačajnost).U okviru izrade Strategijeodrživostiznačajnetemesu propitane od stranerukovodstvaiširegkruga uključenih sudionika, u smislu njihoverelevantnosti te su kao takvepotvrđeneuz manju prilagodbu uokviru temePoslovnogponašanja. </P>

<P>Značajnost učinka uključuje identificiranje pitanja održivosti obzirom na utjecaje iz Fininog poslovanja te iz lanca vrijednosti. Procjena značajnosti temelji se na razmjeru, opsegu i/ili nepopravljivosti identificiranih utjecajanadruštvo i okoliš, asamaznačajnost može imati pozitivan ili negativan učinak (stvaranilipotencijalan). Financijskaznačajnost uzima u obzir prepoznavanje rizika iprilikate izračunvjerojatnosti nastankaiozbiljnosti učinkapojedinog rizika na poslovanje Fine. Fina je za provedbu analize dvostruke značajnosti uspostavila proces i primijenila metodologiju kojajeuključivalasljedećekorake: </P>

<P>1. Kontekst i analiza dionika -U prvome koraku dokumentiran je kontekst poslovanja te su analizirani dionici. Kontekst poslovanja obuhvatio je uvid u područja poslovanja, pravni i regulatorni okvir, ESG trendove te definiranje granica vremenskog horizonta (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje). Analiza poslovanja obuhvatila je analizu važeće strategije, poslovnog plana, proizvoda/usluga, financijskih rezultata, analizu rezultata prethodne analize značajnosti. Analiza pravnog i regulatornog okvira obuhvatila je relevantnu EU i nacionalnu regulativu, dok je analiza ESG trendova obuhvatila analizu globalnih trendova i praksi u usporedivom sektoru teopćenito dobre prakse. </P>

<P>2. Popis tema te inicijalno utvrđivanje mogućihučinaka, rizikai prilika-Razmatran ješiriopsegod 30okolišnih, društvenih iupravljačkih temasinicijalnim popisom mogućih učinaka, rizikaiprilikapovezanih spitanjimaodrživosti.Mapiranisu aspekti učinakakojisedaljeuključuju u procjenu, rizikaiprilikate zajedno čineinicijalniIRO. Zaprovjeru značajnostitemazaodrživost Fine uključeni su ključni dionici (unutarnji i vanjski). Savjetovanje s dionicima i njihovo uključivanje u postupakprocjeneznačajnosti kroz anketniupitnikiprovedene razgovore pomogao je da se, kroz perspektivepogođenih skupinadionika, utvrderelevantnosti čimbenika održivosti. </P>

<P>3. IROanaliza, scoringznačajnostiučinka ifinancijskeznačajnosti -U ovom koraku izvršenajedetaljnarazradaIRO analize uz pripadajućiscoringkao iutvrđivanjepragova značajnosti. Kvalitativna i kvantitativna procjena pretvorena je u kvantitativnu ljestvicu (od 1 – vrlo niska značajnost do 5 –vrlo visokaznačajnost). </P>

<P>4. Finalni popisznačajnihtemazaizvješćivanje -Finalni korakobuhvaća12značajnih temakojeuključuju interesedionika, doprinosUN-ovim ciljevimaodrživog razvojate harmonizaciju svih rezultata. Učinakjeokarakterizirankao stvaranilipotencijalan i kao pozitivan ili negativan te je definirano je li pojedina tema rizik za Finino poslovanje ili prilika. Svi negativni učinci ujedno su kategoriziraniikao riziciproizašliiz teme, doksu potencijalno pozitivniučincioni kojisesagledavaju kao prilike za Finu. Popis ovih tema prikazan je slikom 31. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_115.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2252">IRO-2 - Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom oodrživosti poduzeća </P>

<P>Temeljem identificiranih značajnih tema, Izvješće o održivosti Fine sadrži objave u skladu sa zahtjevima ESRS E1 -Klimatske promjene, ESRS E5 -Korištenjeresursaikružnogospodarstvo, ESRS S1 -Vlastita radna snaga, ESRS S4 -Potrošači i krajnji korisnici te ESRS G1 -Poslovno ponašanje. Izvješćeo održivosti Finenesadržiobjaveu skladu sa zahtjevima ESRS E2 -Onečišćenje, ESRS E3 -Voda i morski resursi, ESRS E4 -Bioraznolikost i ekosustavi, ESRS S2 -Radnici u lancu vrijednosti i ESRS S3 -Pogođene zajednice budući da Fina s obzirom svoj poslovni model i aktivnosti nema direktanniti značajanutjecaju ovim područjima. ESRS Zahtjevi za objavljivanjem koji su ispunjeni u pripremi Izjaveo održivostinavedeni su na slici u nastavku. </P>

<Table>
<TR>
<TD>Odjeljci u Izvještajuo održivosti </TD>

<TD>Značajnost </TD>
</TR>

<TR>
<TD>OPĆE OBJAVE </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS 2 -Opće objave </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>BP-1 -Izjava o održivosti </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>GOV-1 -Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>GOV-2 -Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima i </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>GOV-3 –Uključivanje rezultata upodručju održivosti u programe poticaja </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>GOV-4 –Izvještaj o dužnoj pažnji </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>GOV-5 -Upravljanje rizicima unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>SMB-1 - Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>SBM-2 -Interesi istajališta dionika </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>SBM-3 -Značajni učinci rizicii prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>IRO-1 -Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika </Link>
</TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>IRO-2 - Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća </TD>

<TD>-</TD>
</TR>

<TR>
<TD>INFORMACIJE O OKOLIŠU </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS E1 - Klimatske promjene </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E1-1 -Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E1-2 -Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E1-3 -Mjere i resursi povezani spolitikama u području klimatskih promjena </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E1-4 -Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>promjenama </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E1-5 -Potrošnja energije i kombinacija izvora energije </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E1-6 -Bruto emisije stakleničkih plinova </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E1-7 -Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>financiraju ugljičnim kreditima </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>E1-8 -Interno utvrđivanje cijene ugljika </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E1-9 -Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih itranzicijskih rizika te potencijalnih </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>prilika povezanih s klimom </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS E2 -Onečišćenje </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>E2-1 -Politike povezane s onečišćenjem </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-2 -Mjere i resursi povezani sonečišćenjem </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_116.jpg"/>
</Figure>

<Table>
<TR>
<TD>E2-3 -Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-4 -Onečišćenje zraka, vode i tla </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-5 -Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E2-6 -Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS E3 -Vodni i morski resursi </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>E3-1 - Politike za vodne i morske resurse </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E3-2 - Mjere i resursi povezani s vodnim i morskim resursima </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E3-3 - Ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E3-4 -Potrošnja vode </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E3-5 -Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>resursima </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS E4 - Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>E4-1 - Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i poslovnom modelu </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4-2 - Politike za bioraznolikost i ekosustave </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4-3 - Mjere i resursi za bioraznolikost i ekosustave </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4-4 -Ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4-5 -Pokazatelji učinka povezani s promjenom bioraznolikosti iekosustava </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E4-6 -Očekivane financijske posljedice rizika i prilika povezanih sbioraznolikošću i ekosustavima </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS E5 -Korištenje resursa i kružnogospodarstvo </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E5-1 -Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E5-2 -Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E5-3 -Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E5-4 - Priljev resursa </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>E5-5 - Odljev resursa </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>E5-6 -Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i </TD>

<TD>Nije značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>kružnim gospodarstvom </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>INFORMACIJE O SOCIJALNIM PITANJIMA </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>ESRS S1 -Vlastita radna snaga </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–1 - Politike povezane s vlastitom radnom snagom </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–2 - Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–3 -Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>zabrinutost </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–4 -Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>djelotvornost tih mjera </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–5 -Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–6 -Obilježja zaposlenika </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–7 -Obilježja radnika koji nisu u radnom odnosu </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–8 - Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1–9 - Pokazatelji raznolikosti </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1-10 -Odgovarajuće plaće </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TD>
<Link>S1-11 -Socijalna zaštita </Link>
</TD>

<TD>Značajno </TD>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_117.jpg"/>
</Figure>

<P>
<Link>S1-12 </Link>
- Osobe s invaliditetom Značajno 
<Link>S1-13 </Link>
-Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina Značajno 
<Link>S1-14 </Link>
- Pokazatelji zdravlja i sigurnosti Značajno 
<Link>S1-15 </Link>
-Pokazatelji ravnotežeizmeđu poslovnog i privatnog života Značajno 
<Link>S1-16 </Link>
- Pokazatelji naknada Značajno 
<Link>S1-17 </Link>
-Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima Značajno </P>

<P>ESRS S2 - Radnici u lancu vrijednosti S2-1 Politike povezane s radnicima u lancu vrijednosti Nije značajno S2-2 – Postupci za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti u vezis učincima Nije značajno S2-3 –Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima radnici u lancu vrijednosti Nije značajno S2-4 –Poduzimanje mjera za značajne učinke na radnike u lancu vrijednosti,pristupi upravljanju Nije značajno </P>

<P>značajnim rizicima i ostvarivanjem značajnih prilika povezanih s radnicima u lancu vrijednosti te </P>

<P>djelotvornost te mjere </P>

<P>ESRS S3 –Pogođene zajednice S3-1 –Politike za pogođene zajednice Nije značajno S3-2 –Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima Nije značajno S3-3 –Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima pogođene zajednice mogu izraziti Nije značajno </P>

<P>zabrinutost S3-4 –Poduzimanje mjera za značajne učinke na pogođene zajednice, pristupi upravljanju Nije značajno značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim zajednicama te </P>

<P>djelotvornost tih mjera </P>

<P>ESRS S4 -Potrošačii krajnji korisnici </P>

<P>
<Link>S4-1 </Link>
–Politike za potrošače i krajnje korisnike Značajno </P>

<P>
<Link>S4-2 </Link>
–Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima Značajno </P>

<P>
<Link>S4-3 </Link>
–Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu Značajno izraziti zabrinutost </P>

<P>
<Link>S4-4 </Link>
–Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju Značajno značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima </P>

<P>te djelotvornost tih mjera </P>

<P>
<Link>S4-5 </Link>
–Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih Značajno učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama </P>

<Table>
<TR>
<TH>INFORMACIJE O UPRAVLJANJU </TH>
</TR>

<TR>
<TH>ESRS G1 -Poslovno ponašanje </TH>
</TR>

<TR>
<TH>
<Link>G1-1 Politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura </Link>
</TH>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>
<Link>G1-2 Upravljanje odnosima s dobavljačima </Link>
</TH>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>
<Link>G1-3 Sprečavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja </Link>
</TH>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>
<Link>G1-4 Slučajevi korupcije ili podmićivanja </Link>
</TH>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>
<Link>G1-5 Politički utjecaj i lobiranje </Link>
</TH>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>
<Link>G1-6 Prakse plaćanja </Link>
</TH>

<TD>Značajno </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 33. ESRS Zahtjevi za objavljivanjem koji su ispunjeni u pripremi Izjave o održivosti </TH>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Odjeljci u Izvještajuo održivosti </TH>

<TD>Značajnost </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 34. Zahtjevi za objavljivanjem koji proizlaze iz drugog zakonodavstva EU-a </P>
</Caption>
</Table>

<Sect>
<H5>Uredba (EU) 2020/852 </H5>

<P>
<Link>Izvještaj o EU Taksonomiji </Link>
-</P>
<Figure id="LinkTarget_2253">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_118.jpg"/>
E - Informacije o okolišu</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_119.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_120.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_121.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2254">Izvještaj oEU Taksonomiji </H4>

<Sect>
<H4>Uvod i pravni okvir </H4>

<P>Temeljem Uredbe (EU) 2020/852 ovaj dio izvještaja donosi objave o taksonomskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti za 2024. godinu, odnosno u kojoj su mjeri djelatnosti Fine povezane s gospodarskim djelatnostima koje se kvalificiraju kao okolišno održive odnosno doprinose ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Dodatno, donošenjem Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2486 od 27. lipnja 2023. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i </P>

<P>Vijećautvrđivanjem kriterijatehničkeprovjerenatemelju kojih seodređujepod kojim seuvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprječavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju io izmjeniDelegiraneuredbeKomisije(EU)2021/2178u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2486, 21.11.2023); dalje: Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2486), taksonomskiizvještajFine za 2024. godinu sadržiiobjavutaksonomski prihvatljivih gospodarskih djelatnosti kojedoprinoseokolišnim ciljevima: održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanjeikontrolaonečišćenjate zaštita iobnovabioraznolikosti i ekosustava. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Provjera prihvatljivosti </H4>

<P>Kroz klasifikaciju Fininih gospodarskih djelatnosti prema NACE kodovima identificiranesu značajne djelatnosti kako slijedi: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>7.3.Ugradnja, održavanjeipopravakopreme zaenergetsku učinkovitost </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>7.7.Kupnjaivlasništvo nad zgradama </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>8.1. Obrada podataka, uslugeposlužiteljaidjelatnosti povezanesnjima </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>8.2. Rješenjazasmanjeneemisijastakleničkih plinovatemeljenanapodatcima </LBody>
</LI>
</L>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Provjerausklađenosti </H4>

<P>1. Kriteriji tehničkeprovjere(TCS) -specifičnesu karakteristikekojesekoristezaodređivanje toga doprinosi li gospodarska djelatnost jednom okolišnom cilju. Djelatnosti koje je Fina identificirala kao prihvatljive podvrgnute su daljnjem testiranju kroz kriterijetehničkeprovjerekao prvog koraka za dokazivanje njihove usklađenosti. Finine djelatnosti nisu zadovoljile kriterij tehničkeprovjerejer npr.za djelatnosti 7.3. i 8.2. se ne provodianalizafizičkih klimatskih rizika, za djelatnost 7.7. nedostaje izračunPEDilinekretninenemaju energetskirazred A,dokkod djelatnosti </P>

<P>8.1. nijeizračunat GWP rashladnih sredstavakojisekoriste u podatkovnim centrima. </P>

<L>
<LI>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>Provjera „Nenanošenja bitne štete“ (DNSH) -zahtijeva da se procjene i izvijeste potencijalninegativniučinci gospodarskih aktivnostinaokolišodnosno naokolišneciljeve. Finine djelatnosti nisu zadovoljile ovu provjeru jer je izostavljena analiza utjecaja klimatskih rizika. </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>3. </Lbl>

<LBody>Procjenaminimalnihzaštitnih mjera(MSS)–udijelu minimalnih zaštitnih mjera, iakonije članicaUNGlobalCompacta, Fina se vodi načelimaiz područjaljudskih prava, rada, zaštiteokoliša i borbe protiv korupcije te osigurava korporativnu održivost. </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_122.jpg"/>
</Figure>

<Sect>
<H4>Financijska metodologija </H4>

<P>Kao dio ovog izvještaja, Fina objavljuje ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) o udjelu prihoda, kapitalnih rashoda (CapEx) i operativnih rashoda (OpEx) svojih aktivnosti s okolišno održivim gospodarskim djelatnostima u skladu s objavama u Delegiranim uredbama Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak19.a ili članak29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 443, 10.12.2021); </P>

<P>dalje: Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178). </P>

<P>Obzirom na kompleksnost kriterija određeni zahtjevi nisu u cijelosti ispunjeni, stoga su Finine djelatnosti taksonomski prihvatljive, alineusklađenestaksonomijom. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_123.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H3>Prihodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom </H3>

<P>Analizom Fininih djelatnosti utvrđeno jeda je Fina u 2024. godini ostvarila 88,7 milijuna eura prihoda od taksonomskiprihvatljivih djelatnostikao što su prihodi od najma i prodaje nekretnina, prihodi od djelatnosti obradepodataka, uslugeposlužiteljai djelatnosti povezane s njima te rješenjaza smanjenje emisija stakleničkih plinova temeljenim napodatcima kako je navedeno u Bilješkama uz nekonsolidiraniizvještaj za 2024. godinu (bilješke 23. i 24.). Iz nazivnika za potrebe EU taksonomije sukladno pravilima izostavljeni su financijski prihodi i dio ostalih prihoda, a koji se odnose na prihode od subvencija, državne potpore, vrijednosna usklađenjairezerviranja. Taksonomski prihvatljive djelatnosti generiraju 66% prihoda kojiulaze u izračun, međutim zbog nezadovoljavanjakriterijatehničkeprovjere, nenanošenjabitneštete teminimalnih zaštitnih mjeraklasificiranesu kao neusklađene. </P>

<Table>
<TR>
<TH>PRIHODI </TH>

<TH/>

<TH>Kriterijznačajnogdoprinosa </TH>

<TH>Kriterijnenanošenjabitneštete </TH>

<TH>Minimalnezaštitnemjere</TH>

<TH>Udio u ukupnom pokazateljuprethodne godine </TH>

<TH>Kategorija </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Ekonomske djelatnosti </TH>

<TD>Oznaka aktivnosti</TD>

<TD>NACE oznaka </TD>

<TD>Apsolutni iznos</TD>

<TD>Udio u ukupnompokazatelju</TD>

<TD>Ublažavanjeklimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskimpromjenama</TD>

<TD>Vodni i morski</TD>

<TD>Kružnogospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost iekosustavi</TD>

<TD>Ublažavanjeklimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskimpromjenama</TD>

<TD>Vodni i morski</TD>

<TD>Kružnogospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost iekosustavi </TD>

<TD>Omogućujuća </TD>

<TD>Prijelazna </TD>
</TR>

<TR>
<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>
</TR>

<TR>
<TH>A Takonomski prihvatljive djelatnosti </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.1 Prihvatljiveusklađenedjelatnosti </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.2 Prihvatljiveneusklađenedjelatnosti </TH>

<TD>88,7 66% </TD>

<TD>67% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina </TH>

<TD>7.7 68.20 2,5 2% </TD>

<TD>2% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina </TH>

<TD>7.7 68.10 0,4 0% </TD>

<TD>1,0% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Obradapodataka,uslugeposlužiteljaidjelatnostipovezanesnjima </TH>

<TD>8.1 63.11 78,0 58% </TD>

<TD>58% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Rješenjazasmanjeneemisijastakleničkihplinovatemeljenanapodatcima </TH>

<TD>8.2 62.01 7,8 6% </TD>

<TD>6% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A UKUPNO A.1 + A.2 </TH>

<TD>88,7 66% </TD>

<TD>67% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>B Takonomski neprihvatljive djelatnosti </TH>

<TD>45,0 34% </TD>

<TD>33% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO A+B </TH>

<TD>133,6 100% </TD>

<TD>100% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Taksonomskiusklađenopocilju </TD>

<TD>Taksonomski prhvatljivo po cilju </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Ublažavanjaklimatskipromjenama(CCM) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prilagodba klimatskim promjenama (CCA) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Održivokorištenjeizaštitavodnihimorskihresursa(WTR) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prijelaznakružnogospodarstvo(WTR) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Slika 35. Klasifikacija prihoda sukladno EU taksonomiji (u milijunima eura) </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_124.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>Operativnirashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom </H3>

<P>Pokazatelj operativnih rashoda(OpEx) izračunava se omjerom troškovakoji su nastali zbog taksonomski prihvatljivih aktivnosti u odnosu na troškove poslovanja koji su ušli u izračun. Obzirom na djelatnost i broj zaposlenih veći dio rashoda (73%) ne ulazi u izračun operativnih rashoda od djelatnosti usklađenih s taksonomijom (trošak osoblja, amortizacija, rezervacije, vrijednosna usklađenja i sl.). Taksonomski prihvatljive djelatnosti odnose se na rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova koja se temelje na podatcima, obradu podataka, usluge poslužitelja te poslovanje s nekretninama obzirom naFininu široku poslovnu mrežute čine87% rashoda koji su obuhvaćeni izračunom. </P>

<Table>
<TR>
<TH>RASHODI </TH>

<TH/>

<TH>Kriterijznačajnogdoprinosa </TH>

<TH>Kriterijnenanošenjabitneštete </TH>

<TH>Minimalnezaštitnemjere</TH>

<TH>Udio u ukupnom pokazatelju prethodnegodine </TH>

<TH>Kategorija </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Ekonomske djelatnosti </TH>

<TD>Oznaka aktivnosti</TD>

<TD>NACE oznaka</TD>

<TD>Apsolutni iznos </TD>

<TD>Udio u ukupnom pokazatelju</TD>

<TD>Ublažavanjeklimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskim promjenama</TD>

<TD>Vodni i morski</TD>

<TD>Kružnogospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Ublažavanjeklimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskim promjenama</TD>

<TD>Vodni i morski</TD>

<TD>Kružnogospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD>Omogućujuća</TD>

<TD>Prijelazna </TD>
</TR>

<TR>
<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>
</TR>

<TR>
<TH>A Takonomski prihvatljive djelatnosti </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.1 Prihvatljiveusklađenedjelatnosti </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.2 Prihvatljiveneusklađenedjelatnosti </TH>

<TD>30,3 87% </TD>

<TD>86% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina </TH>

<TD>7.7 68.20 12,3 35% </TD>

<TD>41% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Obradapodataka,uslugeposlužiteljaidjelatnostipovezanesnjima </TH>

<TD>8.1 63.11 6,5 19% </TD>

<TD>18% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Rješenjazasmanjeneemisijastakleničkihplinovatemeljenanapodatcima </TH>

<TD>8.2 62.01 10,7 31% </TD>

<TD>24% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Rješenjazasmanjeneemisijastakleničkihplinovatemeljenanapodatcima </TH>

<TD>8.2 61.20 0,8 2% </TD>

<TD>3% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A UKUPNO A.1 + A.2 </TH>

<TD>30,3 87% </TD>

<TD>86% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>B Takonomski neprihvatljive djelatnosti </TH>

<TD>4,5 13% </TD>

<TD>14% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO A+B </TH>

<TD>34,8 100% </TD>

<TD>100% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Taksonomskiusklađenopocilju </TD>

<TD>Taksonomski prhvatljivo po cilju </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Ublažavanjaklimatskipromjenama(CCM) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prilagodba klimatskim promjenama (CCA) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Održivokorištenjeizaštitavodnihimorskihresursa(WTR) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prijelaznakružnogospodarstvo(WTR) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Slika 36. Klasifikacija operativnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_125.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H3>Kapitalni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom </H3>

<P>Kapitalni rashodi (CapEx) obuhvaćaju povećanjamaterijalneinematerijalneimovine i ulaganja koja se odnose na imovinu s pravom korištenjaiznajmova (MSFI 16) (bilješke7 i9 u priloženim revidiranim financijskim izvještajima). Brojnik je jednak dijelu kapitalnih rashoda imovine povezane s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom, dok nazivnik obuhvaća ukupna povećanja materijalne i nematerijalne imovine u financijskoj godini te povećanja imovine sukladno MSFI 16. Ukupan nazivnik u izračunu CapEx-a iznosi 6,9 milijuna eura od kojih je 84% taksonomski prihvatljivo, međutim neusklađenoobzirom da nisu zadovoljenikriterijiusklađenosti. </P>

<Table>
<TR>
<TH>INVESTICIJE </TH>

<TH/>

<TH/>

<TH>Kriterijznačajnogdoprinosa </TH>

<TH>Kriterijnenanošenjabitneštete </TH>

<TH>Minimalnezaštitnemjere </TH>

<TH>Udio u ukupnom pokazatelju prethodnegodine </TH>

<TH>Kategorija </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Ekonomske djelatnosti </TH>

<TD>Oznaka aktivnosti</TD>

<TD/>

<TD>NACE oznaka</TD>

<TD>Apsolutni iznos</TD>

<TD>Udio u ukupnom pokazatelju</TD>

<TD>Ublažavanjeklimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskim promjenama</TD>

<TD>Vodni i morski</TD>

<TD>Kružnogospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi</TD>

<TD>Ublažavanjeklimatskihpromjena</TD>

<TD>Prilagodba klimatskim promjenama</TD>

<TD>Vodni i morski</TD>

<TD>Kružnogospodarstvo</TD>

<TD>Onečišćenje</TD>

<TD>Bioraznolikost i ekosustavi </TD>

<TD>Omogućujuća</TD>

<TD>Prijelazna </TD>
</TR>

<TR>
<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>% </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>

<TD>DA/NE </TD>
</TR>

<TR>
<TH>A Takonomski prihvatljive djelatnosti </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.1 Prihvatljiveusklađenedjelatnosti </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A.2 Prihvatljiveneusklađenedjelatnosti </TH>

<TD/>

<TD>6,9 86% </TD>

<TD>91% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima </TH>

<TD>6.5 </TD>

<TD>49.31 0,03 0% </TD>

<TD>0% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Ugradnja,održavanjeipopravakopremezaenergetskuučinkovitost </TH>

<TD>7.3 </TD>

<TD>68.20 0,8 11% </TD>

<TD>7% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Kupnjaivlasništvonadzgradama </TH>

<TD>7.7 </TD>

<TD>68.20 2,1 26% </TD>

<TD>35% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Rješenjazasmanjeneemisijastakleničkihplinovatemeljenanapodatcima </TH>

<TD>8.2 </TD>

<TD>62.01 3,9 50% </TD>

<TD>48% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Obradapodataka,uslugeposlužiteljaidjelatnostipovezanesnjima </TH>

<TD>8.1 </TD>

<TD>63.11 0,0 0% </TD>

<TD>1% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>A UKUPNO A.1 + A.2 </TH>

<TD/>

<TD>6,9 86% </TD>

<TD>91% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>B Takonomski neprihvatljive djelatnosti </TH>

<TD/>

<TD>1,1 14% </TD>

<TD>9% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>UKUPNO A+B </TH>

<TD/>

<TD>8,0 100% </TD>

<TD>100% </TD>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD/>

<TD>Taksonomskiusklađenopocilju </TD>

<TD>Taksonomski prhvatljivo po cilju </TD>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Ublažavanjaklimatskipromjenama(CCM) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prilagodba klimatskim promjenama (CCA) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Održivokorištenjeizaštitavodnihimorskihresursa(WTR) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Prijelaznakružnogospodarstvo(WTR) </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P>Slika 37. Klasifikacija kapitalnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_126.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2255">E1 - Klimatske promjene </H4>

<P id="LinkTarget_2256">E1-1 -Tranzicijskiplanzaublažavanjeklimatskihpromjena </P>

<P>Strateške ciljeve do 2025. godine Fina planira ostvariti kroz provedbu strateških proizvodnih i transformacijskih inicijativa, oslonjenih na ubrzani tehnološki napredak te digitalizaciju društva i gospodarstva, uz zadržavanje neutralnog do pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Time se ističe Finina posvećenost novom poslovnom modelu koji, kroz agilniji način rada i novu organizacijsku strukturu, promičeučinkovitost upravljanja, načela dobrog upravljanja te primjenu naprednih tehnologija, štododatno doprinosi zelenoj tranziciji Fine koja podrazumijeva smanjenje energetske ovisnosti te povećanjeodrživosti proizvoda i usluga Fine i njezinog sustava. </P>

<P>Strategija je usmjerena na novi model upravljanja nekretninama koji podupirekoncept održivostii prelazak na klimatsku neutralnost (zelena tranzicija). Finina poslovna mreža sa svojih 170 poslovnica diljem Hrvatskepredstavljajedanod značajnijih elemenataposlovanjaFine. Nekretnine traže investicijska ulaganja i proaktivniji pristup upravljanju. Stoga je strateškim planom, kao primarni cilj podstrategije upravljanja nekretninama, identificirana potreba osiguranja održivog primjerenog korisničkog iskustva i zadovoljstva zaposlenika Fine u svrhu ekonomske održivosti osnovnedjelatnostikojaseizvršavanalokaciji. Ciljjestvoriti troškovno efikasnu mrežu poslovnica, osiguratiprimjereniradniprostor uz odličneuvjete izadovoljstvo zaposlenikaradnim okruženjem. S tim u svezi, predviđena je obnova dijela nekretnina kroz obnovu ovojnica, zamjenu postojeće rasvjete LED rasvjetom i ugradnju solarnih panela. </P>

<P>Fina prepoznaje važnost svog doprinosaostvarenju ciljevaPariškog sporazuma, preuzetih obveza </P>

<P>EU-a te ambicija postavljenih Zelenim planom EU u ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050. godine. U 2023. godini izrađenjeinventar emisijastakleničkih plinova, u skladus GHG protokolom (GHG Protocol Corporate Standard), a u 2024, godini usvojena je Strategija dekarbonizacije s akcijskim planom, koji predstavlja tranzicijski plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova do </P>

<P>2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Primjenom analiziranih mjera mogućejeostvariti smanjenjeemisijestakleničkih plinova Fineza25,1% do 2030. godineu odnosu na 2022. godinu. Doprinos mjera smanjenju emisije po aktivnostima i opsezima prikazanjeu idućim poglavljima. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_127.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2257">E1-2 -Politike povezane s ublažavanjem klimatskihpromjenaiprilagodbom tim promjenama </H4>

<P>Odgovornost premaklimatskim promjenamau FiniuređenajepolitikamakojesetemeljenaZakonu </P>

<P>o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, NN 116/18, 25/20, 32/21, 41/21 i 40/25) i odredbama Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom (SGE) u javnom sektoru (NN 18/15, NN 6/16). </P>

<P>Fina odgovorno upravlja energetskim sustavima te kontinuirano radi na uvođenju energetski učinkovitih uređajai opreme te modificirasvoje poslovne procesekako bismanjila emisije CO2. U 2024. godini zamijenjen je dio opreme za klimatizaciju, grijanje, ventilaciju ihlađenje s energetski učinkovitijom opremom sukladno Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i temeljem Kyoto protokola o smanjenju emisije CO2 te Uredbi (EU) 244/2012 od16. siječnja2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalnezahtjeveenergetskih svojstavazgradaidijelova zgrada(Tekst značajanzaEGP)(SLL81, 21.3.2012). Sukladno nalazima i predloženim mjerama obuhvaćenim energetskim pregledima objekataFine, nastavljenjetrend zamjeneizvora energijenafosilnagorivasenergetskiučinkovitijim dizalicamatoplinekojekoristeekološkiprihvatljivefreone iobnovljiveizvoreenergije. </P>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2258">E1-3 -Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskihpromjena </H4>

<P>Smanjenje emisija CO2 i borba protiv klimatskih promjena zahtijevaju sveobuhvatan pristup koji uključuje različite mjere i resurse. U nastavku su navedene ključne mjere i resursi koji mogu doprinijeti ovom cilju: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>1. </Lbl>

<LBody>Zamjena vozila električnim i hibridnim vozilima -podrazumijeva uštedu motornog benzina i dizelskog goriva uslijed zamjenepostojećihvozilanovim vozilimaselektričnim pogonom te se bazira na Pravilniku o sustavu zapraćenje, mjerenjeiverifikaciju uštedaenergije(NN33/20). Uvođenje hibridnih i električnih vozila u službeni vozni park, umjesto postojećih dizelskih vozila, predstavljaznačajaniskorakpremasmanjenju ugljičnog otiskaFine. </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>2. </Lbl>

<LBody>Trening EKO vožnje -podrazumijeva edukaciju o učinkovitom stilu vožnje za sve vozače službenih vozila u dogovoru s licenciranom tvrtkom koja provodi edukacije. Prilikom izrade programatreningau obzir seuzimaju strukturavoznog parka, profilvozačate tipičnerute. </LBody>
</LI>
</L>

<P>3. Regulacija tlaka guma službenih vozila -podrazumijeva uštedu energije uslijed kontinuirane provjere tlaka u gumama i pumpanja istih na optimalnu vrijednost kod službenih vozila. Aktivnost jeprimjenjivazavozilakojanemaju ugrađenisustav zaautomatskinadzor tlakau gumama. </P>

<P>4. Korištenje guma energetski viših razreda -Ušteda se temelji na smanjenju potrošnje goriva uslijed primjene energetski učinkovitijih guma na službenim vozilima, a koje imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju gume nižih </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_128.jpg"/>
</Figure>

<P>energetskih razreda. </P>

<P>5. Uspostava sustava gospodarenja energijom -Sustavno gospodarenje energijom predstavlja prvi korak kontinuirane brige o potrošnji energije odnosno ublažavanju klimatskih promjenakoje započinjepraćenjem i analizom potrošnjeenergenatanamjesečnojrazini. Tako se stvara svijest o potrošnji energije, njenoj cijeni te ukupnim troškovima za energiju i energente. Uspostava sustava omogućava definiranje strukture odgovorne za praćenje potrošnje energije i energenata. </P>

<L>
<LI>
<Lbl>6. </Lbl>

<LBody>Unaprjeđenje sustava hlađenja -Pretpostavljeno je da bi zamjenom radne tvari i povećanjem učinkovitosti rashladnih sustava i klima uređaja do 2030. godine moglo doći do smanjenjaemisijastakleničkih plinovaza10%. </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>7. </Lbl>

<LBody>Zamjena postojeće rasvjete LED rasvjetom -U Fini se 29% potrošnje električne energije odnosi narasvjetu, uglavnom korištenjem T8 fluo cijevi snage 58W, 36W i 18W te jemoguće smanjiti potrošnju električneenergijeza rasvjetu primjenom LED rasvjetnih tijela za 55% u odnosu na baznu godinu. U prethodnih nekoliko godina u velikoj mjeri zamijenjena su rasvjetna tijela LED tehnologijom. </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>8. </Lbl>

<LBody>Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora u RH -Očekujesesmanjenjefaktora emisije za električne energije u RH u 2030. godini (69,4 g CO2e/kWh) u odnosu na 2022. godinu (133,0 g CO2e/kWh) sukladno Scenariju ubrzane energetske tranzicije (S1) u dokumentu Analize i podloga za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Zelena i Bijela knjiga autora Energetskog instituta Hrvoje Požar. Smanjenje faktora specifične emisije posljedica je očekivanog povećanja udjelaobnovljivih izvora energijeu proizvodnjielektričneenergijeu RH. </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>9. </Lbl>

<LBody>Poboljšanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade -Predviđeno je poboljšanje izolacijskih svojstava zidova, krova iprozora zgradakako bisesmanjio gubitaktoplineipotrošnja energijezagrijanjeihlađenje, što rezultirasmanjenjem emisijestakleničkih plinova. </LBody>
</LI>
</L>

<P>10. Instalacija sunčanog fotonaponskog sustava – Predviđa se instalacija sunčane fotonaponske ćelije snage 370 kW, a očekivana godišnja proizvodnja električne energije iznosi </P>

<P>425.500 kWh. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_129.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2259">E1-4 -Ciljnevrijednostipovezanes ublažavanjem klimatskihpromjenaiprilagodbom tim promjenama </P>

<P>Sukladno gornjim mjerama, Fina je postavila ciljeve smanjenja emisije od 15-25% do 2030. godine te 65-99,6% do 2050. godine, u odnosu na razinu emisije iz bazne 2022. godine. Dugoročni cilj postizanja ugljikove neutralnosti do 2050. godine moguće je postići provedbom navedenih i dodatnih mjera. Emisije stakleničkih plinova, koje nije moguće izbjeći, moraju se anulirati kupovinom tzv. carbon offset kredita. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_130.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 38. Scenariji smanjenja emisija CO2e(t) </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Najveći doprinos smanjenju emisije do 2030. godine u odnosu na 2022. godinu očekuje se primjenom seta mjera za smanjenje potrošnje električne energije i očekivanim doprinosom smanjenja faktora emisije za električnu energiju (835,8 t CO2e). Značajno smanjenje emisije je moguće postići sustavnim gospodarenjem energentima koji izgaraju u nepokretnim energetskim izvorima (115,3 t CO2e), sustavnim gospodarenjem toplinskom energijom (56,3 t CO2e), mjerama smanjenja emisije u voznom parku (41,6 t CO2e) i unaprjeđenjem sustavahlađenja(27,3 t CO2e). </P>

<Table>
<TR>
<TD>Izvori emisije </TD>

<TD>Emisija CO2e </TD>

<TD>Mjere </TD>

<TD>Smanjenje emisija CO2e u 2030. </TD>

<TD>Smanjenje emisija CO2e </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>2022. (t) </TD>

<TD/>

<TD>(t) </TD>

<TD>u 2030. (%) </TD>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>Ukupno emisije </TH>

<TH>4.287 </TH>

<TH>1.076 </TH>

<TH>25% </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Opseg 1 </TD>

<TD>1.979 </TD>

<TD>184 </TD>

<TD>9% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Nepokretni energetski izvori </TD>

<TD>1.442 Sustav gospodarenjaenergijom-smanjenjepotrošnjeprirodnogplinaiekstralakogloživogulja </TD>

<TD>115 </TD>

<TD>8% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>Zamjenapostojećihvozilanovimelektričnimvozilima;TreningEKOvožnjezavozačeslužbenihvozila; </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>Pokretni energetski izvori </TD>

<TD>265 Regulacijatlakagumaslužbenihvozila; </TD>

<TD>42 </TD>

<TD>16% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>Korištenjegumaenergetskivišihrazredazaslužbenavozila </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>Fugitivne emisije </TD>

<TD>273 Unaprjeđenjesustavahlađenja </TD>

<TD>27 </TD>

<TD>10% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Opseg 2 </TD>

<TD>2.308 </TD>

<TD>892 </TD>

<TD>39% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>Sustav gospodarenjaenergijom-smanjenjepotrošnjeelektričneenergije; </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>Potrošnjaelektričneenergije </TD>

<TD>1.605 ZamjenapostojećerasvjeteLEDsvjetiljkama; </TD>

<TD>836 </TD>

<TD>52% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD>Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora </TD>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD>Potrošnjatoplinskeenergije </TD>

<TD>703 Sustav gospodarenjaenergijom-smanjenjepotrošnjetoplinskeenergije </TD>

<TD>56 </TD>

<TD>8% </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 39. Mjere za smanjenje emisija CO2e(t) </P>
</Caption>
</Table>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_131.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2260">E1-5 -Potrošnjaenergijeikombinacijaizvoraenergije </H4>

<P>Finaodgovorno upravljasvojim sustavimate kontinuirano radinauvođenju energetskiučinkovitih uređaja i opreme te podatke o utrošenim količinama energije prati putem aplikacije ISGE – Informacijskog sustava za gospodarenje energijom. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Sect>
<H6>Ukupna potrošnja energije(MWh) 22.072 21.354 </H6>

<Table>
<TR>
<TH>Energija iz fosilnih goriva </TH>

<TH>6.994 </TH>

<TH>6.648 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Električnaenergije,energijazagrijanjepareienergijazahlađenjeizobnovljivihizvora </TH>

<TD>11.701 </TD>

<TD>11.358 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Toplinska energija </TH>

<TD>3.378 </TD>

<TD>3.349 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Energija iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje </TH>

<TD>0 </TD>

<TD>0 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Energijaizgorivazaobnovljiveizvoreuključujućibiomasu </TH>

<TD>0 </TD>

<TD>0 </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 40. Potrošena energija po vrstama </P>

<P>Fina je u 2024. godini 53% svoje energije dobila iz obnovljivih izvora energije. Točnije, Fina je svu svoju električnu energiju nabavila iz obnovljivih izvora što dokazujeZelEn certifikat dok su ostale vrste energije dobivene iz neobnovljivih izvore energije. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_132.jpg"/>

<Caption>
<P>Slika 41. Struktura energije prema izvorima </P>
</Caption>
</Figure>

<P>Energetski intenzitet potrošnje energije na temelju neto prihoda Fina nije obvezna računati obzirom da njene djelatnosti ne spadaju u one kojiznačajno utječu naklimusukladno Delegiranoj uredba Komisije (EU) 2022/1288 od 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog </P>

<P>parlamentaiVijećau pogledu regulatornih tehničkihstandardakojimasepobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljimaodrživostiištetnim učincimanaodrživost te sadržajiprikaz informacijao promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicamaiu periodičnim izvještajima(Tekst značajanzaEGP)(SLL196,25.7.2022; dalje: Delegirana uredba (EU) 2022/1288), međutim isti je prikazan u nastavku. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<P>Intenzitetpotrošnjeenergijeponetoprihodu </P>

<P>PotrošenaenergijeuMWhponetoprihodu 0,18 0,15 Slika 42. Energetskiintenzitet potrošene energije </P>

<P>Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_133.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2261">E1-6 -Bruto emisije stakleničkih plinova </P>

<P>Emisijastakleničkih plinovaFineizračunatajeu skladu smetodologijom zaizračunugljičnog otiska, definiranom Protokolom o stakleničkim plinovima za korporacije (GHG Protocol Corporate Standard) </P>

<P>Opseg 1 prikazuje direktne emisije stakleničkih plinova koje nastaju iz nepokretnih, pokretnih i fugitivnih izvora. Nepokretni izvori podrazumijevaju uređaje koji se koriste kako bi se pokrile potrebe za grijanjem uredskih prostora i potrošnjom tople vode. Pokretni energetski izvori podrazumijevaju vozila dok fugitivne emisija hidrofluorougljika podrazumijevaju korištenje rashladnih sustavaiklimauređaja. Fugitivne emisije radnih tvari i emisije CH4 i N2O izraženesu kao ekvivalentne emisije CO2 i uključene u ukupne emisije stakleničkih plinova, koristeći potencijale globalnog zatopljenja za razdoblje od 100 godina sukladno 5.IPCCizvješću. Emisije stakleničkih plinova iz Opsega 2 odnose se na emisije CO2 uslijed potrošnje električne i toplinske energije. Opseg 2 izračunat jepremalokacijskom pristupu i prematržišnom pristupu kod kojeg se uzima u obzir činjenica da Fina svoju električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora. U 2024. godini Fina nije mjerila emisije opsega 3. </P>

<P>2023. 2024. 2024./2023. </P>

<P>Opseg 1 </P>

<Table>
<TR>
<TH>Emisija CO2e (t) </TH>

<TH>2.061 </TH>

<TH>1.935 </TH>

<TH>-6% </TH>
</TR>

<TR>
<TD>Nepokretni izori </TD>

<TD>1.573 </TD>

<TD>1.511 </TD>

<TD>-4% </TD>
</TR>

<TR>
<TD>Pokretni izvori </TD>

<TD>216 </TD>

<TD>217 </TD>

<TD>1% </TD>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TD/>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_134.jpg"/>
Fugitivni izvori 273 206 -24% Opseg 2 Emisija CO2e (t) (lokacijski pristup) 2.279 2.485 9% Emisija CO2e (t) (tržišnipristup)723 830 15% </Figure>

<Table>
<TR>
<TH>Električnaenergija </TH>

<TH>1.556 </TH>

<TH>1.655 </TH>

<TH>6% </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Toplina </TH>

<TD>723 </TD>

<TD>830 </TD>

<TD>15% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Opseg 1 + Opseg 2 </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>

<TR>
<TH>Emisija CO2e (t) (lokacijski pristup) </TH>

<TD>4.341 </TD>

<TD>4.419 </TD>

<TD>2% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Emisija CO2e (t) (tržišnipristup) </TH>

<TD>2.784 </TD>

<TD>2.764 </TD>

<TD>-1% </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 43. Emisije Opsega 1 i Opsega 2 </P>
</Caption>
</Table>

<P>Intenzitet stakleničkih plinova na temelju neto prihoda </P>

<P>Energetskiintenzitet emisijastakleničkih plinova natemelju neto prihodaFinanijeobveznaračunati obzirom da njene djelatnosti ne spadaju u one kojiznačajno utječu naklimusukladno Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288. To dokazuje i činjenica da je energetski intenzitet emisija stakleničkih plinova natemelju neto prihodaza2024. godinu iznosio kako je navedeno u nastavku. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Intenzitetstakleničkihplinova ponetoprihodu </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Ukupne emisije CO2e (t)ponetoprihodu€ -lokacijskipristup </TH>

<TD>0,004% </TD>

<TD>0,003% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Ukupne emisije CO2e (t)ponetoprihodu€ -tržišnipristup </TH>

<TD>0,002% </TD>

<TD>0,002% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 44. Intenzitetstakleničkih plinova </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_135.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2262">E5 -Korištenje resursa i kružno gospodarstvo </P>

<P>U ovom standardu Fina se prepoznala u podtemi otpada dok ostale teme nisu relevantne za Finu obzirom na njene proizvode i usluge. </P>

<P id="LinkTarget_2263">E5-1 -Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </P>

<P>Fina je uskladila svoje poslovanje sa zakonima i propisima iz područja zaštite okoliša. Sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/22) Fina je obvezna dostaviti podatke o otpadu elektroničkim putem u Registar onečišćavanjaokoliša(ROO). Putem ROO Finadostavljaobrazac PI2 za svaku organizacijsku jedinicu koja prelazi pragove količine otpada te obrazac NO (Nastanak otpada) za svaku organizacijsku jedinicu u kojoj je došlo do nastanka i/ili prijenosa izvan mjesta nastanka. </P>

<P>U 2024. godini Fina je donijela Politiku zaštite okoliša kroz koju se obvezuje provoditi aktivnosti usmjerene na okolišno prihvatljivo upravljanje otpadom kroz sustav razvrstavanja otpada, smanjenjekoličineotpadnog papira kroz digitalizaciju poslovanjaiedukaciju zaposlenikao važnosti sprječavanja onečišćenja okoliša. Fina uredno provodi usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima iz područja zaštite okoliša dok odlaganje i zbrinjavanje otpada provodi sukladno Proceduri gospodarenja otpadom, Radnoj uputi za zbrinjavanje opasnog otpada te Radnoj uputi za zbrinjavanje neopasnog otpada. </P>

<P id="LinkTarget_2264">E5-2 -Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </P>

<P>Kao predvodnicidigitalizacijeposlovanjaidruštva, Finajesvjesnapotrebezaboljim iučinkovitijim korištenjemresursa. Stogajejednaod mjerapoduzetazasprječavanjestvaranjaotpadau početnom dijelu lanca vrijednosti poduzeća smanjenje potrošnje papira korištenog za ispis u odnosu na početakprovedbe Strategije digitalne transformacije. Unatoč tome što je vidljivatendencija pada broja ispisanih stranica kroz godine (13% manje u odnosu na 2021. godinu u kojoj je započela provedba Strategije digitalne transformacije i 6% višeu odnosu na 2024. godinu kao posljedicavećih prihoda Fine) i dalje govorimo o 20,5 milijunastranicapapirautrošenih prilikom ispisa. Najvećidio ispisaodnosisenaposloveprovedbeovrhenanovčanih sredstvima. Nekeod mjerakojimaseželi utjecati na smanjenje potrošnje papira jesu digitalizacija procesa, podsjetnici zaposlenicima na ispisivanje samo nužne dokumentacije, na obostrani ispis, slanje dokumentacije putem elektroničkepoštete korištenjedrugih digitalnih rješenjainačinazapohranu dokumentacije. </P>

<P id="LinkTarget_2265">E5-3 -Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom </P>

<P>Smanjenje količina otpadnog papira provodi se kroz digitalizaciju poslovnih procesa koja je okosnica Finine Strategije digitalne transformacije. Ciljna vrijednost koju Fina želi dostići jest smanjenjepapirautrošenognaispisdokumentacijeza5%u odnosu napočetakprovedbeStrategije. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_136.jpg"/>
</Figure>

<P>U 2024. godini započela je izrada aplikativnog rješenja za prikupljanje podataka o količinama zbrinutog otpada na razini Fine te pilot projekt razvrstavanja otpada koji imaju za cilj postizanje ušteda, razvrstavanje i smanjenje otpada. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2266">E5-5 - Odljev resursa </H4>

<P>Zbrinjavanje otpada Fina provodi putem ovlaštenih tvrtki koje posjeduju dozvolu Ministarstva gospodarstva, o čemu vodi ONTO zapisnik (očevidnik o nastanku otpada). U najvećoj mjeri zbrinjavanesu sljedećevrste otpada: papir,karton, glomazniotpad, plastiku iplastičnu ambalažu te elektronički otpad. Fina je u 2024. godini prikupila i zbrinula 147 tona otpada strukture kako je navedeno u tablici. U 2024. godini kao dio opasnog otpadau značajnim količinamabio jezastupljenelektroničkiotpad koji bilježi povećanje uslijed zamjene IT opreme (računala i printeri) te konsolidacije serverske platforme (šasijeibladeserveri) zbog dotrajalosti. Kao dio neopasnog otpada najzastupljeniji su papir ikarton kojitakođer bilježepovećanjeu 2024. godini zbog izlučivanja papirne arhivske građe Fine i njenih klijenata koji pohranjuju, arhiviraju i izlučujuarhivsku građu sukladno propisima. Prelaskom na nove tehnologije i nove procese rada nekadašnje razvijanje filmova u procesu mikrofilmiranja (za koje su se koristile kemikalije iotopine kao što su fiksir irazvijač) u današnjoj naprednojtehnologiji skoro danepostoje. UFinijejoš nasamo jednojlokaciji, u podružniciPula, prisutno korištenjerazvijačaifiksirau malim količinama. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Table>
<TR>
<TH/>

<TD>VRSTA OTPADA u tonama </TD>

<TD>124,9 </TD>

<TD>146,9 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>OPASNI OTPAD </TD>

<TD>4,7 </TD>

<TD>11,1 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Elektroničkiotpad </TD>

<TD>4,25 </TD>

<TD>10,77 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Flourescentnežarulje </TD>

<TD>0,06 </TD>

<TD>0,06 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Otpadni toneri </TD>

<TD>0,33 </TD>

<TD>0,04 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Baterije i akumulatori </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,01 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Odbačenaoprema </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,00 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Fiksiri </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,01 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Razvijači </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,02 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Nečistaambalaža </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,15 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>NEOPASNI OTPAD </TD>

<TD>120,3 </TD>

<TD>135,8 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Papir i karton </TD>

<TD>92,45 </TD>

<TD>101,14 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Ambalažaodpapiraikartona </TD>

<TD>0,00 </TD>

<TD>0,36 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Glomazni otpad </TD>

<TD>25,99 </TD>

<TD>32,29 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Metali </TD>

<TD>0,14 </TD>

<TD>0,34 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Ambalažaodplastike </TD>

<TD>1,30 </TD>

<TD>1,51 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Otpadne gume </TD>

<TD>0,03 </TD>

<TD>0,03 </TD>
</TR>

<TR>
<TH/>

<TD>Mala oprema IT, oprema za TK </TD>

<TD>0,36 </TD>

<TD>0,13 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 45. Otpad po vrstama </TH>

<TD/>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure id="LinkTarget_2267">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_137.jpg"/>
S - Informacije o socijalnim pitanjima </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_138.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_139.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_140.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2268">S1 -Vlastita radna snaga </H4>

<P>Fininih 2.432 zaposlenika temeljni su kapital i pokretačka snaga cjelokupnog poslovanja. Spoj tradicionalnih usluga i modernih tehnologija spaja ljude različitih profila, a ulaganjem u razvoj i provođenjem brojnih aktivnosti Fina svakodnevno stvara radno okruženje koje potiče osobni i profesionalni rast svakog pojedinca. Stoga je 2024. godine, u sklopu strateške transformacijske inicijative „Sustav plaćaiučinak“ uvedennovisustav plaća te je pokrenuta implementacija novog informacijskog sustava za upravljanje ljudskim potencijalima (HRM rješenje). Cilj sustava je digitalizirati HR procese te povećati učinkovitost kroz omogućavanje pristupa podatcima i ažuriranja putem digitalne platforme. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2269">S1–1 - Politike povezane s vlastitom radnom snagom </H4>

<P>Zaštita života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika te zaštita radnika od diskriminacije regulirana je sljedećim izvorimaprava: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>KonvencijeMeđunarodneorganizacijerada; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zakon o zaštiti naradu (NN71/14, 118/14, 154/14,94/18 i 96/18) </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), • Zakon o tržištu rada(NN11/18,32/20,18/22, 156/23, 152/24), </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kolektivni ugovor za radnike Fine; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pravilniko zaštiti dostojanstvaizaštitiod diskriminacijeradnika. </LBody>
</LI>
</L>

<P>U svojoj organizacijskoj strukturi Fina ima funkciju kojabrineo usklađenostiposlovanjasaZakonom </P>

<P>o radu ipravimaEuropskeunijeidrugim međunarodno priznatim instrumentima. </P>

<P>Trgovinaljudima, prisilniidječjirad su zabranjeniZakonomo radu iUstavom RepublikeHrvatske. </P>

<Sect>
<H4>Kolektivni ugovor </H4>

<P>Zaštita pravaradnikau FinipropisanajeKolektivnim ugovorom kojim su obuhvaćenisviradnici, a koji je sklopljen s Nezavisnim sindikatom Solidarnost. U veljači 2024. godine je potpisan novi Kolektivni ugovor za radnike Fine kojijesnazi od 1. ožujka2024.godineteobuhvaćausklađenje s promjenama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) te brojne izmjene </P>

<P>odnosno poboljšanjanematerijalnih imaterijalnih pravaFininih zaposlenika. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_141.jpg"/>
</Figure>

<P>Sukladno odredbama Kolektivnog ugovora posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac </P>

<P>obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su: maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su </P>

<P>nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti, radnici kod kojih je </P>

<P>utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti, radnicisinvaliditetom, roditeljidjecedo 8 godinaživota, samohraniroditeljidjecedo 10 godina života, roditelji troje i više malodobne djece do 10 godina života, roditelji djece s invaliditetom, radnicikojiu obiteljskom kućanstvu skrbeo osobistežim invaliditetom. </P>

<P>Temeljem Kolektivnog ugovora radnici Fine (izuzev članova Upravenakojeseprimjenjuju pozitivni propisi te interni i opći akti Fine koji reguliraju radno pravnu materiju osim ako nije drugačije određeno Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN 143/2021)) imaju pravo na: sistematski pregled, godišnjiodmor u trajanju duljem od minimalnog godišnjegodmora utvrđenog Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), kolektivno osiguranje od nezgoda, plaćeni dopust u slučaju sklapanja braka, rođenja i posvojenja djeteta, selidbe, smrti člana obitelji, polaganjapripravničkog ispita, stručnog ispitai/ili pravosudnog ispita, polaska djeteta u prvi razred osnovne škole, teške bolesti člana obitelji, nastupanja na kulturnim i športskim priredbama, otklanjanjaštete nanekretniniu kojojradnikživiuslijedelementarne nepogode, odazivanapoziv državnog tijela, tijela lokalne i regionalne samouprave, pretrpljene oružane pljačke, slobodni dan (prenatalnipregled, darivanjakrviikrvne plazme), jednokratnu novčanu pomoć, regres, dar u naravi zaUskrs, božićnicu, uplatuu dobrovoljnu mirovinskuštednjute dar djeci do starosti 15 godina. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4>Pravilniko zaštitidostojanstvaizaštitaoddiskriminacije </H4>

<P>Pravilnik o zaštiti dostojanstva i sprječavanju diskriminacije u Fini osigurava poštivanje ljudskih prava svih zaposlenika tijekom obavljanja posla. Njime seštiti dostojanstvo radnika u odnosima s nadređenima, kolegama i drugim osobama s kojima dolaze u kontakt u sklopu radnih zadataka. Svako neželjeno ili neprimjereno postupanje koje je u suprotnosti s ovim aktom smatra se neprihvatljivim. Pravilnikom su propisani postupci i mjere za sprječavanje uznemiravanja i diskriminacije temeljem različitih osobnih karakteristika. Kako bi se osigurala provedba ovog pravilnika, imenovanisu Povjerenicizazaštitu dostojanstvaradnikačijasu imena i kontakt podaci objavljeni na internetskim stranicama Fine. </P>

<P>
<Link>Etičkikodeks </Link>
</P>

<P>Etičkikodeksjeobjašnjenu poglavlju 
<Link>G1 -Poslovno ponašanje</Link>
. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Sprječavanjenezgodanaradu </H4>

<P>Sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) provode se procjene rizika, te kontinuirana osposobljavanja radnika za siguran rad. Stručnjacizaštite naraduzajedno s ovlaštenicimaposlodavca, osiguravaju primjenu sigurnosnih mjera i propisa. Ključni dokument za provođenje mjera zaštite na radu jest Procjena rizika koja definira sigurnosne mjere i standarde </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_142.jpg"/>
</Figure>

<P>rada. Određena radna mjesta zahtijevaju osiguranje osobne zaštitne opreme koju osigurava poslodavac. Odbor zaštite na radu, kao savjetodavno tijelo za unaprjeđivanje zaštite na radu, se sastaje svakih šest mjeseci, ačlanovi odbora i doktori medicine rada analiziraju provedene mjere zaštitenaradu te o svojim zaključcimainformiraju Upravu Fine. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2270">S1–2 - Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika </H4>

<P>Organizacija rada te izvršavanje poslova i radnih zadataka u svim organizacijskim jedinicama </P>

<P>provodi se kroz hijerarhijske linije upravljanja uz koordinaciju i subordinaciju. Proces se temelji na stručnim konzultacijama, dogovorima i suradnji na svim razinama, osiguravajući učinkovito i skladno djelovanje. U koordinaciji sudjeluju rukovoditelji pojedinih organizacijskih jedinica, </P>

<P>stručnjacizapojedineposlovete neposredniizvršiteljikadaseradio poslovimapojedinog radnog mjestailiizvršenja zadatka. </P>

<P>Nadalje, Sindikat kao predstavnik radnika sudjeluje u savjetovanju i suodlučivanju prilikom donošenja općih aktakojisu važnizagospodarskaisocijalnapitanjaradnika. U tom kontekstu, nacrt odluke dostavlja se Sindikatu naočitovanje, uz propisanirokod 15dana, temeljem čegasedonosii konačna Odluka poslodavaca u skladu s obostranom argumentacijom dionika. Angažman se događasaSindikatom u slučajevimapredviđenim Kolektivnim ugovorom i zakonima, dok se dnevno operativni poslovi, ovisno o razini odlučivanja, mogu provoditi izravno s radnicima. Učestalost ovakvih procesa ovisi o poslovnoj dinamici i potrebi za organizacijskim i poslovnim promjenama. </P>

<P>Operativna odgovornost za osiguranje provedbe angažmanasaSindikatom u nadležnosti jeUprave Fine, izravno ili putem ovlaštenogHRmenadžeraidrugih menadžera, ukoliko seradio specifičnom stručnom području. </P>

<P id="LinkTarget_2271">S1–3-Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti zabrinutost </P>

<P>Mehanizmi obeštećenja u slučaju kršenja ljudskih prava definirani su Pravilnikom o zaštiti dostojanstvaizaštitiod diskriminacijeradnikate se sastoje od sljedećih koraka: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pritužba se Povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika podnosi usmenim ili pismenim putem uz naznaku da seupućuje Povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika te da sadrži povjerljive podatke. U slučaju usmene pritužbe Povjerenik sastavlja pisanu bilješku koju radnik potpisuje; </LBody>
</LI>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Povjerenik je dužanobavijestiti predsjednikaUpraveodnosno direktoraregionalnog centra </LBody>
</LI>

<LI>o zaprimljenoj pritužbiu roku od 48 sati; </LI>
</L>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Pokrećesepostupakza utvrđivanje opravdanosti optužbe. </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_143.jpg"/>
</Figure>

<P>U skladu s prirodom potrebe za podnošenjem upita, prijedloga i žalbi Fina na svojim intraweb stranicama ima objavljene službene telefone i adrese elektroničke pošte putem kojih je moguće izvršiti isto. Također, Fina je osigurala rad psiholoških savjetovališta u kojima se pruža psihosocijalnapomoć radnicimate seradinarješavanju pojedinačnih slučajevakonfliktaunutar tima. Finabrineo radnicimaprovođenjem zaštitnih mjera na radu. U 2024. godini Fina nijeprouzročilaniti doprinijela materijalnom negativnom utjecaju na ljude jer su u svim slučajevimapoštivana pravila zaštitenaradu. </P>

<P id="LinkTarget_2272">S1–4-Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicimai ostvarivanjeznačajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera </P>

<P>Kao većinapoduzeća, i Fina se suočavasizazovom pronalaženja izadržavanjaradnesnage. Glavni problemi, osim nedostatka stručne radne snage, su visoka očekivanja zaposlenika posebice u pogledu sustava nagrađivanja i mogućnosti napredovanja, promjene u stavovima prema radu (fleksibilan rad, hibridi način rada, ravnotežaprivatnog i poslovnog života) te konkurencija među poslodavcima. Kako bi se prilagodila takvim uvjetima, Fina je, uz ulaganja u zaposlenike kroz edukacije, seminareistručnausavršavanja, u 2024. godini uvela novi sustav plaćakoji se temelji na platnim razredima unutar kojih se nalaze radna mjesta koja su ista ili sličnapo ocjenisloženosti. Radnamjestautvrđenasu Katalogomradnih mjesta. </P>

<P>U cilju smanjenja odlazaka ključnih radnika i smanjenja fluktuacije tijekom 2024. godine, nakon uvođenja novog sustava plaća, provedena je analiza s ciljem usklađenja prosječne plaće u Fini s onom na razini Republike Hrvatske.Kao rezultat provedeneanalize,proširenisu platnirazredite je potpisanDodatakKolektivnom ugovoru u korist povećanjaplaćaradnika. </P>

<P>Fina je u 2024. godini organizirala prošireni sistematski pregled s mogućnošću dodatnih pregleda liječnika specijalista i dijagnostičkih pretraga temeljenih na medicinskoj indikaciji prethodno obavljenog osnovnog sistematskog pregleda. </P>

<P>Ovisno o organizaciji rada u pojedinim organizacijskim jedinicama, uvedeno je klizno radno vrijeme i mogućnost preraspodjeleradnog vremenaukoliko priroda posla to zahtjeva. Također, Poslodavac može sklopitiUgovor o radu smogućnostiradanadaljinu ovisno o organizaciji rada. </P>

<P id="LinkTarget_2273">S1–5-Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinakai upravljanjem značajnimrizicima i prilikama </P>

<P>Ciljnevrijednostipovezanesvlastitomradnom snagom dovelesu do uvođenjenovog sustavaplaća koji je rezultirao postizanjem dogovora o uvođenju novog stimulativnijeg sustava plaća kojim se napustio bodovni sustav i uveo sustav platnih razreda s definiranim rasponima osnovne plaće za </P>

<P>svako radno mjesto. </P>

<P>Nadalje, Fina teži i dalje razvijati karijerne puteve svog osoblja kroz edukacije i profesionalno obrazovanje s ciljem povećanja prosječnog broj sati edukacija po osobi. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_144.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2274">S1–6-Obilježja zaposlenika </P>

<P>Fina na dan 31. prosinca 2024. godine zapošljava2.432 zaposlenika što je1% manje u odnosu na isti dan prethodne godine. Odukupnog brojaradnikaFine98% čineradnicizaposleninaneodređeno vrijeme. Prosječanbrojzaposlenih u Finiu 2024. godini bio je 2.409. </P>

<P>Svi podaci kojima se opisuju obilježja zaposlenika poduzeća iskazana su kroz broj zaposlenika, odnosno u obliku prosječne vrijednosti za cijelo izvještajno razdoblje. Fina djeluje isključivo na teritoriju RepublikeHrvatskete su slijedom togapriloženipodaciiskazanipo traženim kategorijama </P>

<P>za cjelokupnu Finu. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Broj radnika prema spolu </TH>

<TH>2.465 </TH>

<TH>2.432 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>607 </TD>

<TD>615 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>1858 </TD>

<TD>1817 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Postotak radnika prema spolu </TH>

<TD>100% </TD>

<TD>100% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Muškarci 25% 25% Žene 75% 75% </P>

<Table>
<TR>
<TH>Broj radnika prema vrsti radnog odnosa </TH>

<TH>2.465 </TH>

<TH>2.432 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Na određeno </TH>

<TD>44 </TD>

<TD>58 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>17 </TD>

<TD>15 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>27 </TD>

<TD>43 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Na neodređeno </TH>

<TD>2.421 </TD>

<TD>2.374 </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Muškarci 590 600 Žene 1.831 1.774 </P>
</Caption>
</Table>

<P>Slika 46. Struktura zaposlenika </P>

<P>Stopa fluktuacije izražena je kao omjer ukupnog broja odlaska zaposlenika i ukupnog broja zaposlenih te za 2024. godinu iznosi 9% što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Brojradnika na zadnjidanizvještajnegodine </TH>

<TH>2.465 </TH>

<TH>2.432 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj radnika na zadnji dan prethodne godine </TH>

<TD>2.558 </TD>

<TD>2.465 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Prestanak ugovora o radu </TH>

<TD>254 </TD>

<TD>226 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Broj novozaposlenih </TH>

<TD>161 </TD>

<TD>193 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>% fluktuacije </TH>

<TD>10% </TD>

<TD>9% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 47. Fluktuacija zaposlenika </P>

<P id="LinkTarget_2275">S1–7-Obilježja radnika koji nisu u radnom odnosu </P>

<P>Fina u 2024. godini nije koristila usluge samozaposlenih osoba niti usluge radnika koje pružaju poduzeća koja se bave djelatnostima zapošljavanja. U 2024.godini preko studenskih/učeničkih ugovoraradilo je186 osoba(112muških i74ženskeosobe). </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_145.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2276">S1–8 - Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog </H4>

<P>Prava i obveze utvrđene Kolektivnim ugovorom odnose se na sve zaposlenike Fine, neovisno o njihovom članstvu u Sindikatu koji zastupa prava radnika pred poslodavcem. Prije donošenja odluka koje su od značaja za položaj radnika, Fina je obvezna zatražiti prethodnu suglasnost Sindikata sukladno odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23). U skladu sa Statutom, Fina vodi pregovore i sklapa Kolektivni ugovor sa Sindikatom uz suglasnost Nadzornog odbora. Pregovori o sklapanju novog ili obnovi postojećegKolektivnog ugovora pokreću se na inicijativu FineiliSindikatanajkasniješest mjeseciprijeisteka važećegugovora. Uprava Fine osnivapregovaračkiodborkojisaSindikatom sklapaProtokolo pravilimaKolektivnog pregovaranja </P>

<P>kojim se definiraju postupci i faze pregovora koji prethode sklapanju Kolektivnog ugovora. </P>

<P>Budućidakod Poslodavcanijeutemeljeno radničko vijeće, Sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća koje propisuju zakoni. Kako Fina posluje isključivo na teritoriju RH, zaposlenici nemaju potpisane sporazume za zastupanje od strane Europskog radničkog vijeća (EWC), Radničkog vijećaSocietasEuropaea (SE) iliRadničkog vijećaSocietasCooperativaEuropaea </P>

<P>(SCE). </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2277">S1–9 - Pokazatelji raznolikosti </H4>

<P>U Fini je u 2024. godini bilo 276 rukovodećih funkcija. Najvišu rukovodeću razinu čine direktori sektora, asastavljenajeod 44% ženate 56%muškaraca. Od60 menadžerasrednjegmenadžmenta 57% činežene, dokjeu nižem menadžmentu zastupljenost žena77%. Narukovodećim pozicijama je zaposleno ukupno 198 žena, što čini 72% ukupnog broja svih zaposlenih na rukovodećim pozicijama. </P>

<Table>
<TR>
<TH>2023. </TH>

<TD>2024. </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Brojradnika na rukovodećimpozicijama </TH>

<TD>286 </TD>

<TD>276 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Visokimenadžment </TH>

<TD>9 </TD>

<TD>9 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>5 </TD>

<TD>5 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>4 </TD>

<TD>4 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Srednjimenadžment </TH>

<TD>57 </TD>

<TD>60 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>26 </TD>

<TD>26 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>31 </TD>

<TD>34 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Nižimenadžment </TH>

<TD>220 </TD>

<TD>207 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>50 </TD>

<TD>47 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>170 </TD>

<TD>160 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 48. Spolna raznolikost zaposlenika na rukovodećim pozicijama </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_146.jpg"/>
</Figure>

<P>Struktura zaposlenih radnikapremadobiukazujedanajvećibrojradnika, odnosno 48%,čine radnici iznad 50godinaživota. Finapodržavanačelo zabranedječjegradainezapošljavaosobemlađeod </P>

<P>18 godina. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Broj radnika prema dobi i spolu </TH>

<TH>2.465 </TH>

<TH>2.432 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>&lt;18 </TH>

<TD>0 </TD>

<TD>0 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>18-29 </TH>

<TD>133 </TD>

<TD>160 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>30-49 </TH>

<TD>1.299 </TD>

<TD>1.107 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>50iviše </TH>

<TD>1.033 </TD>

<TD>1.165 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Struktura radnika prema dobi i spolu </TH>

<TD>100% </TD>

<TD>100% </TD>
</TR>
</Table>

<Table>
<TR>
<TH>%&lt;18 </TH>

<TD>0% </TD>

<TD>0% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>%18-29 </TH>

<TD>5% </TD>

<TD>7% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>%30-49 </TH>

<TD>53% </TD>

<TD>46% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>%50iviše </TH>

<TD>42% </TD>

<TD>48% </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 49. Dobna struktura zaposlenika </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>

<P id="LinkTarget_2278">S1-10 -Odgovarajuće plaće </P>

<P>Financijska agencija osigurava da plaće njenih zaposlenika odgovaraju složenosti njihovih radnih mjesta te da su u skladu s zakonskim standardima i Kolektivnim ugovorom za radnike Financijske agencije. Svi zaposlenici Fine primaju odgovarajuću plaću u skladu s referentnim vrijednostima platnih razreda, apremavažećojsistematizaciji radnih mjestadefiniranih Kolektivnim ugovorom i Katalogomradnih mjesta. UFinisu sveplaćeiznad minimalno propisaneplaćeutvrđeneu RH. </P>

<P id="LinkTarget_2279">S1-11 -Socijalna zaštita </P>

<P>Radnici Fine su obuhvaćeni socijalnom zaštitom u okviru pogodnosti definiranih Kolektivnim ugovorom, a odnose se na plaćeni dopust ili pružanje jednokratne novčane pomoći uslijed nastupanja velikih životnih događaja poput bolesti, ozljede na radu i stečenog invaliditeta, </P>

<P>roditeljskog dopusta ili umirovljenja. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2280">S1-12 - Osobe s invaliditetom </H4>

<P>Finanjegujepraksu jednakog postupanjairazličitosti naradnom mjestu. Posebno seto odnosina podržavanjezapošljavanjaosoba sinvaliditetom. Nadan31.12.2024.Finajezapošljavala67osoba s različitom vrstom i stupnjem invaliditeta. Poslovi Fine su izrazito široki što omogućuje zapošljavanjeosoba sinvaliditetom u različitim područjima. Kolektivnim ugovorom predviđeni su dodatnidanigodišnjegodmorazaosobekojimajeutvrđeninvaliditet, uključujućiroditeljedjeces utvrđenim invaliditetom ismetnjama u razvoju.  </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_147.jpg"/>
</Figure>

<P>2023. 2024. </P>

<Sect>
<H5>Broj radnika s invaliditetom 70 </H5>

<P>67 </P>

<Table>
<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TH>29 </TH>

<TH>39 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>41 </TD>

<TD>28 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>% radnika s invaliditetom </TH>

<TD>3% </TD>

<TD>3% </TD>
</TR>
</Table>

<P>Slika 50. Broj radnika s invaliditetom </P>

<P id="LinkTarget_2281">S1-13 -Pokazateljiosposobljavanja i razvojavještina </P>

<P>UFinisetrenutačno neprovodi sustavna procjenaučinkovitostiangažmana vlastiteradnesnage. Međutim, u razdoblju od siječnja do ožujka 2024. godine provedena je 1. faza pilot projekta upravljanjaradnim učinkom u kojojsu sudjelovalečetiriorganizacijskejedinice. </P>

<P>Od ukupnog broja zaposlenika Fine, njih 742 (31%) je sudjelovalo na različitim vrstama internih i eksternih edukacija što jepovećanjeu odnosu naprethodnu godinukada je taj udio iznosi 21%. Prosječan broj sati edukacije po zaposleniku za 2024. godinu iznosio je 11,1 sati što predstavlja povećanjeod 20% u odnosu na prethodnu godinu. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<P>Broj sati edukacije 23.144 26.744 </P>

<Table>
<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TH>7.874 </TH>

<TH>9.800 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>15.270 </TD>

<TD>16.944 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Prosječanbrojradnika </TH>

<TD>2.492 </TD>

<TD>2.409 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>613 </TD>

<TD>598 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>1.879 </TD>

<TD>1.811 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Prosječanbrojsatiedukacijepozaposleniku </TH>

<TD>9,3 </TD>

<TD>11,1 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Muškarci </TH>

<TD>12,8 </TD>

<TD>16,4 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Žene </TH>

<TD>8,1 </TD>

<TD>9,4 </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 51. Broj sati edukacije </P>
</Caption>
</Table>

<P>Znanja i vještine iz područja održivosti u Fini </P>

<P>Uokviru potrebezakontinuiranim unaprjeđenjem postojećih znanjaivještinaprepoznaju se ona iz područja održivog razvoja koja su važna kako bi Fina osigurala učinkovitu integraciju koncepta održivostiu poslovanjete u konačnicibila u mogućnosti ostvariti  zacrtanestrateškeciljeve. </P>

<P>Stoga se zaposlenici potiču na aktivno sudjelovanje u edukacijama, konferencijama, okruglim stolovimaidrugim oblicimaprofesionalnog razvoja, organiziranimaod stranestručnih tijela. </P>

<P>Zahvaljujućidugogodišnjojusmjerenosti natemeodrživosti u poslovnim procesimate intenzivnim </P>

<P>edukacijama u protekle dvije godine, s naglaskom na prepoznavanje zahtjeva vezanih uz novi </P>

<P>regulatorni okvir i standarde izvještavanja o održivosti (poput EU Taksonomije, CSRD regulative i ESRS standarda i dr.), brojni zaposlenici već su stekli kompetencije za implementaciju načela održivostiu poslovneprakse i nove poslovne modele. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_148.jpg"/>
</Figure>

<P>Znanja stečena kroz specijalizirane vanjske edukacije osnažuju se i internima edukacijama o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama. Također se kroz edukacije usmjerene na osvješćivanje važnosti održivog razvoja teži daljnjem jačanju komponente održivosti u svojoj korporativnoj kulturi. </P>

<P>Tijekom 2024. godine sve relevantne organizacijske jedinice sudjelovale su u definiranju Politike </P>

<P>održivosti, Politike zaštite okoliša te Strategije održivosti zarazdoblje do 2027. godine (uključivo i </P>

<P>izradi Akcijskog plana njezine provedbe za 2025. godinu). Svi zaposlenici informirani su o: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>važnosti upravljanjakorporativnom održivošću zabudućirazvojFine, osiguranjeotpornosti idugoročnosti poslovanja; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>namjeri i značajkama donošenja navedenih krovnih dokumenata (kao i Strategije upravljanja ugljikovim otiskom); </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>načinu na koji će se u budućnosti usmjeravati upravljanje održivošću i postavljenim ciljevima održivosti; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>važnosti sagledavanja učinaka poslovanja na ljude i okoliš te rizika i prilika povezanih s čimbenicimaodrživostiza poslovanje; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>ključnom značaju doprinosa svih organizacijskih dijelova i zaposlenika ostvarenju postavljenih ambicijaiciljevaodrživosti krozintegraciju ESG načelau Finine prakse, procese iponašanja, kao i integraciju perspektivarelevantnih dionikau poslovneodluke. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Također, vezano uz utvrđeni prostor za unaprjeđenja, kroz 2024. godinu doneseni su neki ključni dokumenti koji se odnose na upravljanje čimbenicima održivosti poput prethodno navedenih politikate novogEtičkog kodeksa. </P>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2282">S1-14 - Pokazatelji zdravlja i sigurnosti </H4>

<P>U 2024. godini evidentirano je ukupno 12 ozljeda na radu. Od ukupnog broja ozljeda na radu, tri ozljede se odnose na pretrpljenišokuslijed oružanepljačkeposlovnicedoksu druge ozljede nastale kao posljedica nezgodnih pokreta. Na navedene ozljede poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč svim mjerama provođenja zaštite na radu u Financijskoj agenciji. </P>

<P>Tijekom 2024. godine izgubljeno je 2.392 radnih sati, odnosno 299 radnih dana, što je za 71,55 % manje u odnosu na prethodnu godinu, a ukupan broj ozljeda manji je za 50 %. UFininisu zabilježeni smrtnislučajevikao posljedicaozljedanaradu, atakođer nitikao posljedicalošegzdravljanaradu. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Sect>
<H5>Struktura ozljeda na radu </H5>

<Table>
<TR>
<TH>Broj ozljeda </TH>

<TH>24 </TH>

<TH>12 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Izgubljeni sati rada zbog ozljeda </TH>

<TD>8.408 </TD>

<TD>2.392 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Izgubljeni dani rada zbog ozljeda </TH>

<TD>1.051 </TD>

<TD>299 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Brojsmrtnihslučajevakaoposljedicaozljedenaradu </TH>

<TD>0 </TD>

<TD>0 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Slika 48.  Ozljede na radu </TH>

<TD/>

<TD/>
</TR>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_149.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2283">S1-15 -Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života </P>

<P>Ravnoteža između privatnog i poslovnog života zaposlenika prepoznata je kao jedan od važnih kriterijazadovoljstvazaposlenika, aliiodabiraposlodavcaprilikom zapošljavanja, aFinau sklopu Kolektivnog ugovoranudi niz pogodnosti kao što su fleksibilno radno vrijeme, plaćeni(roditeljski) dopust i novčanu pomoć za ženei muškarce kod rođenjailiposvojenja djeteta, po potrebi rad na daljinu radnicima radi njege djece, veći broj slobodnih dana za rođenje djeteta od definiranih Zakonom o radu, dodatne dane godišnjeg odmora za roditelje iliposvojiteljedjeteta u dobido 15 godina, pravo na slobodne dane za prenatalne preglede. Predviđena je i mogućnost ostvarivanja pravanarad spolovicom punog radnog vremenaradipojačanenjegedjeteta. </P>

<P>Aktivnosti i poslovne procese vezane za poštivanje ljudskih prava Fina je uredila Kodeksom ponašanja te Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika u kojem su definiraniimehanizmiobeštećenjau slučaju kršenjaljudskih prava. </P>

<P>Svi radnici Fine temeljem Zakona o radu i Kolektivnog ugovora imaju pravo na dopust zbog </P>

<P>obiteljskih razloga, aon podrazumijevadopust radinjegečlanaobitelji, porodiljnidopust, očinskii roditeljski dopust, slobodan dan za polazak djeteta u prvi razred osnovne škole, dopust prilikom rođenja i posvojenja djeteta, sklapanja braka, u slučajevima smrti užih članova obitelji ili teške </P>

<P>bolesti istih. </P>

<P>Od ukupnog brojazaposlenikakojijekoristio obiteljskidopust 17% seodnosinamuškarce, a83% nažene. Uodnosu naukupanbrojzaposlenikaFineobiteljskidopust jekoristilo 5%muškaracai26% žena. </P>

<P>2023. 2024. </P>
</Sect>

<Sect>
<H5>Brojradnika kojijekoristioplaćenidopust* 786 757 </H5>

<P>Muškarci 130 132 Žene 656 625 </P>

<P>*odnosi se na dopust radi njege člana obitelji, porodiljni, očinski i roditeljski dopust, dopust prilikom sklapanja braka, rođenja i posvojenja djeteta, u slučajevima smrti užih članova obitelji ili teške bolesti istih </P>

<P>Slika 52. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_150.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2284">S1-16 - Pokazatelji naknada </H4>

<P>Omjer plaćapo spolu pružauvid u položajženaunutar organizacije. Razlikau plaćamapremaspolu izračunava se dijeljenjem prosječnih bruto satnica između muških i ženskih zaposlenika. Ovaj izračunuključujeukupno isplaćenubruto plaćuza 2024. godinu, a druge naknade nisu uzete u obzir. Fina ima za cilj potpuno jednak tretman za sve radnike neovisno o spolu. Analiza je pokazala da je na razini cijele Fine bruto plaća posatu muškaraca 8% veća nego kod žena, a najznačajnijiuzrokovih razlika je organizacijskapripadnost odnosno većazastupljenost muškaracanaradnim mjestimau grupi poslova IT razvoja, pri čemu se radi o poslovima u kojima je prosječna plaća zbog tržišnih okolnosti te time uvjetovanih internih raspona plaća viša u odnosu na grupu poslova poput šalterskih djelatnostiu kojem su najvišezastupljenežene. </P>

<P>Analiza razlika u plaćama ukazuje da je omjer ukupne godišnje naknade najviše plaćene osobe i medijanaukupnegodišnjenaknadezasvezaposlenike(isključujućinajvišeplaćenu osobu)u 2024. godini 3,65.Godišnjanaknadauključujegodišnju bruto plaću sdodacima (naknadom za minuli rad, pripravnost, prehranu, prijevoz, jubilarnim nagradama, primitcima u naravi i sl.). </P>

<P id="LinkTarget_2285">S1-17 -Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima </P>

<P>Zaštita pravaradnikamožeseostvaritipodnošenjem zahtjevazazaštitu prava, u postupku mirnog rješavanja individualnih radnih sporova (koji je uređen Sporazumom o rješavanju individualnih radnih sporova u Fini), u sudskom postupku ili sklapanjem nagodbeizmeđu radnikaiposlodavca. Finau izvještajnojgodininije zabilježilaslučajvezanzadiskriminaciju ljudskih pravadefiniranih u Vodećim načelimaUN-a o poslovanju i ljudskim pravima. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_151.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2286">S4 -Potrošačii krajnjikorisnici </P>

<P id="LinkTarget_2287">S4-1 -Politike za potrošače i krajnje korisnike </P>

<P>NaFinu seprimjenjuju odredbeZakonao zaštitipotrošača(NN19/22,59/23) te odredbe Uredbe (EU) 2016/679Europskog parlamentaiVijećaod 27. travnja2016.o zaštiti pojedinacau vezi sobradom </P>

<P>osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, dalje: GDPR) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4.5.20216.). </P>

<P>Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN, 25/13, 85/15, 69/22) uređuje se pravo na pristup informacijamaiponovnu upotrebu informacija, propisuju senačelapravanapristupinformacijama iponovnu upotrebu informacija, ograničenjaprava na pristup informacijamaiponovnu upotrebu informacijate postupakzaostvarivanjeizaštitu pravanapristup informacijama. </P>

<P>Fina ima usvojen Etički kodeks, Kodeks ponašanja Fininih zaposlenika, Politiku zaštite osobnih podataka te Operativnu politiku za postupanje s osobnim podacima kojima definira svoj odnos prema korisnicima i postupanje s podacima korisnika. Odnos prema korisnicima uključuje individualni pristup prema svakom korisniku te nuđenje najboljih rješenja. Uvažavaju se sve reklamacije, upiti i prijedlozi korisnika kako bi se osigurala izvrsnost i unaprijedila kvaliteta Fininih usluga. </P>

<P id="LinkTarget_2288">S4-2 -Postupci za suradnju s potrošačimai krajnjim korisnicima </P>

<P>Fina aktivno primjenjujesvojeznanjeiiskustvo u razvoju digitalnog iodrživog poslovnogokruženja, naprednih digitalnih platformi i pružanju digitalnih usluga, čime se smanjuje ekološki otisak. Dodatno marketinško označavanje proizvodaiusluga u kontekstu ekološke održivosti nije nužno. Fina provodi marketinške aktivnosti u potpunosti usklađene sa svim relevantnim zakonskim propisima RH, uključujući regulative o zaštiti potrošača, elektroničkim medijima, nedopuštenom oglašavanju i zaštiti osobnih podataka. Sve marketinške i PR aktivnosti, provode se u skladu s Komunikacijskim planom, čime se osigurava dosljednost, transparentnost i usklađenost Fininih </P>

<P>javnih nastupa. Finin prioritet je transparentno informiranje korisnika o proizvodima i uslugama, pri </P>

<P>čemukroz odgovornuiotvorenu komunikaciju gradidugoročneodnosetemeljenenapovjerenju. </P>

<P>Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača(NN19/22,59/23) Finajedužnapridržavati sesvih odredbikoje </P>

<P>definiraju postupke zaprimanja i procesiranja pisanih prigovora od strane korisnika Fininih </P>

<P>proizvoda i usluga. Informacija o načinu podnošenja pisanih pritužbi, prijedloga i pohvala </P>

<P>korisnicima je dostupna na web stranici Fine i putem istaknutih obavijesti u samim poslovnicama Fine. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_152.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2289">S4-3 -Postupci sanacije negativnih učinakaikanalikojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost </P>

<P>Fina koristi širok raspon komunikacijskih kanala kako bi osigurala pravovremene i relevantne informacije o svojim proizvodima i uslugama te omogućilakrajnjim korisnicimaipotrošačimada na višenačinaizraze svojezadovoljstvo/nezadovoljstvoproizvodimaiuslugama: </P>

<P>• Poslovnamrežaod 170poslovnica </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Web stranica 
<Link>www.fina.hr </Link>
</LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Mobilna aplikacija m-Fina </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>DruštvenemrežeFacebookiLinkedIn </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Kontakt centar dostupan putem telefonske linije 
<Link>0800 0080 ili e-maila info@fina.hr </Link>
</LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Podrškaputem e
<Link>-maila prodaja@fina.hr </Link>

<Link>i finareklamacije@fina.hr </Link>
</LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>OSPD (servis Fine za online predaju dokumentacije) </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>sustav e-Građani, uslugae-Dugovanja. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Kontakt centar je centralno mjesto prikupljanja prigovora, pohvala i prijedloga korisnika. Prigovori zaprimljeni u poslovnicama dostavljaju u Kontakt centar, dok prigovori poslani na mail adresu info@fina.hr direktno ulaze u sustav kojim upravlja Kontakt centar. Za evidentiranje i rješavanje reklamacija primjenjuje se aplikativno rješenje koje omogućuje digitalnu pohranu cjelokupne dokumentacije. </P>

<P>Centralno mjesto zaprimanja, evidentiranja, rješavanja i centralnog vođenja svih reklamacija po ugovorenim poslovima u Fini je Odjel za reklamacije. U Odjelu se obavlja centralno rješavanje reklamacija po poslovima platnog prometa, prisilne naplate osnova za plaćanje, sredstvima izuzetim od ovrhe, izdanim prekršajnim nalozima od strane Fine za nepodnošenje financijskih izvještajaiostalim područjimaukoliko sezaisto zaprimi reklamacija. </P>

<P>Za evidentiranje i rješavanje reklamacija primjenjuje se aplikativno rješenje koje omogućuje </P>

<P>digitalnu pohranu cjelokupne dokumentacije. </P>

<P id="LinkTarget_2290">S4-4 -Poduzimanjemjera zaznačajne učinke na potrošače ikrajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima </P>

<P>Novim izvještajnim sustavom kojeg koristi Kontakt centar dostupno je generiranje izvještaja prema višestrukim kriterijima pružajući informacije o upitima korisnika. Izvještajni sustav služi za razne analitike i podloga je za prepoznavanje jakih i slabih strana poslovanja. Ucilju mjerenjaipraćenjate poboljšanja korisničkog iskustva kao i mjerenja sustava kvalitete, uveden je anketni sustav ocjenjivanja zadovoljstva korisnika pruženom korisničkom podrškom. Posebno se naglašava važnost povratnih informacija koje su input za korekcije i poboljšanja poslovnih procesa što </P>

<P>osigurava fokus na klijente i njihovo zadovoljstvo uslugama Fine. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_153.jpg"/>
</Figure>

<P>Virtualnim redom čekanja za korisnike značajno je smanjen broj propuštenih poziva čime se pridonijelo većem zadovoljstvu korisnikakao i sveukupnom povećanju razineusluge. </P>

<P>Za pritužbe koje se odnose na povredu odredbi Kodeksa ponašanja i Etičkog kodeksa djelatnik Kontakt centra od pripadajuće organizacijske jedinice djelatnika zahtjeva očitovanje, koji je u konačnicitemeljsastavljanjaodgovora. </P>

<P>Prigovoriu domeniposlovnog itehnološkog radau poslovnim jedinicama, kao iprijedlozikorisnika, prosljeđuju se na daljnje rješavanje u za to predviđene odjele kako bi se provjerilo postupanje djelatnika Fine sukladno propisanim uputama i propisima. Kontakt centar izrađuje i dostavlja odgovor korisniku unutar 15danaod danazaprimanjapritužbe. Također, nazaprimljene prijedloge i pohvale korisniku se dostavlja odgovor u navedenom vremenskom roku. </P>

<P>Radi daljnjeg unaprjeđenja obrade i proširenja povratnih informacija u 2024. godini uvodi se dodatna kategorizacija pritužbi i prigovora na opravdane i neopravdane. Temeljem prikupljenih podataka od strane korisnika i očitovanja organizacijskih jedinica na koje se prigovori odnose ili preslušavanja razgovora i uvida na video snimke radi se procjena opravdanosti zaprimljenih pritužbi. </P>

<P id="LinkTarget_2291">S4-5 -Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka iupravljanje značajnim rizicima i prilikama  </P>
</Sect>

<Sect>
<H4>Pritužbeipohvalei reklamacije </H4>

<P>U 2024. godini zaprimljeno je 179 pritužbi i 84 pohvale pri čemu je za istaknuti da je broj pritužbi smanjen dok je broj pohvala povećan u odnosu na prethodnu godinu. Prema broju zaprimljenih pritužbi u 2024. godini dominantna kategorija je „Kršenje normi kodeksa ponašanja“ dok je kategorija „Organizacija rada u poslovnici“ pala na četvrto mjesto sa znatnim smanjenjem zaprimljenih pritužbi vezanih uz gužve u poslovnicama Fine koje su u početku 2023. bile izražene zbog eurokonverzije. </P>

<P>Zabilježeni je veliki porast broja pritužbi na nemogućnost korištenja usluga Fine pri čemu je potrebno naglasiti da je većina pritužbi koje su označene ovom kategorijom evidentirano kao </P>

<P>neopravdano. </P>

<P>2023. 2024. </P>

<Table>
<TR>
<TH>Pritužbeipohvale </TH>

<TH>308 </TH>

<TH>263 </TH>
</TR>

<TR>
<TH>Broj pohvala </TH>

<TD>58 </TD>

<TD>84 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Brojpritužbi </TH>

<TD>250 </TD>

<TD>179 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Kršenjenormikodeksaponašanja </TH>

<TD>91 </TD>

<TD>53 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Organizacija rada u poslovnici </TH>

<TD>113 </TD>

<TD>30 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Reklamacija na obavljenu uslugu </TH>

<TD>21 </TD>

<TD>39 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Nezadovoljstvo prostorom </TH>

<TD>3 </TD>

<TD>8 </TD>
</TR>

<TR>
<TH>Nemogućnostkorištenjausluge </TH>

<TD>22 </TD>

<TD>49 </TD>
</TR>

<Caption>
<P>Slika 53. Broj pritužbi i pohvala </P>
</Caption>
</Table>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_154.jpg"/>
</Figure>

<P>Tijekom 2024. godine Odjel za reklamacije je zaprimio ukupno 19.516 reklamacija/upita/zahtjeva od </P>

<P>čega po poslovima prisilne naplate i sredstava izuzetih od ovrhe 14.147, a po području poslova platnog prometa 1.599. U dijelu koji se odnosi na reklamacije iz područja digitalnih usluga koje obrađujeKontakt centar (ukupno 3.770), najvećibrojreklamacijaodnosio se na digitalne certifikate -naplata, zatim na ostale reklamacije po digitalnim certifikatima te na PKI i Fiskalizaciju. Prema načinu zaprimanja reklamacija vidljiv je trend zaprimanja elektroničkim putem čime je učinjen pozitivan iskorak u smjeru promicanja Strategije digitalne transformacije. </P>

<P>U cilju podizanja kvalitete pružanja usluga klijentima Fina kontinuirano provodi edukaciju djelatnika, kako bi se primjedbe klijenata na pružanje usluga svele na najmanju moguću mjeru. </P>

<P>Temeljem analiza iz prethodnih razdoblja u 2024. godini ponovo je pokrenuta Fina akademija kroz </P>

<P>trening mekih vještina koji obuhvaća razvoj komunikacijskih vještina te kako bolje surađivati s klijentima i kolegama i stručne edukacije za specifične poslove u poslovnicama. Održano je 8 treninga kojima je prisustvovalo 111 radnika. Također se kontinuirano prate zaprimljene reklamacijeipruženiodgovorite je u 2024. godini ažurirana bazaznanjaodnosno najčešćapitanjai odgovori (FAQ). </P>
<Figure id="LinkTarget_2292">

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_155.jpg"/>
G -Informacije o upravljanju </Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_156.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_157.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_158.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2293">G1 -Poslovno ponašanje </P>

<P id="LinkTarget_2294">G1-1 - Politike korporativnog ponašanja i korporativna kultura </P>

<P>U 2024. godini je donesen noviEtičkikodeks zaposlenikaFinekojijeobvezujućiizasvepartnere Finete studentekojiradepreko studentskog ugovora.Izrađenasu dvavodičazaboljerazumijevanje </P>

<P>sukoba interesa i primanja i davanja neprikladnih darova. Obvezatnost korporativne kulture propisanim Etičkim kodeksom i Kodeksom ponašanja ugrađen je i kao Klauzula usklađenosti u ugovore koji se potpisuju s velikim dijelom poslovnih partnera Fine. Cilj Etičkog kodeksa je unaprjeđenjeprofesionalnog ietičkog ponašanjazaposlenika, povećanjezadovoljstva zaposlenika i korisnika. StoganoviEtičkikodeksnadopunjujevažećezakonskepropiseRH te interneakte Fine, oslanjajućisenavrijednosti poput međusobnogpoštovanja, povjerenjaipreuzimanjaodgovornosti zavlastitepostupke. Etičkikodeksdostupanjena internetskim stranicama Fine. </P>

<P>Etičkikodeksuz općeetičkeodredbeposlovneprakse, uključuje: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Temeljne vrijednosti –nabrojane i opisane te primjenjive u svakodnevnoj praksi; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Temeljnanačela: zakonitost radaiposlovanja, transparentnost, sigurnost, povjerljivost izaštita osobnih podataka, antikorupcija, neprikladno primanjeidavanjedarova, sukob interesa, jednakost i poštivanje različitosti, profesionalnost stručnost i savjesnost, zaštita okolišaizdravlja, zaštita ugledaiimovine. </LBody>
</LI>
</L>

<P>Etičkikodeksuključujeodredbekojeseodnosenasukob interesaineprikladno primanjeidavanje darova posrednoodređuju funkcije nakojesekorupcijaodnosi, odnosno definira funkcijekoje su najrizičnijeu pogledu korupcijeimita. </P>

<P>Uizvještajnojgodinidonesenje novi Antikorupcijski program te je oformljen Antikorupcijski tim koji se sastaje kvartalno i podnosi Godišnje izvješće o radu Upravi i Nadzornom odboru. Antikorupcijski tim se sastoji od Povjerenika za etiku, Osobe za prijavljivanje nepravilnosti te Službenika za informiranje. Na vanjskim mrežnim stranicama na engleskom jeziku je objavljen Antikorupcijskiprogram iVodič zaprijavu nepravilnosti naengleskom jeziku. </P>

<P>U izvještajnoj godini donesen je, i na intrawebu objavljen, novi Pravilnik o načinu prijave nepravilnosti kojim su razrađene obveze i način postupanja Povjerljive osobe i za djela koja nisu propisanaZakonom o zaštiti prijaviteljanepravilnosti(NN46/22).Također, uspostavljen je Registar prijava radi bolje operativnosti funkcije Povjerljive osobe i Osobe za nepravilnosti koja je objedinjena u jednu osobu. Unutar Antikorupcijskog programa, te Pravilnika o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnosti detaljno su opisane mjere zaštite i prava zviždača: zaštitu identiteta i povjerljivosti, sudskazaštita, naknadaštete,primarnabesplatnapravnapomoć u skladu sazakonomkojim seuređujepravo nabesplatnu pravnu pomoć, emocionalnapodrškau skladu s posebnim propisom, sekundarnabesplatna pravna pomoć u skladu sazakonom kojim se uređuje pravo nabesplatnu pravnu pomoć te drugazaštita predviđenau postupcimapropisanim Zakonom </P>

<P>o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Sve politike koje se odnose na zaštitu zviždača se provode kontinuirano. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_159.jpg"/>
</Figure>

<P>Etičko povjerenstvo i Službenik za usklađenost brzo, neovisno i objektivno istražuju incidente u poslovnom ponašanju uključujući postupke korupcije i podmićivanja. Pravilnikom o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnostipropisano jeispitivanjenepravilnostiu pravilu rješavau roku od 30 dana od potvrde primitka prijave do maksimalno 90 dana ili ako potvrda nije poslana </P>

<P>prijavitelju, u roku od 7 dana od dana podnošenja prijave. O podnesenoj prijavi nepravilnosti povjerljiva osoba obavještava Pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od proteka roka za ispitivanje nepravilnosti. </P>

<P>Kodeks ponašanjazaposlenikaFineobuhvaćasveključneodredniceu svakodnevnojkomunikaciji </P>

<P>i interakciji zaposlenika Fine, kako u internim procesima, tako i u procesima interakcije s eksternim javnostima. </P>

<P>Politikom praćenja usklađenostiposlovanja Fine definiranasu osnovna načela te odgovornosti Uprave i radnika Fine za usklađenost poslovanja na svima razinama. Svrha funkcije praćenja usklađenosti kroz sustav unutarnjih kontrola je osigurati prepoznavanje, procjenu i uspješno upravljanjerizicimausklađenostikao i djelotvorannadzor nad radnjamapoduzetim radismanjenja iizbjegavanjatakvih rizikate tako osiguratiusklađenost poslovanjaFineu najvećojmogućojmjerii svesti pojavu rizika usklađenosti na minimum, uzevši pri tome u obzir specifičnu raznovrsnost i složenost poslovnih procesaFine injezinogposlovnog portfelja, misiju iviziju,strateške ciljeve te vrijednosti inačelaEtičkog kodeksa. Sukladno ovoj politici imenovan je Službenikzausklađenost kojemu upućuju sve prijave građana, pritužbe ostalih korisnika, kazne regulatora, inspekcijskih službi, te svi sudski postupci. Službenik za usklađenost podnosi godišnje izvješće o svom radu, ishodima provedenih kontrolnih aktivnosti Upravi i Nadzornom odboru zajednosgodišnjim planom edukacija zaposlenika. </P>

<P>U Fini nijedonesenaPolitikakojaseodnosinadobrobit životinja. </P>

<P>U2024. održanesu sljedećeedukacije: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Važnost etikeiusklađenosti u poslovanju-1.099 polaznika; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Poslovifunkcijeusklađenosti -1.004 polaznika; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Prijava nepravilnosti -1.dio (zaštita zviždača) –1.421 polaznik; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Prijava nepravilnosti -2.dio (ostale nepravilnosti) -1.161 polaznik; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Vodič za bolje razumijevanje primanja i davanja neprikladnih darova s testom – 1.354 polaznika; </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>Vodič zaboljerazumijevanje sukoba interesa s primjerima i testom –1.348 polaznika. </LBody>
</LI>
</L>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_160.jpg"/>
</Figure>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2295">G1-2 - Upravljanje odnosima s dobavljačima </H4>

<P>Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15, 114/22)propisanisu rokoviplaćanja. Uposlovnim transakcijamaizmeđu poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužniknovčaneobveze,možeseugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno se može ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 </P>

<P>dana. </P>

<P>Operativnom kreditnom politikompropisanisu rokoviplaćanjadobavljačimanajvišedo 30danate aktivnosti vezane za kontrolu plaćanjaobvezadobavljačima. Osim navedenog, propisanajeobveza dnevnog praćenja razine novčanih sredstava radi održavanja dostatne količine novca radi pravovremenog podmirenja obveza. </P>

<P>Procedurom zazaprimanje računadobavljača, ovjeravanje ilikvidiranje – e-računpropisano je da ovjeravanje ulaznih računa treba završiti najkasnije tri radna dana prije datuma dospijeća računa kako bi isti bili likvidirani, knjiženiiplaćenibez zakašnjenja. </P>

<P>Rizici koji imaju za posljedicu kašnjenja u plaćanju računa dobavljačima su prepoznati prilikom provođenjagodišnjeprocjenerizikatesu predloženeodgovarajućemjereradinjihovog smanjivanja </P>

<P>u RM Fina aplikaciji. </P>

<P>Fina je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te je odabir ponuditelja </P>

<P>moguć samo nakon provedenog postupka nabave koji uključuje evaluaciju ponuditelja temeljem </P>

<P>uvjeta koji su propisani u konkretnom postupku nabave. U dokumentaciji o nabavi za svaki pojedini predmet nabave zahtijevaju se dokazi o ispunjenju uvjeta koji su u vezi s konkretnim predmetom nabave. Osim dokaza o ispunjenju kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, Zakon o javnoj nabavi omogućujejavnom naručitelju dazahtijevaprilaganjepotvrdaneovisnih tijelakojima se potvrđuje sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete (ISO 9001:2015), informacijske sigurnosti (ISO 27001:2013) i upravljanja okolišem (ISO 14001:2015). Također, u većini postupaka nabave zahtijevaju se određena jamstva te se propisuju odredbe o ugovornoj kazni. Upostupcimanabave čijaprocijenjenavrijednost jejednakailivećaod 26.540 eura zahtijeva se jamstvo za ozbiljnost ponude. U postupcima nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 9.290 eura zahtijeva se jamstvo za uredno ispunjenje ugovora i jamstvo za ozbiljnost ponude. U pojedinim postupcima nabave radova zahtijeva se i jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku. Dokumentacijeo nabavi sadrže„Klauzulu integritet“ ili„Izjavu o integritetu“ (ovopotonjeu postupcimanabaverobaiuslugačijajeprocijenjenavrijednost 800.000 eura, odnosno u postupcimanabave radova čijajeprocijenjenavrijednost 1.600.000 eura) sukladno Antikorupcijskom programu Vlade RH. Prihvaćanjem Klauzule integritet odnosno potpisivanjem Izjave o integritetu ponuditeljijamčekorektnost u postupku kao iizostanakbilo kakvezabranjene prakseu vezi spostupkomnabave, izražavaju suglasnost sprovedbom revizijecijelog postupkaod straneneovisnih stručnjakate prihvaćaju odgovornost iodređenesankcijeuključujućiibezuvjetni otkaz ugovoraukoliko sekršepravila. Neprihvaćanjenavedenog činirazlog zaodbijanjeponude. U pojedinim postupcimanabave, propisujesemogućnost audita dobavljačasvesukladno Proceduri upravljanja auditom dobavljača u kontekstu sustava upravljanja kvalitetom. Cilj Procedure je provjera certificiranih sustava auditirane tvrtke (u slučaju kad tvrtka ima neki certificirani sustav upravljanja) ili samo određenih dijelova koji su ključni za međusobno poslovanje. Također, audit dobavljačamože seprovoditi sciljem danabavljenaroba, uslugeiradovi odgovaraju ugovorenim uvjetimailiiznimno, sciljem utvrđivanjarazlogazaneurednu isporuku, odnosno utvrđivanjarealnih mogućnostidobavljačaza uspostavu redovnog lanca nabave. Zakonom o javnoj nabavi propisana jeobvezajavnog naručiteljadakontrolira jeliizvršenjeugovorao javnojnabavi sukladno suvjetima određenim u dokumentacijio nabavi iodabranojponudi.Finaobavljapropisanu kontrolusukladno navedenoj zakonskoj odredbiiProcedurizaocjenu izvršiteljaugovorao nabavi inarudžbenicate se negativno ocijenjeneizvršiteljenapropisaninačinsankcionira. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_161.jpg"/>
</Figure>

<P>Osim dokaza o ispunjenju kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, Zakon o javnoj </P>

<P>nabavi omogućuje javnom naručitelju da zahtijeva prilaganje potvrda neovisnih tijela kojima se potvrđujesukladnost gospodarskog subjektasodređenim normama(npr. traženo jeod ponuditelja daimauvedensustav upravljanjaokolišem teposjeduje certifikat o sukladnosti s normom HRN EN ISO 14001:2015 ili jednakovrijedan).Također, kao kriterijodabiraekonomskinajpovoljnijeponude primjenjuju se i pojedini ekološki kriteriji kao npr. visina udjela ponuđene količine električne energijeiz obnovljivih izvorau isporučenojkoličinielektričneenergije(ponudakojau usporedbis ostalim ponudamanudi najvišiudio električneenergijeiz obnovljivih izvora dobivanajvišebodova) ili nuđenje ekološki prihvatljivih (neopasnih) artikala (ponuda kojom se nude ekološki prihvatljivi (neopasni) razvijačiifiksiridobivadodatnebodove). </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2296">G1-3 - Sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja </H4>

<P>Finaimautvrđene postupke koji su uspostavljeni za sprječavanja, otkrivanjeirješavanjeoptužbiili slučajeva korupcije i podmićivanja. Točnije, Fina ima usvojen Pravilnik o unutarnjem postupku prijavljivanja nepravilnosti kojim se propisuje postupak prijavljivanja nepravilnosti te prava i </P>

<P>dužnosti svakog i svih zaposlenika Fine koji u svojem radu uoče ili postanu svjesni bilo stvarne ili potencijalnenezakoniteradnjeilipotencijalnog kršenjaprihvaćenih pravilaposlovnogponašanjau Finiod stranedrugog zaposlenika(ilivišenjih) kao ipostupakzaštiteprijaviteljanepravilnosti te sva </P>

<P>prava i obveze koja za organizaciju i prijavitelja nepravilnosti proizlaze iz toga. Nepravilnostima se smatraju svi postupci protivni zakonima, propisima i internim aktima te prijevare i činjenje ili nepoduzimanjeradnjipotrebnih zapravilno, etično i transparentno poslovanje. </P>

<P>Etičkim kodeksom imenuju se Povjerenici zaetiku ičlanovi Etičkog povjerenstva. Uprava Fine, uz suglasnost Sindikata, za svaki regionalni centar i pojedine organizacijske jedinice unutar Uprave </P>

<P>imenuje po jednog Povjerenika za etiku i njegovog zamjenika. Povjerenik za etiku ne može zbog obavljanjasvojedužnostibiti pozvannaodgovornost niti dovedenu nepovoljnijipoložaju odnosu nadrugezaposlenike. Službenikzausklađenost jeneovisanu svom radu idirektno jepozicioniran pod Upravom, te kao i Povjerenici zaetiku i Etičko povjerenstvo odvojeni su od lanca upravljanja uključenog u predmet.Također, Povjerljiva osoba, čijajefunkcijau 2024.objedinjenasOsobom za nepravilnosti, kojazajedno sfunkcijom usklađenostiprovodipostupaku slučaju prijavekorupcije, mita ili ostalih nepravilnosti. Svaka prijava se unosi u Registar prijava, provodi se postupak neovisno da li je prijava anonimna, a po potrebi se pokreće i postupak interne revizije. Sve je popraćeno zapisnicima. Povjerljivaosoba iSlužbenicizausklađenost su neovisniu svom djelovanju. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_162.jpg"/>
</Figure>

<P>Antikorupcijski program, Politika za praćenje usklađenosti, Procedura za praćenje usklađenosti i Pravilnik o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u sebi sadržavaju plan za usvajanje postupaka za sprječavanje, otkrivanjeirješavanjetvrdnjiiliincidenatakorupcijeilimita. U 2024. godini doneseni su Vodič za sprječavanje sukoba interesa i Vodič za sprječavanje primanja i davanja neprikladnih darova koji su ujedno edukacijski materijal te su ih koristili administrativni rukovodećikadar, te Uprava. </P>

<P>Antikorupcijski program, Etički kodeks s popisom povjerenika za etiku, Politika za praćenje usklađenosti, Procedura za praćenje usklađenosti i Pravilnik o zaštiti prijavitelja nepravilnosti objavljene su na intrawebu. Antikorupcijski program, Etičkikodeksspopisom povjerenikazaetiku i Pravilnik o zaštiti prijavitelja nepravilnosti objavljene su na vanjskom webu. Fina nema postotak rizičnih funkcijaobuhvaćenih programima obuke. </P>

<P id="LinkTarget_2297">G1-4 -Slučajevi korupcije i podmićivanja </P>

<P>Fina nema prijavljenih niti evidentiranih slučajeva korupcije ili povreda zakona o borbi protiv korupcije ipodmićivanjate joj stoga nisu izricane novčanekazneniti poduzimane mjere. </P>
</Sect>

<Sect>
<H4 id="LinkTarget_2298">G1-5 -Politički utjecaj i lobiranje </H4>

<P>Sukladno Zakonu ofinanciranju političkih aktivnosti, izborne promidžbeireferenduma(NN29/19, 98/19)Pravilniku o kriterijimaipostupcimadodjeledonacijaisponzorstavaFinanemože pomagati političkestrankefinancijskim iznosimailidavanjimau naravi. </P>

<P>Dana 1. listopada 2024. godine stupio je na snagu Zakon o lobiranju (NN 36/24) kojim se uređuje lobiranje. U 2024. godini Fina u svojstvu pravne osobe, a niti njezini zaposlenici nisu upisani kao lobisti u Registar lobista. Fina nema predstavnike koji su u administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima odgovorni za nadzor aktivnosti lobiranja. </P>

<P id="LinkTarget_2299">G1-6 -Prakse plaćanja </P>

<P>Operativnom kreditnom politikompropisanisu postupciiaktivnosti vezaniuz određivanjekreditnih dana dobavljačima te nivo ovlasti i odgovornosti u odobravanju kreditnih uvjeta dobavljačima. Kreditniuvjetiodnosno daniplaćanjadobavljačimaseodređuju nasljedećinačin: </P>

<L>
<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>plaćanje unaprijed za pretplate za časopise, usluge edukacije i obrazovanja, vrijednosne bonove, zakup prostora isličneuslugezbog specifičnosti predmetnih robaiusluga </LBody>
</LI>

<LI>
<Lbl>• </Lbl>

<LBody>rok plaćanja od najmanje 15 dana za nabave roba, usluga ili radova čija je procijenjena </LBody>
</LI>
</L>

<P>vrijednost do 9.290 eura bez PDV-a, </P>

<P>• rokplaćanjaod 30danau svim ostalim postupcima nabave roba, usluga ili radova. </P>

<P>Prosječan brojdana zaplaćanje fakture od datuma kada se počinje računati ugovorni ili zakonski rokplaćanjaiznosi24 dana.Postotakplaćanjausklađenih sastandardnim uvjetimaplaćanjaiznosi 97%. U izračun dana plaćanja nisu uključena plaćanja komunalne naknade, vodoprivredne naknade, spomeničke rente, zajedničke pričuve, naknade za slivne vode, upravnih i sudskih troškova itaksi, javnobilježničkenaknade, sponzorstvaisličnih troškova. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_163.jpg"/>
</Figure>

<P>U određenim slučajevima moguće je plaćanje računa dobavljača u skraćenom roku, a na vlastiti zahtjev, teseisto provodiprijepokretanjapostupkanabave, asvekako biskraćenirokplaćanjabio navedenu konkretnojdokumentacijinabave. Uslučajevimakadaprijevremeno plaćanjetraži sam dobavljač od njega se traži sconto sukladno internoj Uputi za prijevremeno plaćanje. Praćenje i kontrola plaćanja obveza dobavljačima postiže se kroz aktivnosti kontrole računa dobavljača te dogovaranjekompenzacijasdobavljačima. Fina u 2024. godini nema sudskih postupaka vezanih za zakašnjelaplaćanja. </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_164.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2300">Prilog 1. Popis slika </P>

<P>
<Link>Slika 1. Organizacijski ustroj ......................................................................................................................................................5 </Link>

<Link>Slika 2. Rasprostranjenost Fininih poslovnica...........................................................................................................................6 </Link>

<Link>Slika 3. Prihodi usluga za financijsku industriju (u milijunima eura) ........................................................................................9 </Link>

<Link>Slika 4. Struktura prihoda usluga za financijsku industriju u 2024. godini...............................................................................9 </Link>

<Link>Slika 5. Naturalni pokazatelji usluga za financijsku industriju..................................................................................................9 </Link>

<Link>Slika 6. Grupe digitalnih rješenja.............................................................................................................................................14 </Link>

<Link>Slika 7. Prihodi od usluga digitalnih rješenja (u milijunima eura) ..........................................................................................14 </Link>

<Link>Slika 8. Struktura prihoda od usluga digitalnih rješenja.........................................................................................................14 </Link>

<Link>Slika 9. Naturalni pokazatelji pojedinih digitalnih usluga ......................................................................................................15 </Link>

<Link>Slika 10. Prihodi od javnih servisa (u milijunima eura) ...........................................................................................................22 </Link>

<Link>Slika 11. Struktura prihoda od javnih servisa za 2024. godinu................................................................................................22 </Link>

<Link>Slika 12. Naturalni pokazatelji javnih servisa ..........................................................................................................................23 </Link>

<Link>Slika 13. Prihodi servisa za državu (u milijunima eura) ...........................................................................................................29 </Link>

<Link>Slika 14. Struktura prihoda servisa za državu u 2024. godini..................................................................................................29 </Link>

<Link>Slika 15. Naturalni pokazatelji pojedinih usluga iz segmenta poslovanja za državu.............................................................30 </Link>

<Link>Slika 16. Financijski rezultat i pokazatelji poslovanja .............................................................................................................37 </Link>

<Link>Slika 17. Prihodi po segmentima .............................................................................................................................................38 </Link>

<Link>Slika 18. Prihodi od pružanja javnih usluga i prihodi od tržišnih djelatnosti za 2024. godinu ...............................................39 </Link>

<Link>Slika 19. Rashodi po vrstama ...................................................................................................................................................40 </Link>

<Link>Slika 20. Struktura investicija...................................................................................................................................................42 </Link>

<Link>Slika 21. Upravljanje korporativnom održivošću ....................................................................................................................46 </Link>

<Link>Slika 22. Sastav Nadzornog odbora .........................................................................................................................................47 </Link>

<Link>Slika 23. Sastav Uprave ............................................................................................................................................................48 </Link>

<Link>Slika 24. Sastav Revizijskog odbora.........................................................................................................................................48 </Link>

<Link>Slika 25. ISO sustavi..................................................................................................................................................................49 </Link>

<Link>Slika 26. Izvještaj o dužnoj pažnji.............................................................................................................................................53 </Link>

<Link>Slika 27. Rizici prema kategorijiiveličini.................................................................................................................................55 </Link>

<Link>Slika 28. Stupovi i ciljevi održivosti do 2027. godine..............................................................................................................59 </Link>

<Link>Slika 29 . Poslovni model .........................................................................................................................................................62 </Link>

<Link>Slika 30. Lanac vrijednosti........................................................................................................................................................65 </Link>

<Link>Slika 31. Finini ključni dionicis opisom ključnih potreba i potencijala iz ESGperspektive ...................................................68 </Link>

<Link>Slika 32. Popis značajnih tema sIRO analizom.......................................................................................................................69 </Link>

<Link>Slika 33. ESRS Zahtjevi za objavljivanjem koji su ispunjeni u pripremi Izjave o održivosti....................................................81 </Link>

<Link>Slika 34. Zahtjevi za objavljivanjem koji proizlaze iz drugog zakonodavstva EU-a ................................................................81 </Link>

<Link>Slika 35. Klasifikacija prihoda sukladno EU taksonomiji (u milijunima eura) ........................................................................85 </Link>

<Link>Slika 36. Klasifikacija operativnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) .........................................................86 </Link>

<Link>Slika 37. Klasifikacija kapitalnih rashoda sukladno taksonomiji (u milijunima eura) ............................................................87 </Link>

<Link>Slika 38. Scenariji smanjenja emisija CO2e(t)..........................................................................................................................91 </Link>

<Link>Slika 39. Mjere za smanjenje emisija CO2e(t) ..........................................................................................................................91 </Link>

<Link>Slika 40. Potrošena energija po vrstama.................................................................................................................................92 </Link>

<Link>Slika 41. Struktura energije prema izvorima ...........................................................................................................................92 </Link>

<Link>Slika 42. Energetski intenzitet potrošene energije..................................................................................................................92 </Link>

<Link>Slika 43. Emisije Opsega 1 i Opsega 2 ......................................................................................................................................93 </Link>

<Link>Slika 44. Intenzitetstakleničkih plinova..................................................................................................................................93 </Link>

<Link>Slika 45. Otpad po vrstama ......................................................................................................................................................95 </Link>

<Link>Slika 46. Struktura zaposlenika..............................................................................................................................................101 </Link>

<Link>Slika 47. Fluktuacija zaposlenika ...........................................................................................................................................101 </Link>

<Link>Slika 48. Spolna raznolikost zaposlenika na rukovodećim pozicijama................................................................................102 </Link>

<Link>Slika 49. Dobna struktura zaposlenika ..................................................................................................................................103 </Link>

<Link>Slika 50. Broj radnika s invaliditetom ....................................................................................................................................104 </Link>

<Link>Slika 51. Broj sati edukacije ...................................................................................................................................................104 </Link>

<Link>Slika 52. Broj radnika koji je koristio plaćeni dopust............................................................................................................106 </Link>

<Link>Slika 53. Broj pritužbi i pohvala .............................................................................................................................................110 </Link>
</P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_165.jpg"/>
</Figure>

<P>Prilog 2. Popis kratica </P>

<P>AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost B2B – poslovanje s poslovnim sektorom (eng. Business to business) B2G – poslovanje s državom (eng. Business to Government) B2F – poslovanje s financijskim sektorom (eng. Business to Financial Sector) B2C – poslovanje s građanima (eng. Businessto Consumer) BSS –Sustav za podršku poslovanju (eng. Business Support System) CBAM –Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism) CO2 –Ugljični dioksid COP –Centralni obračun plaća COPiHRM -Centralizirani obračun plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru DORA – Uredba o operativnoj otpornosti za financijski sektor (eng. Digital Operational Resilience Act) DNSH -načelo Ne nanosi bitno štetu okolišnim ciljevima (eng. Do No Significant Harm) EACHA -Europsko udruženje automatiziranih klirinških kuća EBIT - Operativna dobit (Earnings before interest and tax) EBITDA - Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (eng. Earnings before interest, tax, depreciation and amortization) EDI –Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange) EFRAG -Europska savjetodavnaskupina za financijsko izvještavanje EFT POS –uređajza obavljanje bezgotovinskih transakcija na fizičkim lokacijama (eng. Electronic Funds Transfer at Point Of Sale) EFTPOS -Elektronički prijenos sredstava na prodajnom mjestu (Electronic funds transfer at pointof sale) eIDAS -Usluge elektroničkeidentifikacije, autentifikacije i povjerenja (eng. Electronic Identification, Authentication and Trust Services) eOI -elektronička osobna iskaznica ESAP –jedinstvena europska pristupna točke zacentraliziranipristupjavnodostupnim informacijamakoje su odvažnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost(eng. European single access point) ESG -Okolišna, društvena i upravljačka odgovornost (eng.Environmental, social and corporate governance) ESRS –Europski standardi izvještavanja o održivosti (eng. European Sustainability Reporting Standards) ETSI – Europski institut za komunikacijske standarde (eng. European Telecommunications Standards Institute) EU - Europska unija EuroNKS –platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u eurima EuroNKSInst -platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u eurima EWS - sustav ranog upozorenja financijske nestabilnosti poduzetnika (eng. Early Warning Systems) FAQ – baza znanja odnosno popis pitanja s odgovorima GHG protokol -Protokolom o stakleničkim plinovima za korporacije emisije (eng. GHG Protocol Corporate Standard) GOV -upravljanje, postupci upravljanja i kontrole te postupci za praćenje učinaka, rizika i prilika i upravljanje njima HITRONet -komunikacijska mreža za povezivanje različitih javnopravnih tijela putem jedne zajedničke računalno komunikacijske infrastrukture HUB 3A –obrazac nalogaza plaćanje namijenjen nacionalnim platnim transakcijama IKT - Informacijsko komunikacijska tehnologija info.BIZ - Servis za pregled informacija o poslovnim subjektima IPO -prva javna ponuda dionica nekog poduzeća IRO -upravljanje učincima, rizicima i prilikama, postupci na temelju kojih poduzeće utvrđuje učinke, rizike i prilike i procjenjuje njihovu značajnost te upravlja značajnim čimbenicima održivosti pomoću politika imjera </P>

<P>ISGE - Informacijski sustav za gospodarenje energijom ISO –Međunarodna organizacija za standarde (eng. International Organization for Standardization) ISMS -Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (Information security managament system) IT – Informacijska tehnologija JOPPD -Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja JPPON - Jedinstvena platforma za plaćanje obveznih naknada JRR -Jedinstveni registar računa KYC -Platforma zaobavljanje procesa iz domeneZakona osprječavanju pranja novca ifinanciranja terorizma (eng. KnowYour-Customer) LED –Svjetleća dioda (engl. light-emitting diode) MDR-P - minimalni zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na politike MDR-A - minimalni zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na mjere MDR-M - minimalni zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na pokazatelje MDR-T - minimalni zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na ciljne vrijednosti MOD –mirovinsko osiguravajuće društvo MSFI -Međunarodni standard financijskog izvještavanja MT - pokazatelji i ciljne vrijednosti, ciljevikoje je poduzeće postavilo i napredak u njihovu ostvarivanju MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova NACE -Nomenklatura ekonomskih aktivnosti je europska klasifikacija ekonomskih djelatnosti kojom se utvrđuje djelatnost koju treba koristiti zaosiguranje usporedivosti prikupljenih statističkih podataka NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav NN – Narodne novine NPOO -Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. OECD –Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Co-operation and Development) OMD –obvezno mirovinsko društvo OMF – obvezni mirovinski fond ONTO –Očevidnik o nastanku otpada OSPD - Online servis za predaju dokumentacije PDV – porez na dodanu vrijednost PEPPOL -Standardiziranamrežakoja povezuje poslovanje iorganizacije zaelektroničkonaručivanje, dostavuifakturiranje (eng. Pan-European Public Procurement Online) PKI -Infrastruktura javnog ključa (eng. Public Key Infrastructure) PSD2 Direktiva - revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije QWAC  -kvalificirani certifikat zaautentikaciju mrežnih stranica (eng. Qualified website authentication certificate) RC – Regionalni centar RDC - Registar digitalnih certifikata REGOS -Središnji registar osiguranika RGFI -Registar godišnjih financijskih izvještaja RH - Republika Hrvatska ROA – Povrat na imovinu (eng. Return on Assets) ROE – Povrat na kapital (eng. Return on equity) RPPO -Registar proizvođača s proširenom odgovornosti R-Sm - obrazac Specifikacija poosiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja RSV - Registar stvarnih vlasnika SBM -strategija,način na kojisustrategija iposlovnimodelipoduzeća povezanisnjegovim značajnim učincima,rizicima i prilikama, uključujući načine na koje poduzeće obrađuje te učinke, rizikei prilike SDG -Globalni ciljevi održivog razvoja (eng.Sustainable Development Goals) SEPA -Jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single EuroPayments Area) SGE - Sustavno gospodarenje energijom START -Sustav za elektroničko pokretanje poslovanja za društva i obrte TARGET -Transeuropski automatiziranisustav ekspresnih novčanih transakcija UPS – Sustav neprekidnog napajanja VOP – Usluga provjere primatelja (eng. Verification of Payee) XBRL -sveobuhvatan jezik za razmjenu poslovnih i financijskih podataka koji omogućuje definiranje i izražavanje semantike poslovnih izvješća na strukturirani način(eng. eXtensible Business Reporting Language) ZIS OSS -Zajedničkiinformacijski sustav zemljišnih knjiga ikatastra ZOMF –Zakon o obveznim mirovnskim fondovima </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_166.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_167.jpg"/>
</Figure>

<P id="LinkTarget_2301">Prilog 4. Godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora </P>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_168.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_169.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_170.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_171.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_172.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_173.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_174.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_175.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_176.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_177.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_178.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_179.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_180.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_181.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_182.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_183.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_184.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_185.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_186.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_187.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_188.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_189.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_190.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_191.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_192.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_193.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_194.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_195.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_196.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_197.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_198.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_199.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_200.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_201.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_202.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_203.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_204.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_205.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_206.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_207.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_208.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_209.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_210.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_211.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_212.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_213.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_214.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_215.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_216.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_217.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_218.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_219.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_220.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_221.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_222.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_223.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_224.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_225.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_226.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_227.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_228.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_229.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_230.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_231.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_232.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_233.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_234.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_235.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_236.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_237.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_238.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_239.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_240.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_241.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_242.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_243.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_244.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_245.jpg"/>
</Figure>
<Figure>

<ImageData src="images/Godišnje izvješće Financijske agencije za 2024. godinu_img_246.jpg"/>
</Figure>
</Sect>
</Part>
</TaggedPDF-doc>
