3.1. Financijski i poslovni aspekti poslovanja ...................................................................................... 11
3.1.1. Financijski rezultati poslovanja ....................................................................................................11
3.1.2. Ključne aktivnosti po poslovnim segmentima..........................................................................17
3.1.2.1. Segment usluga za financijsku industriju ...........................................................................18
3.1.2.2. Segment komercijalnih digitalnih rješenja ..........................................................................23
3.1.2.3. Segment javnih servisa ............................................................................................................29
3.1.2.4. Segment servisa za državu......................................................................................................34 3.1.3. Upravljanje rizicima..........................................................................................................................39
3.2. Izvješće o održivosti poslovanja...................................................................................................... 42
3.2.1. Dionici i zainteresirane strane.......................................................................................................45 3.2.2. Fina u zajednici..................................................................................................................................59 3.2.3. Ljudski resursi...................................................................................................................................62 3.2.4. Antikorupcijski program i mjere ...................................................................................................68 3.2.5. Etički kodeks i mjere........................................................................................................................69 3.2.6. Najznačajniji količinski pokazatelji poslovanja.........................................................................70 3.2.7. Okolišni aspekti održivosti.............................................................................................................74
POPIS PRIKAZA UNUTAR IZVJEŠĆA................................................................................. 77
POPIS KRATICA UNUTAR IZVJEŠĆA ................................................................................ 78
PRILOG 1. GODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA......................................................................................................... 79
Potreba za bržom i boljom prilagodbom okruženju te uvažavanjem cjelokupnog našeg tržišta jasno usmjerava naš strateški put definiran za razdoblje 2021.-2025. Vizijom poslovanja visoko smo postavili ljestvicu očekivanja prema ulozi koju želimo imati za svoje klijente i partnere te prema ulozi koju Fina želi nastaviti izgrađivati u društvu. Fina je jedinstveno i snažno mjesto koje povezuje financijski, javni i poslovni sektor, u širokom spektru financijskih i javnih usluga te niza naprednih digitalnih rješenja, ključne infrastructure i uz najširu mrežu zainteresiranih korisnika.
Finina (strateška) ambicija je biti prepoznata kao ključan predvodnik digitalizacije i pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju Republike Hrvatske. Pokretačka snaga ujedno odražava želju da u iskorištavanju prilika koje su pred nama okupimo sve zainteresirane dionike. Želimo zajedno s našim vlasnikom, korisnicima i partnerima inovirati okruženje u kojem ćemo vršiti plaćanja, upravljati poslovanjem i koristiti javne usluge na novi, bolji i transparentniji način.
Nova strategija prepoznaje izazove tranzicije šireg okruženja te, uz jasne strateške smjerove, ističe važnost digitalne transformacije u svim segmentima poslovanja. Okruženje nas potiče, prije svega, na poslovnu transformaciju i održivost te da i financijske i javne usluge, dva stupa našeg poslovanja, promišljamo u novim tržišnim okvirima, osmišljavamo i integriramo nove poslovne modele i budemo bliži našim korisnicima.
Okviri poslovanja u novom strateškom razdoblju definirani su kroz pet (5) strateških ciljeva – stupova budućeg poslovanja.
I dalje ostajemo posvećeni unaprjeđenju već postojećih proizvoda i usluga, no iznad svega usmjereni na promišljanje budućnosti kroz nove proizvode i tehnologije kojima podržavamo novi način vođenja poslovanja, provođenja transakcija (plaćanja) i korištenja javnih usluga od strane naših korisnika.
Stoga će Fina, uz već tradicionalnu pouzdanost i sigurnost Fininih rješenja, u novom strateškom razdoblju postojeće i novo znanje i tehnologije još snažnije usmjeriti na izgradnju odnosa s korisnicima, razvoj suvremenih IT rješenja koja omogućuju izvrsno korisničko iskustvo i dostupnost usluga prilagođenu suvremenim potrebama korisnika.
Upravo usmjerenje na kontinuirano unaprjeđenje iskustva korisnika u korištenju naših proizvoda i usluga, kako kroz razvoj naprednih i intuitivnih digitalnih rješenja za suvremen način poslovanja i življenja, tako i u prilagodbama naših procesa i načina rada, do ojačavanja digitalnih kompetencija, predstavlja poseban imperativ. Cilj nam je daljnja optimizacija i interna digitalizacija te postizanje veće efikasnosti i transparentnosti rada, kako bismo, u konačnici, došli do bolje učinkovitosti poslovanja.
Inovativnost u poslovnom i u tehnološkom smislu te operativna izvrsnost kroz razvoj agilnog IT okruženja, uvođenje novih tehnologija, digitalizacija procesa te novi načini rada, razvoj kompetencija mora pritom podržati poslovnu ambiciju, sve zahtjeve za fleksibilnošću, ali i zahtjeve tržišta.
Ljudski potencijali bit će ključni na svim razinama transformacije, od jačanja kulture prihvaćanja novih ideja, preko želje za promjenom do predanosti dosezanja ciljeva transformacije. Na tragu transformacijskih ciljeva i pred Finom je provedba odgovarajuće strategije upravljanja ljudskim potencijalima usmjerena ka snažnijem razvoju digitalnih kapaciteta uz osiguravanje potrebnih talenata za realizaciju planiranih inicijativa.
Kako bismo osigurali temelje agilne organizacije koja podrazumijeva novu paradigmu razvoja proizvoda, poslovnih modela te snažniju digitalizaciju procesa, želimo tržišno osnažiti poslovanje kroz brži razvoj usluga i kroz inovativna rješenja bolje odgovarati potrebama korisnika.
U cilju praćenja uspješnosti realizacije strategije uspostavljen je strukturirani izvještajni sustav kojim se prati napredak i upravlja realizacijom strateških inicijativa u okviru definiranih strateških ciljeva uz kontinuirano praćenje signala i rizika iz okruženja.
Kako bismo osigurali veću dostupnost našim klijentima, tijekom 2021. godine smo otvorili dvije nove poslovnice na lokacijama Zapadnog trgovačkog centra u Rijeci i
KLJUČNI DOGAĐAJI FINE KROZ POVIJEST
Prikaz 1.: Osnovni financijski podaci Fine u 2021. godini
3.1.1. Financijski rezultati poslovanja
Poslovanje Fine u 2021. godini obilježilo je ukidanje pravomoćne presude u sporu s HNB-om iz 2015. godine, stabilizacija poslovnog modela prisilne naplate nakon moratorija u 2020. godini te početak
implementacije Strategije digitalne transformacije Fine za period 2021.-2025.
Početak godine započeo je s fokusom na realizaciji poslovno-razvojnih aktivnosti predviđenih Poslovnim planom za 2021. godinu te početkom provedbe Strategije digitalne transformacije Fine 2021.-2025. koja je donesena u veljači 2021. godine.
Operativno poslovanje Fine je i u 2021. godini bilo opterećeno problematikom promjene preferencija potrošača uvjetovanom COVID-19 krizom (prijelaz na alternativne načine plaćanja), rastom troškova amortizacije uzrokovanih značajnim investicijama u informatičku opremu te smanjenjem prinosa na financijsku imovinu uvjetovanu stanjem na financijskim tržištima.
S obzirom da Fina svoje ključne usluge bazira na prihodima koji velikim dijelom ovise o poslovnim aktivnostima koje su tijekom 2021. godine bile pod utjecajem učinaka pandemije, zabilježene su značajnije promjene u trendu i postojećem procesnom načinu poslovanja, a što se odrazilo i na konačne financijske rezultate poslovanja.
Ostvarena neto dobit Fine za poslovnu godinu iznosi 102,7 milijuna kuna i veća je za 879% u odnosu na ostvarenu neto dobit 2020. godine prvenstveno zbog povećanja prihoda od ukidanja presude za spor između Fine i HNB-a.
Prikaz 2.: Financijski rezultati poslovanja Fine
Tijekom 2021. godine Fina bilježi nisku stopu zaduženosti, visoku stopu likvidnosti i visoku stopu profitabilnosti. Fina u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentirane neizvršene osnove za plaćanje niti je transakcijski račun bio u blokadi, a obveze se uredno podmiruju bez potrebe za kreditnim zaduživanjem.
Prihodi Fine za 2021. godinu iznose 990,4 milijuna kuna i veći su za 8% u odnosu na planirano te veći za 27% u odnosu na realizaciju prethodne godine najvećim dijelom zbog:
Prihodi Fine s izuzetim izvanrednim prihodima po osnovi ukidanja pravomoćne presude u sporu s HNB-om iznose 839,0 milijuna kuna i realno su veći za 8% u odnosu na realizaciju prethodne godine ponajviše kao rezultat povećanja prihoda od poslova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima nakon ukidanja posebnih okolnosti kojima je propisan zastoj nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18. listopada 2020. godine.
U strukturi ukupno ostvarenih prihoda, prihodi od prodaje sudjeluju sa 78% unutar kojih najveći udio čine prihodi od komercijalnih poslova s udjelom od 38%.
Prikaz 3.: Tržišna segmentacija prihoda od prodaje Fine
Usporedba ostvarenih prihoda od prodaje po poslovnim segmentima u odnosu na realizaciju 2020. godine ukazuje na evidentan rast prihoda od poslova temeljem javnih ovlasti za 43%, neznatan rast prihoda od poslova za državu od 0,4% i rast prihoda od komercijalnih poslova za 1%.
U odnosu na realizaciju 2019. godine, pad prihoda bilježe svi segmenti prihoda od prodaje od čega prihodi od poslova temeljem javnih ovlasti bilježe najveći pad od 19% uslijed promjene Cjenika prisilne naplate od 1.8.2019. godine kojim su cijene prisilne naplate smanjene, trajanja moratorija na provedbu ovrha na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18.10.2020. godine i ukidanja Pravilnika o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.
Budući da troškovi osoblja i amortizacije čine 2/3 ukupnih troškova Fine te se na njih teško može kratkoročno utjecati, uz ograničavajući okvir za većom racionalizacijom troškovnog segmenta poslovanja, ukupni rashodi za 2021. godinu su veći za 12% u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine i 5% manji u odnosu na planirano.
Prikaz 4.: Rashodi Fine
Povećanje rashoda u odnosu na ostvarenje prethodne godine je u najvećoj mjeri rezultat većih troškova osoblja zbog isplaćenih materijalnih prava radnicima u okviru otpremnina za osobno uvjetovane otkaze ugovora o radu, doprinosa u III. mirovinski stup iznad minimalnog iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom za radnike Fine, ali i troškova vrijednosnih usklađenja potraživanja po osnovi nenaplaćenih računa prisilne naplate, rezerviranja za sudske sporove i naknadno utvrđenih troškova iz ranijih godina.
U nastavku slijedi osvrt na najznačajnije izvještajne kategorije rashoda uz pojedinačna odstupanja u odnosu na planirano i u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine.
a) Troškovi osoblja
Troškovi osoblja obuhvaćaju plaće i doprinose, troškove školovanja, službenog puta, prijevoz na posao i s posla, troškove prigodnih nagrada i darova, ostale potpore i naknade, rezerviranja za primanja zaposlenih, otpremnine te osiguranje zaposlenih. Prigodne nagrade i darovi radnicima
sadrže godišnje nagrade (tzv. božićnice), regres, jubilarne nagrade, darove djeci radnicima za božićne blagdane i darove radnicima za uskrsne blagdane isplaćene sukladno Kolektivnom ugovoru za
radnike Fine.
Za 2021. godinu, troškovi osoblja iznose 415,0 milijuna kuna i manji su od plana za 12% zbog 70% manje realizacije troškova planiranih otpremnina te veći za 5% u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine ponajviše zbog isplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) do godišnjeg iznosa na koji se ne plaća porez na dohodak i isplate otpremnina zbog osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu za 126 radnika sukladno Kolektivnom ugovoru za radnike Fine.
U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2021. godinu, troškovi osoblja sudjeluju s 48%.
b) Operativni troškovi (troškovi usluga)
Operativni troškovi obuhvaćaju troškove usluga održavanja i čuvanja objekata, opreme i vozila Fine,
usluge student servisa, odvjetnika i ostalog savjetovanja, bankarske usluge, telekomunikacijske usluge i poštarinu, usluge čišćenja, usluge promidžbe i reklame i sajmova, komunalne i usluge prijevoza, usluge trezoriranja gotovine i premije osiguranja imovine.
Troškovi usluga za 2021. godinu iznose 179,5 milijuna kuna i manji su od plana za 3% te veći za 6% u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine ponajviše kao posljedica većih troškova usluga tekućeg održavanja softvera i opreme, investicijskog održavanja zgrada i većih troškova ostalih bankarskih usluga nakon zastoja u provedbi ovrha 2020. godine.
U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2021. godinu, troškovi usluga sudjeluju s 21%.
c) Amortizacija
Troškovi amortizacije za 2021. godinu iznose 128,5 milijuna kuna i manji su za 13% u odnosu na planirano te 8% veći u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed ubrzanog ciklusa investicijskih ulaganja u informatičku opremu.
U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2021. godinu, troškovi amortizacije sudjeluju s 15%.
d) Ostali troškovi poslovanja
Ostali troškovi poslovanja obuhvaćaju porezno nepriznati PDV – prorata, rezervacije za započete sudske sporove, naknadno utvrđene rashode iz proteklih godina, donacije, dotacije i sponzorstva, troškove stručnog usavršavanja radnika, troškove stručne literature i tiska, upravne i sudske troškove i takse, članarine strukovnim organizacijama, propisane naknade i doprinose, troškove reprezentacije i slične usluge.
Ovi troškovi za 2021. godinu iznose 54,5 milijuna kuna i veći su za 30% u odnosu na planirano te 63% veći u odnosu na na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed povećanja troškova rezervacije za započete sudske sporove i povećanja porezno nepriznatog PDV-a.
U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2021. godinu, ostali troškovi poslovanja sudjeluju sa 6%.
e) Ostale izvještajne kategorije troškova
Troškovi sirovina i materijala, troškovi prodane robe, vrijednosna usklađenja i financijski rashodi zajedno iznose 87,7 milijuna kuna i veći su od plana za 33% te 45% u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine ponajviše kao posljedica povećanja vrijednosnih usklađenja i otpisanih potraživanja uslijed povećanja postupaka ovrhe.
U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2021. godinu, ova grupa troškova sudjeluje ukupno s 10%.
Ukupna investicijska ulaganja Fine za 2021. godinu iznose 110,3 milijuna kuna i 25% su manja u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine.
Fina koristi dobra i usluge u okviru svoje djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima
je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza. Porezno nepriznati PDV proizlazi iz primjene članaka 40., 62. i 64. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13 s izmjenama i dopunama) i članka 140. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/19 s s izmjenama i dopunama).
Investicijska ulaganja Fine umanjena za iznose porezno nepriznatog PDV-a iznose 94,1 milijun kuna i manja su od plana za 60% najvećim dijelom zbog nerealiziranih ulaganja po osnovi poslovnih inicijativa čija realizacija se očekuje u budućim razdobljima.
Investicije umanjene za iznose porezno nepriznatog PDV-a bilježe smanjenje od 24% u odnosu na ostvarenje 2020. godine i 14% smanjenje u odnosu na ostvarenje 2019. godine zbog manje pokrenutih nabava informatičke opreme kojom se planirala uspostava poslovnih inicijativa u 2021. godini.
U strukturi ukupno realiziranih investicija u 2021. godini, najveći udio čine investicijska ulaganja u informatičku opremu s 54%.
Zbog usporedivosti realizacije u odnosu na planirano bez porezno nepriznatog PDV-a, u nastavku slijedi prikaz realizacije investicija po godinama s umanjenim iznosima porezno nepriznatog PDV-a.
Prikaz 5.: Struktura investicija Fine prema ključnim kategorijama
Fina svoje investicijske aktivnosti osigurava iz vlastitih izvora financiranja.
Fina je u 2021. godini pokrenula niz razvojnih i transformacijskih inicijativa koje imaju za konačni cilj pozicionirati Finu kao predvodnika digitalizacije i pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju. One će donijeti nove iskorake u pogledu modernizacije, inovacije infrastrukture, razvoja naprednih i intuitivnih digitalnih rješenja za suvremeni način posovanja i življenja, uz posebno usmjerenje na kontinuirano unaprjeđenje korisničkog iskustva u svim područjima.
U nastavku su izdvojene najznačajnije inicijative i aktivnosti Fine u 2021. godini.
NKSInstantu, sustavu za plaćanja u realnom vremenu koji je Fina razvila u suradnji s bankarskom zajednicom, u 2021. godini priključile su se Zagrebačka banka, Istarska
Sustav START (eng. Single Digital Gateway) predstavlja platformu putem koje se u potpunosti online pokreće poslovanje, a do sada je pokrenuto gotovo 2.000 trgovačkih društava i više od 400 obrta.
Digitalna transformacija poslovanja svakog poduzeća uvelike se oslanja na digitalizaciju procesa upravljanja računima. Centralna platforma za razmjenu e-računa za javni sektor je nadograđena i otvorena za prekogranično slanje te je unaprijeđen sustav e-Račun za sve poslovne subjekte na svim razinama te je započet razvoj B2B segmenta poslovanja.
Preko Finina e-Računa, a potom i e-Arhiva, Fina poduzetnicima nudi cjelokupan proces digitalizacije po principu „ključ u ruke” čime je osigurana interoperabilnost i na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a korisnik može u potpunosti digitalno svoje račune izdavati,
zaprimati i arhivirati.
K tome pridodajemo da Fina, kao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja, svojim korisnicima nudi različite vrste digitalnih certifikata kojima im omogućavamo zaštitu i sigurnost elektroničkih transakcija te primjenu elektroničkog potpisa, kao i autentikaciju na razne elektroničke servise.
Ugovoreni projekt „Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi” podrazumijeva unaprjeđenje programske platforme e-Fondovi putem koje se realizira Operativni program „Konkurentnost i kohezija” te ostvaruje komunikacija između dionika u procesu korištenja
EU fondova.
Nastavak aktivnosti primjenom agilnih metoda rada na nove organizacijske jedinice
inicijative s ciljem da postanemo organizacija koja uči, razvija i pruža inovativna rješenja temeljena na potrebama različitih tipova korisnika.
3.1.2.1. Segment usluga za financijsku industriju
Segment usluga za financijsku industriju obuhvaća upravljanje platnim sustavima za obračun međubankovnih platnih transakcija u kunama i eurima, poslove koji se odnose na vođenje poslovnog odnosa iz područja platnog prometa s kreditnim institucijama u RH, kao i s
Hrvatskom narodnom bankom te drugim ugovornim partnerima.
namijenjenih stanovništvu, mikro, malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prikaz 6.: Prihodi usluga za financijsku industriju
Segment usluga za financijsku industriju su u 2021. godini obilježile značajne poslovne aktivnosti i rezultati, unatoč pandemiji bolesti COVID-19 uzrokovanoj koronavirusom koja je nakon 2020. godine nastavila utjecati na navike potrošača te cjelokupnu gospodarsku situaciju u državi i šire pa tako i na pojedine segmente iz područja usluga za financijsku industriju.
Bitno je istaknuti da se nakon uspostave rada NKSInst platnog sustava u 2020. godini, kojem su se
tada priključile Hrvatska poštanska banka d.d., Partner banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d., u 2021. godini su se instant platnom sustavu dodatno priključile Istarska kreditna banka Umag d.d., BKS Bank d.d. i Zagrebačka banka d.d., čime se bilježi značajno povećanje u broju obrađenih instant platnih transakcija. Priključenjem ovih banaka zastupljeno je gotovo 60% tržišta, odnosno omogućeno gotovo 60% građana i poslovnih subjekata korištenje instant plaćanja čime je znatno ubrzan protok sredstava. U svega nekoliko sekundi sredstva su prenesena s računa platitelja na račun primatelja, što
se pozitivno reflektira na cjelokupno gospodarstvo.
Intenzivno se radilo na doradi funkcionalnosti unutar aplikativnog rješenja e-plaćanje, kojom će Hrvatskoj narodnoj banci i svim njenim klijentima biti omogućeno iniciranje instant transakcija, čime će se dodatno proširiti primjena instant plaćanja.
Sve zajedno, možemo reći da je Fina uvođenjem instant plaćanja izazvala revoluciju u plaćanjima na našim prostorima. Priključenjem sve većeg broja banaka u NKSInst platni sustav otvorio se potencijal za široku primjenu platforme za HIT plaćanja koju je Fina razvila tijekom 2021. godine. Ova platforma omogućava trgovcima generiranje QR koda, njegovim kupcima skeniranje QR koda putem mobilnih aplikacija banaka na način da će kupac bilo na fizičkom mjestu bilo putem web trgovina pomoću HIT-a obaviti plaćanje trgovcu te će trgovac u realnom vremenu imati potvrdu o obavljenom plaćanju kao i raspoloživa sredstva na računu.
Uz instant plaćanja, kontinuirano se razvija i usluga dostupnosti računa putem kontakata iz mobitela, koja je trenutno omogućena za klijente Hrvatske poštanske banke d.d., Privredne banke Zagreb d.d. i Istarske kreditne banke Umag d.d., čime za plaćanje više nije potrebno znati i upisivati IBAN primatelja, već je korisnicima platnih usluga omogućeno iniciranje plaćanja koristeći broj mobilnog telefonskog broja, e-pošte ili OIB-a registriranog u Registru posrednih identifikatora računa. Ujedno, registracija mobilnog telefonskog broja, e-pošte ili OIB-a i povezanog IBAN-a nije omogućena samo za klijente naprijed navedenih banaka, već je omogućena i za klijente banaka koje nisu sudionici Registra, a koji se mogu u isti registrirati direktno preko Fine.
Poslovna 2021. godina je za platnu infrastrukturu protekla u znaku pripremnih aktivnosti oko uvođenja eura. Fina je intenzivno radila na prilagodbi nacionalnih platnih sustava na izvršenje euro valute. Ulaskom u eurozonu Fina će omogućiti da se sve međubankovne platne transakcije, koje se danas provode preko NKS-a u kunama (kreditni transferi i izravna terećenja), provode u okviru euro platnog sustava EuroNKS.
Nastavno na aktivnosti uvođenja eura, osim pripreme u okviru infrastrukture, provodi se niz priprema s poslovne strane koje su također od nacionalne važnosti. Poznato je da je Fina uvrštena u Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, u skladu s kojim će se u poslovnicama Fine obavljati niz aktivnosti.
Činjenica je da su procesi uspostave i višegodišnjeg praćenja poslovnog odnosa s klijentima u regulatornom kontekstu sve kompleksniji te se s ciljem ispunjenja regulatornih zahtjeva traži sve veća involviranost i komunikacija klijenata s pružateljima usluga, neovisno o kanalu pružanja usluge. Tehnološki iskoraci samo su jedan od načina na koji institucije udovoljavaju navedenim zahtjevima, pri čemu digitalizacija internih poslovnih procesa postaje mandatorna, ne samo kako bi se postiglo optimalno upravljanje sve neizvjesnijom stavkom troškova, već i ispunila očekivanja klijenata za uslugama dostupnim 24/7/365.
Uzevši u obzir navedene okolnosti, kako za kreditne i financijske institucije, tako i za njihove klijente, Fina je prepoznala tržišnu potrebu i osmislila inovativnu digitalnu platformu KYC alata usko surađujući u kreiranju konačnih rješenja s regulatorima te obveznicima provedbe mjera Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma (u nastavku: ZSPNFT).
Pored same digitalizacije procesa, svim svojim korisnicima usluga Fina predmetnim alatima osigurava dodatnu vrijednost i prednosti kroz smanjenje nezadovoljstva klijenata procedurama prikupljanja podataka i dostave dokumentacije, automatizaciju internih procesa, uspostavu i korištenje digitalne KYC arhive, dobro korisničko iskustvo, racionalizaciju poslovnih procesa, smanjenje reputacijskog i
pravnog rizika, itd.
Finina KYC platforma podrazumijeva više različitih usluga i procesa koje su dostupne putem različitih
kanala pristupa te su okosnica prepoznatih potreba potencijalnih korisnika kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika ZSPNFT za automatizacijom operativnih procesa upravljanja podacima o klijentima i ispunjenja obveza provođenja mjera dubinske analize propisanih ZSPNFT-om.
Krajem 2021. godine razvijena je prva usluga KYC platforme -Provjera identiteta poslovnih subjekata.
Predmetnom uslugom korisnicima se omogućuje elektronski pristup podacima iz nadležnih registara
poslovnih subjekata za potrebe obavljanja inicijalne i ponovljene dubinske analize bez potrebe ispisa
dohvaćenih podataka na papir i prikupljanja dodatne dokumentacije od samog klijenta. Ovom uslugom korisnici svoje klijente oslobađaju potrebe za dolaskom u poslovnicu za potrebe evidencije i/ili ažuriranja registracijskih podataka firme čime se štedi vrijeme i novac svim uključenim stranama.
Praktičnom primjenom spomenutih KYC alata, osim prednosti za pojedinačne korisnike usluge i
njihove klijente, stvara se niz dodatnih koristi i za ekonomiju u cjelini: standardizirano postupanje
institucija i dosljednost u provedbi ZSPNFT mjera, visoka razina transparentnosti u području zakonske primjene, snažan doprinos postojećoj tranziciji potrošača s tradicionalnih prema digitalnim kanalima prodaje, odnosno opća informatizacija današnjeg društva i novo digitalno okruženje provedbe SPNFT mjera.
Fina već dugi niz godina pruža obavljanje usluga platnog prometa za poslovne subjekte, među kojima
su zaprimanje i obrada naloga za uplatu, naloga za uplatu putem DNT-a, naloga za isplatu te naloga
za prijenos, zatim uvid u stanje računa kao i pregled i ispis izvadaka po računima klijenata banaka, korištenje aplikacije e-plaćanja, rješavanje reklamacija po zahtjevima i ostalo. Tijekom 2021. godine očekivano je zabilježen pad zaprimljenih i obrađenih naloga za prijenos na papirom mediju, dok je zabilježen porast broja elektronskih naloga. Uz to, bilježi se i porast broja naloga za uplatu poslovnih subjekata, kao i porast u volumenima zaprimljenog gotovog novca, što je dijelom rezultat kontinuiranog osluškivanja želja i potreba klijenata, a djelomično rezultat razgovora i suradnje s bankovnom zajednicom koje je dovelo do nove inicijative za povećanje opsega i volumena opsluživanja klijenata banaka u poslovnoj mreži Fine.
Navedena inicijativa podrazumijeva da se promjenom cjenovne politike poveća opseg i volumen opsluživanja klijenata banaka u poslovnoj mreži Fine što bi bilo u zajedničkom interesu i banaka i Fine
obzirom na trend intenzivnog preusmjeravanja transakcijskog poslovanja na digitalne kanale uz zadržavanje pretežno prodajno-savjetodavnih usluga na fizičkim lokacijama banaka.
Fina, kao ugovorni partner banaka, je jedan od vodećih pružatelja usluga zaprimanja i obrade gotovinskih naloga za plaćanje, koja je prepoznata i kod velikog broja izdavatelja uplatnica čiji platitelji u Fini mogu plaćati račune bez naknade ili s povlaštenom naknadom. Plaćanje računa, kao i uplate i isplate gotovine u Fininim poslovnicama moguće je obaviti i preko mreže POS uređaja, čija primjena je
u konstantnom porastu.
Jedan od bitnih čimbenika optimizacije rada na šalterima je modernizacija i digitalizacija šaltera, slijedom čega je u 2021. godini uvedena nova tehnologija obrade naloga za plaćanje, umjesto dosadašnje obrade naloga ručnim unosom, nalozi se sada skeniraju te se podaci sa skeniranih naloga automatski strojno učitavaju u aplikaciju i kao takvi obrađuju. Uz to, skenirane slike naloga se automatski šalju u arhivu čime je dosadašnji proces slanja fizičkih naloga na skeniranje i arhiviranje znatno unaprijeđen i troškovno optimiziran.
Osim provođenja naloga za plaćanje, Fina nudi širok spektar srodnih usluga za građane. Među istima može se istaknuti usluga mjenjačnice koja se obavlja prema kupovnom i prodajnom tečaju Fine.
U poslovnicama Fine već se niz godina nudi usluga slanja i primitka novca putem Western Uniona, koja i u 2021. godini bilježi konstantan rast broja transakcija.
Tražena je i usluga izrade/slanja obrazaca u sustav ePorezna, osobito u segmentu korisnika iznajmljivača paušalista. Ovom uslugom iznajmljivačima paušalistima koji usluge smještaja pružaju preko inozemnih putničkih agencija i portala i obveznici su plaćanja PDV-a na uslugu posredovanja, Fina nudi izradu i slanje obrazaca poreza na dodanu vrijednost u sustav ePorezna ili slanje obrazaca poreza na dodanu vrijednost u sustav ePorezna. Ostalim poreznim obveznicima Fina nudi uslugu slanja obrazaca u sustav ePorezna.
Sagledavajući provedene aktivnosti tijekom 2021. godine, Fina je uspjela održati poziciju strateški važnog partnera bankovnoj zajednici. Uslijed regulatornih zahtjeva iz područja platnog prometa koji iziskuju korištenje novih tehnologija sukladno tržišnim trendovima, namjera je i nadalje provoditi unaprjeđenje kvalitete usluge u Fini osmišljavanjem i realizacijom novih usluga te pružanjem novih proizvodnih inicijativa za banke, poslovne subjekte, građane te jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
3.1.2.2. Segment komercijalnih digitalnih rješenja
Segment poslovanja komercijalnih digitalnih rješenja obuhvaća upravljanje sustavom i životnim vijekom digitalnih certifikata, vremenskih žigova te srodnih pouzdanih usluga iz područja PKI tehnologije, drugih usluga povjerenja za elektroničke transakcije, kao i plasman
Djelokrug rada obuhvaća i upravljanje politikama e-poslovanja, vezanim za izdavanje certifikata i vremenskih žigova, izradu i usklađivanje pravila pružanja usluga certificiranja s europskim normama i nacionalnim zakonodavstvom. Također, obuhvaća upravljanje procesima i poslovnim odnosima iz područja pružanja arhivskih usluga, usluge digitalizacije, obrade dokumentacije i mikrofilmiranja.
Portfelj digitalnih rješenja Fine obuhvaća operativno upravljanje Nacionalnim identifikacijskim i autentifikacijskim sustavom (NIAS), servis e-Račun za državu (e-Račun B2G), servis e-Račun za poslovne subjekte (e-Račun B2B), e-Arhiv te poslovno upravljanje na projektima e-Pristojbe, e-Poslovanje i e-Račun za državu.
Prikaz 7.: Prihodi komercijalnih digitalnih rješenja
Proizvodi i usluge segmenta komercijalnih digitalnih rješenja su strukturirani u tri grupe:
pohranu izvorne dokumentacije i safeCut usluge.
Segment poslovanja očituje se u racionalizaciji i modernizaciji poslovnih procesa javne uprave u svrhu povećanja učinkovitosti javne uprave i pružanja sveobuhvatnih e-usluga građanima i poslovnim subjektima što doprinosi poboljšanju poslovne klime u Republici Hrvatskoj, a Fina kao pružatelj državne informacijske infrastrukture daje svoj doprinos povezivanju i razvoju integracije digitalnih javnih usluga kroz uspostavu infrastrukture te, u sasvim drugom dijelu, razvoj i plasman različitih digitalnih rješenja za cjelokupno tržište. Na tom tragu usvojene su i nove strateške smjernice te donesena Strategija digitalne transformacije Financijske agencije.
Naši korisnici su gotovo sve tržišne skupine: banke, poslovni subjekti, tijela državne uprave i javne vlasti, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave te građani. Prilagođavamo se našim korisnicima i njihovim potrebama u različitim granama našeg poslovanja, a sve se usmjerava ka digitalizaciji, rastu i razvoju digitalnih usluga, razvoju korisničke podrške te razvoju dobrih odnosa s korisnicima. Dostupno je više kanala distribucije naših proizvoda i usluga pa korisnici s jedne strane koriste u potpunosti online kanale, a s druge strane još uvijek je velik broj korisnika koji očekuju neposrednu pomoć i rado će se fizički uputiti u naše poslovnice. Kojim god kanalom distribucije korisnik pristupa našim proizvodima i uslugama, imperativ je da korisničko
iskustvo ima pozitivan predznak.
U izvještajnoj godini nadogradli smo Online servis za predaju dokumentacije (OSPD), servis uspostavljen početkom 2020. godine čime je Fina značajno unaprijedila svoj odnos s klijentima te pojednostavila i uredila postupanje u podršci.
Vezano za usluge povjerenja, temeljem potvrde usklađenosti s eIDAS uredbom (electronic Identification Authentication and Signature) i ETSI normama Fina je:
S.A.S. koja povezuje kvalificirane pružatelje usluga povjerenja (QTSP-ove) koji izdaju certifikate za PSD2 servise.
Banke su naši veliki korisnici, ali i značajan prodajno-distributivni kanal putem kojih naši proizvodi i usluge dolaze do krajnjih kupaca koji su primarno korisnici banke. Suradnja sa šest banaka (ZABA, PBZ, RBA, OTP, BKS, Slatinska) koje svojim korisnicima za pristup vlastitom korporativnom internetskom bankarstvu prodaju digitalne certifikate Fine na kripto uređaju i kroz vlastitu prodajnu mrežu osiguravaju svojim korisnicima registraciju na e-servise Fine koji su dio paketa Fina e-usluga. Kroz inicijativu digitalizacije poslovnih procesa klijenata ostvarili smo suradnju s tri banke (HPB, Addiko i Erste) te tvrtkom za digitalni onboarding klijenata Identity Consortium d.o.o. s kojom sudjelujemo u njihovom digitalnom/virtualnom poslovnom procesu (platforma Identyum) s digitalnim certifikatom za ePotpis u oblaku.
Fina je u suradnji s Privrednom bankom Zagreb u 2021. godini uspješno realizirala i zaključila projekt CEF eIBC (e-lnvoicing Boost for Croatia) koji se također financirao iz CEF Telecom programa EU, a rezultat projekta je implementacija kompletnog FINA e-Račun servisa u internetsko bankarstvo PBZ-a.
U suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Fina je uspostavila centralnu platformu za razmjenu elektroničkih računa prema obveznicima javne nabave sukladno europskoj Direktivi o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, normi i standardima za e-račune u javnoj nabavi za EU. Finin e-Račun je uvršten na popis Europske komisije kojim potvrđuje status malobrojnih pružatelja usluga provjerenog pouzdanog pružatelja usluga e-fakturiranja.
Tijekom 2021. godine na području e-Računa uložili su se dodatni napori, kako bi se korisnicima što više olakšalo korištenje te kako bismo osigurali nove ugovore za održavanje ključnih komponenti. Uspostavljen je sustav elektroničke ovjere e-računa te omogućeno prekogranično slanje putem PEPPOL mreže. Proces ovjere e-računa primjenjuje PKI tehnologiju gdje se svi sudionici autenticiraju pa ovjeravaju račun odgovarajućim digitalnim certifikatom. Servis omogućuje svim nadležnim korisnicima jednostavno, sigurno i transparentno korištenje kompletno digitaliziranog procesa e-Ovjere. Platforma je nadograđena novim funkcionalnostima te se unaprjeđuje e-Račun B2B 2.0. za poslovne subjekte na svim razinama.
Statistički pokazatelji e-Računa govore o rastu i napretku ovog servisa. Obveznici javne nabave su do prosinca 2021. godine putem centralne platforme zaprimili gotovo 14 milijuna e-računa. Uspoređujući 2019., 2020. i 2021. godinu vidljiv je porast broja zaprimljenih e-računa na centralnoj platformi tijekom 2021. godine što je rezultat povećanja broja registriranih izdavatelja. Također, zabilježen je porast poslovnih subjekata koji su preko centralne platforme slali e-račune.
Broj registriranih izdavatelja e-računa kontinuirano se povećava na mjesečnoj razini te je na taj način vidljivo da su korisnici ovaj oblik poslovne komunikacije za razmjenu e-računa prihvatili kao standard.
Zaključno s 31.12.2021. godine na centralnu platformu je registrirano ukupno 42.707 korisnika, od čega je 5.766 obveznika javne nabave te 36.941 poslovnih subjekata u svojstvu izdavatelja e-računa prema obveznicima javne nabave. Fina ulaže napor kako bi rad centralne platforme bio ispravno balansiran i konfiguriran za prihvat većeg broja korisnika kao i e-računa. U području korisničke podrške, Fina kontinuirano provodi sve potrebne aktivnosti u okviru nadzora i edukacija koje imaju za cilj povećanje razine kvalitete u pružanju podrške svim korisnicima centralne platforme.
Vezano za operativno vođenje NIAS-a u dijelu e-Građana obavljaju se poslovi koordinacije i poslovne podrške Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva i subjektima koji se na sustav integriraju (pružatelji usluga, izdavatelji vjerodajnica, pružatelji atributa), upravljanja i nadzora nad procesima sustava te vođenja poslovne dokumentacije, poslovne podrške Kontaktnom centru i ostalim dijelovima Fine uključenim u realizaciju ugovorenih aktivnosti.
korisnicima olakša snalaženje među različitim temama i elektroničkim uslugama, bez obzira jesu li namijenjene građanima ili poslovnim subjektima. Uveden je novi zajednički dio platformi e-Građani i e-Poslovanje – Navigacijska traka te su napravljene brojne prilagodbe na komponentama koje Fina održava.
Dio elektroničkih usluga je prilagođen novim elementima platforme u 2021. godini te je nastavljen
proces postupne prilagodbe svih usluga redizajniranom portalu.
Redizajnirani sustav e-Građani s novim jedinstvenim sučeljem kojem se može pristupiti s mrežne stranice postoji centralno mjesto u državi na kojem građani mogu dobiti sve relevantne informacije koje se odnose na korištenje digitalnih javnih usluga.
U 2021. godini u sustav e-Građani spojeno je novih 13 e-usluga, što ukupno iznosi 99 e-usluga, a uključivanja značajnih usluga kao što su e-Propusnice, Popis stanovništva RH, EU digitalna COVID potvrda dodatno su potakle građane RH na korištenje platforme. NIAS-om se koristi više od 1,5 milijuna građana odnosno ostvaren je rast broja korisnika za 34% na godišnjoj razini.
U 2021. godini projekti e-Poslovanje i e-Pristojbe, financirani iz Europskog socijalnog fonda, ušli su u završnu fazu te se krenulo s jačom popularizacijom rezultata projekata u javnosti. Ugovorni partner/klijent u oba slučaja je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a krajnji korisnici su građani i poslovni subjekti koji koriste navedene platforme u sklopu nacionalne digitalne infrastrukture.
U okviru projektnih aktivnosti koje su provedene tijekom 2021. godine na platformu e-Poslovanje je integrirano pet e-usluga namijenjenih poslovnim subjektima: uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, e-Ovrhe, e-Autoškole, dostava elektroničkih isprava za registraciju vozila u Republici Hrvatskoj, jedinstvena informacijska točka – sustav katastra infrastrukture, koje su dostupne na portalu e-Građani kroz pregled po područjima te izbor Poslovanje. Provedba projekta e-Poslovanje i provedba aktivnosti redizajna sustava e-Građani čine temelj za objedinjavanje poslova Fine iz područja eGrađana i e-Poslovanja, a sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva sklopljen je jedinstven Sporazum o obavljanju poslova operativnog vođenja Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava unutar sustava e-Građani i e-Poslovanje.
Sustav e-Pristojbe (SeP) je sustav pomoću kojeg se povećava dostupnost javnih usluga, omogućuje bezgotovinska naplata pristojbi i naknada u pružanju javnih usluga te upravljanje istim. Cilj sustava je potpunim informatiziranjem poslovnih procesa poboljšati komunikaciju javne uprave s korisnicima – fizičkim i pravnim osobama. Sustav e-Pristojbe uspješno je uspostavljen tijekom projekta, a omogućeno je i kartično plaćanje pristojbi i naknada putem, u tu svrhu instaliranih, 530 POS uređaja na mjestima pružanja usluga u svim županijama. U 2021. godini novom Uredbom o tarifi upravnih pristojbi (NN 92/21, 93/21, 95/21) smanjen je broj usluga s 215 na 45 javnih usluga za koje se
naplaćuju pristojbe i naknade. Nadalje, započela je pilot faza naplate 26 usluga Ministarstva unutarnjih poslova putem 127 POS uređaja u policijskim upravama i policijskim postajama. Budući da se javila potreba za korištenjem SeP-a od strane javnopravnih tijela koji imaju aplikacije za poslovne procese i radne tokove radi optimizacije korištenja sustava razvijen je novi modul SeP-a kao dodatni kanal za povezivanje IKT aplikacija i SeP-a. Navedeno proširenje SeP-a uređeno je Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o središnjem informacijsko-tehnološkom sustavu elektroničke naplate upravnih pristojbi (NN 86/21) te slijednim aktima. Nastavljeno je integriranje elektroničkih usluga na sustav SeP tijekom 2021. godine te su integrirane četiri nove e-usluge koje su dostupne putem sustava e-Građani: e-Zahtjev za izdavanje ePutovnice, e-Zahtjev za vozačku dozvolu, iskaznica za pomorski prijevoz osoba s invaliditetom te e-Prijava životnog partnerstva. Tako je na kraju 2021. godine u SeP uključeno šest javnopravnih tijela (vlasnika usluga), 45 pružatelja usluga, 77 usluga od kojih je 67 fizičkih i 10 elektroničkih.
Tijekom 2021. godine nastavljena je provedba aktivnosti na realizaciji EU projekta e-Pristojbe, a
krajem godine je uspješno obavljen prelazak s modela EU financiranja na model financiranja iz proračuna. Sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva su definirani i uređeni poslovi koje će Fina obavljati te je potpisan Sporazum o operativnom vođenju i održavanju sustava e-Pristojbe.
Segment digitalnih rješenja nadogradnju proizvoda iz područja upravljanja nastoji uklopiti u EU smjernice i programe financiranja. Connecting Europe Facility (Telecom) predstavlja program iz kojeg smo već više puta uspješno financirali i provodili projekte.
Fini kao nacionalnom operatoru NIAS-a i povezane komponente eIDAS čvora odobrena su sredstva i projekt CEF eIDAS-Node-Croatia koji je uspješno realiziran i zaključen u 2021. godini. Projektom se postojeća verzija eIDAS čvora (building blocks) mijenja novom te prilagođava novim tehničkim specifikacijama i eIDAS interoperabilnosti kojom se podupiru sigurne prekogranične transakcije te povjerenje u digitalno tržište.
Provedba sustava digitalizacije uključuje pohranu izvorne dokumentacije, digitalnu obradu te dostupnost različitih web arhiva koji služe za pohranu skeniranog ili izvornog elektroničkog dokumenta. Usluga e-Arhiv dostupna je korisnicima za pojedinačno arhiviranje ili arhiviranje direktno iz vlastitih sustava koristeći web servise, a prodaja proizvoda e-Arhiv se kontinuirano provodi kroz široko dostupnu Fininu poslovnu mrežu te svim korisnicima e-Računa kao dio cjelovitog paketa.
Fina e-Arhiv servis omogućava arhiviranje svih oblika digitalnih i naknadno digitaliziranih poslovnih dokumenata (npr. skeniranog papirnog dokumenta), dokumenata i korisničkih podataka elektroničkih
servisa (e-servisa) koji su povezani sa sustavom Fina e-Arhiv ili bilo kojih drugih vrsta dokumenata/podataka koje će korisnik generirati i zatim arhivirati. Fina e-Arhiv moguće je, osim s eservisom, povezati i s poslovnim sustavom korisnika radi izravne pohrane određenog arhivskog gradiva, neovisno o tome pohranjuju li se dokumenti izvorno nastali u elektroničkom (digitalnom) obliku ili su dokumenti naknadno digitalizirani.
www.fina.hr
3.1.2.3. Segment javnih servisa
Segment javnih servisa obuhvaća poslove s državom koji su Fini, kao ključnom partneru državi u provođenju projekata od nacionalne važnosti, povjereni temeljem zakonskih i podzakonskih
U skladu s važećom zakonskom regulativom te na temelju ugovornog odnosa s Ministarstvom financija, Fina obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija te vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) temeljem Zakona o računovodstvu u elektroničkom obliku koji je dostupan na mrežnim stranicama Fine. Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba obveznika
Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ustrojena je kao centralizirani sustav provođenja ovrhe s jedinstvenim redoslijedom naplate te ustrojenim Jedinstvenim registrom računa, dok provedba ovrhe na nekretninama i pokretninama u ovršnim i stečajnim postupcima te u postupcima osiguranja putem elektroničke javne dražbe (e-Dražba) omogućava javnu dostupnost i transparentnost podataka o svim nekretninama, pokretninama, pravima i imovini koji se prodaju u postupcima prisilne naplate. Podaci se objavljuju na mrežnim stranicama Fine unutar aplikacije Očevidnik nekretnina i pokretnina te putem javne objave i aplikacije e-Dražba. Ovi poslovi se obavljaju temeljem odredaba Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) i Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22).
Prikaz 8.: Prihodi javnih servisa
Segment javnih servisa obuhvaća upravljanje i vođenje ukupnog poslovnog odnosa za provedbu ovrhe na nekretninama i pokretninama, upravljanje i vođenje ukupnog poslovnog odnosa za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, pružanje podrške radu nagodbenih vijeća pri provedbi postupaka predstečajnih nagodbi, pružanje podrške radu posrednicima pri provedbi izvansudskog postupka stečaja potrošača te poslove podrške pri provedbi Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22). Nadalje, područje rada obuhvaća upravljanje i vođenje poslovnog odnosa ustrojavanja i vođenja registara, prikupljanje i obradu financijskih izvještaja pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit, neprofitnih organizacija i proračuna i proračunskih korisnika te izradu analiza i informacija za tijela javne vlasti i za poslovne subjekte te vođenje Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima kojim je osigurana publikacija upisanih podataka i
davanje istih zainteresiranoj javnosti kao i ostali poslovi koji mu se povjere temeljem zakonskih i podzakonskih propisa.
Najveći prihod ostvaren je obavljanjem poslova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, gdje je zabilježeno povećanje za 48% u odnosu na ostvarenje 2020. godine. Ovako veliko povećanje rezultat je nastavka provedbe ovrha na novčanim sredstvima, a po isteku moratorija na ovrhe koji je uvela Vlada RH uslijed COVID-19 pandemije.
Fina poslove provedbe ovrhe na novčanim sredstvima obavlja temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10, 112/12, 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) i pripadajućim podzakonskim
aktima.
Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ustrojena je kao centralizirani sustav provođenja ovrhe s jedinstvenim redoslijedom naplate te ustrojenim Jedinstvenim registrom računa, slijedom čega se pokazala iznimno učinkovitom i znatno je poboljšala opseg naplate dospjelog potraživanja u odnosu na dotadašnje postupanje.
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz studenoga 2020. godine (NN 131/20) uspostavljen je zakonski temelj za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave sudu putem informacijskog sustava te elektroničku komunikaciju između sudionika u ovršnom postupku čime se, između ostaloga, omogućuje i zaprimanje zahtjeva za provedbu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem u Fini. Kako bi se podržale zakonske izmjene uspostavljen je novi aplikativni sustav e-Ovrhe tijekom 2021. godine u čijem procesu uspostave je
Fina intenzivno sudjelovala.
Prema novom sustavu ovrha na temelju vjerodostojne isprave od 15.9.2021. godine pokreće se popunjavanje obrasca prijedloga za ovrhu korištenjem sustava e-Ovrhe. Podneseni prijedlog za ovrhu sud povjerava javnom bilježniku kao povjereniku suda koji na temelju dopuštenog i urednog prijedloga određuje ovrhu, a po isteku roka za prigovor javni bilježnik izdaje potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Ovrhovoditelji su ovlašteni rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostaviti Fini radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.
Digitalizacijom ovršnog postupka u dijelu predlaganja i provedbe ovrhe na novčanim sredstvima temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave napravljen je iskorak nužan u smislu dugoročnih ciljeva pojednostavljenja ovršnih postupaka i smanjenja troškova za sve sudionike u postupku, a za Finu poglavito u dijelu troškova arhiviranja (fizičke) dokumentacije u papirnatom obliku te smanjenja troškova poštarine (budući da se obavijesti o nemogućnosti izvršenja osnova za plaćanje za rješenja zaprimljena elektroničkim putem iz sustava e-Ovrhe više neće dostavljati ovrhovoditeljima putem pošte). Iskustva u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima govore da bi broj pravomoćnih i ovršnih rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja se dostavljaju Fini na provedbu bio do
500.000 godišnje, pa je razvidno da se, s obzirom na broj ovih rješenja koja se zaprimaju u Fini elektroničkim putem, dijelom pojednostavljuje poslovni proces provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Potpuna automatizacija u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nije u potpunosti moguća budući da je za potpunu automatizaciju procesa od podnošenja prijedloga za ovrhu do provedbe pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave potrebno omogućiti integraciju sustava e-Ovrhe s drugim sustavima/bazama podataka koji jamče točnost podataka koji su preduvjet za uredno provođenje ovrhe (integracija sa sustavom OIB, Jedinstvenim registrom računa i sl.) kao i integrirati niz kontrola na format i sadržaj podataka. Do potpune automatizacije postupka, provedba ovrhe bit će automatizirana u onom dijelu u kojem će Fina moći implementirati automatske formalne i logičke kontrole.
Sukladno Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom i prijedlogom Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, prepoznate su promjene koje je nužno implementirati u sustav provedbe ovrhe na novčanim sredstvima prije uvođenja eura kao službene valute u RH te se krenulo u
implementaciju svih potrebnih preduvjeta.
Temeljem odredaba Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) i Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22), Fina je i u 2021. godini nastavila provoditi ovrhu na nekretninama i
pokretninama u ovršnim postupcima i stečajnim postupcima te u postupcima osiguranja putem elektroničke javne dražbe (e-Dražba). Navedenim postupkom provedbe ovrhe osigurava se sljedeće:
Javna dostupnost podataka o svim nekretninama, pokretninama, pravima i imovini koji se
prodaju u postupcima prisilne naplate objavom na mrežnim stranicama Fine u aplikaciji Očevidnik nekretnina i pokretnina i Javna objava.
Fina je u razdoblju od 1.1.2015. godine do 31.12.2021. godine zaprimila sveukupno 11.405 spisa sa zahtjevima za prodaju putem elektroničke javne dražbe i/ili upis u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku. Broj zaprimljenih spisa ovisi isključivo o broju spisa koje nadležna tijela (sudovi, javni bilježnici, stečajni upravitelji) dostavljaju Fini.
Dana 16.3.2021. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
Vezano za poslove Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim
stvarima i pravima, Fina je nastavila realizirati prethodno definirane potrebne mjere i aktivnosti za
unaprjeđenje poslovnog procesa vođenja Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina
vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima.
Ključne aktivnosti registarskih poslova koje se provode u Fini su vođenje registara i pružanje informacija za javni i privatni sektor, poslovi prikupljanja i obrade financijskih izvještaja, stalni razvoj i unaprjeđenje servisa info.BIZ te pružanje usluge Ministarstvu financija pri uspostavi i održavanju programske podrške za vođenje Registra revizora i Registra poreznih savjetnika.
Tijekom 2021. godine započelo se s aktivnostima pripreme dokumentacije za unaprjeđenje Registra godišnjih financijskih izvještaja što zahtjeva značajne promjene, a između ostaloga i potrebu izmjene
zakonskih propisa.
Kontinuirano se radi na razvoju servisa info.BIZ, unutar kojega je krajem 2021. godine implementirana
nova funkcionalnost pod nazivom „sljedivost“, a koristi se u bankarskom poslovanju za potrebe provjere identiteta stranke prilikom provođenja zakonske obveze iz područja sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma.
Vođenje registarskih poslova obuhvaća i poslove operativnog vođenja Jedinstvenog registra računa – JRR, Registra godišnjih financijskih izvještaja – RGFI, Registra koncesija, Registra stvarnih vlasnika i servisa info.BIZ.
• Operativno vođenje Jedinstvenog registra računa – JRR
Fina vodi Jedinstveni registar računa (dalje u tekstu: JRR) u skladu s važećom zakonskom regulativom od 1. studenog 2002. godine. S obzirom na Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te Pravilnik o Jedinstvenom registru računa provedene su sljedeće aktivnosti:
Proces uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju, provedena je aktivnost propisana Akcijskim planom Republike Hrvatske za
pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji. Jedno od područja politika propisanih Akcijskim planom je jačanje okvira za sprječavanje pranja novca putem ranijeg donošenja zakonodavstva kojim je u potpunosti implementirana Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od
30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog
sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.
Temeljem Direktive EU 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018., u JRR
se upisuju podaci o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata (ime i prezime stvarnoga vlasnika, OIB, broj identifikacijske isprave ako je vlasnik stranac te država izdavanja isprave), na način da se za pravne subjekte koji su obveznici upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika (RSV) podaci preuzimaju iz RSV-a koji vodi Fina, a podatke o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima za inozemne pravne osobe i trustove te s trustovima izjednačenih subjekata stranoga prava,
upisuju i u JRR dostavljaju banke. Osim podataka o stvarnim vlasnicima, prema istoj Direktivi,
obveznici su u JRR dužni dostavljati i podatke o sefovima kod obveznika koje koriste poslovni subjekti te podatke o fizičkim osobama ovlaštenima za raspolaganje novčanim sredstvima.
• Operativno vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja – RGFI
Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit. Registar je 10. travnja 2003. godine ustrojila Fina temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (NN 47/03), a danas ga vodi temeljem Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20 i 47/20,) u elektroničkom obliku i dostupan je na mrežnim stranicama Fine.
• Operativno vođenje Registra koncesija
Registar koncesija je središnji izvor informacija o svim koncesijama i jedinstvena elektronička evidencija svih ugovora o koncesijama danima na području Republike Hrvatske koji su evidentirani u Registru. Fina vodi Registar koncesija u skladu s važećom zakonskom regulativom te temeljem
ugovornog odnosa s vlasnikom, Ministarstvom financija. Registar je ustrojen 26. studenog 2004. godine. Registar je javno dostupan putem Internet tehnologije bez naknade.
• Prikupljanje i obrada financijskih izvještaja proračuna, proračunskih korisnika i
Prikupljanje i obrada financijskih izvještaja proračuna, proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom te temeljem ugovornog odnosa s Ministarstvom financija, obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih
korisnika i neprofitnih organizacija.
• Operativno vođenje Registra stvarnih vlasnika
Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova. Registar je ustrojen na temelju članaka 32. do 36. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17 i 39/19) , a operativno ga u ime Ministarstva financija – Ureda za sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, vodi Financijska agencija. Od 1. siječnja 2020. godine dostupni su javni podaci iz tog Registra kompletnoj javnosti preko sustava e-Građani. Registar ima pozitivne učinke na zajednicu jer domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama osigurava dostupnost podataka o stvarnom vlasniku – fizičkoj osobi/fizičkim osobama konkretnog pravnog subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranog prava.
Uvid u podatke iz Registra stvarnih vlasnika omogućen je bez naknade putem sustava e-Građani.
• Operativno vođenje servisa info.BIZ
Servis info.BIZ, dostupan u PROMO paketu i u četiri komercijalna paketa usluga (START, EXPERT, PREMIUM i PREMIUM PLUS), pruža uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju.
U servisu info.BIZ prezentirani su adresni i financijski podaci, pokazatelji poslovanja poduzetnika (pravnih osoba i obrtnika, obveznika poreza na dobit), ocjena kreditnog rejtinga prema priznatim
svjetskim standardima (usklađeno s Basel III smjernicama i MSFI 9 računovodstvenim standardom) i
kreditni limit, adresni i osnovni financijski podaci financijskih institucija, neprofitnih organizacija i proračuna i proračunskih korisnika za posljednjih 5 godina te adresni podaci obrtnika – obveznika poreza na dohodak.
Servis nudi brz i jednostavan pristup velikom broju poslovnih podataka i informacija u stvarnom
vremenu te korisnicima omogućuje brže, jednostavnije i sigurnije donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenje klijenata, olakšava izradu poslovnih analiza
| te | praćenje | trendova | i |
| prepoznavanje | potencijala | na | |
| tržištu. |
3.1.2.4. Segment servisa za državu
Segment servisa za državu obuhvaća tehnološko-operativne i informatičko-tehničke poslove podrške radu sustava Državne riznice, poslove vođenja Središnjeg registra osiguranika, sustav za nadzor potrošnje plavog dizela, sustav za Centralizirani obračun plaća i upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru (COPiHRM), sustav START i HITRO.HR sustav.
Poslovna funkcija segmenta poslovanja za državu je pružanje usluga nužnih za funkcioniranje ključnih državnih servisa, što obuhvaća cijeli životni ciklus servisa, od njegove uspostave do dugoročnog održavanja.
Prikaz 9.: Prihodi servisa za državu
U dijelu poslovanja Fine koji je usmjeren na pružanje usluga i/ili stvaranje novih proizvoda i servisa za potrebe države, segment servisa za državu pruža usluge nužne za nesmetano odvijanje ključnih poslovnih procesa države, podržanih kompleksnim informacijskim sustavima, kao i usluge u funkciji uspostave novih rješenja koja su dio reformskih mjera, ostvarenja strateških nacionalnih ciljeva ili su neplanirano zahtijevana kao odgovor na neočekivana zbivanja u društvu i ekonomiji.
U poslovnim funkcijama koje se obavljaju, prioritetni cilj je kvalitetno odgovoriti na zahtjeve vezane za kontinuitet funkcioniranja državnih servisa, pri čemu je najvažnija pravovremena prilagodba sukladno zakonskim izmjenama kao i zahtjevima klijenata, državnih institucija. Istovremeno, ulažu se napori i u
stvaranje dodane vrijednosti, kroz predlaganje i realizaciju novih proizvoda i usluga s ciljem
unaprjeđenja te digitalizacije postojećih poslovnih procesa.
Najznačajniji poslovi koji se obavljaju u okviru segmenta servisa za državu su:
povezanih s tim procesima;
U 2021. godini nastavljene su aktivnosti koje su u funkciji podrške mjerama Vlade RH sa svrhom ublažavanja posljedica pandemije, uz istovremeno opredjeljenje za provedbu strateških i poslovnih inicijativa usmjerenih k razvoju novih ili unaprjeđenju postojećih servisa i usluga.
U segmentu poslovanja koje obuhvaća podršku procesima državne riznice u 2021. godini uspješno su provedeni svi zahtjevi Ministarstva financija koji su zahtijevali značajne izmjene poslovnih procesa i rada informacijskog sustava, zbog podrške mjerama Vlade RH sa svrhom ublažavanja posljedica pandemije na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i gospodarstva u cjelini.
Također, nastavilo se provođenje niza aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje i digitalizaciju procesa podrške državnoj riznici i to kroz razvoj novih servisa – e-Zahtjev za povrat više ili pogrešno uplaćenih javnih prihoda te uspostave novog servisa za Izvješćivanje o prihodima ministarstava/agencija i proračunskih korisnika o prihodima koji su u njihovoj nadležnosti. Ovi servisi omogućuju pojednostavljenje i ubrzanje postojećih procesa pa samim time i unaprjeđenje korisničkog iskustva.
Uz redovne poslove, uspješno je provedeno oko 15 značajnijih unaprjeđenja sustava, od kojih se ističu dvije nove internetske usluge e-Odabir mirovine i e-Mirovinsko osiguravajuće društvo koje su dostupne putem platforme e-Građani. e-Odabir mirovine omogućuje odabir mirovine u elektroničkom obliku, a usluga obuhvaća podnošenje izjave o izboru mirovine, preuzimanje potpisanih obrazaca i poništavanje izjave o izboru mirovine. Usluga e-Mirovinsko osiguravajuće društvo omogućuje prijavu ili promjenu mirovinskog osiguravajućeg društva u elektroničkom obliku, preuzimanje potpisanih obrazaca te poništavanje prijave ili promjene mirovinskog osiguravajućeg društva.
Također, u sklopu sustava za naplatu javnih davanja početkom 2021. godine u rad je puštena internetska stranica koja omogućuje uplate donacija financijskih sredstava u Državni proračun Republike Hrvatske platnim karticama putem Interneta. Stranica trenutno omogućuje uplate donacija za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama koje
su pogodili razorni potresi, za sanaciju posljedica potresa u Gradu Zagrebu i okolici te za borbu protiv epidemije koronavirusa.
Realiziran je i razvoj novog izvještajnog sustava Plavi dizel, koji će korisnicima omogućavati pregled potrošnje, odnosno prodaje plavog dizela u zadanom vremenskom intervalu te izradu izvještaja.
U 2021. godini, u segmentu kartičnog poslovanja ostvaren je značajan rast u odnosu na posljednje dvije godine u okviru broja provedenih kartičnih transakcija.
U segmentu grupe poslova vezanih za vođenje sustava Centraliziranog obračuna plaća, u 2021. godini je za financiranje odobren te sklopljen ugovor za ESF projekt „Unaprjeđenje sustava kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora“ u kojem je Ministarstvo
rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u ulozi korisnika, a Financijska agencija u ulozi partnera. Kroz navedeni projekt, a temeljem Odluke Vlade iz svibnja 2020. godine, Fina je provodila
aktivnosti uspostave Izvještajnog sustava za podršku procesima kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka primjene kolektivnih ugovora, koji se zasniva na podacima iz sustava Centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru – COPiHRM. Korisnici COPiHRM sustava su sva državna tijela i javne službe kojima se rashodi za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu.
U 2021. godini uspješno je provedena recertifikacija sustava COPiHRM za upravljanje informacijskom sigurnošću, u smislu utvrđivanja sukladnosti sa zahtjevima norme ISO/IEC 27001:2013.
U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, u 2021. godini je za sve institucije u COPiHRM
sustavu uveden novi kontrolni mehanizam za upravljanje podacima o radnim mjestima.
Također, u sustavu su izvršene dorade koje omogućuju evidentiranje podataka o zaposlenima u državnim službama i pravnim osobama s javnim ovlastima u Registru zaposlenih u javnom sektoru, za potrebe dohvata podataka iz registra kao izvora predmetnih podataka od strane aplikacije za državne
ispite (ADI).
U 2021. godini je nastavljen neometan rad sustava COPiHRM te podrška i pomoć korisnicima sustava u izvanrednim uvjetima uzrokovanim pandemijom bolesti COVID-19. Sve plaće i naknade uz plaće tijekom godine isplaćene su iz sustava COPiHRM bez poteškoća.
Putem COPiHRM informacijskog sustava su se u 2021. godini vodili podaci o zaposlenima u
Sustav START je jedinstven informacijski sustav koji je donio redizajn cijelog procesa pokretanja
poslovanja u Republici Hrvatskoj te omogućio poduzetnicima jednostavnije i brže pokretanje poslovanja, bez sudjelovanja javnih bilježnika, u vrijeme kada njima odgovara te bez suvišnih administrativnih procedura, troškova i papirne dokumentacije. Nositelj uspostave sustava START je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a operativno ga je uspostavila i održava Fina.
Hrvatski građani sve više prepoznaju prednosti elektroničkog pokretanja poslovanja te broj društava i
obrta osnovanih kroz sustav START svakodnevno raste. U 2021. godini kroz START je poslovanje
pokrenulo 1.613 trgovačkih društava i 244 obrta. U odnosu na 2020. godinu, broj osnivanja društava i obrta u sustavu START se gotovo udvostručio.
Tijekom 2021. godine Fina je kontinuirano sudjelovala u promociji sustava i senzibiliziranju javnosti,
unaprjeđenju funkcionalnosti te uključivanju novih dionika, prvenstveno banaka, kako bi korisnici imali veći izbor prilikom odabira banke u kojoj žele otvoriti poslovni račun.
Tijekom 2021. godine pokrenute su aktivnosti uspostave jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada poslovnih subjekata, kao jedne od mjera iz Akcijskog plana Vlade RH za smanjenje
administrativnog opterećenja gospodarstva za 2020. godinu. Nositelj uspostave ove platforme je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a Fina je zadužena za operativnu uspostavu sustava.
Poduzetnicima je često teško pratiti koja su davanja dužni podmiriti i u kojem roku kako bi poslovali u skladu sa zakonom. Također, administrativno opterećenje samog postupka plaćanja davanja često je neproporcionalno u odnosu na iznos davanja, gdje poduzetnici troše značajnu količinu vremena na plaćanje ponekad relativno malih iznosa. Stoga će se poduzetnicima omogućiti da, kroz modernu e-uslugu, prate svoje obveze po određenim naknadama i rokove za njihovo podmirenje te će im biti omogućeno da davanja plate izravno, koristeći internetsko ili mobilno bankarstvo.
Prvi korak uspostave ovog sustava predviđa sedam tipičnih naknada koje su poslovni subjekti dužni plaćati, a koje su navedenim Akcijskim planom prepoznate kao najčešće i najviše opterećujuće za
poduzetnike.
U srpnju 2021. godine, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Financijska agencija sklopili su
ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi”, programske platforme putem koje se realizira Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ i ostvaruje komunikacija između Ministarstva, svih posredničkih tijela i korisnika ugovora o dodjeli
europskih sredstava.
U 2021. godini pokrenute su aktivnosti koje se odnose na ostvarenje pretpostavki za ugovaranje i uvrštavanje projekta „Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi” u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. -2026. (NPOO) te iniciranje HR procesa za državu u model agilnog razvoja.
Tijekom 2021. godine radilo se na uspostavi platforme za plaćanje obveznih naknada s ciljem da poduzetnici mogu pregledavati svoje obveze po određenim davanjima koja su obvezni plaćati, vidjeti kalendar plaćanja te kreirati naloge za plaćanje, čime će se smanjiti administrativno opterećenje poduzetnika i samog postupka praćenja obveza po ovim davanjima te smanjiti količina vremena koje poduzetnici troše na praćenje ovih obveza.
Kako bi se podržale potrebe pravnih i fizičkih osoba kao korisnika sredstava te tijela iz sustava upravljanja i kontrole korištenja instrumenata i mehanizama financiranja Europske unije u Republici Hrvatskoj unutar postojećeg, novog i budućih financijskih razdoblja, predložena je uspostava jedinstvene informatičke platforme za prijavu i praćenje provedbe projekata financiranih iz EU fondova.
Financijska agencija je kao državna agencija već uspostavila i održava niz sustava za podršku procesima državnih tijela, registara, servisa koji čine dio državne informacijske infrastrukture te servisa i usluga za potrebe fizičkih i pravnih osoba, a dio tih sustava je ključan u integracijama s platformom za prijavu i praćenje provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Uspostavom ciljane platforme, povezane s državnom infrastrukturom te potrebnim registrima i sustavima postiže se centralno upravljanje sustavom, optimizacija procesa te smanjenje administrativnog opterećenja prijavitelja i
tijela u sustavima upravljanja.
Svrha upravljanja rizicima je stvaranje i zaštita vrijednosti organizacije, a ispunjavanje te svrhe ogleda se kroz načela, okvir i proces upravljanja rizicima.
Upravljanje rizicima provodi se sukladno načelima norme ISO 31000, prema kojoj je sustav upravljanja rizicima skup komponenata koje pružaju temelje i organizacijske aktivnosti za uspostavu, implementaciju, nadzor i poboljšanje upravljanja rizicima u cijeloj organizaciji.
Sustav upravljanja rizicima Fine je integriran sa sustavom upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001 te sustavom upravljanja informacijskom sigurnošću prema zahtjevima norme ISO 27001 te zajedno čine osnovu integriranog sustava upravljanja unutar organizacije koji daje podršku upravljačkim procesima organizacije.
Sve aktivnosti Fine u skladu su sa zakonskim propisima koji reguliraju njeno poslovanje i pozitivnom praksom poslovanja. Upravljanje rizicima kao neizostavan dio strateškog planiranja, procesa donošenja odluka i izgradnje organizacijske kulture, integrirano je u poslovnu strategiju i poslovno odlučivanje. Koristi se kao alat za sprječavanje nastanka ili ublažavanje posljedica nepovoljnih događaja koji mogu ugroziti ostvarenje ciljeva, dovesti do poremećaja u obavljanju djelatnosti Fine, nanijeti štetu okolišu, imovini, radnicima, klijentima i korisnicima Fininih usluga. Istovremeno, uz promatranje rizika kao negativnih događaja po kojima treba djelovati, prisutan je i pogled na rizike kao prilike i mogućnosti za strateško i operativno unaprjeđenje organizacije.
Proces upravljanja rizicima definiran je sukladno potrebama i posebnostima u poslovanju te uključuje sustavnu primjenu politika, procesa i praksi na aktivnosti postavljanja ciljeva i procjenu, postupanje,
praćenje, pregled, dokumentiranje i izvješćivanje o rizicima te komunikaciju i savjetovanje.
Prilikom uspostavljanja okvira i procesa upravljanja rizicima u Fini uzeta su u obzir načela upravljanja rizicima koja pružaju smjernice o značajkama učinkovitog i djelotvornog upravljanja rizicima, komunicirajući njegovu vrijednost i objašnjavajući njegovu namjeru i svrhu.
Prikaz 10.: Načela uspostave okvira upravljanja rizicima
Aktivnosti upravljanja rizicima u potpunosti su
operativno i aplikativno podržane te se provode
putem interno razvijenog aplikativnog rješenja za upravljanje rizicima RM Fina (Risk
Management Fina) koja u izvještajnoj godini bilježi pet godina uspješne implementacije.
Procjena rizika se provodi primjenom scenarija rizika kroz koje Fina prepoznaje vanjske i
unutarnje rizike koji utječu na poslovanje Fine te kroz kategorije rizika opći poslovni, operativni i
financijski. Nakon provedenih procjena slijede donošenje planova i mjera za postupanje te monitoriranje njihove provedbe.
Primjena aplikativnog rješenja i funkcioniranje sustava upravljanja rizicima omogućili su, između ostalog, uspješnu provedbu recertifikacijskog audita prema normi ISO 9001 koji se održao tijekom 2021. godine, čime je potvrđena
sposobnost Fine u upravljanju promjenama u
naročito izazovnim tržišnim uvjetima koji su zahtijevali unaprjeđenje u svakoj sferi poslovanja.
U 2021. godini, kroz rad multidisciplinarnih timova,
poslovnih procesa te je organizirano 50 radionica procjene rizika i osvješćivanja
Obzirom na kategoriju rizika, u promatranom izvještajnom razdoblju, kao prevladavajući su identificirani operativni rizici (58%), koji su najčešće vezani za poslovna područja: IT sustav, kvaliteta proizvoda i usluga, pravni rizici i zakonodavna usklađenost te nabava.
Identificirani opći poslovni rizici odnose se na poslovna područja: strategija, mikro i makro okruženje, tržište, odnosi s klijentima i konkurencijom, razvoj, rast i inovacije, upravljanje ljudskim potencijalima i
organizacija te kontinuitet poslovanja.
U pogledu veličine rizika, glavnina je rizika procijenjena kao „srednja“ (83%), potom kao „niska“ (12%), dok je kao „visoko“ kategorizirano 5% rizika.
Izrazito promjenjivo okruženje uslijed pandemije bolesti COVID-19 istaknulo je važnost učinkovitog upravljanja brojnim ključnim izazovima, osim financijskim i posebno nefinancijskim rizicima u svim gospodarstvima.
Posebni izazovi u upravljanju rizicima koje smo osvješćivali u izvještajnoj godini, a u kontekstu godišnje procjene rizika u odnosu na strateške ciljeve Fine, obuhvatili su područja: kibernetičke sigurnosti, operativne planove otpornosti, rizike usklađenosti, kao i područja korporativnog upravljanja i društveno odgovornog poslovanja.
Prikaz 11.: Istaknuti izazovi u upravljanju rizicima
U uvjetima neizvjesnosti operativni planovi otpornosti posebno su potencirani s ciljem smanjenja
učinka neželjenih i nepredviđenih zastoja i poremećaja u poslovanju. Ovi planovi prolazili su svoj stvarni stres test i činjenicom da je većina organizacija značajno primijenilo različite oblike rada zaposlenika, uključivo i rad na daljinu. U vremenu opće digitalizacije i potaknuta dodatno utjecajem pandemije bolesti COVID-19 na poslovanje kibernetička sigurnost je osobito važna tema posebice iz razloga intenziviranog pristupanja elektroničkim servisima i digitalnog potpisivanja dokumenata od strane klijenata. Riziku usklađenosti pristupili smo s osobitom pozornošću kako bi organizacija postupala sukladno važećoj regulativi, standardima, kodeksima i drugim aktima. Kultura svjesna rizika općenito je ključna za upravljanje rizicima, a rad na kulturi trajan. Stoga ga Fina razmatra kroz modele i načine stvaranja osjećaja za organizaciju (zajednicu) i njene vrijednosti. U pogledu poticanja inovacija i razvoj novih usluga, u izazovnim uvjetima poslovanja naglasak je bio na primjeni novih
pristupa i modela razvoja, a isti uključuju i sasvim nova znanja i vještine te primjenu naprednih tehnologija, zbog promjene u ponašanju i očekivanjima klijenata.
Pitanje okoliša (uključujući klimu), društva i rizika korporativnog upravljanja (eng. ESG = Environmental, Social, Governance) nastavilo se i u izvještajnoj godini sa sve većom pažnjom na šira pitanja društveno odgovornog poslovanja koja se smatraju važnim i za Finino poslovanje.
Temeljem Politike praćenja usklađenosti poslovanja Fine, u svibnju 2021. godine donesena je Procedura za praćenje usklađenosti poslovanja u Fini te definiran Polugodišnji plan funkcije praćenja usklađenosti poslovanja (za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine).
U drugoj polovici 2021. godine provedena je redovna godišnja procjena rizika za proces praćenja usklađenosti poslovanja te su poduzete aktivnosti obuhvatile:
Kontrolne aktivnosti u fazi pripreme regulative za procese Sektora javnih servisa; „Predstečajni postupak prema Stečajnom zakonu“, „Stečajni postupak pravne osobe" te „Vođenje Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim
stvarima i pravima".
3.2. Izvješće o održivosti poslovanja
Prikaz 12.: Osnovni nefinancijski podaci Fine u 2021. godini
Globalni energetski sustav doživljava ubrzanu transformaciju potaknutu napretkom u tehnološkom razvoju što uz promjene u stajalištima i preferencijama kupaca i investitora čini savršene preduvjete da se snažnije iskorači u zelenu energetsku tranziciju.
EU Zelenim planom do 2050. godine definirana je strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a s ciljevima da Europa bude klimatski neutralna i donošenjem Akcijskog plana za financiranje održivog rasta, organizacije su dobile okvir za održivost kroz Delegiranu uredbu o taksonomiji EU o ublažavanju klimatskih promjena (40% tvrtki odgovornih za 80% izravnih ispuštanja stakleničkih
plinova).
Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 definira šest okolišnih ciljeva (zelenih koraka) i četiri kriterija koje gospodarska djelatnost mora ispuniti kako bi se kvalificirala kao ekološki održiva.
Okolišni ciljevi održivosti obuhvaćaju:
Kriteriji koje ekonomska djelatnost mora ispuniti su:
Prema Uredbi, Europska komisija je izradila popis ekološki održivih djelatnosti definiranjem tehničkih kriterija provjere za svaki okolišni cilj putem delegiranih akata.
Prvi delegirani akt (Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 оd 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju
klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju) definira koje održive djelatnosti pridonose ciljevima prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.
Cilj je da financijski sektor EU-a postane središte održivog i uključivog gospodarskog oporavka od pandemije COVID-19 i dugoročnijeg održivog gospodarskog razvoja Europe.
Izazovi za Finu i druge dionike koje donosi taksonomija obuhvaćaju prilagodbu zahtjevima regulative o održivosti te usmjerenje ka usvajanju praktičnih pristupa i metodologija kojima će podržati zelenu tranziciju.
Tijekom 2021. godine smo provodili aktivnosti kojima potvrđujemo svoj doprinos okolišnim ciljevima EU Zelenim planom prijelaza na kružno gospodarstvo na nekoliko načina:
• Smanjenjem udjela opasnih tvari u materijalima za mikrofilmiranje prelaskom na novu
tehnologiju razvijanja filmova bez korištenja otpadnog razvijača i fiksira.
Financijska agencija svojim donacijama i sponzorstvima posebno podržava ekološke i ostale humanitarne akcije čime smo indirektno povezani s okolišnim ciljem obnove ekosustava i bioraznolikosti.
Fina svoje interne i tržišne dionike potiče na održivo poslovanje i u svojim poslovnim procesima kroz primjenu elektroničkog potpisa, ali i drugih alata i usluga koje omogućava digitalizacija.
prelazak na obnovljive izvore energije, automatizaciju i digitalizaciju svojih poslovnih procesa,
odabir poslovnih partnera i ulaganja ovisno o pridržavanju postulata održivog razvoja, potpuno ograničenje upotrebe plastike, nekorištenje proizvoda i usluga kojima na bilo koji način kršimo ljudska prava ili štetimo okolišu, racionalnije upravljanje otpadom, kontinuirano praćenje i
Dosljednim fokusom na odgovorno i održivo vođenje poslovanja možemo pomoći osigurati održiviju budućnost i stvoriti dodanu vrijednost za sve naše dionike (klijente, zaposlenike, poslovne partnere i okoliš).
3.2.1. Dionici i zainteresirane strane
Dionici su pojedinci ili grupe koji utječu na poslovanje pojedine organizacije te njezine proizvode i usluge ili organizacija svojim djelovanjem, proizvodima i uslugama utječe na njih.
Naše usluge, projekti i inicijative imaju digitalne komponente razvoja i time gradimo nove prilike za dionike.
Kroz široki spektar djelovanja obuhvaćamo značajan raspon dionika koji svojim zahtjevima, utjecajima i očekivanjima utječu na Finino poslovanje na različite načine.
Prikaz 13.: Grupe dionika i zainteresiranih strana
Okolina u kojoj Fina ostvaruje svoje poslovanje izrazito je složena i zahtijeva praćenje, prepoznavanje, prilagodbu i iskorištavanje potencijala koji se kriju u izazovima okruženja te globalnim i regionalnim trendovima u područjima platnih usluga, digitalizaciji i javnom sektoru.
Za bolje razumijevanje svog okruženja, kontinuirano pratimo i analiziramo odnose, očekivanja i interese svojih dionika te koristimo matricu koja predstavlja vizualni prikaz odnosa s grupama dionika raspoređen kroz dvije dimenzije:
Mapiranjem smo formirali četiri područja kroz kvadrante:
područjima niskog rizika.
Prikaz 14.: Matrica utjecaja i interesa grupe dionika
Teme i očekivanja dionika uvrštavaju se u materijalne teme i utjecaje koje sagledavamo odabirom
konceptualne usklađenosti s načelima GRI standarda (Globalne inicijative za pripremu izvještavanja o održivosti). Smjernice koje u najvećoj mjeri utječu na definiranje koncepta cjelovitosti (dimenzije područja primjene, granice ili prakse u prikupljanju informacija, opravdanost i prikladnost prikazanih informacija), ali i koje pobliže daju odgovor na koji način Fina doprinosi ili u budućnosti namjerava doprinositi unaprjeđenju ekonomskih, okolišnih i društvenih aspekata održivosti prikazane su u okviru matrice materijalnosti.
Prikaz 15.: Matrica materijalnosti
Detaljniji prikaz odnosa Fine s pojedinim grupama dionika, opisom međusobnih odnosa i utjecaja, načini i vrste komunikacije uz prikaz najvažnijih događaja u 2021. godini su opisani u nastavku.
Osnivač Fine je Republika Hrvatska, a opseg Fininog poslovanja uređen je Zakonom o Financijskoj agenciji i Statutom Fine.
Tijela Fine čine Nadzorni odbor i Uprava. Uloga Nadzornog odbora je imenovanje Uprave, nadzor poslovanja, donošenje općih akata, donošenje poslovnih i financijskih planova, donošenje godišnjih obračuna i financijskih izvještaja, donošenje odluka o unutarnjem ustrojstvu i dr. Poslovanje vodi Uprava Fine.
Kvalitetne odnose prema vlasnicima gradimo na načelima transparentnosti, pouzdanosti i povjerenja u naše poslovanje i kvalitetu naših usluga i rješenja.
Finino poslovanje slijedi zakonsku regulativu, strategije i druge smjernice propisane od strane tijela vlasti, a od 2019. godine izrađuje i revidira konsolidirane godišnje financijske izvještaje i njezinih ovisnih društava sukladno izmjenama Odluke o izboru i primjeni računovodstvenih politika.
Državna i javna tijela Republike Hrvatske istovremeno su klijenti, korisnici Fininih usluga i ugovorni partneri. U području servisa za državu i javnih servisa Fina pruža brojne usluge u ime i za račun države i javnih tijela temeljem zakonskih i podzakonskih propisa.
Uključivanje u donošenje odluka, savjetodavna uloga, pravovremena dostava informacija o relevantnim područjima poslovanja kroz sjednice Nadzornog odbora, redovito izvješćivanje o financijskim i nefinancijskim aspektima poslovanja provodi se kroz redovito izvješćivanje, zajedničke sastanke i konzultacije, sudjelovanje u javnim skupovima i konferencijama i dr.
Najveći izazov u ovom području predstavlja uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, što uzrokuje značajne promjene u Fininim servisima pa su u 2021. provedene brojne pripremne aktivnosti.
Za potrebe Ministarstva financija 2021. u produkciju je puštena
aplikacija Registar poreznih savjetnika.
Sustav e-Pristojbe integriran je s e-servisima: e-Zahtjev za izdavanje ePutovnice i e-Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, e-Prijava životnog partnerstva i Iskaznica za osobe s invaliditetom, a sve navedene e-usluge mogu se zatražiti bez dolaska na šaltere.
Zahvaljujući Fininom Modulu za povezivanje s aplikacijama javnopravnih tijela i integraciji s aplikacijom MUP-šalter, sada je moguće platiti usluge MUP-a nalozima i putem EFT POS uređaja na šalterima policijskih uprava.
Naša misija je razvijati suvremena rješenja koja prate potrebe i očekivanja širokog spektra korisnika te na taj način stvarati dugoročnu i održivu vrijednost i za njih i za svoje poslovanje.
Raspon poslovnih područja, portfelja usluga i korisnika nameću raznolikost, ali i složenost tržišnog okruženja.
Uz bankovnu zajednicu i tijela javne vlasti, poslovni korisnici
i građanstvo su jedni od najznačajnijih dionika u Fininom okruženju kroz široki spektar usluga koji koriste. Radi se o velikim, ali međusobno različitim skupinama klijenata koji zahtijevaju prilagođenu ponudu i različite pristupe kroz odgovarajuće marketinške i distributivne kanale.
Svojim djelovanjem u interakciji s korisnicima Fina ima
mogućnost generirati nove poslovne prilike te ponuditi proširenu lepezu svojih usluga.
Fina je upravitelj tri platna sustava u Republici Hrvatskoj te za banke obavlja poslove platnog prometa za poslovne
subjekte i građane, pri čemu rasprostranjenost mreže i niz digitalnih rješenja omogućuje široku dostupnost usluga.
S ciljem razvoja kvalitetnih, naprednih, a istodobno pristupačnih rješenja, u 2021. godini smo nastavili s razvojem vlastitih IT usluga i implementacijom novih tehnoloških rješenja.
Svrha Strategije digitalne transformacije Fine je pozicionirati Finu kao ključnog predvodnika digitalizacije i pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju Republike Hrvatske čime se planira utjecati na stvaranje nove dodane vrijednosti te osigurati poslovni opstanak kao ključni dionik u javnom i poslovnom okruženju Republike Hrvatske. Odnos s klijentima gradi se na međusobnoj
suradnji i povjerenju te na ponudi izvrsnih usluga kroz kanale distribucije koji odgovaraju potrebama korisnika.
Odnosi s tržištem odvijaju se kroz marketinške kampanje, medijske objave, sudjelovanja na tematskim konferencijama, službene komunikacijske kanale Fine (Internet stranica, društvene mreže, elektronička pošta) i dr.
Fina ne kriptira podatke kupaca, ali ih obrađuje i arhivira u skladu s najboljim praksama informacijske sigurnosti i zaštite osobnih podataka kroz veliki broj implementiranih tehničkih i organizacijskih mjera koje osiguravaju dostupnost, povjerljvost i točnost osobnih podataka koje obrađujemo. Radnicima Fine koji su na bilo koji način obrađivali osobne podatke klijenata/kupaca, osigurana je edukacija.
U izvještajnom razdoblju u Fini nije bilo postupaka vezanih za ponašanje u suprotnosti s načelom slobode tržišnog natjecanja i povrede propisa kojima se reguliraju zabranjeni sporazumi poduzetnika
(trustovi) i monopol.
Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15, 14/19), pridržavamo se svih odredbi koje definiraju postupke zaprimanja i procesiranja pisanih prigovora zaprimljenih od strane korisnika naših
proizvoda i usluga, bilo osobno ili dostavljenih putem e-maila na adresu info@fina.hr .
Zaprimljene pritužbe koje se odnose na povredu odredbi Kodeksa ponašanja i Etičkog kodeksa od strane radnika u svakodnevnom radu s klijentima evidentiraju se u Centralnu evidenciju primljenih i riješenih pritužbi i pohvala na rad zaposlenika Fine.
Prema Centralnoj evidenciji primljenih i riješenih pritužbi i pohvala na
rad zaposlenika Fine, u 2021. godini je zaprimljeno 134 pritužbi (6% više u odnosu na 2020. godinu) i 59 pohvala (18% više u odnosu na 2020. godinu).
S ciljem unaprjeđenja korisničke podrške i analiziranja zadovoljstva korisnika usluga, u srpnju 2021. godine Kontakt centar prelazi s dotadašnjeg CRM (Customer relationship management) sustava na novi Sustav podrške poslovanju BSS (Business Support System). Ovim procesom ubrzana je i olakšana dotadašnja evidencija unosa upita korisnika, osigurano kontinuirano praćenje rada agenata te otvorena mogućnost boljeg analiziranja evidentiranih upita korisnika za unaprjeđenje kvalitete usluge.
Kako se kontinuirano ulažu resursi za osmišljavanje novih proizvoda i usluga, tako se konstantno radi i na održavanju visoke razine usluga koje Fina obavlja već dugi niz godina temeljem ugovora o eksternalizaciji poslova platnog prometa sklopljenih s bankama. Prisutno je dugogodišnje partnerstvo s poslovnim bankama s kojima je ugovorena značajna suradnja vezana uz eksternalizaciju poslova platnog prometa, ali i ostalih srodnih te zasebno ugovorenih poslova. Uz njih, ističe se i suradnja s
Hrvatskom udrugom banaka kroz intenzivne aktivnosti u radnim i operativnim grupama s predstavnicima bankovne zajednice.
Fina je otvorila vrata i fizičkim osobama klijentima banaka, tako da od srpnja 2021. godine svi klijenti Addiko banke mogu u svim poslovnicama Fine podizati i polagati sredstva sa svojih tekućih računa, kao i tražiti uvid u stanje tekućih računa. Sve se obavlja bez naknade, a fizičke osobe koje obavljaju
ove usluge u poslovnicama Fine iste obavljaju potpuno jednako kao i u poslovnicama banke.
Ova usluga proširenja poslovanja na fizičke osobe ima tendenciju rasta te se očekuje da će i druge banke omogućiti isto svojim građanima, a s ciljem rasterećenja vlastitih resursa i omogućavanjem
usluge na svim lokacijama Fine.
Vezano za zastupanje pri prodaji udjela u Fondu hrvatskih branitelja Fina obavlja isplatu dividendi i udjela članovim fonda i njihovim nasljednicima temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji s InterCapital Asset Managementom kao upraviteljem Fonda, a nastavila se i prodaja kartica Erste Card Cluba d.d.
kao i usluga vođenja baze suglasnosti za primatelje za koje određeni platitelj u Fini ima mogućnost potpisati Suglasnost za izravno terećenje.
Prodajni predstavnici Fine organizirani u četiri regionalna prodajna tima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) i kroz dnevne kontakte s dodijeljenim poslovnim subjektima, JLP(R)S, proračunskim korisnicima i financijskim institucijama prezentirali su potencijalnim korisnicima mogućnosti kupnje Fininih komercijalnih proizvoda i usluga pri čemu je naglasak bio na proaktivnom prodajnom pristupu.
Uz kontinuiranu prodaju info.BIZ i JRR servisa, tijekom 2021. godine provedeno je 15 prodajnih kampanja od kojih izdvajamo kampanju promocije info.BIZ API servisa prema financijskim institucijama, e-Račun prodajnu akciju za velike korisnike i prodajnu akciju u trajanju od tri mjeseca promotivnog korištenja servisa, prodaju ciljanih baza podataka iz RGFI-a (financijske institucije i veliki korisnici u lipnju i srpnju, prodajna kampanja prema revizorskim kućama u listopadu), arhivsko dokumentacijske usluge prema javnim bilježnicima, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, FINA safeCut tijekom prve polovice godine, Uputnice u gradovima i općinama te DNT usluge potkraj izvještajne godine.
Zaposlenici su najvažniji resurs Fine čiji je uspjeh rezultat zajedničkog rada zaposlenika koji svojim trudom, zalaganjem, stručnim znanjima i iskustvom utječu na ostvarenje strateških ciljeva te misije i
vizije.
Briga za profesionalni razvoj, poticanje uspješnosti na radu, otkrivanje menadžerskih potencijala te briga o motivaciji i zadovoljstvu naših zaposlenika u središtu je upravljanja ljudskim potencijalima.
U području upravljanja ljudskim resursima konstantno se provode aktivnosti kojima je cilj povećati uspješnost u radu, motivaciju i zadovoljstvo zaposlenika, kao i njihovu stručnost i kompetencije kroz interne i eksterne edukacijske programe i treninge.
Veliku pažnju pridajemo izboru i zapošljavanju kvalitetnih kandidata, a posebno smo posvećeni
programu razvoja talenata.
Veliku ulogu u odnosima sa zaposlenicima ima Finin socijalni partner – Nezavisni sindikat „Solidarnost“. Njegova osnovna zadaća je pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora s poslodavcima u ime svojih članova te pružanje pravne pomoći i zaštite članovima Sindikata pri povredi
njihovih prava iz zakona i kolektivnih ugovora.
Socijalni partner redovito zaprima sve važne informacije o poslovanju, razvojnim planovima, promjenama, pitanjima vezanim za zaštitu i sigurnost na radu i mjerama poboljšanja te drugim pitanjima osobito važnima za gospodarski i socijalni položaj radnika.
Napravljen je iskorak u području digitalizacije internih procesa i interne učinkovitosti; uz platformu
FINA Portal za upravljanje dokumentiranim informacijama realizirana je digitalizacija dijela procesa u području upravljanja ljudskim potencijalima putem internog HR portala te je uveden sustav elektroničke ovjere e-računa.
Fina čini pozitivan primjer zapošljavanjem osoba s invaliditetom koje su uspješno integrirane u radni proces, zahvaljujući kvalitetnom programu uvođenja u posao, mentorstvu i kontinuiranom praćenju njihova rada. Trenutno zapošljavamo 63 osobe s različitom vrstom i stupnjem invaliditeta.
Osim osoba s invaliditetom, Fina kao socijalno osjetljiv poslodavac, ima zaposlene i osobe koje imaju
„smanjenu radnu sposobnost” (potkrijepljeno određenom medicinskom dokumentacijom/rješenjem HZMO-a) te koje su, u skladu s tim, raspoređene na odgovarajuće poslove sukladno preostaloj radnoj sposobnosti. Na taj način, radnicima kojima je radna sposobnost trajno ili privremeno umanjena, pruža se mogućnost da uz podršku članova stručnog tima Savjetovališta za psihološku pomoć lakše prevladaju svoje probleme te se prilagode zahtjevima radnog mjesta.
Odnos sa zaposlenicima uključuje redovitu i transparentnu komunikaciju putem niza komunikacijskih kanala kojima zaposlenike informiramo o svim relevantnim događanjima u organizaciji i poslovanju.
Rješavanje sporova u vezi s radnim odnosima u Fini propisano je Kolektivnim ugovorom za radnike Financijske agencije, a zaštita prava radnika može se ostvariti podnošenjem Zahtjeva za zaštitu prava, u postupku mirnog rješavanja individualnih radnih sporova (Mirovno vijeće) kao opcionalno te u sudskom sporu, ali uvijek postoji mogućnost sklapanja nagodbe između radnika i poslodavca.
U slučaju otkazivanja ugovora o radu nakon dvije godine neprekinutog rada, osim iz razloga uvjetovanih ponašanjem te u situacijama kada je primjerice radnik pretrpio ozljedu na radu odnosno prebolio profesionalnu bolest, a kada nakon završenog liječenja nije vraćen na rad, kao i u slučajevima umirovljenja radnika, predviđena je isplata otpremnine u skladu s Kolektivnim ugovorom.
Poticajne mjere za podršku zaposlenicima u postizanju uravnoteženih poslovnih i obiteljskih obveza, Fina dodatno osigurava kroz podršku za skrb o djeci, roditeljski i rodiljni dopust, podršku dojenju, slobodnim danima ili izlasku s posla za vrijeme radnog vremena u slučaju obiteljskih obveza.
Temeljem članka 40. Kolektivnog ugovora zaposlenici Fine ostvaruju pravo na rodiljni, roditeljski dopust i stanku za dojenje. Temelj za ostvarivanje prava na rodiljni i roditeljski dopust čini Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17, 37/20).
Pravo na rodiljni i roditeljski dopust godišnje koristi 4% radnika Fine, a prosječan udio broja dana rodiljnog dopusta u ukupnom broju dana bolovanja iznosi 22%.
U 2021. godini su pokrenute aktivnosti vezane za Strateški i operativni model upravljanja ljudskim potencijalima Fine 2021.2025.
Tijekom 2021. godine vodilo se četiri spora iz radnih odnosa u Fini od čega su dva spora u reviziji i dva spora u prvostupanjskom postupku. U dijelu osiguravanja naknade štete, pravomoćno su okončana 26 sporova od čega je Fina izvršila isplatu naknade štete u dva spora.
Fina je obveznik Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16; dalje u tekstu: ZJN) te se sve aktivnosti nabave provode u skladu s navedenim Zakonom i podzakonskim propisima, Pravilnikom o pripremi
provođenju postupaka nabave roba, usluga i radova i ostalim povezanim procedurama.
Ugovori o nabavi velikom većinom izvršeni su uredno u izvještajnoj godini. U pojedinim slučajevima utvrđena su određena odstupanja od ugovorenih uvjeta te je pisanim putem pozivana druga ugovorna strana na usklađenje s ugovorom. U jednom slučaju odabrani ponuditelj odustao je od sklapanja ugovora, dok se u jednom slučaju Fina sporazumjela s izvršiteljem o raskidu ugovora zbog razornog potresa i oštećenja zgrade na kojoj su se trebali izvršiti radovi koji su trebali biti predmet nabave.
U izvještajnoj godini evidentirana su 33 nova dobavljača, a njihov udio iznosi 5% od ukupno realizirane vrijednosti nabave. Novi dobavljači uredno su izvršili predmete nabave tijekom 2021. godine, a od ukupno realizirane vrijednosti plana nabave u 2021. godini čak 97% se odnosi na dobavljače sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
U cilju što bolje kontrole izvršenja ugovora o nabavi, od dana 13. lipnja 2016. godine na snazi je Procedura za ocjenjivanje izvršitelja ugovora o nabavi temeljem koje se ocjenjuje svaki ugovor o javnoj nabavi te se negativno ocijenjene ponuditelje na propisani način sankcionira, a 13. travnja 2017. godine ista je dorađena sukladno preporukama vanjskog audita.
Od dana 21. studenoga 2016. godine na snazi je Procedura upravljanja auditom dobavljača, a dana 6. ožujka 2020. godine donesena je nova Procedura upravljanja auditom dobavljača. Cilj procedure je provjera certificiranih sustava auditirane tvrtke (u slučaju kad tvrtka ima neki certificirani sustav upravljanja) ili samo određenih dijelova koji su ključni za međusobno poslovanje. Također, audit dobavljača provodi se s ciljem osiguranja da nabavljena roba, usluge i radovi odgovaraju ugovorenim uvjetima ili iznimno, s ciljem utvrđivanja razloga za neurednu isporuku, odnosno utvrđivanja realnih mogućnosti dobavljača da se uspostavi redovan lanac nabave.
Od donošenja Procedure upravljanja auditom dobavljača pa do kraja izvještajne 2021. godine, temeljem odredbi Dokumentacije o nabavi te sklopljenog ugovora o nabavi, proveden je audit tijekom izvršenja jednog ugovora o nabavi. Spomenutim odredbama izvršitelj je bio dužan osigurati naručitelju neograničen pristup svim njegovim relevantnim poslovnim prostorima (npr. glavnim uredima i operativnim/podatkovnim centrima), uključujući pristup cijelom nizu relevantnih uređaja, sustava, mreža, informacija i podataka koji se upotrebljavaju za pružanje usluga koje su predmet nabave u svrhu obavljanja audita dobavljača.
Audit je tijekom izvršenja predmetnog ugovora proveden sukladno preporukama regulatornog tijela s ciljem utvrđivanja ispunjavanja ugovornih uvjeta, a posebice dijela koji se odnosi na informacijsku
sigurnost. Ovdje treba uzeti u obzir da Fina, kao obveznik primjene ZJN-a, prije sklapanja ugovora o
nabavi provodi postupak nabave tijekom kojega traži od gospodarskog subjekata da dokaže nepostojanje razloga isključenja (neosuđivanost, podmirenje dospjelih obveza po osnovi poreza i
doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje) te sposobnost (pravnu i poslovnu, financijsku,
tehničku i stručnu uključujući razne certifikate, usklađenost s normama i sl.). Dakle, uvjeti za odabir su sveobuhvatni i detaljni te njihovo ispunjenje u bitnome jamči uredno izvršenje ugovora, a kako se većina ugovora o nabavi sklapa na razdoblje do 12 mjeseci, nije za očekivati da će u tom kratkom vremenu doći do negativnih promjena na strani ugovornog partnera koje bi mogle dovesti do neurednog izvršenja u mjeri štetnoj za Finu.
Dokumentacija o nabavi tijekom izvještajne godine sadržavala je „klauzulu integritet“ ili „izjavu o integritetu“ (ovo potonje u postupcima nabave roba i usluga čija je procijenjena vrijednost 6.000.000 kuna, odnosno u postupcima nabave radova čija je procijenjena vrijednost 12.000.000 kuna) sukladno Antikorupcijskom programu Vlade RH.
Prihvaćanjem „klauzule integritet“ odnosno potpisivanjem „izjave o integritetu“ ponuditelji jamče
korektnost u postupku kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nabave
(radnja koja je korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može utjecati na djelovanje nekog zaposlenika), izražavaju suglasnost s provedbom revizije cijelog postupka od strane neovisnih stručnjaka te prihvaćaju odgovornost i određene sankcije uključujući i bezuvjetni otkaz ugovora ukoliko se krše pravila. Neprihvaćanje navedenog čini razlog za odbijanje
ponude.
Dokumentacija o nabavi tijekom izvještajne godine sadržavala je, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, obvezu dokazivanja neosuđivanosti za sljedeća kaznena djela:
ili za odgovarajuća kaznena djela koja, prema nacionalnim propisima države poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno države čiji je osoba državljanin, obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka (a) do (f) Direktive 2014/24/EU.
Naprijed navedenu neosuđivanost dokazuje gospodarski subjekt i osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospodarskog subjekta. Naprijed navedena osuđivanost je razlog za odbijanje ponude.
Vezano za zaštitu okoliša, tijekom izvještajne godine u pojedinom
postupcima nabave, gdje je to bilo primjereno, dokumentacijom o nabavi propisano je kako ponuditelji moraju biti ISO certificirani. Primjerice, naručitelj je prilikom nabave materijala za mikrofilm dokumentacijom o nabavi propisao obvezu posjedovanja certifikata ISO 14001 (u postupku je sudjelovao jedan ponuditelj koji je ujedno i odabran te je dokazao posjedovanje certifikata ISO 14001).
Također, u postupku nabave električne energije kao kriterij odabira
ponude, uz cijenu, bio je propisan i ekološki kriterij kao dodatni
kriterij za odabir ponuda na način da je ponuda dobila dodatne bodove ako će izvršitelj isporučivati električnu energiju iz obnovljivih
izvora energije.
Upitnici za procjenu dobavljača u pogledu utjecaja na okoliš nisu korišteni, ali su vezano za zaštitu okoliša korišteni neki drugi ZJN-om dopušteni mehanizmi pa je tako tijekom izvještajne godine u postupcima nabave gdje je opseg radova obuhvaćao rad s tvarima koje ugrožavaju okoliš, dokumentacijom o nabavi propisano kako ponuditelji moraju biti ISO 14001 certificirani, a što podrazumijeva da svojim
poslovnim procesima upravljaju u skladu s načelima zaštite okoliša.
U svim otvorenim postupcima javne nabave kriterij za odabir ponude je bila ekonomski najpovoljnija
ponuda, sve sukladno Zakonu o javnoj nabavi. U vezi s tim, a u kontekstu zaštite okoliša, navodimo da
je u postupku nabave električne energije kao kriterij odabira ponude, uz cijenu, bio propisan ekološki kriterij – električna energija iz obnovljivih izvora energije (u postupku je sudjelovao jedan ponuditelj koji je ujedno i odabran, a po osnovi ovoga kriterija ostvario je maksimalan broj bodova).
Sukladno ZJN-u, dokumentacije o nabavi sadržavale su uvjete sposobnosti koje gospodarski subjekt mora ispuniti. Također, sadržavale su i razloge isključenja gospodarskog subjekta (osuđivanost za
naprijed navedena kaznena djela i nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje). Posljedica nedokazivanja prethodno navedenog je odbijanje ponude.
Sukladno članku 313. st. 2. ZJN-a koji propisuje da je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranoj ponudi, Fina je obavljala propisanu kontrolu.
U gotovo svim postupcima nabave, pored obveznih dokaza (o neosuđivanosti, o podmirenim
dospjelim obvezama po osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, o upisu u
odgovarajući registar), tražen je barem jedan dokaz tehničke i stručne sposobnosti.
Osim popisa uredno izvršenih ugovora s potvrdama druge ugovorne strane, prilikom nabave roba, usluga i radova tražena je odgovarajuća stručna sposobnost osoba koje će izvršavati predmet nabave (stručna sprema, certifikati, iskustvo u radu na istim ili sličnim poslovima/projektima), ISO certifikati (primjerice već spomenuti ISO 14001, zatim ISO 9001:2015, ISO 31000:2018) te dokaz usklađenosti robe s određenim normama.
Fina je tijekom izvještajne godine postupala sukladno članku 80. ZJN-a te je na svojim internetskim stranicama i u dokumentacijama o nabavi navodila popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa, odnosno s kojima ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi. Tijekom 2021. godine bila su tri gospodarska subjekta s kojima je Fina bila u sukobu interesa.
U izvještajnom razdoblju nije bilo značajnijih neizravnih ekonomskih utjecaja na poslovanje i dionike Financijske agencije.
Prikaz 16.: Broj i struktura postupaka nabave u Fini
korisnici usluga zahtijevaju transparentnost te pravovremene i točne informacije. Imidž organizacije u javnosti često je bitan faktor kod privlačenja talenta, a mediji imaju značajnu ulogu u formiranju javnog mišljenja i percepciji Fine i njezinog poslovanja u javnosti, stoga je bitno koristiti dostupne komunikacijske alate s ciljem informiranja javnosti o proizvodima i uslugama.
Financijska agencija se u potpunosti pridržava propisa i dobrovoljnih kodeksa u vezi s marketinškim
komunikacijama.
Svoje usluge i proizvode pružamo širokom i raznolikom segmentu klijenata pa je i marketinška komunikacija prilagođena različitim kategorijama klijenata (građani, poslovni subjekti, banke, država) i za svaki tržišni segment se biraju različiti kanali komunikacije.
Marketinška komunikacija tijekom 2021. godine provodila se s ciljem pružanja podrške promidžbi novih usluga Fine na tržište (Frendi), privlačenju novih klijenata i povećanju lojalnosti postojećih (info.BIZ, FINA e-Račun, FINA e-Arhiv, plaćanje računa, Mjenjačnice) te s ciljem promoviranja otvaranja novih poslovnica. Marketinške aktivnosti u 2021. godini bile su usmjerene u većoj mjeri na
B2B segment, odnosno na proizvode i usluge za poslovne subjekte. S obzirom na to da se radi
većinom o digitalnim uslugama, za promociju istih ponajprije su korišteni digitalni kanali oglašavanja.
U skladu s Fininom strategijom i marketinške aktivnosti su u najvećoj mjeri bile usmjerene na Finine
FINA e-Račun kampanja provedena je kroz dva vala oglašavanja. Tijekom lipnja promocija je uključivala Google oglašavanje, kako bismo postigli veću prisutnost u medijima i bolju prepoznatljivost Fininog servisa. Veća kampanja, koja je uključivala i promociju akcije tri mjeseca besplatnog korištenja FINA e-Računa, provedena je u rujnu većinom putem digitalnih kanala komunikacije (desktop, mobile, Google, LinkedIn, Midas, Linker, TEN mreža) te u printu i putem plakata u poslovnim
tornjevima.
Nakon kampanje za e-Račun, u listopadu smo nastavili s kampanjom za FINA e-Arhiv, kako bismo upoznali ciljnu skupinu s uslugom i njezinim mogućnostima, pridobili donositelje odluke da se odluče za njezino korištenje, postigli bolju prepoznatljivost servisa FINA e-Arhiv i privukli nove klijente, odnosno povećali prodaju samog servisa. Kanali komunikacije su prije svega uključivali digitalne
medije te print i poslovne tornjeve.
U ožujku 2021. provedena je kampanja za promociju mogućnosti jednostavnijeg plaćanja putem mobitela, e-maila ili OIB-a klijenata različitih banaka, čime se pojednostavljuje postupak iniciranja novčanih transakcija bez upisivanja IBAN-a. Cilj je bio privući što veći broj korisnika da se uključe u ovaj način plaćanja, posredno ojačati interes kod banaka i institucija za platni promet kako bi se uključile u Registar te bolje pozicionirati Finu na tržištu tehnoloških inovacija plaćanja, kao modernui naprednu agenciju.
U svibnju je provedena kampanja za predaju GFI-a, s ciljem privlačenja što većeg broja korisnika za predajom GFI-a putem web aplikacije ili preko Online servisa za predaju dokumentacije. Kao preduvjet za provođenje marketinške kampanje redizajnirana je aplikacija za predaju GFI-a za poduzetnike te je promijenjena Finina web stranica sa sadržajem za predaju GFI-a za poduzetnike, kako bi se korisnicima pružile sve informacije na jednom mjestu i na što jednostavniji način. Kao alat direktne komunikacije, poslano je više od 90.000 poruka na e-mail adrese obveznika predaje GFI-a.
U lipnju se nastavilo s promocijom info.BIZ servisa,a cilj kampanje bio je privući što veći broj korisnika na korištenje info.BIZ-a, utjecati da se što veći broj korisnika registrira preko Fininog weba, pozicionirati se kao najjači alat za segmentiranje i pretragu poslovnih informacija, a tradicionalno je, tijekom ljetnih mjeseci, komunicirana naša mreža mjenjačnica, putem digitalnih medija, da bi u prosincu bilo provedeno radio oglašavanje za plaćanje računa.
Kako bismo klijentima pravodobno pružili sve informacije o proizvodima i uslugama, kontinuirano ih o svemu obavještavamo putem letaka i plakata u poslovnicama, putem različitih medija i preko Finine internetske stranice koju mjesečno u prosjeku posjeti 150.000 korisnika. Internetska stranica se svakodnevno ažurira te se, prema potrebi, dodaju nove funkcionalnosti, kako bi se poboljšalo korisničko iskustvo. Internetska stranica tjedno u prosjeku ima preko 100.000 jedinstvenih pregleda, a najposjećenija je podstranica e-servisi, na kojoj se nalaze ulazi u sve Finine servise.
Cilj komunikacijskih aktivnosti tijekom 2021. godine je bio, prije svega, jačanje Fininog brenda i imidža, ali i promjena percepcije Fine kao tvrtke koja se bavi
tradicionalnom djelatnošću u odnosu na modernu instituciju, predvodnicu pružanja digitalnih usluga u RH i važnog partnera državi u digitalizaciji zemlje.
Komunikacija s medijima je intenzivirana kroz veći broj objava na Fininoj internetskoj stranici, priopćenja za javnost, promotivne tekstove izravnog ili prikrivenog karaktera, ali i brojnih intervjua u tiskovinama i na web portalima te gostovanjima Fininih predstavnika u radijskim i televizijskim emisijama. Zaprimljeno je gotovo 200 upita medija na koja je odgovoreno u zakonskom roku te je prema medijima
poslano oko 20 priopćenja za javnost.
Intenzivirali smo slanje gospodarskih vijesti medijima, u okviru priopćenja, s podacima iz Centra za registre i servisa info.BIZ.
Početkom 2021. godine, u skladu s analizom korisničkog iskustva provedenom 2020. godine, napravljene su nove stranice za FINA e-Račun za poslovne subjekte (nova struktura sadržaja, jednostavniji prikaz, call to action). S obzirom na pozitivne reakcije korisnika, na isti način mijenjali smo i ostale web stranice za Finine proizvode/usluge te smo prilagodili stranice e-Račun za javnu nabavu, FINA e-Arhiv i one za predaju GFI-a za poduzetnike, tako da smo na jednom mjestu prikazali
sve potrebne informacije, a sve kako bi se poboljšalo cjelokupno korisničko iskustvo.
Financijska agencija kontinuirano nastoji svoje mrežne stranice učiniti pristupačnima u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog
sektora Republike Hrvatske (NN 17/19; dalje u tekstu: Zakon) kojim se prenosi Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016.).
Izjava o digitalnoj pristupačnosti primjenjuje se na mrežno sjedište Financijske agencije koje se nalazi
Sve upite vezane za pristupačnost mrežnog sjedišta Financijske agencije korisnici mogu uputiti putem elektroničke pošte: pristupacnost@fina.hr.
Povjerenik za informiranje Republike Hrvatske je tijelo nadležno za praćenje usklađenosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora sa zahtjevima pristupačnosti
kao i za nadzor nad provedbom Zakona.
U slučaju nezadovoljavajućih odgovora na obavijest ili zahtjev za povratne informacije o pristupačnosti naših mrežnih stranica, korisnici se mogu obratiti Povjereniku za informiranje putem elektroničke pošte: pristupacnost@pristupinfo.hr.
Iako su pojedina članstva obvezna za sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Financijska agencija aktivan je član u nizu domaćih i međunarodnih udruženja i institucija putem kojih pridonosi stručnom i znanstvenom razvoju internih i vanjskih procesa.
Također, aktivno sudjelujemo u projektima zastupajući interese struke i naših dionika.
U 2021. godini brojimo 25 članstava kroz 19 u domaćim i šest u inozemnim udruženjima.
Prikaz 17.: Članstva u strukovnim udruženjima
Dugogodišnji projekti e-Poslovanje i e-Pristojbe, financirani iz Europskog socijalnog fonda (ESF), su od iznimne važnosti za javnu upravu i gospodarstvo općenito s obzirom da će unaprijediti i ubrzati digitalni razvoj javne uprave, pružajući nove elektroničke usluge građanima i poslovnim subjektima.
Nadogradnju proizvoda iz domene digitalnih rješenja nastojimo uklopiti u EU smjernice i programe financiranja te su iz CEF Telecom EU fonda (program Connecting Europe Facility), već više puta uspješno financirani i provedeni projekti iz domene eID i eInvoicing.
Započeta je provedba međunarodnog projekta „LEILA –
towards a muLtilinual European platform for judIciaL
Auctions“, kojeg sufinancira Europska komisija u okviru
Programa za pravosuđe (Justice Programme).
Cilj projekta je pružiti građanima i tvrtkama jednostavan pristup informacijama o imovini koja se prodaje na sudskim
dražbama koje se održavaju u jednoj ili više država članica. Nositelj projekta je Ministarstvo pravosuđa Republike Italije, a uz Finu sudjeluje još 11 partnera iz više različitih europskih
zemalja.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnja agencija za financiranje i
ugovaranje programa i projekata Europske unije i Financijska agencija sklopili su ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi”, programske platforme putem koje se realizira Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ te ostvaruje komunikacija između Ministarstava, posredničkih tijela i korisnika ugovora o dodjeli europskih sredstava.
Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. godine i inicijativa EU sljedeće generacije (Next Generation EU) uključuje nadogradnju sustava i komponenti
državne informacijske infrastrukture
o kojima skrbi Fina (NIAS, e-Ovlaštenja, e-Pristojbe, e-Račun za državu).
Okruženje u kojem organizacija posluje utječe na organizaciju, međutim organizacije također ostavljaju trag na zajednice u kojima se nalaze.
Dobra suradnja i dobri odnosi, kao i društvena odgovornost, imaju značajan efekt na uspješnost poslovanja. Kroz svoje dugogodišnje poslovanje Fina nastoji pridonijeti društvu širenjem stručnih znanja o digitalizaciji usluga, boljem
upravljanju financijama te informiranju o ovrhama, kao razvojem usluga i ponudom rješenja koja donose dugoročne koristi za društvo u cjelini te poboljšavaju kvalitetu života.
Već dugi niz godina smo aktivno uključeni u život lokalne zajednice, osiguravajući stipendije i stručnu praksu, podržavajući lokalne projekte i manifestacije, zapošljavajući ljude s posebnim potrebama, pomažući u očuvanju okoliša i slično. Kroz sponzorstva i donacije, koje redovito dodjeljujemo, Fina aktivno potiče razvoj društva kroz aspekte humanitarnog djelovanja i unaprjeđenja kvalitete života, ekologije i očuvanja okoliša, obrazovanja, sporta, kulture i gospodarstva.
Kao dugogodišnji aktivni član lokalne zajednice, kroz otvaranje IT centara i suradnju s fakultetima i sveučilištima želimo pružiti zajednici dodanu vrijednost jer su Finini razvojni centri uspostavljeni kao središnje lokalne točke okupljanja IT sektora. Preciznije, to su mjesta koja povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor te stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja. Svi Finini razvojni
centri su moderno uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji i opremljeni tehnološki
naprednom opremom.
Potencijalni zaposlenik u razvojnom centru, osim izvrsnog i poticajnog radnog okruženja, može očekivati i stabilnu plaću, plaćanje prekovremenih sati, plaćanje rada na projektima te stimulacije za dodatni angažman. Posao podrazumijeva čitav ciklus razvoja softvera, počevši od poslova analize,
dizajna, programiranja i testiranja, a radna mjesta se popunjavaju ovisno o tehnologijama i
kompetencijama kojim vladaju stručnjaci na pojedinim lokacijama. Finini razvojni centri osnivaju se na lokacijama gdje postoje ili djeluju učilišta koja obrazuju IT stručnjake, a do danas je uspostavljeno 10 razvojnih centara u Zaboku, Splitu, Virovitici, Bjelovaru, Kutini, Vukovaru, Osijeku, Čakovcu, Požegi i
Koprivnici.
Osim spomenutih razvojnih centara, Fina osigurava i IT stipendije te stručnu praksu.
Isto tako, dodjelom sponzorstava i donacija, nastojimo aktivno poticati razvoj društva kroz područja humanitarnog djelovanja i unaprjeđenja kvalitete života, ekologije i očuvanja okoliša, obrazovanja,
sporta, kulture i gospodarstva.
U 2021. godini smo donirali i sponzorirali 3,4 milijuna kuna u različita područja djelovanja, provodili programe koji potiču smanjenje upotrebe plastike i papira te podržali program pošumljavanja.
Posebno bismo istaknuli donaciju od 1 milijun kuna u korist OŠ Eugena Kvaternika Velika Gorica za obnovu područne škole Dubranec, stradaloj u potresu 2020. godine.
Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovana koronavirusom osjetila se u organizaciji evenata i u 2021. godini, tako da su mnoga događanja odgođena ili organizirana online. Ipak, izdvojili bismo nekoliko sponzorstava i partnerstava, kao što su, sada već tradicionalno Finino sponzorstvo humanitarnog događaja „Ponos Hrvatske“, u organizaciji 24 sata, partnerstvo u projektima „Student DIGI Award“, „Financijska pismenost“ te konferenciji „Podvucimo crtu – okrenimo se budućnosti“, u organizaciji Hanza Medije, partnerstvo u projektima „Digitalna Hrvatska“, „30 godina hrvatske neovisnosti“, „Hrvatska pamet Hrvatskoj“ i „Smart industry“, u organizaciji Večernjeg lista.
Tijekom 2021. godine pomogli smo i projekte ekologije i očuvanja okoliša, poput „Tjedan kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj“ u organizaciji udruge „Zasadi stablo, ne budi panj!“, projekta „O2“ i „Boranke“, a sponzorirali smo i događaje iz područja kulture, poput varaždinskog „Špancirfesta 2021.“ te „56. Vinkovačkih jeseni“ i „306. Sinjske alke“, gdje uz kulturu, njegujemo i tradiciju i hrvatsku baštinu.
Uz navedeno, Fina je protekle godine sponzorirala „Bankovnu akademiju“ Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te „Cyber Security Conference 2021“, u organizaciji Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek. Isto tako, pomogli smo Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Split za projekt „STEM Coworking place“ te smo nastavili s dobrom praksom doniranja sredstava Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, za provedbu
Osim novčanih sredstava, Fina donira računala te i na taj način pomaže institucijama koje iz vlastitih izvora sredstava ne mogu osigurati potrebnu informatičku opremu.
U svom poslovanju i u nizu projekata koje provodimo, usmjereni smo na razvoj pametnih i održivih rješenja koja mogu polučiti dugoročne koristi za naše društvo, dovesti do unaprjeđenja poslovanja, kvalitete života građana, veće sigurnosti i povjerenja, ali i boljeg odnosa prema okolišu.
Krajem siječnja 2021. godine, u časopisu VIDI, Finina mobilna aplikacija -mFina, dobila je „Palac gore za download" te je uvrštena među TOP 50 najboljih hrvatskih mobilnih aplikacija.
U partnerstvu s Jutarnjim listom i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u kolovozu 2021. godine smo organizirali 13. dodjelu Zlatne bilance u hotelu Esplanade u Zagrebu. Našom prestižnom gospodarskom nagradom nagradili smo najbolje hrvatske tvrtke u pojedinim djelatnostima i po posebnim kategorijama te dodijelili ukupno 17 nagrada, od čega 11 Zlatnih bilanci najuspješnijim tvrtkama u pojedinim djelatnostima i 6 Zlatnih bilanci za posebne kategorije, a u okviru iste smo uveli i jednu novu kategoriju – najbrže rastući poduzetnik.
Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja 2021. godine, u organizaciji Arena Centra u Zagrebu smo prvih 200 posjetitelja Finine poslovnice darovali s platnenom vrećom i Eco Starter Box kutijom s vrećicama za sortiranje otpada.
Posebno želimo istaknuti nastavak naših težnji spram očuvanja okoliša i ekologije te ponovnu podršku projektu „Eco Nautical Starter Box“ u 2021. godini čiji je cilj bio osvješćivanje javnosti o važnosti očuvanja mora te akcije čišćenja plaža i podmorja.
Financijska agencija na dan 31. prosinca 2021. godine broji 2.809 radnika što je 2% (44 radnika) manje u odnosu na isti dan prethodne godine.
Od ukupnog broja radnika, 99% čine radnici zaposleni na neodređeno vrijeme te 1% radnici zaposleni na određeno vrijeme [uključeno 16 pripravnika].
U izvještajnoj godini nismo imali radnike pribavljene putem agencija za privremeno zapošljavanje kao niti privremeno ustupljene radnike, a politika zapošljavanja je bila usmjerena na zapošljavanje visoke stručne spreme [informatičkog, ekonomskog i pravnog smjera] s ciljem postizanja optimalne obrazovne strukture.
Prikaz 18.: Broj novozaposlenih i prestanaka ugovora o radu
obveze iz radnog odnosa, a informiranost zaposlenika je osigurana putem Finine interne mreže.
Uz redovna prava, Kolektivnim ugovorom svi radnici u Fini imaju pravo i na sljedeće beneficije:
Ove povlastice zaposlenika imaju značajan utjecaj na privlačenje talenata pri njihovom regrutiranju.
Prikaz 19.: Dobna i spolna struktura radnika
Prikazana struktura zaposlenih radnika prema dobi i spolu ukazuje da najveći broj zaposlenika čine radnici između 45 i 49 godina života (20%).
Prikaz 20.: Struktura radnika prema stručnoj spremi
Prikaz 21.: Spolna struktura radnika
Prikazana spolna struktura zaposlenih radnika ukazuje da najveći udio čine žene sa 75%.
Prikaz 22.: Trend kretanja prosječne bruto i neto plaće temeljem sati rada
Fina provodi mjere zaštite na radu sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Novim Pravilnikom o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu iz lipnja 2021. godine (NN 73/21) korigirani su i regulirani postupci organizacije pregleda vida radnika i rokovi ovisno
o godinama starosti radnika.
S ciljem unaprjeđenja procesa sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, tijekom 2021. godine smo proveli niz postupaka osposobljavanja za radnike Fine.
Prikaz 23.: Struktura provedenih osposobljavanja radnika
U 2021. godini je provedeno 22% više osposobljavanja radnika u odnosu na prethodnu poslovnu godinu ponajviše zbog većeg broja osposobljavanja iz područja rada na siguran način (16 radnika), a pregled vida kod ugovornih doktora medicine rada je obavilo 157 radnika (6% udjela u ukupnom broju radnika Fine).
Prikaz 24.: Struktura ozljeda na radu prema lokaciji nastanka ozljede
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo smo za 2021. godinu prijavili ukupno 25 ozljeda na radu radnika Fine što je 67% (10 ozljeda) više u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Ovo povećanje u odnosu na 2020. godinu dijelom je uzrokovano grupnom ozljedom pet radnika Fine nastalom pri oružanom prepadu. Iako broj ozljeda bilježi povećanje, u 2021. godini je za 22% manji u odnosu na broj ozljeda 2019. godine.
Inspekcijski nadzor iz područja zaštite na radu proveden je na lokaciji objekta Fine u Koturaškoj 43 u Zagrebu, a nadzor je protekao bez primjedbi i utvrđenih nedostataka.
Fina kontinuirano ulaže u unaprjeđenje znanja i vještina svojih zaposlenika, jača njihove kompetencije i omogućuje zaposlenicima da se lakše nose s novim izazovima u poslovanju s ciljem postizanja veće kvalitete i učinkovitosti u ostvarenju korporativnih ciljeva.
U 2021. godini brojimo 1.634 odlazaka zaposlenika na različite oblike edukacije, od čega je na internim edukacijama sudjelovalo 875 polaznika (54%), a na eksternim edukacijama 759 polaznika (46%).
Sukladno novoj Strategiji digitalne transformacije Fine i prelaskom na agilan način poslovanja kao jednog od ključnih ciljeva Finine Strategije, težište edukacijskih aktivnosti stavljeno je na sveprisutnu digitalizaciju i agilnu transformaciju. Kako bi se prihvatio novi i kompleksan način razmišljanja te potaknuo takav kolaboracijski način rada, provedene su online edukacije Agilna transformiraonica za više od 140 Fininih zaposlenika.
Uspješan nastavak edukacijskih programa tijekom 2021. godine smo provodili u okviru:
edukacije radnika i voditelja poslovne mreže kroz Fina akademiju koju su proveli predavači Službe za organizaciju i upravljanje poslovnim procesima u poslovnoj mreži i treneri Službe upravljanja ljudskim potencijalima. U svrhu što boljeg prijenosa znanja u poslovnoj mreži za
voditelje je dizajniran novi interni trening trenera (Train the trainer),
U drugoj polovici 2021. godine uspješno su privedena kraju dva Finina programa, Dizajn pozitivnog korisničkog iskustva i Program upravljanja talentima.
U sklopu programa „Napredno upravljanje ljudskim potencijalima" su za kandidate talent pool-a održane tri radionice u svrhu osmišljavanja i pokretanja inicijativa koje su rezultirale povećanjem motivacije, kredibiliteta te razvojem vještina za buduće pothvate. Ove radionice je prošlo 25 radnika (talenata) koji su na završnoj svečanosti (srpanj 2021. godine) pred svojim mentorima, direktorima sektora i savjetnicima prezentirali svoje četiri inicijative: Virtualno s Finom, Jedinstvena aplikacija za korisnike, TeRMIN (Centralni sustav naručivanja) i Redizajn web sučelja Fina.hr.
Istovremeno, uspješno je završen i edukacijski program „Dizajn pozitivnog korisničkog iskustva" (neformalnog naziva Tehno party), naš prvi interni specijalistički edukacijski program namijenjen tehnolozima s ciljevima upoznavanja postavki i koncepta korisničkog iskustva, osvještavanja važnosti korisničkog iskustva prilikom dizajna proizvoda i usluga, poticanja međusektorske suradnje i razmjene informacija te osmišljavanja novih usluga i/ili unaprjeđenje postojećih.
Ovaj program je započeo anketom kojom su utvrđene edukacijske potrebe i preferencije polaznika, nastavljene u formi e-učenja kroz tehnike poticanja kreativnosti te analizu i komentiranje rezultata ispitivanja imidža Fine kod naših klijenata. Isti je završen radionicom na kojoj su polaznici Design Thinking metodologijom osmislili ukupno 16 prototipa novih usluga ili unaprjeđenja postojećih. U hibridni edukacijski program bilo je uključeno više od 50 tehnologa (eksperata, viših specijalista i specijalista).
Svoja znanja i vještine zaposlenici su tijekom 2021. godine razvijali, proširivali i usavršavali putem platforme za e-učenje kojom se omogućava idealan pristup za fleksibilnu i troškovno učinkovitu izgradnju kompetencija.
Tijekom 2021. godine zaposlenici su na Moodle platformi, koja se koristi za interno usavršavanje svih zaposlenika Fine, mogli stjecati nova znanja iz različitih poslovnih područja, uključujući i uvođenje pripravnika te novozaposlenih u posao. Uz 27 tečajeva objavljenih 2020. godine, na Moodle platformi smo tijekom 2021. godine objavili 13 novih, većinom stručnih online tečajeva koji zaposlenicima omogućuju stjecanje potrebnih znanja uz postizanje veće efikasnosti i uštede vremena.
Antikorupcijski program u Financijskoj agenciji (AKP), donesen 2014. godine s ciljem provođenja antikorupcijske politike, predstavlja politiku koja sadržava sveobuhvatne mjere za sprječavanje korupcije u Financijskoj agenciji u svrhu unaprjeđenja profesionalnog i etičnog ponašanja zaposlenika, povećanja njihovog zadovoljstva (kao i klijenata) te povećanja cjelokupnog društveno odgovornog poslovanja. AKP javni je dokument i objavljen je na internetskoj stranici Financijske agencije.
Uprava Financijske agencije imenuje Antikorupcijski tim koji nadgleda i ocjenjuje provedbu AKP-a, prikladnost propisanih mjera, povremeno preispituje relevantne pravne instrumente i administrativne mjere kako bi ocijenila jesu li prikladni za sprječavanje i borbu protiv korupcije. Službenik za informiranje, povjerenik za etiku i osoba za nepravilnosti, kao članovi Antikorupcijskog tima, kvartalno izvještavaju Upravu Financijske agencije o svojem radu.
U 2021. godini službenik za informiranje je zaprimio ukupno 354 upita koji se ne smatraju zahtjevima na pristup informacijama, nego se odnose na djelatnosti Financijske agencije te odgovorio na 32 zahtjeva za pristup informacijama.
Osoba za nepravilnosti kontinuirano je pratila i zaprimala informacije o nepravilnostima i sumnjama na nepravilnost u poslovanju Financijske agencije te poduzimala odgovarajuće aktivnosti u vezi s provjerama ili istraživanjem nepravilnosti. U 2021. godini osoba za nepravilnosti je zaprimila pet prijava koje su dostavljene putem elektroničke pošte na e-mail adresu objavljenu na našim mrežnim stranicama.
Sukladno Pravilniku o sustavu prijavljivanja nepravilnosti poduzete su odgovarajuće aktivnosti radi provjere njihove osnovanosti, a sve radnje poduzete radi utvrđivanja činjeničnog stanja provedene su na način kojim se jamči tajnost postupka i zaštita privatnosti svake osobe. Na svih pet prijava je odgovoreno te su iste evidentirane u Registru nepravilnosti koji se vodi u elektroničkom obliku.
Aktivno provodeći Antikorupcijski program koji obilježava nulta stopa tolerancije prema korupciji, s primjerenom pozornošću i angažmanom poduzimamo radnje protiv nepravilnosti i prijevara putem postupaka i kanala koje mehanizam pretpostavlja, štiteći pri tome u cijelosti izvor informacija.
Etički kodeks je dokument koji doprinosi stvaranju organizacijske kulture u kojoj se potiče međusobno uvažavanje, savjesnost i odgovornost. Na ovakav način stvaraju se smjernice za visoku razinu profesionalnosti, kako u međusobnom odnosu radnika, tako i u odnosu s klijentima te poslovnim
suradnicima. U tom kontekstu njegujemo kulturu osobnog i profesionalnog integriteta povezanu s
jasnim pravilima i očekivanjima koja čine temelj prihvatljiva ponašanja na radnom mjestu. Navedeno
predstavlja okvir za organizacijski integritet i profesionalni rast.
Financijska agencija u odnosu prema zaposlenicima posebnu pažnju pridaje zaštiti ljudskih prava, dostojanstva te potiče visoku razinu profesionalnosti na radnom mjestu.
Važnu ulogu u zaštiti dostojanstva radnika imaju, ne samo Povjerenici za etiku, već i aktivnosti Savjetovališta za Finine radnike. Tijekom 2021. godine kroz rad psihološkog savjetovališta pružena je psiho-socijalna pomoć radnicima te se također radilo na rješavanju pojedinačnih slučajeva konflikata unutar tima, a na intrawebu je kreirana rubrika pod nazivom „Priča ponedjeljkom“. Ovime se želi potaknuti optimizam među radnicima i prevenirati stres. Na ovakav način stvaramo preduvjete za dobre međuljudske odnose među članovima tima, a i radnika u cjelini. Također smo za radnike kreirali i online priručnik „Šalabahteri za kontrolu emocija“ kako bismo pomogli radnicima da se kvalitetnije nose sa stresnim situacijama na radnom mjestu.
Financijska agencija kontinuirano provodi interne edukacije i aktivnosti podizanja svijesti s ciljem suzbijanja predrasuda i diskriminatornih praksi te poticanja raznolikosti u radnom okruženju i radnim procesima.
Tijekom 2021. godine izrađen je i proveden „Napredni komunikacijski trening“ kroz četiri predavanja i 73 prijavljena radnika koji su razvijali svoje komunikacijske vještine i osvještavali koliko je poslovni bonton važan za poslovni uspjeh cijele organizacije. Teme predavanja bile su: „Kako postati asertivan, ali ne i agresivan”, „Što "govorimo" neverbalnom komunikacijom”, „Negativni način komunikacije i kako se s njima suočiti”, „Persuazija što je to i na koji način ju možemo koristiti na radnom mjestu”.
Kreirali smo online edukacije pod nazivom „Primjena etičkog kodeksa u praksi" s ciljem ukazivanja na važnost odredbi Kodeksa ponašanja te smo izradili četiri edukativno-informativna plakata s odgovarajućim edukativnim tekstom o načinu primjenjivosti načela u svakodnevnom radu.
U 2021. godini zaprimili smo jednu pritužbu za neetično postupanje radnika prema kolegama ili korisnicima i poslovnim subjektima. Radnik je na kraju odustao od procesuiranja iste. Mali broj zaprimljenih prijava može ukazivati na pozitivno djelovanje edukativno-preventivnih aktivnosti koje smo provodili s ciljem promicanja etičnog ponašanja.
Dostojanstvo naših radnika izuzetno nam je važno te smo iz tog razloga u 2021. godini izradili novi Pravilnik o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika. U kontekstu navedenog posebno nam je bilo važno ulagati u informiranje radnika o tome kako si pomoći u stresnim situacijama koje su izazvane i epidemijom COVID-19 bolesti. Iz tog razloga važnu ulogu u osiguravanju zaštite dostojanstva imale su edukativno informativne aktivnosti u sklopu kojih je poseban naglasak stavljen na profesionalan način komunikacije, timski rad i zaštitu mentalnog zdravlja.
OBRADA NALOGA
Prikaz 25.: Trend kretanja broja obrađenih naloga
OBRADA GOTOVINE
Prikaz 26.: Trend kretanja obrađene gotovine
DIGITALNE USLUGE
Prikaz 27.: Trend kretanja broja aktivnih certifikata
Prikaz 28.: Trend kretanja broja jedinstvenih ePass korisnika
Prikaz 29.: Trend kretanja broja jedinstvenih korisnika u sustavu NIAS
REGISTAR GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA [RGFI]
Prikaz 30.: Broj obrađenih financijskih izvještaja prema načinu predaje
PROVEDBA OVRHA NA NOVČANIM SREDSTVIMA
Prikaz 31.: Trend kretanja broja zaprimljenih osnova za plaćanje
U 2021. godini Fina je zaprimila 999.957 osnova za plaćanje, što je za 41% više u odnosu na 2020.
godinu.
U strukturi zaprimljenih osnova, 84% se odnosi na osnove za plaćanje zaprimljene ne teret računa građana, dok se preostalih 16% odnosi na poslovne subjekte.
Iako je broj osnova za plaćanje zaprimljenih na teret računa građana daleko veći od broja osnova za plaćanje zaprimljenih na teret računa poslovnih subjekata, iznos duga iz osnova za plaćanje na teret računa poslovnih subjekata čini 43% ukupnog iznosa duga iz osnova za plaćanje.
Osnove za plaćanje zaprimljene na teret računa poslovnih subjekata čine 69% udjela u strukturi ukupnog iznosa izvršenih osnova za plaćanje zaprimljenih u 2021. godini, dok osnove za plaćanje zaprimljene na teret računa građana čine 31%.
U strukturi osnova za plaćanje zaprimljenih na teret računa građana, najveći ovrhovoditelji su središnja država s udjelom od 18%, banke s 11%, telekomunikacijske i komunalne tvrtke s istim udjelom od 7% te županije, gradovi i općine s 5%.
U strukturi osnova za plaćanje zaprimljenih na teret računa poslovnih subjekata, najveći ovrhovoditelji su središnja država s udjelom od 25%, banke sa 6% te županije, gradovi i općine s 5% i komunalne tvrtke s 4%.
Što se tiče strukture blokiranih, na kraju izvještajne godine evidentirana su 239.278 potrošača koja nisu podmirila dospjele neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 24,6 milijardi kuna (glavnica i kamata). U usporedbi s podacima za 2020. godinu, radi se o povećanju broja blokiranih potrošača za 3% i povećanju ukupnog iznosa od 6%.
Financijska agencija u najvećoj mjeri zbrinjava papir, karton, glomazni otpad, plastiku i plastičnu ambalažu te elektronički otpad, a o istome vodimo Očevidnik o nastanku otpada uz pripadajuće obrasce sukladno zakonskoj regulativi. Usklađenost poslovanja pratimo i provodimo u skladu sa zakonima i propisima iz područja zaštite okoliša te u izvještajnoj godini nije bilo evidentiranih novčanih kazni kao niti nenovčanih sankcija.
Zbrinjavanje otpada se unutar Fine provodi u skladu s procedurama i radnim uputama o gospodarenju i zbrinjavanju otpada putem ovlaštenih tvrtki koje za to posjeduju dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) u Fini je imenovan povjerenik za otpad i njegov zamjenik. Iako prema novom Zakonu o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine (NN 84/21) imenovanja više nisu obvezna, Fina i dalje ima imenovane odgovorne osobe za zbrinjavanje otpada na svakoj lokaciji gdje se otpad proizvodi.
Pravnu osnovu čini Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša sukladno kojem Fina dostavlja podatke o prikupljenim količinama otpada elektroničkim putem. Registar onečišćavanja okoliša (ROO) podrazumijeva skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari u zrak, vodu i/ili more i tlo te proizvedenome, sakupljenome i obrađenome otpadu.
Fina je za 2021. godinu u ROO prijavila 30 tona otpada od čega je 96% otpada namijenjeno za daljnji postupak oporabe.
Prikaz 32.: Struktura otpada prema ključnim kategorijama
Oporaba je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili širem gospodarskom smislu.
Fina je za potrebe mikrofilmiranja do prije dvije godine proizvodila opasni otpad koristeći otpadni razvijač i fiksir. Poduzete aktivnosti prelaska na novu tehnologiju razvijanja filmova bez korištenja otpadnog razvijača i fiksira rezultiralo je smanjenju količine ovog otpada za 27% u 2021. godini.
S obzirom da aktivno pratimo i upravljamo otpadom koji nastaje u našem lancu vrijednosti, u 2021. godini su obavljena mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na 14 lokacija Fine i podaci su dostavljeni Zavodu za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Podaci o izvršenim mjerenjima emisije onečišćujućih tvari u zrak sukladno članku 26. Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 47/21) dostavljeni su Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Zavodu za zaštitu okoliša i prirode elektroničkim putem sa zahtjevom za pristup informacijskom sustavu „Emisije iz nepokretnih izvora“.
Vrednovanje rezultata mjerenja emisija obavlja se usporedbom rezultata mjerenja s propisanim
graničnim vrijednostima iz Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 42/21). Za male, srednje i velike uređaje za loženje i srednje i velike plinske turbine, smatra se da su udovoljene granične vrijednosti emisije (GVE) u otpadnom plinu ako rezultati svake od mjerenja ne prelaze GVE, a rezultati mjerenja na svim uređajima u Fini zadovoljavaju propisane granične vrijednosti temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih
tvari u zrak iz nepokretnih izvora.
Sukladno zakonskoj regulativi o obvezi održavanja sustava, izvršena je zamjena dotrajalih i funkcionalno neispravnih sustava za dojavu požara po poslovnim jedinicama Financijske agencije na deset lokacija. Sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) i Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN 56/99), u 2021. godini je odrađeno 85 intervencija i 177 redovnih pregleda sustava za dojavu požara.
Inspekcijski nadzor iz područja zaštite od požara proveden je bez primjedbe na lokacijama podružnice Slavonski Brod, poslovnice Pakrac i poslovnice Hrvatska Kostajnica, dok inspekcijskog nadzora iz područja zaštite okoliša nije bilo.
Financijska agencija je i u 2021. godini nastavila s odgovornim upravljanjem svojih sustava te kontinuirano radila na uvođenju energetski učinkovitih uređaja i opreme te modificiranju svojih poslovnih procesa kako bi smanjila emisije CO2.
Fina provodi sustavno upravljanje energijom koristeći informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE), odnosno internetsku aplikaciju Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora.
Na bazi dostupnih podataka iz 2021. godine ukupna potrošnja svih energenata u Fini porasla je unatoč implementaciji dobre prakse u područjima održivog gospodarenja energijom koja je u Fini započela 2015. godine, a što djelomično pripisujemo klimatskim promjenama, a djelomično povećanju broja poslovnica.
Prema podacima iz ZelEn certifikata, Financijska agencija od 2019. godine dobavlja 100% energije iz obnovljivih izvora. Potrošnja električne energije u Fini je tijekom 2021. godine iznosila 12.121.000 kWh što čini povećanje od 3% u odnosu na potrošnju 2020. godine.
Prema podacima APN-a za 2021. godinu, blagi porast od 0,2% bilježi količina utrošenog prirodnog plina za grijanje koja je u 2021. godini iznosila 5.129.612 kWh. Istovremeno, količina utrošene toplinske energije (HEP-Toplinarstvo) za grijanje poslovnih prostora Fine u 2021. godini iznosila je
3.750.569 kWh što čini povećanje od 9% u odnosu na potrošnju iz 2020. godine.
Sukladno Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i temeljem Kyoto protokola o smanjenju emisije CO2 i Direktivama EU (Delegirana uredba Komisije (EU) br. 244/2012 od 16.
siječnja 2012. godine o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada za korištenjem energetski učinkovite opreme (značajno za Europski gospodarski prostor)), 2015. godine započeli smo s procesom zamjene postojeće opreme i sustava klimatizacije, ventilacije, grijanja i hlađenja s energetski učinkovitijom opremom.
Tijekom 2021. godine smo nastavili s nizom aktivnosti vezanih za unaprjeđenje energetske učinkovitosti sukladno odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18, 25/20, 41/21) i odredbama Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom (SGE) u javnom sektoru (NN 18/15, 6/16), koji se očituje kroz kontinuirani postupak ulaganja u zamjenu postojeće rasvjete učinkovitijom, rekonstrukciju elektroenergetskih napajanja zgrada, zamjene kotlova i bojlera po poslovnicama.
U 2021. godini na osam lokacija Fine pokrenut je i završen postupak zamjene stare opreme KGVH (klima, grijanje, ventilacija i hlađenje) s novim energetski učinkovitijim uređajima i opremom, na tri lokacije pokrenut je i završen postupak rekonstrukcije starih električnih napajanja (GRO -glavnih razvodnih ormara) poslovnica s novom opremom te je na osam lokacija zamijenjena postojeća rasvjeta s novom rasvjetom u LED tehnologiji.
Također, a sukladno nalazima i predloženim mjerama obuhvaćenim energetskim pregledima objekata
Implementacija obnovljivih izvora energije na bazi sunca ili korištenjem energije zemlje za sada nije
inicirana, no iz podataka dostupnih u APN aplikaciji je razvidno da se u prostorima Financijske agencije i tijekom 2021. godine smanjuje udio fosilnih goriva u energentima pa je tako udio lož ulja pao s 13% na 11%, a prirodni plin s 30% na 20%. Istovremeno, udio električne energije (u cijelosti pribavljene iz obnovljivih izvora) porastao je s 42% na 53% u 2021. godini uslijed promjene strukture upravljanja energetskom učinkovitosti u Fini.
Emisija CO2 za 2021. godinu iznosi 5.885,204 tone, a trogodišnji trend kretanja ukazuje na povećanje od 1% (u odnosu na 2019. godinu).
Prikaz 1.: Osnovni financijski podaci Fine u 2021. godini ..................................................................... 10 Prikaz 2.: Financijski rezultati poslovanja Fine...................................................................................... 11 Prikaz 3.: Tržišna segmentacija prihoda od prodaje Fine ..................................................................... 12 Prikaz 4.: Rashodi Fine ......................................................................................................................... 14 Prikaz 5.: Struktura investicija Fine prema ključnim kategorijama ........................................................ 16 Prikaz 6.: Prihodi usluga za financijsku industriju.................................................................................. 19 Prikaz 7.: Prihodi komercijalnih digitalnih rješenja ................................................................................ 24 Prikaz 8.: Prihodi javnih servisa............................................................................................................. 30 Prikaz 9.: Prihodi servisa za državu ...................................................................................................... 35 Prikaz 10.: Načela uspostave okvira upravljanja rizicima ..................................................................... 39 Prikaz 11.: Istaknuti izazovi u upravljanju rizicima ................................................................................ 41 Prikaz 12.: Osnovni nefinancijski podaci Fine u 2021. godini ............................................................... 42 Prikaz 13.: Grupe dionika i zainteresiranih strana................................................................................. 45 Prikaz 14.: Matrica utjecaja i interesa grupe dionika ............................................................................. 46 Prikaz 15.: Matrica materijalnosti .......................................................................................................... 46 Prikaz 16.: Broj i struktura postupaka nabave u Fini ............................................................................. 54 Prikaz 17.: Članstva u strukovnim udruženjima .................................................................................... 57 Prikaz 18.: Broj novozaposlenih i prestanaka ugovora o radu .............................................................. 62 Prikaz 19.: Dobna i spolna struktura radnika......................................................................................... 63 Prikaz 20.: Struktura radnika prema stručnoj spremi ............................................................................ 64 Prikaz 21.: Spolna struktura radnika ..................................................................................................... 64 Prikaz 22.: Trend kretanja prosječne bruto i neto plaće temeljem sati rada ......................................... 65 Prikaz 23.: Struktura provedenih osposobljavanja radnika ................................................................... 65 Prikaz 24.: Struktura ozljeda na radu prema lokaciji nastanka ozljede ................................................. 66 Prikaz 25.: Trend kretanja broja obrađenih naloga ............................................................................... 70 Prikaz 26.: Trend kretanja obrađene gotovine ...................................................................................... 70 Prikaz 27.: Trend kretanja broja aktivnih certifikata............................................................................... 71 Prikaz 28.: Trend kretanja broja jedinstvenih ePass korisnika.............................................................. 71 Prikaz 29.: Trend kretanja broja jedinstvenih korisnika u sustavu NIAS ............................................... 71 Prikaz 30.: Broj obrađenih financijskih izvještaja prema načinu predaje .............................................. 72 Prikaz 31.: Trend kretanja broja zaprimljenih osnova za plaćanje ........................................................ 72 Prikaz 32.: Struktura otpada prema ključnim kategorijama................................................................... 74
AKP -Antikorupcijski program APN -Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama B2B -Business to business CEF -Instrument za povezivanje Europe na područje telekomunikacija (eng. Connecting Europe Facility) COP -Centralizirani obračun plaća COPiHRM -Centralizirani obračun plaća i upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru EACHA -Europsko udruženje automatiziranih klirinških kuća (eng. European Automated Clearing House Association) EBIT -Dobit prije kamata i poreza (eng. Earnings Before Interest and Taxes) EEA -Europski gospodarski prostor (eng. European Economic Area) EGP -Europski gospodarski prostor eIBC -eInvoicing Boost for Croatia eIDAS -Uredba o elektroničkoj identifikaciji za uspostavljanje jedinstvenog EU digitalnog tržišta (eng. Electronic Identification, Authentication and Trust Services) ESF -Europski socijalni fond EU -Europska unija GDPR -Opća uredba o zaštiti podataka (eng. General Data Protection Regulation) GFI -Godišnji financijski izvještaji GRI -Globalne inicijative za izvještavanje (eng. Global Report Initiative) GVE -Granična vrijednost emisije HDK -Hrvatsko društvo za kvalitetu HGK -Hrvatska gospodarska komora HNB -Hrvatska narodna banka HROTE -Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. HUB -Hrvatska udruga banaka HUP -Hrvatska udruga poslodavaca HZMO -Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje info.BIZ -Servis za pregled informacija o poslovnim subjektima ISGE -Informacijski sustav za gospodarenje energijom JOPPD -Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja JRR -Jedinstveni registar računa KYC -Platforma za obavljanje procesa iz domene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (eng. Know-Your-Customer) MSFI -Međunarodni standard financijskog izvještavanja MUP -Ministarstvo unutarnjih poslova NIAS -Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav NKS -Nacionalni klirinški sustav NKSInst -platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u kunama OSPD -Online servis za predaju dokumentacije PEPPOL -Standardizirana mreža koja povezuje poslovanje i organizacije za elektroničko naručivanje, dostavu i fakturiranje (eng. Pan-European Public Procurement Online) PKI -Infrastruktura javnog ključa (eng. Public Key Infrastructure) RDC -Registar digitalnih certifikata REGOS -Središnji registar osiguranika RGFI -Registar godišnjih financijskih izvještaja RH -Republika Hrvatska ROA -Pokazatelj rentabilnosti imovine (eng. Return on Assets) ROE -Pokazatelj rentabilnosti kapitala (eng. Return on Equity) ROO -Registar onečišćavanja okoliša SDK -Služba društvenog knjigovodstva SEPA -Jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) SeP -Sustav ePristojbi SGE -Sustav gospodarenja energijom START -Sustav za elektroničko pokretanje poslovanja za društva i obrte VFO -Višegodišnji financijski okvir ZJN -Zakon o javnoj nabavi
PRILOG 1. GODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA