Unatoč vrlo izazovnom tržišnom okruženju Fina je ostvarila neto dobit od 5,2 milijuna kuna.

Izvještajnu 2022. godinu obilježio je postpandemijski oporavak gospodarske aktivnosti, odnosno porast BDP-a od 6,3% te pad stope nezaposlenosti. Globalni oporavak potaknuo je rast cijena energije i ostalih sirovina, koji se već krajem godine počeo prelijevati u rast proizvođačkih i potrošačkih cijena pa je tako stopa inflacije na kraju 2022. godine iznosila 10,8%. Ove gospodarske promjene izmijenile su preferencije potrošača. Sukladno tome, nastavljena je digitalizacija i unaprjeđenje naših usluga u skladu sa suvremenim načinom poslovanja i življenja, s naglaskom na kontinuirano unaprjeđenje korisničkog iskustva u svim područjima.

Fina je i tijekom 2022. godine provodila inicijative koje su dio Strategije digitalne transformacije Fine 2021.-2025. godine i koje su usmjerene na digitalizaciju, povećanje efikasnosti te društveno odgovorno poslovanje.

Najznačajnija aktivnost Fine u 2022. godini bila je priprema za uvođenje eura kao službene valute plaćanja u Republici Hrvatskoj. Fina je Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom dobila značajnu ulogu za ovaj važan projekt. Aktivnosti oko uvođenja eura obuhvaćale su prilagodbu svih servisa kako bi se njegovim uvođenjem neometano odvijale sve poslovne aktivnosti. Uvođenjem eura ugašeni su kunski platni sustavi NKS i NKSInst, a njihovo mjesto preuzeli su EuroNKS i EuroNKSInst. Fina je provodila predopskrbu i opskrbu eurom pa je tako tijekom prosinca 2022. godine u poslovnicama Fine prodano više od 150 tisuća početnih europaketa za građane te više od 160 tisuća početnih europaketa za poslovne subjekte. Uspješan projekt uvođenja eura odraz je planskog i promišljenog upravljanja i izvođenja i zato veliko hvala svim našim zaposlenicima.

U 2022. godini Fina je lansirala platformu Digit.ALL za digitalizaciju poslovanja koja predstavlja sveobuhvatno i sigurno rješenje putem kojeg korisnici mogu na jednom mjestu ugovoriti više digitalnih usluga od digitalnog potpisa (FINA e-Potpis), vremenskog žiga (FINA Vremenski žig), elektroničkog računa (FINA e-Račun), svih vrsta certifikata za aplikacije (FINA Digitalni certifikati), usluge prijevoza te pohrane papirnate dokumentacije i njezine digitalizacije pa sve do usluge izrade elektroničkog arhiva (FINA e-Arhiv) koje olakšavaju poslovanje.

Vjerujemo kako smo se kroz dosadašnje aktivnosti kvalitetno pozicionirali i odgovorili zahtjevima koje je poslovno okruženje stavilo pred nas. Vjerujemo da našim uslugama i proizvodima postižemo iskorake upogledu modernizacije, inovacije infrastrukture, razvoja naprednih i intuitivnih digitalnih rješenja zasuvremeni način poslovanja i življenja s naglaskom na kontinuirano unaprjeđenje korisničkog iskustva idruštveno odgovorno poslovanje.

Predsjednik Uprave Fine

mr. sc. Dražen Čović

2.1. OSVRT KROZ POVIJEST

GRI 2-1

Fina iza sebe ima polustoljetnu poslovnu tradiciju kao nasljednica Službe društvenog knjigovodstva (SDK) te kasnije Zavoda za platni promet (ZAP). Početkom 2002. godine, donošenjem Zakona o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05), Fina kao institucija u vlasništvu države, nasljeđuje prava, obveze i imovinu ZAP-a te nastavlja oblikovati svoju poslovnu politiku u dominantno tržišnom okruženju.

Prikaz 1. Ključni događaji kroz povijest

Danas je Fina jedna od najvažnijih institucija hrvatskog financijskog i javnog sustava. Fina je nositelj razvoja i operativni upravitelj ključne infrastrukture i niza servisa u području plaćanja te korištenja javnih usluga. S najširom mrežom korisnika - građana, malih, srednjih i velikih tvrtki, financijskih institucija, državnih i javnih tijela - s kojima se razvija i raste, Fina je nezaobilazna točka u razvoju hrvatskog financijskog sustava, gospodarstva i društva.

2.2. VLASNIČKA, UPRAVLJAČKA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

GRI 2-1; 2-9; 2-10; 2-11; 2-12; 2-14; 2-18

Poslovanje i ustrojstvo Fine uređeni su Zakonom o Financijskoj agenciji (NN 117/01, 60/04, 42/05) i Statutom Financijske agencije. Osnivač i 100%-tni vlasnik Fine je Republika Hrvatska (dalje u tekstu RH). Fina posjeduje 100% udjela u društvu FINA gotovinski servisi d.o.o. i 56,62% udjela u SKDD d.d., čije godišnje revidirane izvještaje konsolidira od 2019. godine.

Sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22) Fina je subjekt od javnog interesa, a Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za RH (NN 147/21) definirana je kao pravna osoba od posebnog interesa za RH te su postupci izbora i/ili imenovanja te uvjeti kandidata za članove nadzornih odbora odnosno kandidata za članove uprave (predsjednika i članove uprave) definirani ovom odlukom.

Organizacija i način rada Nadzornog odbora uređeni su Poslovnikom o radu Nadzornog odbora Fine. Uloga Nadzornog odbora je imenovanje Uprave, nadzor poslovanja, donošenje općih akata, donošenje poslovnih i financijskih planova, financijskih izvještaja i sl. Nadzorni odbor Fine je u 2022. godini bio sastavljen od sljedećih članova:

Poslovanje društva vodi Uprava Fine kroz četiri poslovna sektora i pet sektora podrške poslovanju. Uprava Fine je u 2022. godini bila je sastavljana od sljedećih članova:

Nadzorni odbor je dana 23. lipnja 2022. godine donio Odluku o osnivanju Revizijskog odbora koji temeljem Zakona o reviziji (NN 127/17), Uredbe (EU) 537/2014 i Poslovnika o radu obavlja sljedeće zadaće:

Revizijski odbor Fine je u 2022. godini bio sastavljen od sljedećih članova:

Prikaz 2. Tijela i organizacijski ustroj Fine

2.3. POSLOVNA MREŽA

GRI 2-1; 202

Fina svoje usluge pruža kroz široku poslovnu mrežu, točnije kroz 4 regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), 18 podružnica i 170 poslovnica. Razgranata poslovna mreža slijedi logiku i intenzitet gospodarske aktivnosti.

Sukladno Strategiji digitalne transformacije Fine u 2022. godini provedene su izmjene organizacije u regionalnim centrima Sektora poslovne mreže otvaranjem i zatvaranjem poslovnica namijenjenim poslovanju s građanima i pravnim subjektima.

Otvorene su poslovnice u City Centar one West u Zagrebu, Medulinu i Tower Center-u u Rijeci, uz istovremeno gašenje poslovnice Rijeka – zapad te ispostave u Donjem Lapcu, Orebiću i Lastovu.

2.4. STRATEGIJA, VIZIJA I MISIJA

GRI 2-1; 2-22

Fina je jedinstveno i snažno mjesto koje povezuje financijski, javni i poslovni sektor u širokom spektru financijskih i javnih usluga te niza naprednih digitalnih rješenja, ključne infrastrukture i uz najširu mrežu zainteresiranih korisnika.

Okosnica Finine Strategije do 2025. godine je transformacija poslovanja i razvoj novih rješenja koja imaju za svrhu kreiranje dugoročne vrijednosti za naše korisnike, zajednicu i zaposlenike te osiguranje održivosti poslovanja.

U 2022. godini Fina je ušla u drugu godinu provedbe Strategije digitalne transformacije od 2021. do 2025. godine. Finina ambicija je pozicionirati Finu kao predvodnika digitalizacije i pozitivnih promjena u javnom i poslovnom okruženju RH, uvažavajući trendove i izazove u širem okruženju koji oblikuju način života i poslovanja, a time i preferencije i očekivanja korisnika u pogledu funkcionalnosti i dostupnosti usluga, ali i u pogledu zahtjeva za održivijim rješenjima, a u tom smislu i u mogućim očekivanjima oko okolišne, društvene i upravljačke odgovornosti (ESG) organizacije. Finin strateški plan može se sažeti u pet ključnih elemenata:

Strategija do 2025. godine prepoznaje aspekte razvoja u kontekstu digitalne i zelene tranzicije okruženja, uzimajući u obzir njihovu međusobnu povezanost i interakciju, koje treba nastaviti osvješćivati i realizirati kroz konkretne aktivnosti i inicijative, uz izgradnju cjelovitog krovnog pogleda na ESG agendu.

Digitalno, u širem kontekstu, predstavlja put ka novim promišljanjima načina poslovanja, većoj učinkovitosti, potencira jednostavnost i fleksibilnost dizajna, pristupa i korištenja, interoperabilne platforme i sustave, novu mobilnost, transparentnost te dijeljenje podataka i resursa.

Digitalna transformacija, kao okosnica Strategije do 2025. godine, uključuje transformaciju Fininog poslovanja u smislu izgradnje odgovarajućeg proizvodnog portfelja, kapaciteta za razvoj novih rješenja i upravljanje ključnim infrastrukturama i servisima. Navedenim će naši korisnici dobiti izravnu dodanu vrijednost u procesu njihove digitalne transformacije kao i tranzicije gospodarstva na digitalno i održivo poslovanje općenito.

Kroz mogućnost bržeg i lakšeg izvršenja platnih transakcija te korištenja usluga poput instant plaćanja, razvoj suvremenih rješenja vezanih za sprječavanje pranja novca (AML-KYC), elektroničku razmjenu računa u gospodarstvu, odnosno cjelovitih rješenja za digitalizaciju poslovanja prilagođenih najširem spektru poslovnih subjekata i njihovim potrebama, otvaramo korisnicima mogućnosti za iskorištenje niza pozitivnih aspekata digitalnog okruženja, znatnu uštedu vremena, novca, prostora i resursa, bolju isporuku vrijednosti i poluge za izgradnju dugoročno održivijeg poslovanja u digitalnoj i zelenoj ekonomiji.

U okviru jačanja ključnih elemenata operativnog modela, Strategija do 2025. godine prepoznaje tržišni zahtjev za modernizacijom tehnologija potrebnih za realizaciju suvremenih rješenja, jačanjem (digitalnih) kompetencija, razvojem snažnijih odnosa s korisnicima, kao i potrebu za jačanjem Finine reputacije među korisnicima i u široj zajednici.

Važnost korisničkog iskustva jedna je od ključnih odrednica i zahtjeva u pogledu razvoja modernih javnih usluga definirana i relevantnim nacionalnim razvojnim dokumentima. Pritom je imperativ, ali i tradicionalno obilježje Fininih usluga, osiguranje sigurnosti i pouzdanosti podataka i transakcija.

S aspekta aktualnih poslovnih zahtjeva, ali i osiguranja dugoročne održivosti poslovanja, nužnost razvoja novog seta digitalnih vještina i digitalnih kompetencija zaposlenika, kroz strateški pristup, predstavlja izrazito važnu komponentu uspješnog ostvarenja postavljenih strateških ciljeva. Od izrazite je važnosti za Finu osiguranje odgovarajućeg vrijednosnog prijedloga za privlačenje i zadržavanje odgovarajućih talenata. Akvizicija talenata u nizu specijalističkih zanimanja, posebice upogledu naprednih tehnologija, ali i razvoja poslovanja, predstavlja ključan izazov. Fina želiispuniti očekivanja zaposlenika za većom fleksibilnošću u pogledu načina i modela rada te pružitipriliku za profesionalni i osobni razvoj te ostvarenje vlastitih potencijala.

3.1. FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA

GRI 2-3; 2-6; 201-1; 201-2; 201-3; 201-4

Ostvarena neto dobit Fine za 2022. godinu iznosi 5,2 milijuna kuna i manja je za 95% u odnosu na ostvarenu neto dobit 2021. godine zbog manjih prihoda od ukidanja rezervacije vezane za spor između Fine i HNB-a.

Prikaz 3. Financijski rezultati poslovanja Fine

Gubitak iz redovnog poslovanja u 2022. godini iznosi 0,5 milijuna kuna. Iz financijskog poslovanja Fina je ostvarila dobit od 6,5 milijuna kuna.

Fina u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentirane neizvršene osnove za plaćanje niti je transakcijski račun bio u blokadi, a obveze uredno podmiruje bez potrebe za kreditnim zaduživanjem. Krajem 2022. godine Vlada je donijela Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 104/22, 106/22, 121/22) na temelju koje je Fina primila subvenciju u iznosu 3,1 milijun kuna. Sukladno Odluci o raspodjeli dobiti, dio dobiti iz 2021. godine, u iznosu od 51,4 milijuna kuna Fina je uplatila u Državni proračun.

3.1.1. Prihodi

Prihodi Fine za 2022. godinu iznose 884,1 milijun kuna te su manji za 11%, odnosno 106 milijuna kuna, u odnosu na realizaciju prethodne godine najvećim dijelom zbog smanjenja ostalih prihoda vezanih za spor s HNB-om.

Prikaz 4. Prihodi Fine

Promatrajući prihode prema najznačajnijim segmentima poslovanja, u 2022. godini poslovi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, unutar segmenta javnih servisa, evidentirali su najveći pad prihoda u visini od 42 milijuna kuna. Rezultat je to visokih prihoda po ovoj osnovi u 2021. godini koji su ostvareni istekom zastoja provedbe ovrha na novčanim sredstvima za fizičke osobe u 2020. godini. Zastoj provedbe ovrha na novčanim sredstvima rezultat je dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima u travnju 2020. godine (NN 47/20) kao mjera pomoći fizičkim osobama uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19.

Prethodno naveden pad prihoda ublažen je povećanjem prihoda usluga za financijsku industriju od 18,2 milijuna kuna od čega se 5,5 milijuna kuna odnosi na porast prihoda zbog izmjene cjenika platnog prometa za građane u veljači 2022. godine te porasta obima mjenjačkih poslova zbog uvođenja eura. Porast prihoda poslova platnog prometa od 10,8 milijuna kuna rezultat je rasta naturalnih pokazatelja po ovoj osnovi te poslovne suradnje s dvije domaće banke.

Prihodi od usluga za državu bilježe porast od 26,6 milijuna kuna od čega se 12,1 milijun kuna odnosi na porast prihoda od podrške sustavu riznice, dok se 14,4 milijuna kuna odnosi na porast prihoda od usluga podrške gospodarstvu i poduzetništvu pri čemu se 14 milijuna kuna odnosi na uspostavu informacijskog sustava Fondovi EU.

Segmentacija prihoda od prodaje

Tržišna segmentacija daje prikaz sudjelovanja pojedinog segmenta poslova koje Fina obavlja u prihodima od prodaje. U strukturi ukupno ostvarenih prihoda, prihodi od prodaje iznose 790 milijuna kuna i čine 89% ukupnih prihoda. Najveći udio u prihodima od prodaje čine prihodi od komercijalnih poslova s udjelom od 38%, slijede poslovi za državu s udjelom od 33% te prihodi temeljem javnih ovlasti s 29%.

Usporedba ostvarenih prihoda od prodaje po poslovnim segmentima u odnosu na 2021. godinu ukazuje na rast prihoda od komercijalnih poslova za 5% i rast prihoda od poslova za državu za 22% te pad prihoda temeljem javnih ovlasti za 15%.

Prikaz 5. Prihodi od prodaje po tržišnim segmentima Fine

Prikaz 6. Udio tržišnih segmenata u prihodima od prodaje za 2022. godinu

3.1.2. Rashodi

Ukupni rashodi Fine za 2022. godinu iznose 878,1 milijun kuna i veći su za 1% u odnosu na ostvarenje prethodne godine.

Prikaz 7. Rashodi Fine

Povećanje rashoda u odnosu na ostvarenje prethodne godine je u najvećoj mjeri rezultat većih troškova energije, sirovina i materijala te operativnih troškova uslijed inflacije. U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu, četiri najznačajnije kategorije, operativni troškovi (troškovi usluga), troškovi osoblja, troškovi amortizacije i ostali troškovi poslovanja čine 89% udjela.

U nastavku slijedi osvrt najznačajnijih izvještajnih kategorija rashoda uz pojedinačna odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine.

Troškovi osoblja

Troškovi osoblja obuhvaćaju plaće i doprinose, troškove školovanja, službenog puta, prijevoz na posao i s posla, troškove prigodnih nagrada i darova, ostale potpore i naknade, rezerviranja za primanja zaposlenih, otpremnine te osiguranje zaposlenih.

U 2022. godini troškovi osoblja iznose 407,1 milijun kuna i manji su za 2% odnosno 8 milijuna kuna u odnosu na realizaciju prethodne godine ponajviše zbog manjeg broja radnika i neisplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) do godišnjeg iznosa na koji se ne plaća porez na dohodak.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu, troškovi osoblja sudjeluju s 46%.

Operativni troškovi (troškovi usluga)

Operativni troškovi obuhvaćaju troškove usluga održavanja i čuvanja objekata, opreme i vozila Fine, usluge student servisa, odvjetnika i ostalog savjetovanja, bankarske usluge, telekomunikacijske usluge i poštarinu, usluge čišćenja, usluge promidžbe i reklame, komunalne i usluge prijevoza, usluge trezoriranja gotovine te premije osiguranja imovine.

Operativni troškovi za 2022. godinu iznose 204,4 milijuna kuna i veći su za 14% odnosno 24,8 milijuna kuna u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine, ponajviše kao posljedica većih troškova usluga održavanja softvera te ostalih usluga vezanih za uspostavu informacijskog sustava

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu troškovi usluga sudjeluju s 23%.

Amortizacija

Troškovi amortizacije za 2022. godinu iznose 130,1 milijun kuna i veći su za 1% u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed većih ulaganja u informatičku opremu.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu troškovi amortizacije sudjeluju s 15%.

Ostali troškovi poslovanja

Ostali troškovi poslovanja obuhvaćaju porezno nepriznati PDV – proratu, rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima, naknadno utvrđene rashode iz proteklih godina, donacije i sponzorstva, troškove stručnog usavršavanja radnika, troškove stručne literature i tiska, upravne i sudske troškove i takse, članarine strukovnim organizacijama, propisane naknade i doprinose, troškove reprezentacije i slične usluge.

Ovi troškovi za 2022. godinu iznose 45,7 milijuna kuna i manji su za 16%, odnosno 8,9 milijuna kuna uodnosu na realizaciju prethodne godine ponajviše kao rezultat smanjenja troškova rezervacija zazapočete sudske sporove.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu ostali troškovi poslovanja sudjeluju s 5%.

Vrijednosna usklađenja

Vrijednosna usklađenja u 2022. godini manja su 7% u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica smanjenja potraživanja od poslova prisilne naplate.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu troškovi vrijednosnih usklađenja sudjeluju s 5%.

Troškovi sirovina i materijala

Troškovi sirovina i materijala bilježe porast od 11,4 milijuna kuna odnosno 48% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji porast bilježimo u kategoriji troškova energenata koji uslijed porasta cijena rastu 79%.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu troškovi sirovina i materijala sudjeluju s 4%.

Financijski rashodi

Financijski rashodi manji su 3,5 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu zbog aktivnog upravljanja financijskim portfeljem.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu financijski rashodi sudjeluju s 1%.

Troškovi prodane robe

Troškovi prodane robe za 2022. godinu manji su 1,5 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu uslijed manje prodaje biljega.

U strukturi ukupnih rashoda Fine za 2022. godinu troškovi prodane robe sudjeluju s 0,3%.

3.1.3. Investicijska ulaganja

Ukupna investicijska ulaganja Fine za 2022. godinu iznose 86,6 milijuna kuna. Nakon ubrzanog ciklusa investicijskih ulaganja u informatičku opremu prethodne poslovne godine, investicije za 2022. godinu su 22% manje, najvećim dijelom zbog nerealiziranih ulaganja po osnovi poslovnih inicijativa. U strukturi ukupnih investicija za 2022. godinu, najveći udio bilježe ulaganja u informatičku opremu s 54% i blagajničko trezorsku opremu s 20%.

Sva svoja investicijska ulaganja Fina financira iz vlastitih izvora.

Prikaz 8. Struktura investicija Fine

3.2. POSLOVNI REZULTATI PO SEGMENTIMA

Europsko digitalno desetljeće

Digitalna transformacija europskih gospodarstava i društava se ubrzava, a nove tehnologije i poslovni modeli u njihovom okruženju prelaze u fazu zrelosti. Europska unija u nizu svojih strateških dokumenta i povezane regulative objavljuje i oblikuje svoju viziju i digitalne ambicije do 2030. godine te korake koje Europa mora poduzeti za uspjeh digitalnog desetljeća. To uključuje i digitalnu transformaciju financijske industrije kao i osiguranje novog pristupa javnim uslugama na internetu u najkvalitetnijem digitalnom okruženju koje omogućuje jednostavne, učinkovite i personalizirane usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i zaštite privatnosti. Podaci su pritom ključna poluga razvoja europske digitalne ekonomije i boljeg odlučivanja u poslovnom i javnom sektoru.

Europska komisija je u lipnju 2022. godine predložila projekt jedinstvenog europskog digitalnog identiteta za sve Europljane, uključujući i digitalnu lisnicu. S novim EU okvirom za digitalni identitet želi se uspostaviti u potpunosti interoperabilan i funkcionalan paneuropski e-građani sustav koji će građani i poduzeća moći koristiti u jednakoj mjeri u nacionalnom i prekograničnom prometu za sve vrste usluga koje zahtijevaju potvrdu autentičnosti korisnika i njihovih osobnih dokumenata.

Digitalna transformacija financijske industrije i alternativni modeli plaćanja potaknuti promjenama navika potrošača

Pandemija je donijela važnu prekretnicu u promjenama navika potrošača te unaprijedila i ubrzala digitalizaciju trgovine, povećala broj uključenih korisnika, a time i razvoj platnih i financijskih usluga. Pred tradicionalnim financijskim institucijama je pritisak uključenja u nove trgovinske tokove koji korisnike usmjeravaju prema platformama koje omogućavaju brže i jednostavnije integracije platnih opcija i globalnu dostupnost kroz dostupne kanale.

Takvo okruženje dodatno potiče digitalnu transformaciju financijske industrije te prelazak banaka na digitalno bankarstvo, a cijela je industrija na snažnom novom valu razvoja usluga digitalnih plaćanja. Plaćanja postaju brža, mobilna, integriranija, sigurnija i odvijaju se novim načinima. Evolucija digitalnih novčanika i razvoj super aplikacija te niz novih trendova i pratećih rješenja poput ugrađenih financija i kupi sada, plati kasnije snažno dobivaju na popularnosti kod korisnika. Snažnije transformacije i jasnija strateška usmjerenja očekuju se i u području infrastrukture plaćanja uz konkretniju monetizaciju instant i B2B plaćanja.

Digitalizacija javnih usluga

Pametne javne usluge, poznate i kao digitalne javne usluge ili e-uprava, prema EU politikama, građanima i poduzećima donose brojne mogućnosti, pri čemu korisnici očekuju istu razinu iskustva kao i kod komercijalnih usluga. Naglasak je na pristupu informacijama i uslugama na temelju životnih ili poslovnih situacija po principu sve na jednom mjestu. Hrvatska je u 2022. godini donijela Strategiju digitalne Hrvatske, s vizijom Hrvatska unaprjeđena digitalnom transformacijom, kojom je zadala strateški pravac digitalne transformacije do 2030. godine s naglaskom na digitalizaciju gospodarstva i javne uprave putem unaprjeđenja potrebne infrastrukture i podizanja razine digitalnih kompetencija građana.

Transformacija operativnih modela

Digitalna transformacija poslovanja u poslovnom aspektu podržava se transformacijama operativnih modela. Organizacije su počele obavljati svoj posao putem Interneta i koristiti se digitalnim alatima za obavljanje raznih zadaća. Organizacije su postale prilagodljivije u strukturiranju poslovnih obaveza svojih zaposlenika pa se digitalno radno mjesto sve više transformira i veže uz fizičku lokaciju radnika. Budući da ne postoji univerzalni model, organizacija mora poduzeti potrebne korake kako bi osigurala spremnost svojih funkcija i infrastrukture za budućnost. Povrh toga, integracija elemenata održivosti u sve aspekte poslovanja definira uspješnost proizvoda i usluga, a time i budućnost organizacije.

Najznačajnije aktivnosti u Fini u 2022. godini

U skladu sa strateškim odrednicama, u 2022. godini pokrenut je niz razvojnih i transformacijskih inicijativa, a u nastavku su izdvojene najznačajnije.

Najznačajnija aktivnost Fine u 2022. godini bila je prilagodba svih servisa na euro, kako bi se njegovim uvođenjem neometano odvijale sve poslovne aktivnosti. Ovaj iznimno važan i zahtjevan projekt podrazumijevao je niz razvojnih aktivnosti i testiranja, kako bi neometano funkcionirali svi Finini proizvodi i usluge. Uvođenjem eura ugasili su se kunski platni sustavi NKS i NKSInst, a njihovo mjesto preuzeli su EuroNKS i EuroNKSInst te su se nastavile izvršavati sve međubankovne transakcije kreditnih transfera (uključujući i instant kreditne transfere) i izravnih terećenja.

Fina je provodila predopskrbu i opskrbu eurom za klijente banke i poslovne subjekte pa je tako tijekom prosinca 2022. godine u poslovnicama Fine prodano više od 150 tisuća početnih europaketa za građane te 160 tisuća početnih europaketa za poslovne subjekte.

Sukladno strategiji digitalne transformacije, Fina je potkraj 2022. godine svoje proizvode i usluge objedinila u zajednički brend naziva Digit.ALL koji predstavlja sveobuhvatno sigurno rješenje za digitalizaciju poslovanja putem kojeg korisnici mogu na jednom mjestu ugovoriti više digitalnih usluga od digitalnog potpisa (FINA e-Potpis), vremenskog žiga (FINA Vremenski žig), elektroničkog računa (FINA e-Račun), svih vrsta certifikata za aplikacije (FINA Digitalni certifikati), usluge prijevoza te pohrane papirnate dokumentacije i njezine digitalizacije pa sve do usluge izrade elektroničkog arhiva (FINA e-Arhiv) koje olakšavaju poslovanje.

Fina je i tijekom 2022. godine nastavila s aktivnostima podrške, održavanja i nadogradnje platforme Fondovi EU, a u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Svjetskom bankom i Ministarstvom pravosuđa i uprave započela s aktivnostima za uspostavu sustava START Plus.

3.2.1. Segment usluga za financijsku industriju

Segment usluga za financijsku industriju obuhvaća upravljanje platnim sustavima za obračun međubankovnih platnih transakcija u kunama i eurima, poslove koji se odnose na vođenje poslovnog odnosa iz područja platnog prometa s kreditnim institucijama u RH, kao i s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) te drugim ugovornim partnerima.

U ovom segmentu su i srodni poslovi poput posredovanja pri prodaji proizvoda i usluga namijenjenih stanovništvu, mikro, malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prikaz 9. Usluge i poslovi segmenta usluga za financijsku industriju

Od usluga za financijsku industriju Fina je u 2022. godini ostvarila 277,5 milijuna kuna što čini 31% ukupnih prihoda Fine.

U strukturi ukupnih prihoda od usluga za financijsku industriju, poslovi platnog prometa sudjeluju s 47%, usluge za građane i poduzetništvo sudjeluju s 36% i poslovi Nacionalnog klirinškog sustava sa 17%.

Prikaz 10. Prihodi usluga za financijsku industriju (u milijunima kuna)

Nacionalni klirinški sustav

Kroz Nacionalni klirinški sustav Fina je upravljala platnim sustavima NKS i NKSInst za obračun međubankovnih platnih transakcija u kunama te EuroNKS i EuroNKSInst platnim sustavom za obračun međubankovnih platnih transakcija u eurima.

Tijekom 2022. godine intenzivno se radilo na prilagodbi svih servisa na euro, kako bi se njegovim uvođenjem neometano odvijale sve poslovne aktivnosti. Uvođenjem eura ugašeni su kunski platni sustavi NKS i NKSInst, a njihovo mjesto preuzeli su EuroNKS i EuroNKSInst. Fina je aktivno sudjelovala u projektu Europske središnje banke za unaprjeđenje Transeuropskog automatiziranog sustava ekspresnih novčanih transakcija (TARGET), s kojim je povezan Finin platni sustav EuroNKS i EuroNKSInst.

Krajem 2022. godine započela je predopskrba i opskrba eurom za klijente banke i poslovne subjekte u poslovnicama Fine te je prodano više od 150 tisuća početnih europaketa za građane te 160 tisuća početnih europaketa za poslovne subjekte.

Broj transakcija SEPA kreditnih transfera kao i SEPA izravnih terećenja iz godine u godinu kontinuirano raste, a takav trend se nastavio i u 2022. godini. Uz navedeno, tijekom 2022. godine kontinuirano se bilježi porast broja instant transakcija.

Također, Fina je razvila sustav za provođenje prekograničnog i međunarodnog platnog prometa za HNB i klijente HNB-a, kako bi se neometano moglo odvijati iniciranje i provođenje prekograničnih, međunarodnih i non-SEPA naloga u valuti euro.

Usluge platnog prometa

U 2022. godini poslovi gotovinskog poslovanja koje Fina obavlja za klijente banaka bilježe porast volumena uplaćenog i isplaćenog gotovog novca. Navedeno je rezultat suradnje s bankovnom zajednicom odnosno inicijative za povećanje raspona usluga koje klijenti banaka mogu koristiti u poslovnoj mreži Fine.

U 2022. godini ugovorena je usluga za fizičke osobe koji mogu u poslovnicama Fine raspolagati sredstvima sa svojih tekućih računa, kao i tražiti uvid u stanje tekućih računa, pri čemu ne plaćaju naknadu.

U dijelu bezgotovinskog platnog prometa za poslovne subjekte, kao posljedica tehnološkog razvoja i umreženog poslovanja očekivano se bilježi pad bezgotovinskih naloga podnesenih na papirnom mediju, no istovremeno raste broj e-naloga, slijedom čega ukupna količina obrađenih naloga za prijenos raste.

Usluge za građane i poduzetništvo

Porastom stupnja digitalizacije i umreženog plaćanja, ove usluge očekivano padaju, međutim, Fina i dalje obrađuje značajan broj fizičkih naloga na šalterima, budući da je prepoznata kod velikog broja izdavatelja uplatnica čiji korisnici u Fini mogu plaćati račune bez naknade ili s povlaštenom naknadom. Uz to, plaćanje računa moguće je obaviti i putem Finine mreže POS uređaja, čija primjena je u konstantnom porastu. U Fininim poslovnicama građani mogu koristiti usluge prijenosa novca putem Western Uniona kao i usluge mjenjačnice koje su u 2022. godini zabilježile rast zbog porasta prometa od turizma kao i postepenom pripremom građana na uvođenje eura kao službene valute. Građanima su dostupne i usluge izrade/slanja obrazaca u sustav ePorezna koju ponajviše koriste iznajmljivači paušalisti, zatim usluge zastupanja pri isplati dividendi i udjela u Fondu hrvatskih branitelja, kao i usluge ugovaranja tj. potpisivanja Suglasnosti za izravno terećenje određenim primateljima.

Uz aktivnosti oko implementacije euro valute, paralelno su se obavljali poslovi u cilju razvoja novih kao i unaprjeđenja postojećih proizvoda i usluga, među kojima je važno spomenuti:

KYC platformu (Know Your Customer) koja je uspostavljena 2021. godine, a podrazumijeva provjeru identiteta poslovnih subjekata (putem API-a), dok se u 2022. godini nastavilo s ugovaranjem dodatnih korisnika.

Ona podrazumijeva i provjeru vlasničke strukture putem web aplikacije koja omogućuje korisnicima usluga mrežni pristup nadležnim registrima uz primjenu funkcionalne logike za digitalizirano prikupljanje i analize stvarnog vlasništva klijenata u okviru odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19, 151/22). Razvoj web aplikacije omogućuje funkcionalno korištenje oba proizvoda uz mrežno sučelje bez potrebe IT dorada od strane korisnika, omogućujući tako brzu i jednostavnu integraciju i digitalizaciju za korisnike.

U 2022. godini radilo se na uspostavi sustava za razmjenu podataka o dugovanju krajnjih korisnika za teleoperatore u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22) pri čemu je Fina definirana kao upravitelj razmjene i agent za izradu metodologije za sustav razmjene podataka o prethodnoj procjeni krajnjih korisnika teleoperatora.

U sklopu paketa mjera pomoći građanima i pružateljima socijalnih usluga za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata (NN 104/22, 106/22, 121/22) kao ključan partner Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u poslovnicama Fine je tijekom 2022. godine omogućena realizacija subvencija za sve kategorije korisnika kojima je Ministarstvo dodijelilo pravo.

3.2.2. Segment digitalnih rješenja

Digitalna rješenja podrazumijevaju upravljanje elektroničkim, digitalnim i arhivsko-dokumentacijskim proizvodima i uslugama za komercijalno tržište i tržište državne informacijske infrastrukture.

Prikaz 11. Usluge i poslovi segmenta digitalnih rješenja

Fina je u 2022. godini od ovih usluga ostvarila prihod od 95,5 milijuna kuna što čini 11% ukupnih prihoda Fine.

U strukturi ukupnih prihoda segmenta digitalnih rješenja, prihodi od elektroničkog poslovanja sudjeluju sa 60%, prihodi od digitalnih usluga s 31% i arhivsko-dokumentacijski poslovi s 9%.

Prikaz 12. Prihodi digitalnih rješenja (u milijunima kuna)

Usluge elektroničkog poslovanja

Usluge elektroničkog poslovanja obuhvaćaju upravljanje e-poslovanjem vezanim za izdavanje certifikata i vremenskih žigova te srodnih usluga iz područja PKI tehnologije. Usluge povjerenja podrazumijevaju digitalne certifikate, vremenski žig, potpisna rješenja, paket e-usluga te video identifikaciju.

Temeljem eIDAS Uredbe Fina je prvi certificirani izdavatelj kvalificiranih certifikata u RH te je jedna od rijetkih institucija u kojima korisnik može na jednom mjestu pronaći gotovo sva rješenja potrebna za digitalizaciju procesa.

Sukladno eIDAS Uredbi i ETSI normama Fina je:

Fina je krajem 2022. godine svoje proizvode i usluge koji pomažu u digitalizaciji poslovanja objedinila u zajednički brend Digit.ALL. Ova platforma čini sveobuhvatno sigurno rješenje za digitalizaciju poslovanja putem kojeg korisnici mogu na jednom mjestu ugovoriti više digitalnih usluga koje olakšavaju poslovanje i osiguravaju visok stupanj digitalnog intenziteta klijenata.

Kroz Digit.ALL Fina personalizira usluge ili kombinaciju usluga, prema željama i potrebama korisnika. Digit.ALL uključuje usluge prijevoza, arhiviranja i digitalizacije papirnate dokumentacije, digitalne certifikate i vremenski žig, e-Potpis i Fina Validator te e-Račun i e-Arhiv.

Digit.ALL rješenje ponajviše se počinje primjenjivati uz Uredbu o uredskom poslovanju (NN 75/21) kojom se uređuju pravila i mjere uredskog poslovanja u obavljanju poslova državne uprave temeljem čega sva javnopravna tijela međusobnu službenu korespodenciju te onu s fizičkim i pravnim osobama obavljaju elektroničkim putem.

Korisnici Fininih digitalnih rješenja su banke, poslovni subjekti, tijela državne uprave i javne vlasti, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave te građani.

Značajno je naglasiti suradnju s bankama čiji korisnici za pristup vlastitom korporativnom internet bankarstvu koriste digitalne certifikate Fine na kripto uređaju. Osim samih digitalnih certifikata kroz vlastitu prodajnu mrežu banke osiguravaju svojim korisnicima registraciju na e-servise Fine koji su dio paketa Fina e-usluga čime je korisnicima banaka omogućeno da s uređajem banke pristupaju i svim e-servisima Fine te državne uprave i javnih službi. Također postoji i poslovna suradnja s poslovnim bankama te tvrtkom za digitalni upoznavanje klijenata (identifikacijska platforma Identyum) putem kojih Fina sudjeluje u njihovom digitalnom poslovnom procesu s digitalnim certifikatom za ePotpis u oblaku.

Finini korisnici su i dobavljači informacijskih sustava koji svojim korisnicima koji su javnopravna tijela omogućuju potpisivanje akata i ostale dokumentacije kvalificiranim elektroničkim potpisom/pečatom unutar svog sustava sukladno Uredbi o uredskom poslovanju (NN 75/2021).

Značajnu ulogu u razmjeni elektronički potpisanih dokumenata ima Finina usluga FINA Validator koja omogućuje provjeru valjanosti kvalificiranog i naprednog elektroničkog potpisa i/ili pečata uz podršku kvalificiranog certifikata. Provjera valjanosti se provodi prema eIDAS uredbi, ETSI normama te korištenjem pouzdanog popisa kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja država članica EU (eng. Trusted list). Ovu uslugu Fina nudi besplatno putem web aplikacije na web stranicama te putem mobilne aplikacije mFina. Zainteresirane strane mogu ovaj servis implementirati u svoj sustav s ciljem validacije potpisa/pečata kod zaprimanja elektronički potpisanih dokumenata.

Digitalne usluge

Drugi segment čine poslovi poslovnog razvoja, komercijalnog plasmana i upravljanja uslugama i servisima koji se odnose na digitalna rješenja koja predstavljaju podršku državnoj informacijskoj infrastrukturi i strategiji razvitka digitalne ekonomije te na samostalna rješenja koja se temelje na razmjeni i pohrani elektroničkih dokumenata i isprava. Digitalne usluge i servisi podrazumijevaju Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) unutar sustava e-Građani i e-Poslovanje s e-Ovlaštenjima i eIDAS Čvorom, sustav e-Pristojbe, Centralnu platformu za razmjenu eRačuna,servis e-Račun za državu (e-Račun B2G), servis e-Račun za poslovne subjekte (e-Račun B2B) teusluge ovjere eRačuna.

Od početka primjene Zakona o elektroničkom izdavanju računa (NN 94/18) na centralnu platformu je zaprimljeno gotovo 20 milijuna računa koji imaju trend rasta. Tijekom 2022. godine zabilježen je porast broja zaprimljenih prekograničnih računa putem PEPPOL mreže. Broj registriranih obveznika javne nabave na dan 31.12.2022. godine iznosi gotovo 6.000, a broj izdavatelja koji su slali račune na centralnu platformu gotovo 42.000.

Krajem 2022. godine uspješno su završeni projekti e-Poslovanje i e-Pristojbe financirani iz Europskog socijalnog fonda, a koje je Fina radila u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva. Postignuti ciljevi ovih projekata u potpunosti su uklopljeni u strateške smjernice Fine, RH i EU smjernice.

Uvođenjem e-Poslovanja poslovnim subjektima je omogućen pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu te elektronička komunikacija poslovnih subjekata i javnog sektora. Pružateljima e-usluga je omogućena integracija na podsustav e-Ovlaštenja u svrhu dobivanja dodatnih autorizacijskih podataka o poslovnim subjektima u čije ime autentificirani korisnik može djelovati. U 2022. godini sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva sklopljen je jedinstveni Sporazum o obavljanju poslova operativnog vođenja Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava unutar sustava e-Građani i e-Poslovanje.

Korisnicima su dostupne nove usluge poput e-Zahtjeva za izdavanje vodopravnih akata, Kalendar plaćanja obveznih naknada i Registar revizora te je omogućeno da se neke postojeće usluge koriste i od strane poslovnih subjekta, kao što su Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS) i Burza rada. U 2022. godini je ostvaren rast broja korisnika sustava NIAS za 9% tako da se krajem godine sustavom uspješno koristi više od 1,7 milijuna građana.

Sustav e-Pristojbe (SeP) je uspostavljen kao središnji informacijsko-tehnološki sustav elektroničkog plaćanja pristojbi i/ili naknada. SeP je sustav pomoću kojeg se povećava dostupnost javnih usluga, omogućuje bezgotovinska naplata pristojbi i naknada u pružanju javnih usluga. Sustavu mogu pristupiti fizičke i pravne osobe te platiti pristojbe i/ili naknade za usluge samostalno ili to čine radnici u javnopravnim tijelima koja pružaju usluge (npr. županije, policijske uprave, lučke kapetanije).

Početkom 2022. godine završena je pilot faza te je nastavljena naplata 24 usluge Ministarstva unutarnjih poslova putem 127 POS uređaja na šalterima policijskih uprava i policijskih postaja. U SeP je uključeno 9 javnopravnih tijela, 78 pružatelja usluga, 85 usluga od kojih 71 fizička i 14 elektroničkih te je naplaćeno više od 17,5 milijuna kuna pristojbi i naknada. Neki od korisnika su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kroz 17 POS uređaja na šalterima lučkih kapetanija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Hrvatski zavod za norme. Pored plaćanja upravnih pristojbi i naknada tijekom izvještajne godine je omogućeno i plaćanje sudskih pristojbi.

U sustav e-Građani integrirana je i elektronička usluga Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS) koja se intenzivno koristi.

Arhivsko-dokumentacijske usluge

Treći segment poslovanja obuhvaća upravljanje procesima i poslovnim odnosima iz područja pružanja arhivsko-dokumentacijskih usluga koje uključuju digitalizaciju, mikrofilmiranje, web arhiv, pohranu izvorne dokumentacije te SafeCut usluge.

Usluga e-Arhiv dostupna je korisnicima za pojedinačno arhiviranje ili arhiviranje direktno iz vlastitih sustava koristeći web servise, a prodaja proizvoda e-Arhiv se provodi kroz Fininu poslovnu mrežu te korisnicima e-Računa kao dio cjelovitog paketa. Fina e-Arhiv servis omogućava arhiviranje svih oblika digitalnih i naknadno digitaliziranih poslovnih dokumenata (npr. skeniranog papirnog dokumenta), dokumenata i korisničkih podataka elektroničkih servisa (e-servisa) koji su povezani sa sustavom FINA e-Arhiv ili bilo kojih drugih vrsta dokumenata/podataka koje će korisnik generirati i potom arhivirati.

U okviru poslovne inicijative Pohrana vrijednosti, u izvještajnoj godini započelo se s pružanjem usluge Sigurnosni sefovi na području Rijeke. Usluga omogućuje građanima i poslovnim subjektima unajmljivanje sefova za sigurnu i brzu pohranu različitih vrijednosti, dokumenata i predmeta.

3.2.3. Segment javnih servisa

Segment javnih servisa obuhvaća poslove s državom koji su Fini, kao ključnom partneru državi, povjereni temeljem zakonskih i podzakonskih propisa. Poslove javnih servisa možemo podijeliti u tri cjeline: poslove ovrhe na novčanim sredstvima, poslove ovrhe na nekretninama i pokretninama te poslove registara.

Prikaz 13. Usluge i poslovi segmenta javnih servisa

Fina je u 2022. godini od ovih usluga ostvarila prihod u visini od 240,3 milijuna kuna što čini 27% ukupnih prihoda Fine.

U strukturi ukupnih prihoda segmenta javnih servisa, prihodi od provedbe ovrhe na novčanim sredstvima sudjeluju s 83%, prihodi od provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama sudjeluju s 15% i poslovi registara s 2%.

Prikaz 14. Prihodi javnih servisa (u milijunima kuna)

Poslovi ovrhe na novčanim sredstvima

Fina poslove provedbe ovrhe na novčanim sredstvima obavlja temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10, 112/12, 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te pripadajućih podzakonskih akata. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ustrojena je kao centralizirani sustav provođenja ovrhe s jedinstvenim redoslijedom naplate te ustrojenim Jedinstvenim registrom računa.

Primjena aplikativnog sustava e-Ovrhe započela je početkom 2022. godine, a obuhvaća aktivnosti podnošenja prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave sudu putem informacijskog sustava te elektroničku komunikaciju između sudionika u ovršnom postupku. Podneseni prijedlog za ovrhu sud povjerava javnom bilježniku kao povjereniku suda koji na temelju dopuštenog i urednog prijedloga određuje ovrhu, a po isteku roka za prigovor izdaje potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Ovrhovoditelji su ovlašteni rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostaviti Fini radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Digitalizacijom ovršnog postupka u dijelu predlaganja i provedbe ovrhe na novčanim sredstvima temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave napravljen je iskorak s ciljem pojednostavljenja provedbe ovršnih postupaka i smanjenja troškova za sve sudionike u postupku, a za Finu poglavito u dijelu troškova arhiviranja (fizičke) dokumentacije te smanjenja troškova poštarine. Poslovi ovrhe na nekretninama i pokretninama

Temeljem odredaba Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) i Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22), Fina provodi ovrhe na nekretninama i pokretninama u ovršnim postupcima i stečajnim postupcima te u postupcima osiguranja putem elektroničke javne dražbe (e-Dražba). Navedenim postupkom provedbe ovrhe osigurava se sljedeće:

Poslovi registara

Fina vodi i upravlja registrima te vodi Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima kojim je osigurana publikacija upisanih podataka i davanje istih zainteresiranoj javnosti. U skladu s važećom zakonskom regulativom te na temelju ugovornog odnosa s Ministarstvom financija, Fina obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija te vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) temeljem Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20 i 47/20) u elektroničkom obliku koji je dostupan na mrežnim stranicama Fine. Uz vođenje registara, Fina obavlja i poslove pružanja informacija za javni i privatni sektor, poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja, stalni razvoj i unaprjeđenje servisa info.BIZ te pružanje usluga Ministarstvu financija pri uspostavi i održavanju programske podrške za vođenje Registra revizora i Registra poreznih savjetnika. Vođenje registarskih poslova obuhvaća i poslove operativnog vođenja Jedinstvenog registra računa – JRR, Registra godišnjih financijskih izvještaja – RGFI, Registra koncesija, Registra stvarnih vlasnika i servisa info.BIZ.

Fina vodi Jedinstveni registar računa (dalje u tekstu: JRR) u skladu s važećom zakonskom regulativom od 1. studenog 2002. godine. S obzirom na Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18, 02/20, 46/20, 47/20) te Pravilnik o Jedinstvenom registru računa (NN 53/20), tijekom 2022. godine provedene su sljedeće aktivnosti:

Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit. Registar je 10. travnja 2003. godine ustrojila Fina temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (NN 47/03), a danas ga vodi temeljem Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18, 42/20, 47/20 i 114/22) u elektroničkom obliku i dostupan je na mrežnim stranicama Fine.

Servis info.BIZ, dostupan u PROMO paketu i u četiri komercijalna paketa usluga (START, EXPERT, PREMIUM i PREMIUM PLUS), pruža uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju.

U servisu info.BIZ prezentirani su adresni i financijski podaci, pokazatelji poslovanja poduzetnika (pravnih osoba i obrtnika, obveznika poreza na dobit), ocjena kreditnog rejtinga prema priznatim svjetskim standardima (usklađeno s Basel III smjernicama i Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja (MSFI) 9) i kreditni limit, adresni i osnovni financijski podaci financijskih institucija, neprofitnih organizacija i proračuna, proračunskih korisnika za posljednjih 5 godina te adresni podaci obrtnika – obveznika poreza na dohodak.

Servis nudi brz i jednostavan pristup velikom broju poslovnih podataka i informacija u stvarnom vremenu te korisnicima omogućuje brže, jednostavnije i sigurnije donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenje klijenata, pojednostavljuje izradu poslovnih analiza te praćenje trendova i prepoznavanje potencijala na tržištu.

Registar koncesija je središnji izvor informacija o svim koncesijama i jedinstvena elektronička evidencija svih ugovora o koncesijama danima na području Republike Hrvatske. Fina vodi Registar koncesija u skladu s važećom zakonskom regulativom te temeljem ugovornog odnosa s vlasnikom, Ministarstvom financija od 26. studenog 2004. godine. Registar je javno dostupan putem Internet tehnologije bez naknade.

Fina u skladu s važećom zakonskom regulativom, a temeljem ugovornog odnosa s Ministarstvom financija, obavlja poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija.

Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova. Registar je ustrojen na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17 i 39/19 ), a operativno ga u ime Ministarstva financija – Ureda za sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma vodi Financijska agencija. Od 1. siječnja 2020. godine podaci iz tog Registra dostupni su javnosti putem sustava e-Građani bez naknade. Registar ima pozitivne učinke na zajednicu jer domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama osigurava dostupnost podataka o stvarnom vlasniku – fizičkoj osobi/fizičkim osobama konkretnog pravnog subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranog prava.

3.2.4. Segment servisa za državu

Segment servisa za državu obuhvaća pružanje usluga ključnih državnih servisa tijekom cijelog životnog ciklusa kroz tehnološko-operativne poslove, informatičko-tehničke poslove, korisničku podršku i razvoj proizvoda, kako zbog izmjena zakonodavnog okvira, tako i zbog inicijativa vlasnika sustava i korisnika.

Fina je u ovom dijelu poslovanja prepoznata kao pouzdan partner državi, odnosno državnim tijelima, s dugogodišnjim iskustvom u pružanju ovih usluga. Fina pruža usluge nužne za nesmetano odvijanje ključnih poslovnih procesa države, podržanih kompleksnim informacijskim sustavima, kao i usluge u funkciji uspostave novih rješenja koja su dio reformskih mjera, ostvarenja strateških nacionalnih ciljeva ili su zahtijevani kao odgovor na zbivanja u društvu i ekonomiji.

Prikaz 15. Usluge i poslovi segmenta servisa za državu

Fina je u 2022. godini od ovih usluga ostvarila prihod od 172,8 milijuna kuna što čini 20% ukupnih prihoda Fine.

U strukturi ukupnih prihoda u segmentu usluga za državu, prihodi od podrške sustavu riznice sudjeluju s 55%, prihodi REGOS-a sudjeluju s 19%, prihodi od COP-a sudjeluju s 10%, prihodi za servise podrške gospodarstvu i poduzetništvu s 11% i prihodi od usluga kartičnog poslovanja s 5%.

Prikaz 16. Prihodi servisa za državu (u milijunima kuna)

Sustav državne riznice

Poslovi državne riznice podrazumijevaju evidentiranje i raspored javnih prihoda, tehnološko-operativnu i informatičko-tehničku podršku te upravljanje i vođenje ostalih poslovnih odnosa i pružanja usluga sukladno ugovorenim obvezama s Ministarstvom financija.

U 2022. godini je uz redovne poslove najveći dio aktivnosti bio usmjeren na pripremu zamjene valute kune s eurom. Uspješno su izvršene sve aktivnosti vezane za obvezu dvojnog iskazivanja kao i uspostavu novih funkcionalnosti te prilagodbu informacijskih sustava operativno-tehnološke podrške sustavu državne riznice. Provedeni su svi zahtjevi Ministarstva financija koji su zahtijevali izmjene poslovnih procesa i rada informacijskog sustava zbog podrške mjerama Vlade RH sa svrhom ublažavanja posljedica pandemije na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i gospodarstva u cjelini.

Nastavilo se s provođenjem unaprjeđenja i digitalizacije procesa podrške državnoj riznici i to kroz razvoj novih servisa. Dovršen je razvoj servisa e-Zahtjev za povrat više ili pogrešno uplaćenih javnih prihoda i servisa za Izvješćivanje o prihodima ministarstava/agencija i proračunskih korisnika o prihodima koji su u njihovoj nadležnosti. Ovi servisi omogućuju pojednostavljenje i ubrzanje postojećih procesa pa samim time i unaprjeđenje korisničkog iskustva.

Središnji registar osiguranika

Upravljanje i vođenje poslova Središnjeg registra osiguranika (REGOS) podrazumijeva poslove prikupljanja podataka po osiguranicima o obveznim mirovinskim doprinosima putem Obrazaca R-S/R-Sm i Obrasca JOPPD, raspoređivanja sredstava doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja I. i II. stupa po računima osiguranika te realizaciju tijeka novca i informacija povezanih s tim procesima.

Najznačajnija unaprjeđenja tijekom 2022. godine predstavljaju rješenja vezana za uvođenje eura.

Sustav za Centralizirani obračun plaća za javni sektor

Poslovi podrške sustavu Centraliziranog obračuna plaća za javni sektor obuhvaćaju i Registar zaposlenih u javnom sektoru, a u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa i uprave.

Krajem 2022. godine završena je realizacija ESF sufinanciranog projekta Unaprjeđenje sustava kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora u kojem je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u ulozi korisnika, a Fina u ulozi partnera. Kroz navedeni projekt, a temeljem Odluke Vlade RH o uspostavi izvještajnog sustava za podršku procesima kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka primjene kolektivnih ugovora (NN 60/20) iz svibnja 2020. godine, Fina je uspostavila Izvještajni sustav za podršku procesima kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka primjene kolektivnih ugovora, koji se zasniva na podacima iz sustava Centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru - COPiHRM.

Korisnici COPiHRM sustava su sva državna tijela i javne službe kojima se rashodi za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu. Uspostavljeni Izvještajni sustav je u funkciji središnjeg poslovno-informacijskog sustava za provođenje analiza, simulacija te analitičke podrške namijenjene dijelovima procesa kolektivnog pregovaranja koji utječu na rashode za zaposlene i praćenje financijskih i pravnih učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora u državnim tijelima i javnim službama.

Nakon donošenja novih temeljnih kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama od svibnja 2022. godine u COPiHRM sustavu su implementirane sve potrebne dorade.

U 2022. godini su se putem COPiHRM informacijskog sustava vodili podaci o zaposlenima u 197 državnih tijela i 1.889 javnih službi, a korisnici su kroz sustav proveli više od 77 tisuća obračuna, koji uključuju više od 4,4 milijuna pojedinačnih isplata plaća i naknada.

U 2022. godini nastavljeno je kontinuirano provođenje mjera informacijske sigurnosti sukladno zadanoj klasifikaciji sustava i certifikaciji prema normi ISO 27001:2013, u sklopu kojeg je proveden i redovni audit informacijske sigurnosti, ISO 27001.

Za potrebe realizacije NPOO sufinanciranih projekata – aplikacije za digitalnu prijavu i polaganje državnih ispita (ADI sustav) te aplikacije za pripremu za polaganje državnog ispita (EDI sustav), a koji su uključivali i razmjene podataka s Registrom zaposlenih u javnom sektoru kao matičnim registrom podataka o zaposlenima u javnom sektoru, razvijena su odgovarajuća sučelja te prema zahtjevima provedene i potrebne dorade COPiHRM aplikacije.

Sustav za nadzor potrošnje posebnog goriva

Sustav za nadzor potrošnje posebnog goriva za potrebe u poljoprivredi, ribolovstvu te za javne i gospodarske namjene u plovidbi provodi se prema ugovorima s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Tijekom 2022. godine u kontinuitetu je pružana usluga vođenja sustava nadzora potrošnje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i ribarstvu kao i nadzora potrošnje plinskog ulja u plovidbi.

Sustav za naplatu javnih davanja i novčanih kazni

Sustav za naplatu javnih davanja, novčanih kazni izrečenih iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, mandatnih kazni izrečenih iz nadležnosti Carinske uprave i upravnih pristojbi putem platnih kartica omogućava naplatu navedenih prihoda državnog proračuna putem EFTPOS uređaja i platnih kartica, prema ugovoru sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva.

U 2022. godini nastavljeno je širenje primjene naplate javnih davanja platnim karticama putem EFTPOS uređaja kao i putem interneta. Implementirano je 600 mobilnih EFTPOS uređaja, prvenstveno za naplatu kazni u Ministarstvu unutarnjih poslova, čime je omogućeno provođenje odgovarajućih antikorupcijskih mjera, odnosno ukidanje naplate kazni u gotovini. Također je omogućena naplata upravnih pristojbi putem EFTPOS uređaja na odabranim šalterima Policijske uprave diljem Republike Hrvatske. Podržana je i naplata pristojbi za plovila koja uplovljavaju u Republiku Hrvatsku putem EFTPOS uređaja i platnih kartica u odabranim lučkim kapetanijama u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Omogućena je i naplata javnih davanja platnim karticama putem EFTPOS uređaja u uredu Hrvatskog zavoda za norme kao i u Ministarstvu vanjskih poslova. Naplata karticama putem interneta također je značajno povećana širenjem primjene prvenstveno kroz sustav e-Pristojbi.

Sustav START i HITRO.HR

Sustav START je jedinstven informacijski sustav koji je donio redizajn cijelog procesa pokretanja poslovanja u Republici Hrvatskoj te omogućio poduzetnicima jednostavnije i brže pokretanje poslovanja, bez sudjelovanja javnih bilježnika, u vrijeme kada njima odgovara te bez administrativnih procedura, troškova i papirne dokumentacije.

Nositelj sustava START je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a Fina je pružila uspostavu te daljnju informatičku podršku sustavu. U 2022. godini kroz sustav START pokrenuto je poslovanje za više od 2.300 trgovačkih društava i 300 obrta. U odnosu na 2021. godinu, broj pokrenutih poslovanja trgovačkih društava putem usluge START veći je za 44%, dok je broj otvorenih obrta veći za 27%.

Nadalje, Fina pruža i uslugu podrške javnobilježničkim i HITRO.HR uredima pri fizičkoj registraciji društava i obrta, u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. HITRO.HR uredi, koji se nalaze u Fininim poslovnicama, omogućuju osnivanje trgovačkog društva u fizičkom obliku (podnošenjem papirne dokumentacije) ili elektroničkim putem, korištenjem usluge e-Tvrtka, uz sudjelovanje javnog bilježnika. Tijekom 2022. godine putem servisa e-Tvrtka osnovano je više od 7.200 trgovačkih društava, što je za 11% više u odnosu na 2021. godinu.

Fina je tijekom 2022. godine započela s razvojnim aktivnostima za uspostavu sustava START Plus u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Svjetskom bankom, Ministarstvom pravosuđa i uprave. Inicijalno se u platformu uključuje 16 različitih dozvola iz odabranih područja djelatnosti (ishođenje različitih dozvola za obavljanje reguliranih djelatnosti, podmirivanje obveza prema državi, dodatne usluge za potrebe registracije i slično), a predviđa se širenje uključivanjem dodatnih dozvola, u skladu s preporukama Svjetske banke.

Sustav eFondovi

Poslovi za sustav eFondovi obuhvaćaju pružanje podrške sustavu za potrebe praćenja i provedbe projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, za Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Fina je tijekom 2022. godine izvršavala aktivnosti podrške, održavanja i nadogradnje sustava eFondovi za koji je prethodne poslovne godine sklopljen ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Za potrebe Ministarstva financija, Fina je u 2022. godini uspostavila informacijski sustav za podršku provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (sustav NPOO Fondovi EU), koji služi za zabilježbu, pohranu i obradu podataka nužnih za financijsko praćenje i praćenje provedbe projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.).

Ovaj sustav predstavlja repozitorijski sustav za praćenje provedbe sa svrhom prikupljanja podataka i praćenje postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te prikupljanja, pohrane i pristupa podacima koji se zahtijevaju Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. godine o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

3.3. NAJZNAČAJNIJI KOLIČINSKI POKAZATELJI

GRI 2-6

Prikaz 17. Pregled najznačajnijih količinskih pokazatelja

Obrada naloga i gotovine

Trogodišnji trend obrade naloga ukazuje na pad od 1%. Promatrajući tradicionalne usluge za građane, uplate građana koje se zaprimaju fizički na šalterima Fine su, slijedom porasta internetskog plaćanja, iz godine u godinu očekivano u padu (11% u odnosu na prethodnu godinu). Navedeni pad se nastoji ublažiti ugovaranjem novih usluga za građane, poput omogućavanja fizičkim osobama (za sada klijentima jedne banke) obavljanje uplata i isplata s tekućeg računa te uvida u stanje tekućeg računa u poslovnicama Fine.

Rezultat ugovorene poslovne suradnje s poslovnom bankom, koja svoje klijente – poslovne subjekte upućuje na obavljanje gotovinskog platnog prometa u poslovnicama Fine, je i porast gotovinskih usluga za poslovne subjekte (uplate i isplate na šalteru, uplate putem DNT-a) za 6% u odnosu na 2021. godinu.

Kod bezgotovinskih naloga za prijenos vidljiv je očekivani trend pada naloga zaprimljenih i iniciranih na šalterima Fine, dok se istovremeno bilježi porast e-naloga pa ukupno gledajući bezgotovinski nalozi bilježe trogodišnji rast od 7%.

Digitalne usluge

Proširenjem portfelja usluga povjerenja Fina je u izvještajnoj godini zabilježila porast broja izdanih digitalnih certifikata pa broj aktivnih certifikata u trogodišnjem periodu raste za 18%.

I dalje se bilježi porast izdanih ePass vjerodajnica (povećanje za 16% u posljednje tri godine), kao i broj novih korisnika NIAS sustava (povećanje za 20%).

Stupanjem na snagu Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18) broj izdavatelja računa prema obveznicima je u stalnom porastu te u 2022. godini iznosi gotovo 5.800 (trogodišnji trend rasta od 1%). Broj poslovnih korisnika FINA B2B e-Računa od primjene istog zakona također nastavlja ostvarivati porast broja registriranih korisnika (17% u posljednje tri godine).

Registri

Tijekom kampanje primitka godišnjih financijskih izvještaja za 2021. godinu, u 2022. godini ukupno je zaprimljeno, kontrolirano i obrađeno 175.053 godišnjih financijskih izvještaja što je 10% više u odnosu na prethodnu godinu. Promatramo li broj zaprimljenih izvještaja prema formatu predaje zaključak je kako najveći broj obveznika, njih 53%, izvještaje još uvijek dostavlja u Excel formatu u poslovnicu Fine (bilo osobno, putem pošte ili putem OSPD servisa). Oko 47% obveznika za predaju GFI-a i ostale propisane dokumentacije koristi web aplikaciju RGFI uz korištenje Fininog digitalnog certifikata, dok manje od 1% obveznika za predaju GFI-a koristi obrasce na papiru.

Ovrhe

U 2022. godini Fina je zaprimila 866 tisuća osnova za plaćanje, što je za 13% manje u odnosu na 2021. godinu u kojoj je veći porast broja osnova bio rezultat moratorija na provedbu osnova za plaćanje iz 2020. godine. Trogodišnji trend ukazuje na rast broja osnova za 10%.

U strukturi zaprimljenih osnova, 82% se odnosi na osnove za plaćanje zaprimljene na teret računa građana, dok se preostalih 18% odnosi na poslovne subjekte.

Iako je broj osnova za plaćanje zaprimljenih na teret računa građana daleko veći od broja osnova za plaćanje zaprimljenih na teret računa poslovnih subjekata, iznos duga iz osnova za plaćanje na teret računa poslovnih subjekata čini 44% ukupnog iznosa duga iz osnova za plaćanje.

Osnove za plaćanje zaprimljene na teret računa poslovnih subjekata čine 59% udjela u strukturi ukupnog iznosa izvršenih osnova za plaćanje zaprimljenih u 2022. godini, dok osnove za plaćanje zaprimljene na teret računa građana čine 41%.

3.4. UPRAVLJANJE RIZICIMA I PRILIKAMA

GRI 2-24

Protekle smo godine svjedočili svim oblicima i razmjerima rizika od operativnih rizika upravljanja do velikih događaja, poput geopolitičke neizvjesnosti, poremećaja u logistici ili pandemije. Upravo je globalna pandemija iz temelja promijenila način na koji radimo, poslujemo i svakodnevno upravljamo našim životima, uključujući i rast naših očekivanja oko digitalnih usluga. Potaknut je cijeli niz nefinancijskih rizika kao primjerice rizik prijevare, rizik treće strane, kibernetičkih rizika i drugih informatičkih rizika.

Kako rizike promatramo i kao prilike, tako je upravljanje rizikom važna poluga za donošenje odluka unutar organizacije. Stalna unaprjeđenja u području sustava upravljanja rizicima i prilikama koji počiva na primjeni ISO Norme 31000, važna su strateška poluga za uspješno upravljanje poslovanjem Fine. Aktivnosti upravljanja rizicima provode se putem interno razvijenog aplikativnog rješenja RM Fina (Risk Management Fina). Procjena rizika se provodi primjenom scenarija rizika kroz koje Fina prepoznaje vanjske i unutarnje rizike koji utječu na poslovanje te kroz tri kategorije rizika (opći poslovni, operativni i financijski). Nakon odobrenja procjene rizika od strane vlasnika rizika, izrađuju se i provode planovi postupanja s rizicima, koji uključuju konkretne odgovore na rizike, s rokovima i nositeljima odgovornosti za njihovu provedbu. U 2022. godini procjenom rizika bilo je obuhvaćeno 39 poslovnih procesa te je održana 21 radionica procjene rizika.

Kada se promatraju ukupno procijenjeni rizici, najviše korišteni izvorni scenariji prilikom procjene rizika, mogu se staviti u obuhvat nekoliko ključnih područja – mikro i makro okruženje, ljudski kapital, tržište, dobavljači, tehnologija i financije. Promatrano prema udjelu, u 2022. godini rizici koji se odnose na tržište sudjelovali su s 32%, rizici tehnologija s 24%, rizici ljudskog kapitala i upravljanja talentima sa 16%, rizici upravljanja dobavljačima s 14%, rizici mikro i makro okruženja s 12% te financija s 2%.

Prema kategoriji rizika operativni rizici sudjeluju s 57% ukupnog broja rizika te su najčešće vezani uz poslovna područja informatičkih sustava, kvalitete proizvoda i usluga, učinkovitosti operativnih procesa, rizika područja nabave i upravljanja dobavljačima i dr.

Rizici mikro i makro okruženja

Nakon pandemije, rat u Ukrajini pojačao je prekide u lancu opskrbe, izazvao skok cijena energenata i potaknuo inflaciju. Suočeni smo sa prirodnim katastrofama povezanim s klimom, rastom troškova života, nestašicom hrane, promjenama u potrebama i očekivanjima zaposlenika i klijenata, izazovima kibernetičkih napada te sve jačim geopolitičkim napetostima i vrlo stvarnom prijetnjom rizika financijske likvidnosti i solventnosti.

Rizici tržišta i konkurencije

Fina pruža financijske i elektroničke usluge širokom krugu korisnika, a svoju konkurentnost opravdava cijenom i kvalitetom proizvoda. Uz digitalne kanale dostupnost usluga korisnicima omogućena je i kroz široku nacionalnu mrežu poslovnica. Fina je značajni sudionik na bankarskom tržištu te predvodnik u implementaciji usluga.

Tehnološki rizici

Poslovna područja u kojima Fina pruža usluge prolazi digitalnu transformaciju. Tehnologija ima veliki utjecaj na vrijednost koja se isporučuje klijentu, a pri njenom odabiru važan je utjecaj na ugljični otisak i održivost općenito. Stoga su primjena naprednih tehnologija, modernizacija i tehnološko zanavljanje postojećih sustava prepoznati u procjeni rizika ovog područja. Isto, obuhvaća i neizbježno područje informacijske sigurnosti i kibernetičkih rizika te upravljanja podacima.

Rizici ljudskog kapitala i upravljanja talentima

Znanja, vještine i kompetencije zaposlenika te kontinuirana prilagodba tržišnim i tehnološkim trendovima osnovna su poluga razvoja Fine. Nedostatak stručnjaka, njihovo otežano pronalaženje i zadržavanje, kao i briga o dobrobiti zaposlenika i upravljanje njihovim karijernim putem, obilježavaju prepoznate rizike ovog područja.

Rizici upravljanja dobavljačima (trećom stranom)

Upravljanje dobavljačima od iznimne je važnosti za osiguranje trajnog uspjeha organizacije. Dobro upravljani dobavljački lanac osigurava stabilan protok proizvoda i usluga, pospješuje upravljanje rizicima povezanih s kvalitetom i prepoznavanje prilika te razmjenu znanja i iskustava. Fina kao organizacija u pružanju svojih proizvoda i usluga surađuje s dobavljačima i obvezna je uspostavljati odnose koji poboljšavaju vlastitu sposobnost njenih dobavljača da stvaraju vrijednosti na način koji je koristan svima (uključenima). U kontekstu ovog područja, prepoznati su rizici koji imaju učinak na rad, dostupnost i sigurnost IT sustava, izvršenje plana nabave i manjim dijelom ovisnosti o ključnim dobavljačima. Kroz odgovore na rizike u planovima postupanja, aktivno je primijenjeno smanjenje ovih rizika.

Financijski rizici

Izrazito važno upravljanje financijskim rizicima ima za cilj brigu o financijskoj stabilnosti, koja može biti izazvana rastom kamatnih stopa, poremećajima na financijskom tržištu, mogućnostima unovčivosti imovine, zastojem u naplati potraživanja i slično. Upravljanje financijskom imovinom te aspektima rizika ovog područja, centralizirano je i provodi se u okviru aktivnosti područja rada riznice.

Prilike

Sustav upravljanja rizicima u Fini, rizike ne promatra isključivo kao situacije koje treba izbjeći, već i kao prilike, odnosno, mogućnosti za unaprjeđenje poslovanja. Privlačenje novih klijenata, razvoj novih proizvoda i usluga, primjena novih tehnologija ili poboljšana produktivnost temeljne vrste prilika obuhvaćaju: usvajanje nove prakse, kreiranje novog proizvoda, otvaranje novog tržišta, obradu novih klijenata, izgradnju partnerstva, korištenje nove tehnologije i ostale mogućnosti.

GRI 2-2; 2-3; 2-13

Izvještaj o održivosti poslovanja donosi detaljni prikaz društveno odgovornog poslovanja Fine te transparentno prikazuje utjecaj poslovanja tvrtke na okoliš i društvo.

Izvještaj je izrađen prema GRI metodologiji GRI (eng. Global Reporting Initiative) koja predstavlja najbolju svjetsku praksu nefinancijskog izvještavanja organizacija o njihovim okolišnim, društvenim i upravljačkim utjecajima.

Dugoročne ciljeve održivog razvoja Fina bazira na načelima i vrijednostima upravljanja poslovanjem kroz digitalizaciju svojih poslovnih procesa, poboljšanje energetske učinkovitosti, prelazak na obnovljive izvore energije, odabir poslovnih partnera i ulaganja ovisno o pridržavanju postulata održivog razvoja, racionalnije upravljanje otpadom te kontinuiranu suradnju s lokalnim zajednicama diljem RH.

4.1. OKOLIŠNA ODRŽIVOST

4.1.1. Energetska učinkovitost

GRI 2-23; 302-1; 302-3; 302-4; 302-5; 305-1; 305-2; 305-5; 305-7

Fina odgovorno upravlja svojim sustavima te kontinuirano radi na uvođenju energetski učinkovitih uređaja i opreme kako bi smanjila emisije CO2.

Podatke o utrošenim količinama energije Fina prati putem internetske aplikacije ISGE - Informacijski sustav za gospodarenje energijom iz koje je vidljivo smanjenje utrošenih količina za sve vrste energije. Bitno je naglasiti da Fina 100% električne energije dobavlja iz obnovljivih izvora o čemu svjedoči potvrda HROTE-a i dobiven ZelEn certifikat.

Prikaz 18. Utrošena energija po vrsti

Fina sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, NN 116/18 i 25/20, 32/21 i 41/21) i Pravilniku o sustavnom gospodarenju energijom (SGE) u javnom sektoru (NN 18/15, NN 6/16), izrađenim Procjenama rizika te Zapisnicima o ispitivanju radnog okoliša kontinuirano radi na modernizaciji sustava rasvjete, termotehničkih sustava i kotlovnica. U 2022. godini provedene su aktivnosti vezane za unaprjeđenje energetske učinkovitosti kroz nabave radova postavljanja energetski učinkovite LED rasvjete na sedam lokacija, modernizaciju dijelova ili cijelih sustava grijanja i hlađenja na sedam lokacija te ugradnjom termostatskih ventila na tri lokacije. Na dvije lokacije zamijenjene su stare kotlovnice koje su koristile fosilno gorivo novim kotlovima koji koriste plin.

Mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora provode se minimalno jednom u dvije godine na lokacijama koje posjeduju uređaje za loženje male ili srednje vrijednosti koje koriste plinsko ili tekuće gorivo - lož ulje. Temeljem provedenih mjerenja nisu utvrđeni propusti odnosno koncentracije CO, NOx i dimni broj su ispod granične vrijednosti emisije (GVE) propisane u Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora (NN 42/21) i Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 47/21). Kod mjerenja su korištene automatske ispitne metode za mjerenje parametara O2, CO, NOx, prema normama HRN ISO 12039:2020, 12039:2012, 10849:2008, HRN EN 15058:2017, 14792:2017 te ručne ispitne metode za mjerenje parametara dimnog broja, prema normi HRN DIN 51402-1:2010. Izračun emisijskih veličina u skladu je s protokolom iz norme HRN EN 15259:2008.

Analizom uporabe službenih vozila utvrđeno je da postoji zanemariv porast prijeđenih kilometara od 10.158 kilometara (1%) na 110 vozila. Emisija CO2 za 2022. godinu je iznosila 152.881 kg/km što je 15% više nego prethodne godine. Razlog povećanja je pad prijeđenih kilometara u 2021. godini uslijed globalne pandemije.

4.1.2. Odgovorno gospodarenje otpadom

GRI 301; 306

Fina u najvećoj mjeri zbrinjava papir, karton, glomazni otpad, plastiku i plastičnu ambalažu te elektronički otpad. O istome se vodi ONTO (Očevidnik o nastanku otpada) te potrebni obrasci sukladno zakonskoj regulativi.

Zbrinjavanje otpada u Fini provodi se u skladu s procedurama i radnim uputama o gospodarenju i zbrinjavanju otpada putem ovlaštenih tvrtki koje za to posjeduju dozvolu nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Fina sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/22) redovno i u propisanim rokovima dostavlja podatke o otpadu za prethodnu godinu u Registar onečišćavanja okoliša (ROO) koji je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari u zrak, vodu i/ili more i tlo te proizvedenome, sakupljenome i obrađenome otpadu. Putem navedenog Registra Fina dostavlja:

Tijekom 2022. godine prikupljeno je ukupno 132,7 tona svih vrsti otpada (opasnog i neopasnog),

a prijavljeno u ROO ukupno 3 tone otpada (2% udjela u ukupno prikupljenom otpadu). Od ukupne prikupljene količine otpada obvezu prijave u Registar onečišćavanja okoliša (ROO) imale su samo lokacije Pula, Rijeka i Split jer su prelazile pragove za dostavu podataka u registar.

Lokacije nastanka otpada (poslovnica, podružnica ili RC) ukoliko nisu na samom mjestu skupljanja prelazile prag od 500 kg opasnog odnosno 20.000 kg neopasnog otpada, nemaju obvezu prijave u Registar onečišćavanja okoliša (ROO) pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Tako lokacije Fine u Zagrebu s najviše otpada prema mjestima nastanka (poslovnice i središnjica) nisu prelazile zadane pragove te nisu imale obvezu prijave.

Prikaz 19. Ukupne količine otpada i ukupno prijavljene količine otpada

Sukladno dodatku I i II Zakona o gospodarenju otpadom (NN 106/22) oporaba je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili širem gospodarskom smislu, a zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. Od ukupne količine otpada prijavljene u ROO 58% je klasificirano kao otpad namijenjen za postupak oporabe, a 42% kao otpad namijenjen zbrinjavanju.

Ranijih godina kao dio opasnog otpada u značajnim količinama bile su zastupljene fluorescentne žarulje i cijevi te je zamjena istih s led rasvjetom dovela do smanjenja količine ovog otpada. Kontinuirano podizanje svijesti i odgovornosti koje za cilj ima sprječavanje stvaranja otpada dovelo je do donacija starije informatičke opreme čime smo uspjeli doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada.

Prelaskom na nove tehnologije i nove procese rada nekadašnje razvijanje filmova u procesu mikrofilmiranja (za koje su se koristile kemikalije i otopine kao što su fiksir i razvijač) u današnjoj naprednoj tehnologiji skoro da ne postoje. U Fini još je na samo jednoj lokaciji, u podružnici Pula prisutno korištenje razvijača i fiksira u malim količinama.

4.1.3. Usklađenost poslovanja i aktivnosti iz područja zaštite okoliša

GRI 2-27

Sukladno zakonskoj regulativi o obvezi održavanja sustava iz područja zaštite od požara tijekom 2022. godine izvršena je zamjena sustava za dojavu požara po poslovnim jedinicama Fine na sljedećim lokacijama Varaždin, Benkovac i Ogulin.

Redovitim održavanjem sustava i zamjenama zastarjelih sustava vatrodojave Fina je na velikom broju lokacija ugradila nove generacije sustava koji omogućavaju lakše redovito i dnevno održavanje s manje intervencija. Zamijenjen je sustav za gašenje požara u prostorima garaže u Ulici grada Vukovara u Zagrebu. Tijekom 2022. godine odrađeno je 100 intervencija i 177 redovnih pregleda sustava za dojavu požara sukladno navedenom Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) te Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN 56/99). Ovako veliki broj intervencija rezultat je stalnih građevinskih rekonstrukcija kod uređenja poslovnih prostora te je tom prilikom bila potrebna i nazočnost tehničara za sustave vatrodojave što se smatra intervencijom.

Tijekom 2022. godine je provedeno ukupno 13 inspekcijskih nadzora od čega 11 iz područja zaštite od požara i dva iz područja zaštite okoliša.

Inspekcijski nadzor od strane Državnog inspektorata iz područja zaštite od požara proveden je u poslovnicama podružnice Zadar (šest nadzora), podružnici Gospić, poslovnici Topusko, poslovnici Dvor, podružnici Kutina te poslovnici Križevci. Inspekcijski nadzor iz područja zaštite okoliša proveden je u podružnicama Dubrovnik i Požega. Nadzori su protekli bez primjedbi inspektora i utvrđenih nedostataka.

Fina uredno provodi usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima iz područja zaštite okoliša te nije bilo evidentiranih novčanih niti nenovčanih sankcija te preporuka ovlaštenih inspektora koji provode nadzore.

4.2. DRUŠTVENA ODGOVORNOST

4.2.1. Zaposlenici

GRI 2-7; 2-19; 2-20; 401-1; 405-2; 408-1

Fina je na dan 31. prosinca 2022. godine imala 2.558 zaposlenih radnika što je 9% (251 radnik) manje u odnosu na isti dan prethodne godine. Najveći udio zaposlenih, njih 98%, čine zaposlenici na neodređeno vrijeme.

Politika zapošljavanja je usmjerena na zapošljavanje radnika visoke stručne spreme posebno informatičkog, ekonomskog i pravnog smjera s ciljem postizanja optimalne obrazovne strukture te zadovoljavanja ciljeva postavljenih u Strategiji digitalne transformacije. U 2022. godini zaposlili smo 105 novih radnika prosječne starosti 33 godine. Fina potiče međugeneracijski prijenos znanja kroz razvijeni mentorski sustav. U 2022. godini Fina je koristila usluge student servisa, dok usluge agencija za privremeno zapošljavanje, kao niti privremeno ustupljene radnike, nije koristila.

U 2022. godini bilježi se porast stope fluktuacije zbog kolektivnog zbrinjavanja radnika u odnosu na prethodnu godinu.

Prikaz 20. Fluktuacija zaposlenika

Struktura zaposlenih radnika prema dobi ukazuje da najveći broj zaposlenika čine radnici između 45 i 49 godina života (21%). Iz navedenih je podataka razvidno kako Fina podržava načelo zabrane dječjeg rada i ne zapošljava osobe mlađe od 18 godina.

Prikaz 21. Dobna struktura radnika

Fina je socijalno osjetljiv poslodavac te je na dan 31. prosinca 2022. godine zapošljavala 70 radnika s različitom vrstom invaliditeta. Također, je imala zaposlene osobe koje imaju smanjenu radnu sposobnost (potkrijepljeno medicinskom dokumentacijom/rješenjem HZMO-a ili utvrđeno neposrednim promatranjem poslodavca), koje su raspoređene na odgovarajuće poslove.

4.2.2. Ravnopravnost spolova

GRI 2-9; 2-21; 405-1; 405-2

Fina u strukturi zaposlenih ima 75% žena, dok je udio žena među zaposlenicima s visokim obrazovanjem, s titulom magistra ili doktora znanosti 69%. Udio muških radnika s VSS/VŠS stručnom spremom u ukupnom broju muških radnika iznosi 67% i veći je nego što je to slučaj kod žena (50%).

Prikaz 22. Struktura zaposlenika po spolu i stručnoj spremi

Udio žena u Nadzornom odboru Fine je 40%, a u Upravi Fine 33% što je u skladu sa Strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost do 2025. godine.

Prikaz 23. Struktura zaposlenika po spolu u Upravi i Nadzornom odboru

Od ukupno 9 menadžera visokog menadžmenta 44% čine žene, od 58 menadžera srednjeg menadžmenta 53% čine žene dok je u nižem menadžmentu zastupljenost žena 78%.

Prikaz 24. Struktura zaposlenika po spolu i poziciji

Sukladno GRI standardu oznake 405-2 prikazan je odnos prosječnih godišnjih bruto plaća s dodatcima (naknadom za minuli rad, pripravnost, prehranu, prijevoz, jubilarnim nagradama, primitcima u naravi i sl.) žena i muškaraca.

Razlozi odstupanja najčešće proizlaze iz dodataka na plaću poput naknade za minuli rad i jubilarnih nagrada.

Prikaz 25. Odnos prosječne godišnje plaće sa dodatcima po satima rada između žena i muškaraca

Ukupni godišnji omjer naknade u Fini, u skladu s izračunom kojeg navodi GRI standard 2-21 (ukupna godišnja naknada za najbolje plaćenog pojedinca organizacije / prosječna godišnja naknada za sve zaposlenike organizacije isključujući najbolje plaćenog pojedinca) iznosi 4,19.

4.2.3. Kolektivni ugovor

GRI 2-30; 201-3; 401-2; 401-3; 403-3

Prava i obveze iz radnog odnosa zaposlenika Fine regulirana su Kolektivnim ugovorom iz 2019. godine po kojem svi radnici u Fini imaju pravo na sljedeće beneficije:

U 2022. godini isplaćene su prigodne nagrade u okviru regresa, božićnice, uskrsnice. Svim radnicima koji su postali roditelji, isplaćene su nagrade za rođenje djeteta.

4.2.4. Radni i menadžerski odnosi

GRI 402

Sukladno Strategiji digitalne transformacije 2021.-2025. pokrenute su aktivnosti s ciljem stvaranja novog organizacijskog dizajna koji će Fini omogućiti lakše i agilnije djelovanje.

Sa svrhom unaprjeđenja efikasnosti poslovanja, optimizacije radnih procesa, formiranja centara znanja, veće troškovne učinkovitosti, orijentiranosti prema korisniku te brže, bolje i kvalitetnije usluge, provedeno je novo unutarnje ustrojstvo Fine. Temeljem Odluke o unutarnjem ustrojstvu Financijske agencije od 1. veljače 2022. godine, uz prethodno savjetovanje sa Sindikatom, stupila je na snagu Odluka o unutarnjoj organizaciji poslova Financijske agencije u kojoj je utvrđena organizacijska struktura i opisi poslova.

4.2.5. Edukacije i obrazovanje

GRI 2-17; 404-1; 404-2

Samo kvalitetnim odnosom i brigom za zaposlenike te njihovim stalnim razvojem, kao jednim od najvažnijih uvjeta za uspjeh Fine, moguće je savladati razne poslovne izazove i povećati poslovne rezultate. Fina je posvećena kontinuiranom razvoju i usavršavanju svojih zaposlenika, kako stjecanjem novih znanja i vještina na radnom mjestu, tako i njihovom nadogradnjom na različitim edukacijama izvan njega. kako bi se lakše nosili s novim izazovima u poslovanju s ciljem postizanja veće kvalitete i učinkovitosti u ostvarenju korporativnih ciljeva.

Fina kontinuirano provodi stručno usavršavanje i edukaciju svojeg rukovodećeg kadra.

U 2022. godini 950 zaposlenika je sudjelovalo na 1.096 različitih edukacija, od čega je na eksternim edukacijama sudjelovalo 759 polaznika (80%), dok je na internim edukacijama sudjelovao 191 polaznik (20%). Najznačajnije interne edukacije su iz područja IT-a na kojima je sudjelovalo 173 zaposlenika. Za interno usavršavanje i stjecanje novih znanja iz različitih poslovnih područja, uključujući i uvođenje pripravnika te novozaposlenih u posao, zaposlenici koriste Moodle platformu.

U 2022. godini zaposlenici Fine sudjelovali su na 20.507 sati edukacija od čega su muškarci sudjelovali na 6.801, a žene na 13.706 sati edukacija. Prosječan broj sati edukacije po zaposleniku za 2022. godinu iznosi 8 sati, pri čemu prosjek za žene iznosi 7 sati, a za muškarce 11 sati edukacije.

Edukacijom pod nazivom Lean i Agilni razvoj za menadžement 58 rukovoditelja Fine upoznalo se s principima agilnog razvoja i njihovom primjenom te načinima povećanja učinkovitosti i kvalitete svojih timova agilnim razvojem. Zaposlenici su o agilnim metodama rada imali priliku slušati na edukacijama Osnove agilnog razvoja i Scruma, Kanban u projektima održavanja i Agile & Scrum.

U sklopu projekta S Milunom do milijuna i u suradnji s Croatia osiguranjem kreirani su webinari o financijskoj pismenosti. Ostali sadržaji obrađeni za učenje na daljinu bili su iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Fini, zaštite osobnih podataka, usklađenosti poslovanja u Fini, upravljanju informacijskom sigurnošću Fine (ISMS) i sl.

Kako bi se smanjio stres na radnom mjestu, zaposlenici su imali mogućnost sudjelovati na seminarima i webinarima iz područja psihologije. Svrha je bila naučiti kako osvijestiti znakove stresa, razviti mehanizme suočavanja sa stresom i osvijestiti kada stres postaje opasan i ugrožava zdravlje. 53 zaposlenika upoznalo se sa sindromom izgaranja na poslu, prepoznavanjem stresa i samopomoći. Uz navedeno, na intrawebu je kreirana rubrika pod nazivom Priča ponedjeljkom kroz koju se potiče optimizam među radnicima i prevenira stres.

Tijekom 2022. godine kroz rad psihološkog savjetovališta pružena je pomoć radnicima. Fina je za radnike kreirala novu intraweb stranicu savjetovališta koja kroz različite rubrike pruža interaktivno-edukativne sadržaje.

Ravnotežu između privatnog i poslovnog života zaposlenika prepoznali smo kao jedan od važnih ciljeva održivog razvoja jer utječe na zadovoljstvo i posvećenost zaposlenika te u konačnici stvaranju zdravog i ugodnog radnog okruženja. Kako bi osigurali što bolji balans između ove dvije iznimno važne stavke, uvedeno je fleksibilno radno vrijeme gdje proces rada omogućava takvu organizaciju. Zaposlenicima su osigurane i druge pogodnosti kao što su popusti za sportske aktivnosti u suradnji s udrugom Fina Šport (Multisport kartica).

4.2.6. Zdravlje i sigurnost

403-1; 403-2; 403-3; 403-4; 403-5; 403-6; 403-7; 403-8; 403-9; 403-10

Fina provodi mjere zaštite na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18). Temeljni dokument za provođenje mjera zaštite na radu je Procjena rizika koja propisuje mjere sigurnosti koje se odnose na određena radna mjesta za koja je poslodavac obvezan osigurati osobna zaštitna sredstva.

Procjenom rizika propisuju se rizici na svim radnim mjestima te se identificiraju mjesta s posebnim uvjetima rada. Za poslove s posebnim uvjetima rada, prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), na zdravstveni pregled kod ugovornog doktora medicine rada tijekom 2022. godine upućeno je 26 radnika.

Također, sukladno Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/21) pregled vidnih sposobnosti kod ugovornih doktora medicine rada obavilo je 883 radnika.

Tijekom 2022. godine je u poslovnici Prečko proveden inspekcijski nadzor Sanitarne inspekcije u okviru kontrole mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti te obveznog pridržavanja svih propisanih protuepidemijskih mjera, posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u službenim prostorijama.

Uprava je putem godišnjih izvješća redovito informirana o vrstama i broju ozljeda na radu te njihovim najčešćim izvorima. Sukladnom ovom izvješću u 2022. godini, od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, priznato 26 ozljeda na radu.

Od ukupno 26 ozljeda, njih 16 se dogodilo na redovnom putu od mjesta stanovanja do stalnog mjesta rada i obrnuto što čini 63% ukupnog broja ozljeda. Na navedene ozljede poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč svim mjerama provođenja zaštite na radu u Fini.

Prikaz 26. Struktura ozljeda na radu prema lokaciji nastanka ozljede

S ciljem unaprjeđenja procesa sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, tijekom 2022. godine smo proveli niz postupaka osposobljavanja za radnike Fine.

Prikaz 27. Struktura provedenih osposobljavanja radnika

Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način. Stručnjaci zaštite na radu provode kontinuirana osposobljavanja radnika i ovlaštenika poslodavca za rad na siguran način. Putem aplikacije osposobljavanja radnika za rad na siguran način ukupno je osposobljen 71 radnik.

U 2022. godini je provedeno 25% više osposobljavanja radnika u odnosu na prethodnu poslovnu godinu ponajviše zbog većeg broja osposobljavanja iz područja pružanja prve pomoći (22 radnika).

Odbor zaštite na radu kao savjetodavno tijelo za unaprjeđivanje zaštite na radu nalazi se svakih šest mjeseci, a članovi i doktori medicine rada raspravljaju o provedenim mjerama zaštite na radu o čemu informiraju Upravu Fine.

4.2.7. Briga o zajednici

GRI 413-1; 203-1; 203-2

Fina je dugi niz godina aktivno uključena u život lokalne zajednice, osiguravajući stipendije i stručnu praksu, podržavajući lokalne projekte i manifestacije, zapošljavajući ljude s posebnim potrebama, pomažući u očuvanju okoliša i slično. Kroz sponzorstva i donacije, koje redovito dodjeljuje, Fina aktivno potiče razvoj društva kroz aspekte humanitarnog djelovanja i unaprjeđenja kvalitete života, ekologije i očuvanja okoliša, obrazovanja, sporta, kulture i gospodarstva. Poboljšanje društvenih uvjeta također je jedan od neizravnih ekonomskih utjecaja koje kompanija ostvaruje u okruženjima svog poslovanja.

Sponzorstva i donacije

Fina kroz sponzorstva podržava one projekte koji promiču zajedničke vrijednosti organizatora i Fine, a ujedno doprinose i razvoju vrijednosti u društvu, a najznačajnija područja djelovanja obuhvaćena tijekom 2022. godine su:

Putem donacija, Fina nastoji aktivno poticati razvoj društva, na područjima humanitarnog djelovanja i unaprjeđenja kvalitete života, ekologije i očuvanja okoliša, obrazovanja, sporta, kulture i gospodarstva. Tako smo, između ostalog, donirali ponajviše prema:

Fina surađuje s fakultetima kroz mogućnost obavljanja stručnih praksi, kao podrška kod pisanja diplomskih radova, rada putem student servisa, održavanja ljetnih škola/radionica kroz pakete suradnje (u sklopu sajmova poslova JobFair – FER, CPSRK FOI, DOVIK na FERITu, dani IT-a na EFZG) te dodjelu IT stipendija.

Prikaz 28. Struktura donacija i sponzorstava po područjima djelovanja

Tijekom studenog 2022. godine 119 Fininih radnika odnosno 5% uključio se u predbožićnu inicijativu pod nazivom Izmamimo osmjeh djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U sklopu iste sakupljeno je 119 poklona za djecu iz Dječjeg doma Zagreb, Dječjega doma „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Lovrana, Dječjega doma „Maestral“ u Splitu, te djecu iz Dječjeg doma "Klasje".

Razvojni IT centri

Otvaranje Razvojnih centara i suradnja s fakultetima i sveučilištima daje zajednici dodanu vrijednost jer su Finini Razvojni IT centri zamišljeni kao središnje lokalne točke okupljanja IT sektora. To su mjesta koja povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor te stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja.

Razvojni centri nastali su kroz povezivanje s tehničkim sveučilištima i veleučilištima po cijeloj Hrvatskoj, prilikom čega Fina decentralizira svoje poslovanje, a istodobno omogućuje studentima konkretna znanja kroz praksu, terensku nastavu i pomoć mentora te ujedno dodjeljuje IT stipendije.

Finini Razvojni centri su moderno uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji te opremljeni tehnološki naprednom opremom, a osnivaju se na lokacijama gdje postoje ili djeluju učilišta koja obrazuju IT stručnjake. Od 2019. godine Fina je otvorila Razvojne centre u Splitu, Osijeku, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Zaboku, Kutini, Vukovaru, Rijeci, Požegi i Đurđevcu.

Zlatna bilanca

Svečana dodjela nagrade Zlatna bilanca, pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH, je najvažnije gospodarsko događanje i priznanje hrvatskim tvrtkama i poduzetnicima. Već dvije godine zaredom Fina ovo svečano događanje, koje se izravno prenosi na HTV-u, organizira u partnerstvu s Jutarnjim listom.

Ukupno se dodjeljuje 17 Zlatnih bilanci - najuspješnijim tvrtkama u pojedinim djelatnostima i posebnim kategorijama, kao i glavna nagrada za ukupnog pobjednika. Nagrada se dodjeljuje na temelju preciznih ekonomskih i financijskih pokazatelja iz godišnjih financijskih izvještaja, koje je Fina prikupila i obrađuje ih u ime Ministarstva financija RH. Dobitnici se ocjenjuju prema metodologiji dobivenoj rangiranjem financijskih pokazatelja u pet kategorija - profitabilnost, likvidnost, zaduženost, aktivnost i ekonomičnost.

4.2.8. Članstva u strukovnim udruženjima i organizacijama

GRI 2-28

Fina je aktivan član i sudionik u nizu domaćih i nacionalnih strukovnih udruženja i institucija putem kojih pridonosi stručnom i znanstvenom razvoju internih i vanjskih procesa zastupajući interese struke i naših dionika.

U 2022. godini brojimo 28 članstava kroz 19 domaćih i 9 inozemnih udruženja.

Članstvo u PEPPOL-u obveza je za elektroničku razmjenu e-Računa putem PEPPOL mreže.

Također, Fina je član raznih vijeća i radnih skupina poput Vijeća za digitalnu transformaciju Vlade RH, Koordinacije informacijskih posrednika eRačuna pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), stručne radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, radne skupine za koordinaciju projekata državne informacijske infrastrukture i digitalne transformacije, stručne radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkoj ispravi (NN 150/05, 128/22) te u Upravljačkom odboru Centra dijeljenih usluga.

Predstavnici poslova registara i poslova za državu sudjeluju u radnim skupinama nadležnih ministarstava prilikom donošenja zakonskih i podzakonskim propisa iz domene rada.

4.2.9. Mediji i javnost

GRI 417-1; 417-2; 417-3; 418-1

Prateći Strategiju digitalne transformacije 2021.-2025., Fina je 2022. godine izradila brend strategiju koja za osnovni cilj ima poboljšanje reputacije Fine, kao i promociju Fininih proizvoda i usluga te korporativnog brenda u cjelini.

Za potrebe izrade iste napravljena je analiza tržišta koja je uključivala trendove u industriji, analizu tržišta i konkurencije, globalne trendove, istraživanje percepcije brenda i analizu medijskog sadržaja i komunikacije. Zatim su definirani ključni elementi brenda i jedinstvena prodajna pozicija te smjernice za pozicioniranje brenda i nova brend arhitektura. Detektirane su sve dodirne točke brenda i potrošača te su definirane smjernice za komunikaciju brenda i novi vizualni identitet.

U skladu s trendovima na tržištu cilj je daljnji razvoj digitalizacije, ali s naglaskom na korisnike koji istovremeno žele humaniji pristup i ljudski kontakt. Važan element brenda je tradicija i dugogodišnje iskustvo te Finina mreža poslovnica. Kako bi povećali lojalnost postojećih i privukli nove korisnike ključ je u poboljšanju korisničkog iskustva te briga za korisnika, što se pokrenulo revizijom korisničkog iskustva pojedinih servisa (e-blokade, info.BIZ) te izrada nove web stranice. Također 2022. godine u komunikaciji je bio fokus i na financijsku pismenost i edukaciju korisnika, što je također prepoznato kao vrlo važan element brenda.

U lipnju 2022. godine za potrebe izrade brend strategije provedeno je istraživanje o percepciji brenda kod zaposlenika. Rezultati istraživanja pokazali su određeni stupanj nezadovoljstva zaposlenika te su temeljem rezultata napravljene smjernice brend strategije kojima se želi približiti više čovjeku i pokazati da je Fina, iako veliki, agilan i fleksibilan sustav.

Prilikom provođenja marketinških aktivnosti Fina se pridržava Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22), Zakona o elektroničkim medijima (NN 111/21, 114/22), Zakona o nedopuštenom oglašavanju (NN 43/09), Zakona o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), kao i svih ostalih propisa i smjernica koje se odnose na marketinške aktivnosti i oglašavanje u RH.

Fina zadovoljava sve standarde odgovornog oglašavanja kroz poštivanje zakonskih i etičkih standarda te pružanje točnih i relevantnih informacija o proizvodima ili uslugama koje se oglašavaju.

U komunikaciji s korisnicima poštuju se principi etičnosti, transparentnosti i odgovornosti, s ciljem stvaranja dugoročnog odnosa povjerenja.

U 2022. godini nije bilo zabilježenih slučajeva nepoštivanja propisa o označavanju proizvoda i usluga.

Uz kontinuiranu prodaju info.BIZ, JRR servisa, e-usluga, ADC usluga, DNT-a i baze podataka iz RGFI-a, tijekom 2022. provedeno je nekoliko prodajnih kampanja vezanih za obnovu usluge/proizvoda s postojećim klijentima te akvizicije novih klijenata s velikim fokusom na javnopravna tijela (info.BIZ, e-Arhiv, potpisna rješenja sukladno Uredbi o uredskom poslovanju, kampanja za isplatu uputnica, obveznici revizije za RGFI s posebnom ponudom i dr.), a posebno se ističe prodajna kampanja za Pravne propise kao zasebnom modulu info.BIZ-a.

Kanali informiranja o Fininim proizvodima i uslugama:

4.3. ODGOVORNO KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Kvalitetne odnose prema vlasnicima Fina gradi na načelima transparentnosti, pouzdanosti i povjerenja. U 2022. godini Fina je nastavila na izgradnji odnosa s vlasnikom kroz transparentno i pravovremeno informiranje o svim relevantnim pitanjima vezanima za svoje poslovanje.

Državna i javna tijela Republike Hrvatske istovremeno su klijenti, korisnici Fininih usluga i ugovorni partneri. U području servisa za državu i javnih servisa Fina pruža brojne usluge u ime i za račun države i javnih tijela temeljem zakonskih i podzakonskih propisa.

Uključivanje u donošenje odluka, savjetodavna uloga, pravovremena dostava informacija o relevantnim područjima poslovanja, redovito izvješćivanje o financijskim i nefinancijskim aspektima poslovanja provodi se kroz redovito izvješćivanje, zajedničke sastanke i konzultacije, sudjelovanje u javnim skupovima i konferencijama i dr.

Godišnja izvješća o poslovanju Fine se objavljuju na mrežnim stranicama Fine i nadležnih institucija.

4.3.1. Javne politike

GRI 415

Fina je Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom dobila značajnu ulogu u ovom zahtjevnom i značajnom projektu za RH. Obzirom na svoj formalno-pravni okvir i karakter, Fina često sudjeluje u provođenju javnih politika. Kao pružatelj usluga od javnog interesa, Fina je i tijekom 2022. godine bila uključena u rad Koordinacijskog odbora za prilagodbu opće države, kao operativni upravitelj platnih sustava u rad Koordinacijskog odbora za prilagodbu financijskog sustava, Koordinacijskog odbora za komunikaciju i drugih. Predstavnici poslova registara i poslova za državu sudjeluju u Radnim skupinama nadležnih ministarstava prilikom donošenja zakonskih i podzakonskim propisa iz domene rada.

Fina ima jednu od ključnih uloga u modernizaciji i daljnjem razvoju državne informacijske infrastrukture, standardizaciji i umrežavanju te postizanju potpune interoperabilnosti javne uprave, a segment digitalnih rješenja sudjeluje u toj ulozi kroz uspostavu, upravljanje i održavanje sustava državne informacijske infrastrukture. Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu potiče se uvođenje digitalnih rješenja u interesu građana i hrvatskog gospodarstva, doprinosi ubrzanju tehnološke tranzicije te izgradnji digitalne budućnosti Europe.

Poslovima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima provode se kroz implementaciju donesenih zakonskih promjena i podzakonskih akata u sustav provedbe ovrhe te pravovremenim postupanjem po odlukama donesenim temeljem javnih politika. Kako bi se podržale zakonske izmjene, potkraj 2021. godine je uspostavljen novi aplikativni sustav e-Ovrhe, a puna primjena je uslijedila početkom 2022. godine. Slijedom navedenog, poslovi i procesi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima se kontinuirano razvijaju i implementiraju kroz nove funkcionalnosti te time unaprjeđuju postojeći sustav.

4.3.2. Antikorupcijski program i mjere

GRI 205-1; 205-2; 205-3

Antikorupcijski program u Fini donesen je 2014. godine s ciljem provođenja antikorupcijske politike te unaprjeđenja profesionalnog i etičkog ponašanja zaposlenika, povećanja njihova zadovoljstva te društveno odgovornog poslovanja. Program je javno objavljen na internetskim stranicama Fine. Uprava je imenovala Antikorupcijski tim, kojeg čine povjerenik za etiku, osoba za nepravilnosti i službenik za informiranje, koji kvartalno izvještava Upravu o svojem radu.

U 2022. godini službenik za informiranje zaprimio je ukupno 501 zahtjev ili upit, od čega 38 zahtjeva za pristup informacijama te 463 upita koji se odnose na djelatnosti Fine te se kao takvi ne smatraju nepravilnostima. Osoba za nepravilnosti u 2022. godini nije zaprimila niti jednu prijavu nepravilnosti.

Službeno stajalište Fine o financiranju političkih stranaka definirano je Pravilnikom o kriterijima i postupcima dodjele donacija i sponzorstava u Fini i Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19 i 98/19).

4.3.3. Poslovanje u skladu sa zakonima i propisima

GRI 2-16; 2-25; 2-27; 207-1; 207-2; 207-3

Unutarnja revizija obavlja stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem Fine sukladno metodologiji rada, usvojenim planovima rada, raspoloživim resursima te strategiji Fine, a sve s ciljem provjere i ocjene te vođenja poslova sukladno relevantnim vanjskim propisima i važećim aktima. Služba za unutarnju reviziju, unutarnji nadzor i kontrolu dužna je u slučaju utvrđivanja nezakonitosti u poslovanju ili kršenja pravila upravljanja rizicima koja imaju za posljedicu ugroženost likvidnosti, solventnosti ili sigurnosti poslovanja Fine, obavijestiti Upravu i Nadzorni odbor. Tijekom izvještajnog razdoblja kao ni razdoblja koja su mu prethodila nije bilo značajnih izrečenih kazni radi nepoštivanja zakona i propisa.

Fina vodi brigu o poreznoj usklađenosti i poštivanju poreznih i ostalih propisa te se pridržava važećeg poreznog i ostalog zakonodavstva.

4.3.4. Etički kodeks i politika usklađenosti poslovanja

GRI 2-23; 2-25; 2-26; 406-1

Politikom praćenja usklađenosti poslovanja Fine definirana su osnovna načela te odgovornosti Uprave i radnika Fine za usklađenost poslovanja na svima razinama. Svrha uvođenja efikasne funkcije praćenja usklađenosti kroz sustav unutarnjih kontrola je osigurati prepoznavanje, procjenu i uspješno upravljanje rizicima usklađenosti kao i djelotvoran nadzor nad radnjama poduzetim radi smanjenja i izbjegavanja takvih rizika te tako osigurati usklađenost poslovanja Fine u najvećoj mogućoj mjeri i svesti pojavu rizika usklađenosti na minimum, uzevši pri tome u obzir specifičnu raznovrsnost i složenost poslovnih procesa Fine i njezinog poslovnog portfelja, misiju i viziju, strateške ciljeve te vrijednosti i načela Etičkog kodeksa Fine.

U 2022. godini provedene su kontrolne aktivnosti funkcije praćenja usklađenosti sukladno Godišnjem planu aktivnosti. Za utvrđene neusklađenosti date su preporuke i smjernice za njihovo otklanjanje, utvrđene su odgovorne osobe i rokovi za izvršenje preporuka, a Službenik za usklađenost periodički prati njihovo izvršenje. Izvršena je prva revizija Procedure za praćenje usklađenosti poslovanja u Fini. Provedena je i procjena usklađenosti po svim organizacijskim jedinicama Fine korištenjem Upitnika za samoprocjenu.

U 2022. godini uočena je jedna značajnija neusklađenost sa zakonima i propisima tijekom provođenja redovnih kontrolnih aktivnosti funkcije praćenja usklađenosti poslovanja o čemu je obaviještena Uprava Fine, Upravitelj i Operativni upravitelj poslovnog dijela. Za navedeno je izrađen pisani nalaz i plan provedbe preporuka i smjernica za otklanjanje nepravilnosti te su utvrđene odgovorne osobe i rokovi za izvršenje istih.

U 2022. godini nije bilo izrečenih novčanih kazni ili nenovčanih sankcija radi neusklađenosti sa zakonima i propisima.

Pravilnikom o sustavu prijavljivanja nepravilnosti uređuje se postupanje s obavijestima o nepravilnostima, sumnjama u nepravilnosti ili prijevare u postupanju Fine, pri čemu se nepravilnostima smatraju svi postupci protivni zakonima, propisima i internim aktima te prijevare i činjenje ili nepoduzimanje radnji potrebnih za pravilno, etično i transparentno poslovanje. Sukladno Pravilniku o načinu imenovanja povjerljive osobe i postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti Financijskoj agenciji, Uprava Fine imenovala je osobu za nepravilnosti. Na mrežnoj stranici Fine objavljena je adresa elektroničke pošte na koju se navedenu osobu može izvijestiti o potencijalnoj nepravilnosti.

Tijekom lipnja 2022. godine Fina je uspješno provela prvi nadzorni audit u aktualnom trogodišnjem certifikacijskom ciklusu prema načelima norme ISO 9001:2015 koja promiče procesni pristup i neprekidno poboljšavanje sustava. Certifikacijom sustava upravljanja prema normi ISO 9001 još od 2007. godine, Fina u kontinuitetu dokazuje posvećenost kvaliteti i zadovoljstvu kupaca, osigurava ispunjenje njihovih zahtjeva i omogućava mjerenje napretka sukladno načelima norme: usmjerenost na kupca, vodstvo, uključivanje ljudi, procesni pristup, kontinuirano poboljšavanje, donošenje odluka na temelju dokaza te upravljanje odnosima.

Postojeći digitaliziran sustav upravljanja kvalitetom na platformi Fina Portal tijekom 2022. godine je značajno unaprjeđen kroz razvoj novih funkcionalnosti i uz kontinuiranu edukaciju djelatnika. Benefiti digitaliziranog sustava upravljanja kvalitetom očituju se kroz jasne odgovornosti za provedbu aktivnosti, smanjeni rizik narušavanja kontinuiteta poslovanja uslijed odlazaka ključnih zaposlenika, bolje upravljanje reklamacijama, uštedu materijalnih resursa i vremena, reduciranje ponavljajućih aktivnosti, olakšano uvođenje u posao novozaposlenih.

Referentni certifikati u godini izvještavanja su:

Referentne politike u godini izvještavanja su:

Finina opredijeljenost prema implementaciji međunarodnih normi i standarda motivirana je željom za kontinuiranim unaprjeđenjem razine kvalitete i primjenom najboljih praksi u poslovanju.

Digitalizacija i automatizacija procesa kao i uspostavljanje politika, pravila i kriterija koji doprinose transparentnosti, uređenju, ujednačenosti, dostupnosti i preglednosti, okrenuti su unaprjeđenju svih cjelina poslovanja. U izvještajnoj godini, s ciljem unaprjeđenja odnosa prema klijentima, pokrenute su aktivnosti za pripremu i prilagodbu procesa Fininog Kontakt centra, za certificiranje sukladno normi ISO 18295-1:2017.

U drugoj polovici 2022. godine provedena je redovna godišnja procjena te su utvrđene mitigacijske mjere za njihovo otklanjanje.

Službenik za usklađenost održao je tijekom 2022. godine u više navrata interne edukacije vezane za pitanja usklađenosti poslovanja, sukladno Planu edukacija za 2022. godinu.

U 2022. godini nismo zaprimili niti jednu pritužbu za neetično postupanje radnika prema kolegama ili korisnicima i poslovnim subjektima, kao niti evidentirane slučajeve i incidente vezane uz diskriminaciju, a vjerujemo da je to rezultat pozitivnog djelovanja edukativno-preventivnih aktivnosti koje smo provodili s ciljem promicanja etičnog ponašanja.

4.3.5. Ljudska prava

GRI 411; 2-23; 2-24

Fina je aktivnosti i poslovne procese vezane za poštivanje ljudskih prava uredila sljedećim aktima:

Temeljem Pravilnika o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika imenovani su povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika.

Kodeksom ponašanja zaposlenika Fine reguliran je odnos prema klijentima, odnos prema radu, međusobno ponašanje zaposlenika, odnos prema imovini Fine te briga za okoliš.

Fina je, uz prethodnu suglasnost Sindikata, imenovala Povjerljive savjetnike za sektore i organizacijske jedinice pri Upravi te svaki regionalni centar. Zadatak povjerljivih savjetnika je rješavati pritužbe, te poduzimati različite edukativno-informativne aktivnosti s ciljem zaštite dostojanstva radnika.

Mehanizmi obeštećenja u slučaju kršenja ljudskih prava definirani su Pravilnikom o zaštiti dostojanstva i zaštiti od diskriminacije radnika. Ista se sastoji od sljedećih koraka:

Zaštita prava radnika u Financijskoj agenciji propisana je Kolektivnim ugovorom za radnike Financijske agencije i pravilnicima kojima se uređuju organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te zaštite od diskriminacije, zaštite privatnosti radnika i druga pitanja važna za radnike.

Zaštita prava radnika može se ostvariti podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava, postupkom mirnog rješavanja individualnih radnih sporova, koji je uređen Sporazumom o rješavanju individualnih radnih sporova u Fini, a koji podrazumijeva sklapanje nagodbe između radnika i poslodavca ili sudskim postupkom.

Tijekom 2022. godine nije zabilježena niti jedna pritužba vezana za kršenje ljudskih prava te iz tog razloga nisu provedeni mehanizmi obeštećenja.

4.3.6. Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja

GRI 2-23; 2-30; 407

Fina u skladu sa Statutom vodi pregovore i sklapa kolektivni ugovor sa Sindikatom uz suglasnost Nadzornog odbora. Pregovori o sklapanju novog ili obnovi važećeg kolektivnog ugovora započinju na prijedlog Fine ili Sindikata najkasnije šest mjeseci prije njegova isteka. S ciljem uspostave učinkovitijeg kolektivnog pregovaranja Uprava Fina donosi Odluku o osnivanju pregovaračkog odbora Fine za kolektivno pregovaranje. Predstavnici pregovaračkih odbora Fine i Sindikata u okviru dobre prakse sklapaju Protokol o pravilima Kolektivnog pregovaranja kojim se uređuju postupak i etape pregovora.

Kolektivnim ugovorom obuhvaćeni su svi radnici Financijske agencije.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, Fina mora zatražiti prethodnu suglasnost odnosno savjetovati se sa Sindikatom u skladu s odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22).

Kako bismo postigli veću konkurentnost na tržištu rada te omogućili uspješan razvoj karijera naših zaposlenika, motivirali ih za postizanje ciljeva te nagradili za ostvarene radne rezultate, sukladno Strategiji Fine tijekom 2022. godine, pokrenute su aktivnosti nužne za pripremu novog sustava plaća i Program razvoja zaposlenika.

U 2022. godini izrađena je tehnička specifikacija i proveden je postupak javne nabave za konzultantske usluge vezane za aktivnosti upravljanja ljudskim potencijalima s ciljem postizanja uravnotežene i pravednije distribucije plaća s obzirom na složenost i deficitarnost određenih radnih mjesta, uvođenje platnih razreda umjesto dosadašnje vrijednosti boda te definiranje karijernih puteva kroz koje zaposlenici mogu napredovati razvijanjem svojih sposobnosti, a rukovoditelji prepoznati i valorizirati uloženi trud, znanje i vještine.

Sukladno tome započete su aktivnosti vezane za:

4.3.7. Privatnost kupaca

GRI 418

Fina je jedan od većih voditelja i izvršitelja obrade u RH, koja za državu vodi raznovrsne registre koji sadrže osobne podatke. Postupanje s osobnim podacima propisano je Politikom zaštite osobnih podataka u Fini i Pravilima postupanja s osobnim podacima u Fini.

Podaci se redovito kriptiraju u prijenosu/tranzitu (sukladno Politici korištenja sustava elektroničke pošte i drugim internim aktima), a u ostalim slučajevima provodi se kriptiranje onda kada se provođenjem DPIA-e utvrdi da za time postoji potreba. Podaci se štite sukladno politici kontrole pristupa i drugim pravilima. Fina je certificirana po ISO 27001 normi.

U 2022. godini zaprimljeno je 18 pritužbi na postupanje Fine vezano za osobne podatke, od čega su u dva slučaja evidentirane povrede osobnih podataka. U oba slučaja poduzete su aktivnosti za otklanjanje povrede te je procijenjeno da nema daljnjeg rizika za prava i slobode pojedinaca.

U 2022. godini nije bilo zaprimljenih pritužbi regulatornih tijela kao ni slučajeva krađe ili gubitaka korisničkih podataka ispitanika.

Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (NN 19/22), Fina je dužna pridržavati se svih odredbi koje definiraju postupke zaprimanja i procesiranja pisanih prigovora od strane korisnika naših proizvoda i usluga predanih djelatniku na šalteru, voditelju poslovnice ili dostavljenih putem e-maila na adresu elektroničke pošte info@fina.hr .

Zaprimljene pritužbe evidentiraju se u Centralnu evidenciju primljenih i riješenih pritužbi i pohvala na rad zaposlenika Fine na kojoj je u 2022. godini zabilježeno 196 pritužbi i 59 pohvala. Sve zaprimljene pritužbe dostavljene su putem mail adrese info@fina.hr, a rješavane su u zakonskim rokovima.

Od ukupno primljenih prigovora najveći broj pritužbi se odnosi na kršenje normi Kodeksa ponašanja, na organizaciju rada u poslovnici i nemogućnost korištenja Fininih usluga. Razlog nezadovoljstva te povećanog broja zaprimljenih pritužbi koje se odnose na organizaciju rada u poslovnici vezan je uz provođenje mjera Stožera civilne zaštite sa svrhom suzbijanja širenja COVID-19 virusa početkom godine. Reklamacija na obavljenu uslugu na stranom jeziku nije bilo.

U 2022. godini uveden je novi sustav podrške poslovanju BSS (Business Support System) kojim je ubrzana i olakšana evidencija unosa upita korisnika te je uspostavljen novi izvještajni sustav koji osigurava kontinuirano praćenje rada agenata. Kontakt centar je u 2022. godini korisnicima pružio podršku za sveukupno 75 servisa.

4.3.8. Procesi remedijacije negativnih utjecaja organizacije

GRI 2-25

Procese remedijacije (ublažavanja) negativnih utjecaja Fina primjenjuje u slučajevima kada su objektivnom procjenom, samoinicijativno ili zbog vanjskih intervencija, uočeni mogući negativni učinci na poslovanje koji bi mogli onemogućiti procjenu rizika s prihvatljivim stupnjem sigurnosti.

Također, primjenjuje se i u situacijama uvođenja novih mjera koje bi mogle imati utjecaj na poslovanje Fine, a osobito na financijsko poslovanje te operativne kapacitete.

U sporovima pokrenutim protiv Fine, Fina poziva odnosno obavještava treću stranu o parnici, a radi stjecanja mogućnosti isticanja intervencijskog učinka presude prema toj trećoj strani. Isto tako, pokrenuti sporovi protiv Fine u slučaju ocjene njihove utemeljenosti dovode i do sklapanja nagodbe, sudske ili izvansudske. Nadalje, po pravomoćnom okončanju sudskog postupka, Fina pravomoćnu odluku dostavlja organizacijskom dijelu Fine nadležnom za obavljanje poslova iz kojih je spor proizišao, a kako bi se postupanje Fine uskladilo sa sudskom praksom.

U svrhu ublažavanja negativnih utjecaja, Fina se pridržava odredbi relevantnih nacionalnih zakona i pravnih akata EU-a koji imaju izravne učinke kroz:

Tijekom 2022. godine Fina je bila stranka u 139 sporova (nisu uključeni sporovi iz radnih odnosa) od kojih je:

Tijekom 2022. godine Fina je bila stranka u 15 sporova iz radnih odnosa od čega je jedan spor u reviziji, a ostalih 14 sporova su u prvostupanjskom postupku.

4.3.9. Dobavljači i nabava

GRI 2-15; 204-1; 206; 308-1; 308-2; 414-1

Fina je obveznik Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te se sve aktivnosti nabave provode u skladu s navedenim Zakonom i podzakonskim propisima, Pravilnikom o pripremi i provođenju postupaka nabave roba, usluga i radova i ostalim povezanim procedurama.

Ugovori o nabavi u 2022. godini su u većoj mjeri izvršeni uredno. U pojedinim slučajevima utvrđena su određena odstupanja od ugovorenih uvjeta te je pisanim putem pozivana druga ugovorna strana na usklađenje s ugovorom. U pet slučajeva ugovor je raskinut.

U izvještajnoj godini evidentirana su 34 nova dobavljača, a njihov udio iznosi 9% od ukupno realizirane vrijednosti nabave. Novi dobavljači uredno su izvršili predmete nabave tijekom 2022. godine. Isti nisu evaluirani iz perspektive zaštite okoliša obzirom da se radi o predmetima nabave čija realizacija prema procjeni stručnih osoba nije rizična s aspekta zaštite okoliša. U godini izvještavanja evidentirano je 267 dobavljača sa sjedištem u RH.

Od ukupno realizirane vrijednosti nabave u 2022. godini 97% se odnosi na dobavljače sa sjedištem u RH.

Prikaz 29. Struktura postupaka nabave

U cilju što bolje kontrole izvršenja ugovora o nabavi, od dana 13. lipnja 2016. godine na snazi je Procedura za ocjenjivanje izvršitelja ugovora o nabavi temeljem koje se ocjenjuje svaki ugovor o javnoj nabavi te se negativno ocijenjene ponuditelje na propisani način sankcionira, a 13. travnja 2017. godine ista je dorađena sukladno preporukama vanjskog audita.

Od dana 21. studenoga 2016. godine na snazi je Procedura upravljanja auditom dobavljača, a dana 6. ožujka 2020. godine donesena je nova Procedura upravljanja auditom dobavljača koja ima za cilj provjeru certificiranih sustava auditirane tvrtke ili samo određenih dijelova koji su ključni za međusobno poslovanje. Također, audit dobavljača provodi se s ciljem da nabavljena roba, usluge i radovi odgovaraju ugovorenim uvjetima ili iznimno, s ciljem utvrđivanja razloga za neurednu isporuku, odnosno utvrđivanja realnih mogućnosti dobavljača da se uspostavi redovan lanac nabave.

Tijekom 2022. godine proveden je audit izvršenja Ugovora o nabavi usluge održavanja i podrške radu platnim sustavima NKS, EuroNKS i NKSInst. Mogućnost provođenja audita ugovorena je u još nekoliko ugovora o nabavi, primjerice Ugovoru o nabavi usluge podrške i održavanja sustava za sigurnosni nadzor, Ugovoru o nabavi uspostave i integracije hibridnog sigurnosnog operativnog centra, Ugovoru o nabavi proširenja i modernizacije sustava zaštite od naprednih kibernetičkih prijetnji.

Dokumentacija o nabavi tijekom izvještajne godine sadržavala je klauzulu integritet ili izjavu o integritetu (u postupcima nabave roba i usluga čija je procijenjena vrijednost 6 milijuna kuna, odnosno u postupcima nabave radova čija je procijenjena vrijednost 12 milijuna kuna) sukladno Antikorupcijskom programu Vlade RH. Prihvaćanjem ove klauzule ponuditelji jamče korektnost u postupku kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nabave te izražavaju suglasnost s provedbom revizije cijelog postupka od strane neovisnih stručnjaka prihvaćajući odgovornost i sankcije.

Nadalje, prilikom nabave roba, usluga i radova traženi su (osim odgovarajuće stručne sposobnosti osoba koje će izvršavati predmet nabave - stručna sprema, certifikati, iskustvo u radu na istim ili sličnim poslovima/projektima), ISO certifikati poput: ISO 14001:2015 (primjerice u postupku nabave uređenja poslovne zgrade Zadar, Put Murvice 12, za potrebe IT razvojnog centra Zadar i podružnice Fine Zadar, u postupku nabave uređenja poslovnog prostora Sv. L. B. Mandića 111 o, Osijek te postupku nabave materijala za mikrofilm), ISO 9001:2015 (primjerice u postupku nabave softverskih alata za testiranje ranjivosti, postupku nabave rješenja za sustavnu zaštitu i sigurnost klijentske računalne opreme), ISO 31000:2018 (primjerice u postupku nabave usluge čišćenja poslovnih prostora Fine), ISO 27001:2013 (primjerice u postupku nabave proširenja sustava za nadzor javnih cloud servisa, u postupku nabave softverskih alata za testiranje ranjivosti) te dokaz usklađenosti robe s određenim normama (primjerice u postupku nabave uredskog namještaja).

Upitnici za procjenu dobavljača u pogledu utjecaja na okoliš nisu korišteni, ali su vezano uz zaštitu okoliša korišteni neki drugi Zakonom o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) dopušteni mehanizmi pa je tako tijekom izvještajne godine u postupcima nabave gdje je opseg radova obuhvaćao rad s tvarima koje ugrožavaju okoliš, dokumentacijom o nabavi propisano kako ponuditelji moraju biti ISO 14001 certificirani, a što podrazumijeva da svojim poslovnim procesima upravljaju u skladu s načelima zaštite okoliša, odnosno načelima opreznosti, preventivnog djelovanja i uklanjanja onečišćenja na samom izvoru te na načelu onečišćivač plaća čiji je cilj spriječiti ili otkloniti štetu u okolišu koja je nanesena zaštićenim vrstama, prirodnim staništima, vodi i tlu. U 2022. godini nije bilo raskida ugovora uslijed prepoznatih negativnih utjecaja dobavljača na okoliš.

U postupku nabave električne energije kao kriterij odabira ponude, uz cijenu, bio je propisan i ekološki kriterij kao dodatni kriterij za odabir ponuda na način da je ponuda dobila dodatne bodove ako će izvršitelj isporučivati električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Sukladno članku 313. st. 2. Zakona o javnoj nabavi koji propisuje da je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranoj ponudi, Fina je obavljala propisanu kontrolu.

U gotovo svim postupcima nabave, pored obveznih dokaza (o neosuđivanosti, o podmirenim dospjelim obvezama po osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, o upisu u odgovarajući registar), tražen je barem jedan dokaz tehničke i stručne sposobnosti.

Fina je tijekom izvještajne godine postupala sukladno članku 80. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22) te je na svojim internetskim stranicama i u dokumentacijama o nabavi navodila popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa, odnosno s kojima ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi. Tijekom 2022. godine na spomenutom popisu bila su tri gospodarska subjekta. Proces sprječavanja i ublažavanja sukoba interesa najvišeg tijela upravljanja osiguran je potpisivanjem izjave o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.

U izvještajnom razdoblju u Fini nije bilo postupaka vezanih za ponašanje u suprotnosti s načelom slobode tržišnog natjecanja i povrede propisa kojima se reguliraju zabranjeni sporazumi poduzetnika (trustovi) i monopol.

4.3.10. EU projekti

GRI 203

Tijekom 2022. godine provodio se nastavak razvoja, nadogradnje i održavanja platforme Fondovi EU koji je rezultat provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. i Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a kojim se ostvaruje komunikacija među dionicima u procesu korištenja sredstava iz EU fondova.

Fondovi EU je platforma za prijavu i praćenje provedbe projekata financiranih iz EU fondova u RH unutar postojećeg, novog i budućih financijskih razdoblja. Fondovi EU trenutno se nadograđuju i funkcionalno integriraju za potrebe EU fondova dostupnih RH.

Razlikuju se dvije glavne grupe dionika u procesu korištenja sredstava omogućenog kroz gore navedene sustave:

Tijelima i institucijama ovlaštenima za korištenje sustava omogućen je uvid u objavljene pozive na dostavu projektnih prijedloga, izmjene poziva, uvid u podatke vezane uz status poziva, postupak dodjele bespovratnih sredstava, kao i pripremanje i podnošenje projektnih prijedloga te uvid u provedbu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Krajnjim korisnicima omogućena je elektronička prijava, ugovaranje, provedba i izvještavanje o korištenju EU sredstava za odobrene im projekte, kao i komunikacija s nadležnim tijelima i institucijama.

4.3.11. Ekonomska vrijednost

GRI 201-1

Optimalnim upravljanjem resursima Fine nastoji se stvoriti što veća ekonomska vrijednost koja će se pravilno distribuirati dionicima.

U odnosu na godinu ranije, izravno stvorena ekonomska vrijednost niža je za 11% ponajviše uslijed izostanka jednokratne stavke prihoda po osnovi ukinutog sudskog spora sa HNB-om, dok distribuirana ekonomska vrijednost bilježi povećanje od 1% uslijed povećanja troškova energenata i održavanja opreme.

Prikaz 30. Ekonomska vrijednost

5.1. MATRICA MATERIJALNOSTI

GRI 3-1; 3-2; 3-3

Digitalna i zelena tranzicija za Finu predstavlja priliku za stvaranje nove vrijednosti za korisnike, financijski sustav i najširu zajednicu transformirajući njihovo i vlastito poslovanje.

Niz inicijativa, od kojih su neke već započete u prethodnom strateškom razdoblju, donose modernizaciju, inovacije i novo korisničko iskustvo te čine okosnicu Finine putne karte do 2025. godine. Fina je usmjerena na promišljanje budućnosti kroz proizvode i usluge čija su okosnica nove tehnologije koje omogućuju novi način vođenja poslovanja, provođenja transakcija plaćanja i korištenja javnih usluga.

Finino poslovanje uključuje široku lepezu poslovnih područja kroz koja se odvija uključivanje i redovito informiranje dionika, uz korištenje odgovarajućih alata i kanala komunikacije.

Transparentnom i kontinuiranom komunikacijom i razmjenom informacija nastoji se osigurati bolje razumijevanje Fininog poslovanja te bolje prepoznavanje i razumijevanje interesa i očekivanja dionika.

Prvi korak bio je prikupljanje početnog popisa tema povezanih s održivošću koristeći internu stručnost i nekoliko vanjskih izvora.

Teme i očekivanja dionika definirane su kroz 16 materijalnih tema koje su dalje sagledane u odnosu na usklađenost s načelima GRI standarda (Globalne inicijative za izvještavanje o održivosti) kako bismo potvrdili razinu aktivnog održivog upravljanja.

Materijalna tema koja je iz perspektive eksternih dionika najznačajnija, pripada kategoriji Izvrsno korisničko iskustvo. Osim toga, eksterni dionici vrlo značajnim smatraju ulogu Fine u projektu uvođenja eura. Visoko na ljestvici značajnosti eksternih dionika nalaze se i Dostupnost proizvoda i usluga te Digitalizacija.

Iz perspektive Fine, odnosno internih dionika, najznačajnije materijalne tema su Digitalizacija, uvođenje eura i računalna sigurnost. Interni dionici posebno značajnim smatraju i temu zapošljavanja, kao i utjecaj javnih ovlasti na poslovanje.

Iz perspektive svih skupina dionika, materijalna tema s najnižom razinom utjecaja čini Poboljšanje energetske učinkovitosti.

Prikaz 31. Matrica materijalnosti

5.2. DIONICI I ZAINTERESIRANE STRANE

GRI 2-29

Fina ima dugu tradiciju provođenja inicijativa usmjerenih na razvoj društva i gospodarstva pa je njena grupa dionika širokog raspona. Fina zajedno s grupom dionika (od regulatora, vlasnika, potrošača do zajednice, društva i gospodarstva) provodi aktivnosti:

Kroz svoje proizvode i usluge Fina pruža podršku razvoju lokalnih zajednica, zapošljava invalide i osobe s poteškoćama u razvoju, surađuje s akademskom zajednicom te sponzorira i donira razne projekte.

Vrijednosti kao što su poštovanje, suradnja, kontinuirana poboljšanja, vrijednost za klijenta i zajednicu te brzo prilagođavanje promjenama željena su okosnica izgradnje Finine uloge prema klijentima i u zajednici, sagledavane uvijek u kontekstu razvoja okruženja u kojem poslujemo.

Uspješna realizacija Finine strateške ambicije do 2025. godine nalaže okupljanje i interakciju heterogenih dionika i zainteresiranih strana u području razvoja i pružanja podrške u financijskom sustavu i u području korištenja javnih usluga.

Prikaz 32. Grupe dionika i zainteresiranih strana

Unazad već više od tri desetljeća Fina aktivno, u suradnji s nizom dionika, djeluje u izgradnji novog ekosustava digitalnih plaćanja i digitalnih javnih usluga. Razvoj inovativnih proizvoda, posebno u dijelu zahtjeva korisnika za cjelovitim, zaokruženim rješenjima, ostvaruje se pritom i kroz brojne suradnje i partnerstva s drugim poslovnim entitetima, od državnih i javnih tijela, putem partnerstva sa startup-ovima do akademske zajednice.

Kroz široku mrežu poslovnica, Fina ima tradicionalno važnu ulogu u lokalnim zajednicama, omogućujući pristup platnim uslugama i javnim uslugama za građane i poslovne subjekte s jedne te zapošljavanje s druge strane.

U posljednjih nekoliko godina Fina je u okviru odnosa s lokalnim zajednicama, diljem Republike Hrvatske, osnovala 12 IT razvojnih centara koji djeluju kao svojevrsne informatičke točke povezujući akademsku zajednicu i poslovni sektor te otvarajući prostor za razvoj inovativnih ideja i projekata.

Takvi Finini centri pružaju mogućnost zapošljavanja i zadržavanja lokalnih IT stručnjaka u lokalnim sredinama bez odlaska u veće gradove. Razvojni centri daju mogućnost rada na vrhunskim tehnologijama i najzahtjevnijim projektima te, kao dodana vrijednost za zajednicu, postaju središnje lokalne točke okupljanja IT sektora.

Također, Fina provodi nekoliko programa suradnje s nacionalnim i lokalnim sveučilištima i akademskom zajednicom kao što su studentske prakse, rad putem student servisa i stipendiranja već od prve godine studija. Prisutne su i brojne donacije i sponzorstva usmjerena na opremanje razvojnih laboratorija i slični projekti.

Zaključno, digitalna transformacija sama po sebi podržava implementaciju aspekta održivosti u poslovanje te je ona ukorijenjena i protkana kroz Fininu strategiju do 2025. godine.

6.1. UVOD

Europski parlament je 24. lipnja 2021. godine prihvatio Europski zakon o klimi temeljem uredba (EU) 2021/1119) te izmjenama uredbe (EZ) 401/2009 i (EU) 2018/1999), kojima se zakonski obvezuje na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine (u odnosu na 1990. godinu) te postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

EU se navedenim Zakonom približava svom cilju negativnih emisija nakon 2050. godine i potvrđuje svoje vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena u svijetu.

Kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi, donesen je niz prijedloga, akata i politika iz različitih područja, koji tome trebaju doprinijeti. Europski parlament i Vijeće su u 2020. godini donijeli Uredba (EU) 2020/852 i delegirane akte (EU) 2019/2088, (EU) 2021/2139, (EU) 2021/2178 koji definiraju okvire za olakšavanje održivih ulaganja.

Definirano je šest okolišnih ciljeva i četiri kriterija koje gospodarska djelatnost mora ispuniti kako bi se kvalificirala kao taksonomski prihvatljiva.

Okolišni ciljevi održivosti su:

Ekonomska djelatnost je taksonomski prihvatljiva ako ispunjava slijedeće kriterije:

6.2. METODOLOGIJA

Jedan od preduvjeta postizanja klimatske neutralnosti, transparentnost je izvještavanja koje će osigurati jasne informacije o održivim investicijama i aktivnostima te pomoći poduzećima da usmjere svoja ulaganja prema takvim projektima ili kompanijama.

Procjena taksonomski prihvatljive djelatnosti

U prvom koraku utvrđeno je jesu li gospodarske djelatnosti taksonomski prihvatljive, odnosno obuhvaćene taksonomijom. Taksonomski prihvatljiva gospodarska djelatnost je ona koja je opisana u delegiranim aktima o tehničkim kriterijima provjere prema kodu NACE.

Važno je istaknuti kako pojam prihvatljive ili neprihvatljive ekonomske djelatnosti ne označava ekološki dobre ili loše djelatnosti, već da li su prema Uredbi o taksonomiji i Europskoj komisiji neke djelatnosti prepoznate kao one koje mogu značajno doprinijeti okolišnim ciljevima.

U trenutku izrade ovog izvješća dostupni su delegirani akti taksonomije za prva dva okolišna cilja.

U procesu izrade analize Fina je koristila taksonomski kompas (eng. EU Taxonomy compass) koji je definiran kao alat pomoći prilikom provjere koje su gospodarske djelatnosti taksonomski prihvatljive, kojim ciljevima značajno pridonose i koje kriterije moraju zadovoljiti.

Procjena prema kriterijima tehničke provjere

Gospodarske djelatnosti detektirane u prvom koraku su testirane sukladno znanstveno utemeljenim kriterijima tehničke provjere.

Tehnički kriteriji provjere usvojeni su u Prvom delegiranom aktu (EU) 2021/2139, za prva dva okolišna cilja: ublažavanje klimatskih promjena (Aneks 1) i prilagođavanje klimatskim promjenama (Aneks 2).

DNSH i minimalne zaštitne mjere

Taksonomski prihvatljiva djelatnost je ona koja ne štetiti niti jednom drugom okolišnom cilju (Ne šteti bitno – DNSH) kako je definirano člankom 17. Uredbe o EU Taksonomiji 2020/852 te se provodi u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama sukladno članku 18. spomenute Uredbe.

Izračun ključnih pokazatelja uspješnosti

Za izračun ključnih pokazatelja uspješnosti (prihoda, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda), eliminirano je dvostruko uračunavanje istih brojeva, što je u skladu s delegiranim uredbama o objavama. U nastavku je pregled pristupa primijenjen u pogledu svakog pojedinog KPI-ja.

Udio prihoda izračunava se kao dio neto prihoda povezanih s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom, podijeljenih s ukupnim prihodima prikazanima u računu dobiti i gubitka.

Udio kapitalnih rashoda (CapEx) iskazan je u odnosu na kapitalna ulaganja u izvještaju o novčanim tijekovima. Brojnik je jednak dijelu kapitalnih rashoda, uključenih u nazivnik, koji se odnose na imovinu povezanu s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom.

Nazivnik obuhvaća povećanja materijalne i nematerijalne imovine u financijskoj godini, prije njezine amortizacije i ponovnih mjerenja, uključujući povećanja koja su rezultat revalorizacije i umanjenja vrijednosti za relevantnu financijsku godinu i isključujući promjene fer vrijednosti.

Pokazatelj operativnih rashoda (OpEx) iskazan je u odnosu na ukupne troškove poslovanja u računu dobiti i gubitka. Brojnik je u operativnim troškovima povezan s gore spomenutim troškovima, ali samo onim troškovima koji su nastali zbog taksonomski prihvatljivih aktivnosti.

6.3. REZULTATI

6.3.1. Prihodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom

Prihodi ostvareni od taksonomski prihvatljivih djelatnosti za 2022. godinu iznose 837,2 milijuna kuna te čine 95% od ukupno ostvarenih prihoda.

Značajnije djelatnosti usklađene s taksonomijom su djelatnosti obrade podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima, računalno programiranje te poslovi vezani za upravljanje i prodaju nekretnina.

Prikaz 33. Prihodi proizvoda i usluga povezanih s djelatnostima sukladno taksonomiji (u milijunima kuna)

6.3.2. Operativni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom

(OpEx)

Obzirom na primarnu djelatnost i broj zaposlenih veći dio rashoda (74%) je taksonomski neprihvatljiv (trošak osoblja, amortizacija, rezervacije, vrijednosna usklađenja i sl.), dok je 26% rashoda ostvareno od djelatnosti koje su usklađene s taksonomijom.

Taksonomski prihvatljive djelatnosti se odnose na računalno programiranje, obradu podataka, usluge poslužitelja, djelatnosti bežične telekomunikacije te poslovanje s nekretninama obzirom da Fina ima široku mrežu poslovnica u kojima obavlja svoju djelatnost.

Prikaz 34. Operativni rashodi proizvoda i usluga povezanih s djelatnostima sukladno taksonomiji (u milijunima kuna)

6.3.3. Kapitalni rashodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom

(CapEx)

Ukupne investicije Fine za 2022. godinu uvećane za kapitalne rashode koji se obračunavaju po MSFI 16 iznose 102,2 milijuna kuna od kojih je 91% usklađeno s taksonomijom.

Prikaz 35. Kapitalni rashodi proizvoda i usluga povezanih s djelatnostima sukladno taksonomiji (u milijunima kuna)

6.3.4. Najznačajnije djelatnosti usklađene s EU taksonomijom

Prepoznato je da Fina kroz svoje djelatnosti pruža usluge i proizvode kojima ne šteti bitno nijednom okolišnom cilju te provodi djelatnosti u skladu s minimalnim mjerama zaštite. Sukladno EU taksonomiji detektirane su taksonomski prihvatljive te održive djelatnosti kako slijedi:

(7.7. Kupnja nekretnina i izvršavanje prava vlasništva te upravljanje istima)

Finin portfelj nekretnina u 2022. godini broji više od 180 nekretnina koje stvaraju visoke troškove održavanja, komunalnih naknada i ostale povezane infrastrukturne troškove. Stoga su, sukladno strategiji, provedene aktivnosti po strateškoj transformacijskoj inicijativi Uspostava novog modela upravljanja nekretninama koje podrazumijevaju osiguravanje primjerenog korisničkog iskustva i zadovoljstva zaposlenika te maksimizaciju povrata na imovinu.

U strukturi Fininih nekretnina, 38% ima energetski certifikat A,B ili C, 52% ima energetski certifikat D, E, F ili G, 3% nekretnina se ne certificira (garaže), dok 8% nekretnina još nema energetski certifikat.

Tijekom 2022. godine, sukladno strategiji, prodano je 28 nekretnina pri čemu je ostvaren prihod od 6,7 milijuna kuna od kojih je 54% imalo energetske certifikate D, E, F ili G.

Prikaz 36. Prikaz broja nekretnina i pripadajućih energetskih certifikata

U kontekstu utjecaja na okolišne ciljeve kod nekretnina fokus je bio na investicijskom održavanju nekretnina koje uključuje zamjenu dotrajalih sustava grijanja i hlađenja, saniranje krovišta i podruma te pročelja. Tijekom 2022. godine su pokrenuti postupci nabave radova postavljanja energetski učinkovite LED rasvjete na lokacijama Varaždin, Čakovec, Donja Stubica, Gospić, Zagreb (Grahorova), Pag i Vrbovsko te su ugrađeni termostatski ventili na lokacijama Otočac, Nova Gradiška i Našice. Pokrenuti su postupci nabave radova na modernizaciji dijelova ili cijelih sustava grijanja i hlađenja za lokacije Karlovac, Glina, Daruvar, Zagreb (Ulica grada Vukovara 70), Donji Miholjac, Dugo Selo i Labin. Pokrenuti su postupci nabave radova i stručnog nadzora za sanaciju krovišta za lokacije Jastrebarsko, Slatina, Virovitica i Metković.

Sve navedeno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena obzirom da se optimizira potrebna energija.

(8.1. Pohrana, manipulacija, upravljanje, kretanje, kontrola, prikaz, prebacivanje, razmjena, prijenos ili obrada podataka kroz podatkovne centre, uključujući edge computing

8.2. Razvoj ili primjena rješenja IKT-a (aplikacije i software-i) čiji je cilj prikupljanje, prijenos i pohrana podataka te njihovo modeliranje i primjena ako se te djelatnosti uglavnom odnose na pružanje podataka i analiza kojima se omogućuje smanjenje emisija stakleničkih plinova. Takva rješenja IKT-a mogu, između ostalog, uključivati primjenu decentraliziranih tehnologija (vođenja evidencije transakcija), internet stvari (IoT), tehnologiju 5G i umjetnu inteligenciju)

Trošak energije ima velik značaj kod poslovanja podatkovnog centra obzirom da isti mora raditi bez prekida, stoga je bitno kvalitetno upravljati kapacitetima podatkovnog centra kako bi promicali odgovorno ponašanje prema okolišu.

Najveći utrošak energije u podatkovnom centru se odnosi na IT opremu, Sustav neprekidnog napajanja – UPS, rasvjetu i hlađenje. Ključna područja koja je potrebno pratiti su veličina podatkovnog centra, kapacitet sustava hlađenja, protok zraka i kapacitet sustava za distribuciju električne energije.

Podatkovni centri Fine nalaze se u dva grada (Zagreb i Zabok) na tri lokacije te čine ključni element infrastrukture Fine. Finini podatkovni centri prostiru se na 1.139 m2 prostora, projektirani su sukladno preporukama TIA-942 i TIR te im je projektirana vrijednost 652 kVA. Kao takvi osigurani su od požara, vode i provala te imaju sposobnost kontroliranja temperature i vlažnosti kako bi informatička oprema bila maksimalno iskorištena.

Kapaciteti Fininih podatkovnih centara dovoljni su za interne potrebe te su dodatnim ulaganjima u novu opremu, koja je energetski i prostorno učinkovitija, stvoreni preduvjeti za davanje u najam istih. Po ovoj osnovi Fina je u 2022. godini ostvarila prihod od 0,2 milijuna kuna.

Možemo zaključiti da Finini podatkovni centri ne utječu bitno na klimatske promjene obzirom da se njima optimalno upravlja. Dodatno, valja naglasiti da Fina 100% električne energije dobavlja iz obnovljivih izvora o čemu svjedoči potvrda HROTE-a i dobiven ZelEn certifikat.

PRILOG 1. Popis prikaza unutar izvješća

PRILOG 2. Popis kratica unutar izvješća

ADI - Aplikacija za državni ispit

B2B - Business to business

BSS – Sustav za podršku poslovanju (eng. Business Support System)

CO – Ugljični monoksid

CO2 – Ugljični dioksid

COPiHRM - Centralizirani obračun plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru

DPIA – Procjena učinka na zaštitu podataka (Data Protection Impact Assessment)

DNSH - načelo Ne nanosi bitno štetu okolišnim ciljevima (eng. Do No Significant Harm)

EBIT – Operativna dobit (Earnings before interest and tax)

EBITDA – Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (eng. Earnings before interest, tax, depreciation and amortization)

EDI – Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange)

eIDAS - Uredba o elektroničkoj identifikaciji za uspostavljanje jedinstvenog EU digitalnog tržišta (eng. Electronic Identification, Authentication and Trust Services)

EFTPOS - Elektronički prijenos sredstava na prodajnom mjestu (Electronic funds transfer at point of sale)

ESF - Europski socijalni fond

ESG - Okolišna, društvena i upravljačka odgovornost (eng. Environmental, social and corporate governance)

ETSI – Europski institut za komunikacijske standarde (eng. European Telecommunications Standards Institute)

EU - Europska unija

EuroNKS – platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u eurima

GRI - Globalna inicijativa za izvještavanje (eng. Global Report Initiative)

GVE - Granična vrijednost emisije

HNB - Hrvatska narodna banka

HTV – Hrvatska radio televizija

HUP - Hrvatska udruga poslodavaca

HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

IKT - Informacijsko komunikacijska tehnologija

info.BIZ - Servis za pregled informacija o poslovnim subjektima

ISGE - Informacijski sustav za gospodarenje energijom

ISMS - Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću (Information security managament system)

IT – Informacijska tehnologija

JOPPD - Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja

JRR - Jedinstveni registar računa

KYC - Platforma za obavljanje procesa iz domene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (eng. Know-Your-Customer)

LED – Svjetleća dioda (engl. light-emitting diode)

MSFI - Međunarodni standard financijskog izvještavanja

NACE - Nomenklatura ekonomskih aktivnosti je europska klasifikacija ekonomskih djelatnosti kojom se utvrđuje djelatnost koju treba koristiti za osiguranje usporedivosti prikupljenih statističkih podataka

NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav

NKS - Nacionalni klirinški sustav

NKSInst - platni sustav za obračun i namiru instant kreditnih transfera u kunama

NN – Narodne novine

NOx - Oksidi dušika

NPOO - Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

O2- Kisik

ONTO – Očevidnik o nastanku otpada

OSPD - Online servis za predaju dokumentacije

PEPPOL - Standardizirana mreža koja povezuje poslovanje i organizacije za elektroničko naručivanje, dostavu i fakturiranje (eng. Pan-European Public Procurement Online)

PKI - Infrastruktura javnog ključa (eng. Public Key Infrastructure)

PSD2 Direktiva - revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije

RC – Regionalni centar

RDC - Registar digitalnih certifikata

REGOS - Središnji registar osiguranika

RGFI - Registar godišnjih financijskih izvještaja

RH - Republika Hrvatska

ROA – Povrat na imovinu (Return on Assets)

ROE – Povrat na kapital (Return on equity)

ROO - Registar onečišćavanja okoliša

RSV - Registar stvarnih vlasnika

SDK - Služba društvenog knjigovodstva

SEPA - Jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area)

SGE - Sustavno gospodarenje energijom

START - Sustav za elektroničko pokretanje poslovanja za društva i obrte

TARGET - Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija

UPS – Sustav neprekidnog napajanja

SeP – Sustav e-Pristojbe

ZAP – Zavod za platni promet

ZIS OSS - Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra

PRILOG 3. Popis GRI standarda

PRILOG 4. Godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora

(GRI 2-5)