angle-left Finini IT razvojni centri dokaz "tech" renomea i mamac za mlade stručnjake

Pročitajte intervju s predsjednikom Uprave Fine Draženom Čovićem koji je objavljen 23. lipnja u Poslovnom dnevniku.

28.06.2019.

Finini IT razvojni centri dokaz "tech" renomea i mamac za mlade stručnjake

Intervju možete pročitati i na portalu Poslovnog dnevnika ovdje.

 

Financijska agencija već dvije godine strateški pozicionira svoje centre tehnologije i znanja u sredinama u kojima postoje fakulteti računarstva pa buduće eksperte privlači dok još studiraju kako bi osigurala vrhunske kadrove.

 

Motivirajući pojmovi na zidu, slovima različite veličine, iste dekoracije i na vratima, biljke u teglicama na stolovima, a za njima, u open space prostoru, mladići i djevojke, motre u ekrane računala, čuje se "trt trt" zvuk tipkanja... 

Interijer i osoblje standardno za kakav startup koji smišlja aplikacije, buduće hitove. Ovi ljudi "proizvode" isto to, no nisu dio tima male privatne tvrtke, već zaposlenici Informatičkih razvojnih centara u sklopu velike, državne Financijske agencije. Prije tri tjedna otvoren je takav prostor u Osijeku, za razvoj svih IT usluga gdje radi šestero stručnjaka, ubuduće njih još 30-ak te studenti tamošnjeg Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT). 

Ovo je četvrti Informatički razvojni centar (ITRC) koji je Fina otvorila u Hrvatskoj. I zaposlila uglavnom domicilne pametne ljude, visokoprofiliranu radnu snagu oblikovanu na fakultetima u Splitu, Zaboku, Virovitici i sad Osijeku. 

"Koncept informatičkog razvojnog centra (ITRC) vođen je potrebom postojanja suradničke (kolaboracijske) ili potpuno razvojno funkcionalne organizacijske cjeline unutar Fininog sektora informatike koja može samostalno “proizvoditi” IT usluge. Razvojne usluge podrazumijevaju čitav ciklus razvoja softvera, počevši od poslova analize, dizajna, programiranja te testiranja. Navedeni poslovi se popunjavaju ovisno o tehnologijama i kompetencijama kojim vladaju stručnjaci na pojedinim lokacijama. U pravilu, rad na lokacijama započinje s poslovima programiranja", kaže nam mr. sc. Dražen Čović, predsjednik Uprave Fine, u središnjici u Zagrebu. Dodaje da su organizacijski s projektom pokretanja razvojnih centara krenuli prije dvije godine.

"U projekt se krenulo osnivanjem centra u Splitu i na osnovu tih dobrih iskustava gdje imamo 15-ak inženjera i suradnje s FESB-om smo vidjeli da je takav put izvrstan, tamo smo spustili dio svojih servisa i zaokružili tehnološki dio. Na temelju tog iskustva i suradnje s akademskom zajednicom u Splitu potpisali smo suradnju s osječkim FERIT-om, varaždinskim FOI-jem, virovitičkim veleučilištem, veleučilištem u Zaboku, te išli u otvaranje centara. Uglavnom u Fininim posebno uređenim prostorima (izuzev u Osijeku), prilagođenima i drugačijeg dizajna od Fine", kaže Čović. 

Prostor opisan na početku teksta namjerno je, dakle, takav, da bude atraktivniji mladima, na koje Fina i cilja. A to nisu samo tek svršeni diplomanti, već i studenti, koje motiviraju i tijekom studija.

"Imamo program stipendija, dali smo studentima pristojne iznose od 3000 kuna, a prema ugovoru oni moraju kod nas i raditi onoliko mjeseci koliko su primali stipendiju", nastavlja Čović. Studentima, bilo stipendistima ili ne, daje se prilika da u Fini odrade i stručnu praksu, a tako u sustav ulaze i drugi studenti, izrađuju diplomske radove ili druge praktične radove s fakulteta, kojima omogućavaju i mentore koji ih prate. Studente u Fini dodaju i tekućim projektima, što im je, kaže Čović, dobro i za osobni razvoj. 

"Dajemo šansu studentima, moram pohvaliti da ima jako lijepih studentskih uradaka, evo i naša mFina usluga na mobilnim platformama plod je rada našeg seniora, pripravnika i troje studenata. Naravno, oni su odlučili i ostati raditi kod nas", govori Čović.

Otvorenje ITRC-ova i veliki angažman perspektivnih mladih je i želja Uprave agencije koju se želi prikazati u drugom svjetlu.

"Želimo promijeniti percepciju Fine kao agencije koja se bavi tradicionalnom djelatnošću, poput plaćanja računa. Mi smo prije svega tehnološka kompanija, dakle zapošljavamo više od 250 inženjera informatike, pogonimo 150 servisa, što za financijsku industriju, što za državu i građane. Najveći dio tih servisa je upravo rezultat rada naših poslovnih sektora i tehnoloških odjela, produkt rada naših inženjera, a nešto radimo i s partnerima", objašnjava čelnik agencije nezaobilazne u životu fizičkih i pravnih osoba, naravno i poduzetnika. 

Kako postupaju sa studentima, što oni imaju prilike raditi, (na)učiti?

"U ovu kuću u pravilu ulazi 30-50 studenata dnevno, na različitim lokacijama i na različite projekte, veliki je „moving“. Studenti tjedno smiju raditi maksimalno 25 sati, da ne bi zanemarili svoje fakultetske obveze. Rade na stvarnim projektima gdje dobivaju priliku vidjeti kako je raditi. Jako su zainteresirani i rado prihvaćaju pružene prilike. Trenutačno uključujući i Zagreb u IT-u Fine rade 24 studenta i trenutačno imamo 17 stipendista", navodi Čović.

Studenti na pruženom i uzvraćaju, kako je središnjica Fine u Zagrebu od FER-a na pedesetak koraka, rado dolaze, a ni u Osijeku ni Čakovcu nisu daleko od matičnog fakulteta.

"Na taj način želimo i decentralizirati poslovanje, zato se i jesmo pozicionirali gdje su fakulteti računarstva. Ovakav moderan ITRC koncept svakako je vezan uz suradnju s lokalnom zajednicom te pripadajućim školstvom. Krajnji njegov cilj je razvoj modernih IT proizvoda koji zadovoljavaju potrebe lokalne zajednice te zapošljavanje lokalnog stanovništva, što je i društveno odgovorno poslovanje. U Virovitici smo vrlo vjerojatno najveća IT tvrtka kamo dolaze manje-više svi studenti, a plan je tamo imati 20-ak ljudi", objašnjava važnost svojih centara šef Fine. 

No, prema regionalnoj rasprostranjenosti, Čović kaže da nema potrebe da itko odlazi ni iz Osijeka ni iz Virotivice ni iz Čakovca.

"Svoju plaću koju bi zaradio u Zagrebu može zaraditi i u tim gradovima, ista nam je vrijednost boda svugdje, čak je život tamo i povoljniji, nije nužno da itko ide iz svoje kuće".

Teško mu je procijeniti koliko je u projekte ITRC-ova uloženo, jer i plaće mjere kao ulaganje u ljude.

"Ako mi dajemo seniora koji dio radnog vremena provede mentorirajući studente ili pripravnike, to je investicija“, kaže Čović.

Kako su posljednjih godina djelatnici IT profila na cijeni kao "suho zlato", na tržištu ih se nastoji "osvajati" beneficijama koje nadilaze samu plaću primjerenu znanju i trudu. Koliko su u državnoj agenciji toga svjesni i što poduzimaju? 

"Konstantno radimo na istraživanju zadovoljstva naših radnika pa tako i radnika u IT-ju, te na taj način dobivamo feedback što bi se sve u tvrtki moglo popraviti i biti bolje, da bi radnici imali kvalitetnije uvjete rada. Što se tiče top plaća u IT sektoru, sigurno ne možemo ravnopravno konkurirati najjačim tvrtkama iz realnog sektora, ali smatramo da možemo ponuditi kvalitetne pakete naših IT pozicija u kojima će mnogi kvalitetni IT stručnjaci pronaći interes da dio  karijere odluče provesti u našoj tvrtki, a mislim da to i pokazujemo s brojkama, gdje smo 2014. u području razvoja IT sustava u Fini imali 100 IT stručnjaka, a danas ih imamo oko 140. Znači da radimo dobar posao i da u tom smjeru trebamo nastaviti", uvjeren je predsjednik Uprave.

Uz to, igraju otvorenih karata, potencijalni zaposlenik, kad završi fakultet i na prekretnici je hoće li u privatni sektor, Finu, ili inozemstvo, zna gdje naći prevagu.

"Stabilna plaća, plaćanje prekovremenih sati, plaćanje rada na projektima, dajemo stimulacije za poseban trud, no sve ovisi o čovjeku. Ono što je važno, a zbog čega smo i počeli razgovarati sa studentima jest: Mi kažemo što radimo u razvoju transparentno i otvoreno, kakve poslove radimo i u kojim tehnologijama. Ako se u tome prepoznaju, javit će se jer imaju i jasan put: od osobnog razvoja u firmi, rada i odnosa s mentorima, znanja o tome u koji točno projekt idu. Ako hoće raditi u digitalizaciji države, ako želi na instant paymentu, to je njegovo područje, zna se da će to raditi. Naši su projekti u pravilu jako veliki, u takve se projekte utroše tisuće i tisuće "inženjerdana" i strašna je referenca sudjelovati u takvim projektima", poručuje Čović.

Naglašava da je Fina socijalno osjetljiva kompanija.

"Imamo kolektivni ugovor i kompanija smo s vrlo visokom razinom radnih prava, ulaganje u ljude kroz edukacije i usavršavanja je veliko, šaljemo ih na sve što se smatra da će im biti potrebno, a naši direktori razvoja i digitalizacije gostuju na svim fakultetima računarstva, javno govorimo o tome što radimo u sklopu digitalizacije, želeći pokazati što radimo i ako se koji student prepozna može se prepoznati u našem timu", reći će nam Čović. I ne propustiti dodati da su ženska kompanija, jer u Fini radi 80 posto žena, a diče se i odnosom prema njima i majčinstvu. Agencija ukupno ima 2780 djelatnika.

 

 


U Financijskoj agenciji ne može se reći da ne prate trendove. Upravo je mlada ekipa prepoznala sebe u razvoju naših servisa na mobilnim alatima, kaže ne bez ponosa Čović. A i u pogledu digitalizacije su napredni, za što će trebati još stručnjaka.

"Radili smo kvalitetnu procjenu rizika te smo utvrdili da će nam za sve dogovorene projekte trebati 50 novih IT stručnjaka, koje bismo trebali osposobiti za rad unutar tri godine. U prosjeku, 15 novih stručnjaka svake godine. Ovaj koncept ITRC je jedna od mjera koja će nam pomoći u postizanju ovog cilja. Digitalizirat ćemo vlastite servise i usluge, Fina s pola kapaciteta radi upravo za državu i više od 150 servisa koje pogonimo je za državu i kako njih digitaliziramo digitalizirat ćemo i državu, zahvaljujući jasno i ljudskim kapacitetima, jer bez naših servisa nema funkcioniranja ni financijske industrije ni poduzetnika ni države, a na kraju krajeva ni građana“.

U Fini se trenutačno vrti 34 projekta ili razvojne aktivnosti različite zahtjevnosti i veličine, u suradnji s partnerima. Imaju već dugo i svoj EU odjel. 

"Mi smo pripremili projekte poslovno i tehnološki za apliciranje na EU sredstva, jer to je novac koji služi za razvoj i digitalizaciju društva", poručuje čelnik Financijske agencije. „Tako imamo i odobrenih 6 projekata iz CEF EU fonda. Neki od tih projekata su ocijenjeni kao najbolje pripremljeni u Europi, a za projekt In-Lore, koji se odnosi na implementaciju EU norme u eRačun, sastavili smo najveći konzorcij ikad u CEF fondu (81 partner).“


Nedavno je Fina lansirala aplikaciju info.BIZ, s uvidom u sve podatke o poslovanju i financijskom položaju svih poslovnih subjekata te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju u Hrvatskoj. Obuhvaćeni su svi subjekti, njih više od 775.000. 

"Podatke o njima crpimo iz 30 različitih registara, to je jedan od najsveobuhvatnijih poslovnih registara u Hrvatskoj pa i šire, budući da je Fina vlasnik velikih registara koje druge kompanije u Europi nemaju. Nema banke koja to od nas nije uzela i ako bankari kažu da je to odlično, onda tako jest. Strašno smo ponosni na taj proizvod“. 


Autor: Sergej Novosel Vučković, Poslovni dnevnik