Nova metodologija za izračun COVID score-a

Mjere za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom imaju značajan utjecaj na gospodarstvo, u svijetu i u Hrvatskoj. Direktni učinci mjera socijalnog distanciranja, izolacije i karantene utječu na veliki broj poslovnih subjekata koji zbog istih imaju ili im prijeti rizik likvidnosti. U cilju očuvanja radnih mjesta i održavanja barem minimalne poslovne aktivnosti poduzetnika, Vlada Republike Hrvatske uvodi mjere za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije, dok kreditne institucije uvode nove proizvode za financiranje manjka likvidnosti poduzeća i slobodnih zanimanja.

Prema Zaključku Vlade RH, donesenom 2. travnja 2020. godine, radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije, Fina je zadužena za izradu i vođenje digitalne platforme putem koje će se omogućiti elektroničko podnošenje prijave na odgovarajuće mjere, prikupljanje podataka nužnih za odluku o odobrenju mjere, za izračun jedinstvene ocjene pogođenosti okolnostima (COVID score) te uspostavu izvještajnog sustava za praćenje realizacije mjera (Portal MJERE). COVID score izračunava se za svaki zahtjev prema raspoloživim informacijama, za potrebe provedbe mjera za oporavak gospodarstva i za potpore koje se daju preko Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svrhu izvještavanja Vlade Republike Hrvatske o opravdanosti dodijeljenih potpora.

U cilju obrade zahtjeva za dodjelu potpora Vlade i kreditiranja manjka likvidnosti kod kreditnih institucija, HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, Fina je izradila COVID score, scoring sustav za ocjenu ugroženosti poslovnih subjekata kako bi se mogla procijeniti potreba za dodatnim financiranjem.

Kako bi se poduzetnicima pojednostavnio proces dokazivanja ugroženosti te smanjio trošak i uštedjelo vrijeme, poduzetnik koji je prijavio poslovni subjekt za mjere Vlade RH, ne treba dodatno dostavljati dokumentaciju već se podaci uzimaju iz provjerenih službenih baza/izvora na temelju podataka koje je sam poduzetnik u uobičajenim procesima već jednom predao drugim državnim institucijama poput Porezne Uprave, HZMO-a ili HZZ-a.

COVID score je jedan od elemenata koje navedene institucije mogu koristiti dodatno u procesu za procjenu opravdanosti odobravanja dodatnog financiranja, odgode ili reprograma postojećih kreditnih obveza ugroženih poslovnih subjekata.

Za izračun COVID score-a koriste se podaci iz dostupnih izvora, i to:

• Podaci iz prijave podnositelja: podaci iz Izjave o procijenjenom smanjenju iznosa i postotka prihoda u 2020. u odnosu na 2019. i iz Izjave o padu iznosa i postotka prihoda u prvom kvartalu 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. te podaci iz Izjave o potrebnom iznosu kredita;
• Podaci iz Fininog informacijskog sustava: podaci o identifikaciji poslovnog subjekta, podaci o veličini i djelatnosti, podaci iz godišnjih financijskih izvještaja, podaci o blokadi računa i podaci o ocjeni kreditnog rejtinga;
• Podaci iz Porezne uprave: podaci o dospjelim, a neplaćenim poreznim obvezama (datum objave kada se porezni dužnik našao na listi poreznih dužnika je 31.10.2019), podaci o obračunatom PDV-u (obračun PDV-a u obavljenim transakcijama dobara i usluga – ukupno, obračunani pretporez – ukupno, PDV za uplatu ili povrat), podaci o isplati/neisplati plaće za radnike podnositelja prijave (datum objave kada se podnositelj prijave našao na listi neisplatitelja plaća) i podaci iz predanih JOPPD obrazaca (iznos oporezivog primitka s osnove obračunatih plaća i broj stjecatelja), te podaci o kumulativnim prometima računa i početnim stanjima računa koje temeljem poreznih propisa Poreznoj upravi dostavljaju kreditne institucije
• Podaci iz HZMO-a: podaci o broju zaposlenika na određeni datum te o broju isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, odlaska u mirovinu i otkaza skrivljenog radnikovim ponašanjem.
• Podaci iz HZZ-a: podaci o zapošljavanju ili prestanku rada zaposlenika kod prijavitelja te o korištenju potpora iz područja zapošljavanja.

Scoring sustav ocjenjuje 9 elemenata rizika koji mogu utjecati na likvidnost poduzetnika, od kojih neki mogu biti eliminirajući (ako je score = -100):

1. Score vrste poslovnog subjekta – ocjena se dodjeljuje prema vrsti poslovnog subjekta:

2. Score pretežite djelatnosti – score se dodjeljuje s obzirom na procjenu ugroženosti pojedinih NKD djelatnosti (Nacionalna klasifikacija djelatnosti), pri čemu su prioritizirane djelatnosti direktno pogođene mjerama suzbijanja epidemije: pružanje smještaja i priprema i posluživanje hrane, prijevozne djelatnost, sportske, zabavne i rekreativne djelatnosti, a potom su rangirane ostale djelatnosti čije je poslovanje u visokoj mjeri ovisno o gore navedenim kao što su uslužne djelatnosti poput čišćenja, iznajmljivanja vozila te trgovina na malo neprehrambenim proizvodima u specijaliziranim trgovinama i sl. Pojedine djelatnosti čijem poslovanju pogoduju navedene mjere ostvaruju negativne bodove, ali oni nisu isključujući. Za svaku djelatnost napravljena je procjena ugroženosti poslovanja prema razredu NKD djelatnosti. Najviši stupanj (4) dodijeljen je djelatnostima koje su najviše pogođene posljedicama COVID-a, poput turističkih i ugostiteljskih djelatnosti i prijevoza. Kod takvih djelatnosti može se očekivati najveći pad poslovnih prihoda, viši od 60%, niži stupnjevi pogođenosti (3) mogu se očekivati kod ostalih djelatnosti kod kojih dolazi do bliskog kontakta među ljudima, poput sportsko-rekreativnih, zabavnih i uslužnih djelatnosti, djelatnosti vezane uz turizam i sl. kod kojih pad poslovnih prihoda može premašivati 50%. Slijede djelatnosti koje su manje ili indirektno pogođene posljedicama pandemije (2), poput usluga trgovina na veliko i malo, radno intenzivne prerađivačke djelatnosti gdje pad prihoda može premašivati 30%, dok se manji utjecaj na pad prihoda (1) od 20% i više %, može očekivati u dijelu prerađivačke industrije, dijelu trgovine i pojedinim uslužnim i obrazovnim djelatnostima koje mogu funkcionirati i na daljinu. Djelatnosti kod kojih je utjecaj COVID-a zanemariv (0) ne dobivaju score prema djelatnosti, dok pojedine grane djelatnosti mogu ostvariti i dodatne prihode uslijed COVID-a, čime ostvaruju negativne bodove (stupanj -1 do -4, raspon dodatnih prihoda +5% - 25%), primjerice kurirske službe i internetske trgovine. Stupnjevi su određeni ekspertno i podložni su promjena tijekom vremena, kako bi se uskladili sa stvarnim efektima u pojedinim djelatnostima.

3. Fina rejting – prioritet imaju poduzetnici čiji je kreditni rizik niži, prema procjeni za kreditni rejting Fine. Do daljnjega zadnji dostupni podaci o kreditnom rejtingu su temeljeni na GFI-POD-a. te zadnje dostupnim informacijama o blokadama.

Fina rejting ne izračunava se za poslovne subjekte koji nisu obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja Fini temeljem Zakona o računovodstvu (obtnici dohodaši i slobodna zanimanja odnosno poslovni subjekti koji nisu obveznici plaćanja poreza na dobit).

4. Blokirani subjekti – subjekti koji su bili u blokadi duljoj od 15 dana tijekom 2019. imaju manji prioritet u odnosu na one koji nisu bili u blokadi, subjekti koji su blokirani u periodu od početka 2020. pa sve do početka primjene mjera dulje od 15 dana, ostvaruju niži prioritet, a subjekti koji su blokirani nakon početka mjera za suzbijanje epidemije ostvaruju prioritet. Kao datum početka blokade uzima se datum 16. dana blokade.

5. Smanjenje broja zaposlenih – prema predloženim mjerama potpora za očuvanje radnih mjesta, subjekti koji otpuštaju radnike izuzev zbog isteka ugovora na određeno, odlazaka u mirovinu ili otkaza uzrokovanih ponašanjem radnika, ostvaruju manje bodova ako smanjenje zaposlenih premašuje kriterije koji su definirani mjerom za potpore.

6. Očekivani pad poslovnih prihoda u odnosu na isto razdoblje tijekom 2019. – subjekti koji procjenjuju značajniji pad poslovnih prihoda dobivaju veći prioritet, a subjekti koji nemaju smanjenja poslovnih prihoda imaju manji prioritet te negativan score za ovaj element ulazi u ukupnu CS score ocjenu.

Ostvareni kao i očekivani pad poslovnih prihoda za novo-osnovane poduzetnike koji su tijekom 2019. samo djelomično poslovali ili su poslovanje započeli tijekom 2020. godine, moguće je samo djelomično procijeniti temeljem podataka prikupljenih zahtjevom ili temeljem pada priljeva u odnosu na prethodni mjesec. U slučaju nedostupnosti podataka za ocjenu pada prihoda i/ili za projekciju likvidnosti(primjerice za novo osnovane poduzetnike), poduzetniku se dodjeljuje ocjena „0“ za te elemente CS-a, a ukupna CS ocjena se izračunava prema preostalim regularnim elementima Score sustava. Odluka o financiranju je na krajnjem odobravatelju temeljem ostalih dostupnih informacija.

7. Projekcija likvidnosti (uz očekivana smanjenja zbog COVID-a) – subjekti čija je projekcija likvidnosti negativna, ostvaruju pravo na dodatno financiranje, dok subjekti koji nemaju problema s likvidnošću ne ostvaruju pravo na dodatno financiranje (po povlaštenim uvjetima). Likvidnost se procjenjuje na temelju najvećeg pada poslovnih priljeva u odnosu na odgovarajuće razdoblje u 2019. (godišnje ili tromjesečno).

Dodatno obrazloženje za izračun projekcije likvidnosti

U svakom zahtjevu izračunava se procjena likvidnosti za tri vremenska perioda: za mjesec, za 3 mjeseca i za period do kraja 2020. godine. Likvidnost za svaki od perioda se računa kao početna likvidnost (stanje na početku perioda), uvećana za procjenu priljeva i umanjena za procjenu odljeva s računa u tom vremenskim periodu: L1 = L0 + priljev - odljev.

Likvidnost za mjesec se računa temeljem postojećeg stanja računa te priljeva i odljeva iz prethodnog mjeseca dobivenog od Porezne uprave.

Primjerice, ako mjesečno stanje na dan 31.3.2020. iznosi 1.000,00 kn, priljev 500,00 kn, a odljev 800,00 kn - likvidnost na 30.4.2020 iznosi: L1 = 1.000,00 + 500,00 – 800,00 = 700,00.

Nadalje, 3-mjesečna likvidnost se računa na identičan način kao i mjesečna, samo što se projekcija priljeva i odljeva izračunava uz umanjenje s obzirom na:

• Prijavljeni, procijenjeni pad prihoda za kvartal u kunama iz zahtjeva dostavljenog preko portala Gospodarske mjere;
• Prijavljeni, procijenjeni pad prihoda u % za kvartal iz zahtjeva dostavljenog preko portala Gospodarske mjere
• Stvarno smanjenje priljeva i odljeva za prethodni mjesec, iz podataka Porezne uprave u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Od 3 navedena smanjenja, u izračun se uvrštava ono koje rezultira najvećim padom prihoda.

Projekcija likvidnosti za naredna 3 mjeseca izračunava se projekcijom početne likvidnosti uz projicirane priljeve i odljeve koji najviše pogoduju poduzetniku (najveći pad).

Primjerice, nastavno na prethodni primjer:

• Početna likvidnost je 700,00 kn;
• Prijavljeno kvartalno smanjenje prihoda je 3.000,00 kn (1), a prijavljeni postotni pad 50% (2). Usporedbom podataka iz prethodnog mjeseca u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, realni pad prihoda u prethodnom mjesecu je iznosio 40% (3);
• Prihod u istom razdoblju 2019. je bio 5.000,00 kn;
• Svedeni na istu mjeru i stavljeni u omjer s prihodom iz istog razdoblja 2019, gore navedeni iznosi pada prihoda su:

- 60%, odnosno 3000,00 kn (prijavljeno);

- 50% (prijavljeno), odnosno 2500,00 kn;

- 40% (izračunato na temelju prihoda iz prethodnog mjeseca), odnosno 2000,00 kn

Od svega navedenog, najlošija situacija je pod točkom 1., gdje očekivani pad prihoda u idućem tromjesečju iznosi 60%, odnosno 3000,00 kn.

• Odljevi u prethodnom kvartalu nisu se značajno smanjili u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i iznosili su 4.000,00 kn.

Projekcija kvartalne likvidnosti iznosi: L3 = 700 + (1-0,6)*5.000,00 - 4.000,00 = 700,00 + 2.000,00 - 4.000,00 = -1.300,00 kn ili L3 = 700,00 + (5.000,00 – 3000,00) - 4.000,00 = 700,00 + 2.000,00 - 4.000,00 = -1.300,00 kn).

Projekcija likvidnosti za tri mjeseca je negativna, te poduzetniku treba dodatna likvidnost kako bi ispunio nadolazeće obveze.

Iznimno, u slučajevima kada je riječ o novom poduzetniku koji nije poslovao u istom periodu prethodne godine, poduzetniku se dodjeljuje ocjena „0“ za taj element CS-a, a ukupna CS ocjena se izračunava prema preostalim regularnim elementima Score sustava. Odluka o financiranju je na krajnjem odobravatelju temeljem ostalih dostupnih informacija.

Na sličan način se izračunava projekcija likvidnosti do kraja godine, uzimajući u obzir procijene pada prihoda iz zahtjeva.

Od sve tri procjene likvidnosti (mjesečna, tromjesečna i godišnja), uzima se ona koja je najpovoljnija za poduzetnika u smislu potrebe za financiranjem odnosno ona gdje je najveće smanjenje likvidnosti u smislu potrebe za financiranjem.

8. Poduzetnik je na listi neisplatitelja plaće prema zadnje dostupnim podacima – eliminirajući kriterij

9. Poduzetnik je na listi neplatitelja poreza prema zadnje dostupnim podacima - eliminirajući kriterij

Ukupni score može tako doseći maksimalno 700 bodova, a minimalno -100, pri čemu je -100 eliminirajući kriterij.

COVID score izračunava se na dva načina: uključujući negativne informacije (točke 8. i 9. – eliminirajući kriteriji) i bez uključivanja istih.

COVID score, izračunat na navedeni način, dostavlja se kreditnim institucijama, HBOR-u ili HAMAG-BICRO-u u obliku dvije zasebne vrijednosti, sa uključujućim negativnim informacijama (točke 8. i 9. iz ove Metodologije – eliminirajući kriteriji) i bez uključivanja istih te navedene institucije mogu same izabrati da li će eliminirajući kriterij uzeti u obzir u procesu odobravanja mjera, s obzirom na cjelokupnu sliku likvidnosti subjekta koji je vidljiv iz COVID score-a.

Predložena COVID score skala je sljedeća: