Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/2018) stupa na snagu 4. kolovoza 2018. godine i time prestaje važiti Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10 i 112/12).

Unatoč prednostima prethodnog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je osigurao učinkovitu, jednostavnu i sveobuhvatnu ovrhu na novčanim sredstvima, dosadašnja praksa ukazala je potrebnim u Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima implementirati određene dopune odnosno usklađenja, a kako bi se otklonile nedoumice u postupanju. U nastavku donosimo najvažnije novosti u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koje sadrži novi Zakon.

1. Jedna od najvažnijih novih odredbi koje Zakon sadrži je odredba kojoj je svrha ograničavanje dugotrajnih blokada računa građana, u slučaju kada se ovrha na novčanim sredstvima pokazala neuspješnom. Iz navedenog razloga, bilo je nužno propisati i rok za prestanak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Financijska agencija. U skladu s time, odredbom ovog Zakona propisano je da ako se tražbina iz osnove za plaćanje ovršenika fizičke osobe ne namiri u roku od tri godine od dana primitka osnove, a po kojoj nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Fina prestaje s provedbom ovrhe i to za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni propisani uvjeti, osim ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Dug građana na ovaj način neće nestati, ali ovrhovoditelj koji nema razuman interes da ustraje na ovrsi na novčanim sredstvima, budući da ovršenik nema sredstava za naplatu njegove tražbine, može pokrenuti novi ovršni postupak ili na drugi način rješavati svoj odnos s dužnikom.

2. Budući da se ograničava trajanje provedbe ovrhe, bilo je nužno promijeniti i način plaćanja naknade za provedbu osnove za plaćanje. Stoga se odredbama ovog Zakona mijenja način naplate naknade za provedbu osnove za plaćanje i usklađuje se s odredbom članka 14. Ovršnog zakona, u smislu da trošak ovrhe prethodno snosi ovrhovoditelj, a konačno ovršenik. Time se ujedno potiče vjerovnik da pokreće ovrhu na novčanim sredstvima kada je to nužno i kada očekuje da će se od ovršenika na tom predmetu moći namiriti. Sukladno navedenom, ovrhovoditelj je dužan predujmiti Fini iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a ako ovrhovoditelj nije platio iznos predujma Fina neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje. Nadalje, Zakonom su propisane i iznimke kada ovrhovoditelj nije dužan Fini predujmiti naknadu, već je naknadu dužan platiti ovršenik, a to su slučajevi kada se ovrha/osiguranje provodi:

• radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta
• radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja
• radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine
• radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja
• radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku
• radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka
• radi naplate tražbine u korist Fine

Više informacija o uplati predujma

3. Jedna od novih odredbi Zakona je i obveza ovrhovoditelja da uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnese Fini i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja. Fina će navedenu osnovu za plaćanje vratiti kao nepodobnu uz obrazloženje razloga vraćanja ako ju ovrhovoditelj dostavi bez zahtjeva za naplatu. Također, zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu podnosi se na propisanom obrascu.

4. Zakonom je propisana i dužnost Fine čuvati osnovu za plaćanje tri godine od dana kada je tražbina za koju je zatražena ovrha temeljem osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno od dana kada je Fina prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili temeljem posebnog propisa. Ovrhovoditelj ili ovršenik mogu u tom roku od Fine zatražiti vraćanje osnove za plaćanje, a ako ne zatraže vraćanje osnove, Fina je može uništiti.

5. Fina ovršeniku i ovrhovoditelju na zahtjev daje sve podatke iz Očevidnika koji se na njih odnose, a građanima se neće naplaćivati naknada za podatke, potvrde i preslike dokumentacije iz Očevidnika. Također, Zakonom je omogućeno da osoba koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, pribavi podatke o iznosu i trajanju blokade računa građanina, a kako bi mogla donijeti informiranu odluku o tome hoće li ili neće pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima i kako bi se smanjio broj pokrenutih ovrha na novčanim sredstvima kada je izvjesna nemogućnost naplate na tom predmetu ovrhe.

6. Odredbama Zakona uređeno je i postupanje u slučaju stečajnog postupka nad ovršenikom pa je tako propisano da ako na računu stečajnog dužnika pravne osobe postoje sredstva koja su zaplijenjena po nalogu Fine prije otvaranja stečajnog postupka, Fina će nakon otvaranja stečajnog postupka dati banci nalog da ta novčana sredstva oslobodi na račun stečajnog dužnika, osim ako su novčana sredstava zaplijenjena radi osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnog postupka. Također, novčana sredstva s računa stečajnog dužnika banka će temeljem naloga suda ili stečajnog upravitelja prenijeti na račun koji je za stečajnog dužnika otvoren nakon otvaranja stečajnog postupka.

7. Zakonom je propisano postupanje i u situacijama kada je ovrhovoditelj pravna osoba brisan iz sudskog registra bez pravnog sljednika, u kojem slučaju će Fina prestati s izvršavanjem osnove za plaćanje i istu pohraniti, a ako postoje zaplijenjena sredstva temeljem te osnove za plaćanje, po ispunjenju uvjeta za prijenos Fina će dati nalog banci za prijenos tih sredstava u korist računa državnog proračuna. U slučaju smrti ovrhovoditelja fizičke osobe, Fina će prestati s izvršavanjem osnove za plaćanje i istu pohraniti, a ako postoje zaplijenjena sredstva, Fina će dati nalog za prijenos zaplijenjenih sredstava nakon što se ispune uvjeti za nastavak ovrhe u korist nasljednika.

8. Zakonom je propisano i postupanje u slučaju prestanka postojanja ovršenika pravne osobe uslijed brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika odnosno smrti fizičke osobe, a kada ne postoje uvjeti za prijenos na račun ovrhovoditelja. U navedenim slučajevima Fina će po saznanju za tu okolnost prestati s izvršavanjem osnova za plaćanje i iste pohraniti. Fina će nakon saznanja o prestanku postojanja ovršenika pravne osobe dati nalog bankama da novčana sredstva prethodno zaplijenjena na računu tog ovršenika po nalogu Fine, prenese na račun državnog proračuna, dok će u slučaju saznanja za smrt ovršenika fizičke osobe, novčana sredstva ostati zaplijenjena do zaprimanja drugačijeg naloga za postupanje s tim sredstvima.

9. Novim Zakonom usklađen je i pojam osnove za plaćanje s Ovršnim zakonom pa tako osnova za plaćanje obuhvaća ovršnu odluku domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršnu nagodbu sklopljenu pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršnu nagodbu postignutu u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnicu, bjanko zadužnicu, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaku drugu odluku nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe.

10. Odredbama Zakona ovrhovoditelju je omogućeno da na izravnu naplatu dostavi osnovu za plaćanje i u ovjerenom prijepisu, odnosno ovjerenoj preslici, čime je izbjegnuto da ovrhovoditelj zbog neraspolaganja s izvornikom ili otpravkom osnove za plaćanje treba pokrenuti postupak pred sudom. Novom odredbom, način dostave osnove za plaćanje usklađen je s odredbom Ovršnog zakona.
Donošenjem ovoga Zakona pristupit će se rješavanju problema dugotrajno blokiranih građana, uklanjanjem pravne neizvjesnosti zbog dosadašnjeg neograničenog trajanja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, na način koji neće ograničiti prava vjerovnika budući da vjerovnici mogu neometano tražiti određivanje ovrhe na drugim predmetima ovrhe. Također, ostalim novim odredbama Zakona uredit će se pitanja koja je bilo nužno urediti radi usklađenja s ostalim propisima te će se postići veća pravna sigurnost uslijed nestanka pravnih praznina oko postupanja u tim situacijama.