Ovrha nakon smrti dužnika: Što nasljednici trebaju znati

Do kojeg iznosa odgovarate za naslijeđene dugove

Nasljeđivanjem ne stječete samo imovinu preminule osobe, poput nekretnina, novca ili drugih vrijednosti, nego možete preuzeti i odgovornost za njezine dugove. Ta odgovornost ipak ima jasnu granicu: za dugove odgovarate najviše do vrijednosti imovine koju ste naslijedili.

Za određivanje te granice važna je vrijednost naslijeđene imovine u trenutku smrti ostavitelja. Kasniji rast ili pad njezine vrijednosti ne mijenja iznos do kojeg odgovarate za njegove dugove.

Primjerice, ako ste naslijedili imovinu koja je u trenutku smrti vrijedila 30.000 eura, a dugovi ostavitelja iznose 50.000 eura, za te dugove odgovarate najviše do 30.000 eura.

To, međutim, ne znači da se dug može naplatiti samo iz imovine koju ste naslijedili. Za naslijeđeni dug možete odgovarati i vlastitom imovinom, ali ukupno najviše do vrijednosti onoga što ste naslijedili.

Ako se od vas traži veći iznos, važno je da se na ograničenje svoje odgovornosti pozovete u postupku. Sud će vrijednost naslijeđene imovine, kao i dugove ostavitelja koje ste već podmirili, uzeti u obzir ako te okolnosti istaknete i dokažete.
 

Što ako nasljedstvo dijelite s drugim nasljednicima

Ako niste jedini nasljednik, za dugove ostavitelja odgovarate zajedno s ostalim nasljednicima. Riječ je o solidarnoj odgovornosti, što znači da vjerovnik naplatu može tražiti od bilo kojeg od vas, ali svaki nasljednik odgovara najviše do vrijednosti svojeg nasljednog dijela.

Primjerice, ako ste naslijedili imovinu vrijednu 30.000 eura, vjerovnik od vas može tražiti podmirenje cijelog duga od 20.000 eura, iako postoje i drugi nasljednici. Ne može, međutim, od vas naplatiti više od 30.000 eura, koliko vrijedi vaš nasljedni dio.

Odnos između nasljednika uređuje se zasebno. Dugovi se među vama u pravilu dijele razmjerno nasljednim dijelovima, osim ako oporukom nije drukčije određeno. Ako ste platili više nego što na vas otpada, od ostalih nasljednika možete tražiti da vam nadoknade odgovarajući dio.

Što ako ste već platili dio dugova

Granica vaše odgovornosti ne ovisi samo o vrijednosti onoga što ste naslijedili. Važno je i koliko ste ostaviteljevih dugova već podmirili.

Ako ste, primjerice, naslijedili imovinu vrijednu 20.000 eura i već platili 15.000 eura njegovih dugova, prema drugim vjerovnicima možete odgovarati još najviše do 5.000 eura.

Zato je važno sačuvati potvrde o svim obvezama ostavitelja koje ste podmirili. Ako drugi vjerovnik od vas zatraži naplatu, ranija plaćanja trebate istaknuti i dokazati u odgovarajućem postupku kako bi se utvrdilo koliko još iznosi vaša odgovornost.

Što ako ne želite prihvatiti nasljedstvo

Ako procijenite da ne želite prihvatiti nasljedstvo, možete ga se odreći. U tom slučaju ne nasljeđujete imovinu, ali ne odgovarate ni za dugove ostavitelja.

Ne možete se, međutim, odreći samo dugova, a zadržati imovinu. Odricanje se odnosi na nasljedstvo u cijelosti.

Posebno je važno razlikovati odricanje od nasljedstva od ustupanja nasljednog dijela drugom nasljedniku. Ako, primjerice, izjavite da se svojeg dijela odričete u korist brata ili sestre, takva se izjava ne smatra odricanjem od nasljedstva, nego ustupom nasljednog dijela. Time ne prestaje vaša odgovornost za dugove ostavitelja.
 

Kako prije odluke pokušati provjeriti postoje li dugovi

Dok ste samo potencijalni nasljednik, ne možete se izravno obratiti Fini i zatražiti podatke o ovrhama preminule osobe. To ipak ne znači da tijekom ostavinskog postupka ne možete pokušati doći do tih informacija.

Možete se obratiti sudu odnosno javnom bilježniku koji kao povjerenik suda vodi ostavinski postupak. Javni bilježnik može od Fine zatražiti podatke o eventualnoj blokadi računa i ovrhama koje su bile evidentirane na teret preminule osobe.

Nakon što postanete nasljednik i dobijete pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, i sami možete od Fine zatražiti podatke o ovrhama evidentiranima na teret preminule osobe.

Pritom je važno znati da podatci iz Fininih evidencija ne predstavljaju nužno potpuni pregled svih njegovih dugova. U njima se nalaze podatci kojima Fina raspolaže u okviru svojih zakonskih ovlasti, dok preminula osoba može imati i druge obveze koje nisu evidentirane kod Fine.

Što se događa s ovrhom nakon smrti dužnika

Ako je u trenutku smrti na računima dužnika već bila u tijeku ovrha, Fina je njegovom smrću prestaje provoditi. Sam dug time ipak ne prestaje, pa vjerovnik može poduzeti potrebne korake kako bi naplatu nastavio prema nasljednicima.

Za to je najprije potrebno utvrditi tko su nasljednici, što se utvrđuje u ostavinskom postupku i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

Nakon toga vjerovnik može zatražiti naplatu od jednog ili više nasljednika. Bez obzira na to prema kome je naplata usmjerena, i dalje vrijedi isto ograničenje: za dugove ostavitelja odgovarate najviše do vrijednosti imovine koju ste naslijedili.
 

Što ako se putem Fine od vas naplaćuje više nego što biste trebali platiti

Kada Fina provodi ovrhu na vašim novčanim sredstvima zbog duga koji ste naslijedili, ona ne utvrđuje koliko je vrijedila imovina koju ste naslijedili niti koliko ste drugih dugova ostavitelja već podmirili.

Zato se ograničenje vaše odgovornosti ne utvrđuje pred Finom. Ako smatrate da iznos koji se od vas naplaćuje prelazi vrijednost naslijeđene imovine ili ste drugim plaćanjima već dosegnuli granicu svoje odgovornosti, to trebate istaknuti pred nadležnim sudom i potkrijepiti odgovarajućim dokazima.

Dok Fina ne primi odluku suda kojom se mijenja ili zaustavlja provedba ovrhe, dužna je postupati prema osnovi za plaćanje koja joj je dostavljena.

Upravo je zato važno reagirati na vrijeme. Sačuvajte dokumentaciju iz koje je vidljiva vrijednost naslijeđene imovine, kao i potvrde o svim dugovima ostavitelja koje ste već podmirili.

Na što posebno obratiti pozornost

Nasljeđivanje osobe koja je imala dugove može otvoriti pitanja koja nije uvijek moguće riješiti samo na temelju rješenja o nasljeđivanju. Što ranije prikupite informacije o imovini i obvezama ostavitelja, lakše ćete procijeniti svoju situaciju i pravodobno reagirati ako dođe do naplate.

Zato tijekom ostavinskog i eventualnog ovršnog postupka:

• Pokušajte provjeriti postoje li nepodmireni dugovi prije donošenja odluke o nasljedstvu
• Sačuvajte dokumentaciju iz koje je vidljiva vrijednost naslijeđene imovine
• Sačuvajte potvrde o svim dugovima ostavitelja koje ste podmirili
• Pažljivo pročitajte dokumente koje primite i provjerite rokove za poduzimanje pravnih radnji
• Potražite stručnu pravnu pomoć ako smatrate da se od vas traži više nego što ste prema zakonu dužni platiti

Što je važno zapamtiti

Ako naslijedite osobu koja je iza sebe ostavila dugove, ne znači da ćete te dugove morati podmiriti bez ograničenja. Odgovarate najviše do vrijednosti imovine koju ste naslijedili, a za određivanje te granice važna je njezina vrijednost u trenutku smrti ostavitelja.

Ako ima više nasljednika, svaki od vas odgovara najviše do vrijednosti svojeg nasljednog dijela. Ako ste dio dugova već podmirili, i ta plaćanja utječu na to koliko još možete odgovarati.

Odreknete li se nasljedstva, ne odgovarate za dugove, ali pritom treba razlikovati pravo odricanje od ustupanja svojeg nasljednog dijela drugom nasljedniku.

Ako se nakon nasljeđivanja naplata nastavi protiv vas, važno je znati da se ograničenje vaše odgovornosti neće nužno uzeti u obzir bez vašeg aktivnog sudjelovanja. Zato je potrebno da sami reagirate i poduzmete potrebne korake. U slučaju ovrhe kojom se od vas prisilno naplaćuje iznos veći od vrijednosti naslijeđene imovine, potrebno je sudu podnijeti prigovor visine naslijeđenog kako bi se ovrha obustavila za iznos koji prelazi vrijednost naslijeđene imovine.

Provjerite što se od vas naplaćuje, sačuvajte dokaze o vrijednosti nasljedstva i već podmirenim dugovima te, ako je potrebno, svoja prava pravodobno zaštitite pred sudom.