Bolje brojke nego u 2024.: Skočili prihodi, rasla dobit, a prosječna neto plaća veća 10,5%

Analizu poslovanja poduzetnika u 2025., objavljenu 30. lipnja 2026., prenosimo u cijelosti.
 

Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dobit. U Registru, koji Financijska agencija vodi od 2003. godine na temelju Zakona o računovodstvu (NN 85/24, 145/24, 151/25), za 2025. godinu evidentirani su podatci i godišnji financijski izvještaji za statističke i druge potrebe 166.052 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija.

Prema satima rada, kod poduzetnika je u 2025. godini bilo 1,078.579 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode od 183,5 milijardi eura i ukupne rashode od 171,1 milijardu eura. Ostvarena je dobit razdoblja od 13,6 milijardi eura, a gubitak razdoblja iznosio je 3,2 milijarde eura te je konsolidirani financijski rezultat (neto dobit) iznosio 10,3 milijarde eura.

U 2025. godini najveću dobit razdoblja ostvarila je Pliva Hrvatska d.o.o., u iznosu od 199,4 milijuna eura. Na drugom je mjestu INA d.d. sa 152,3 milijuna eura dobiti, a treći je po ostvarenoj dobiti HT d.d. sa 139,1 milijun eura. Dobit razdoblja deset poduzetnika s najvećom iskazanom dobiti u 2025. godini iznosila je 1,2 milijarde eura, što čini 9 posto udjela u ukupno ostvarenoj dobiti od 13,6 milijardi eura koju je iskazalo 112.777 poduzetnika.

U 2025. poduzetnici su povećali broj zaposlenih 3,2 posto, ukupne prihode 9,3 posto, ukupne rashode 9,7 posto, dobit razdoblja 8,7 posto, a gubitak razdoblja 26,2 posto, što je rezultiralo povećanjem konsolidiranog financijskog rezultata - neto dobiti za 4,1 posto u odnosu na 2024. godinu.

Od 183,5 milijardi eura ukupnih prihoda poduzetnika, 36,9 milijardi ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 11,6 posto više nego 2024. godine. Na stranim tržištima svoje je usluge i proizvode plasirao 27.501 poduzetnik, što je 6,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Kupljeno je robe u vrijednosti od 31,7 milijardi eura i trgovinski je suficit iznosio 5,2 milijarde eura.

Ukupne bruto investicije u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosile su 14,4 milijardi eura, što je 7,7 posto više u odnosu na 2024. godinu. Od toga se na bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu odnosilo 5,4 milijarde eura, što je povećanje od 3,7 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Prosječna mjesečna neto obračunata plaća zaposlenih kod poduzetnika u 2025. godini iznosila je 1307 eura, što je nominalno 10,5 posto više u odnosu na 2024.

Najveći prihodi u trgovini, u prerađivačkoj najviše zaposlenih 

Svi poslovni subjekti razvrstani su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2025. u jednu djelatnost po principu pretežnosti, odnosno u onu u kojoj ostvaruju najveću dobit[1]. Od 166.052 poduzetnika u 2025. godini, njih 26.492 (16 posto) poslovalo je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Prema brojnosti slijede poduzetnici u djelatnosti trgovine (25.525), što je udio od 15,4 posto, u građevinarstvu (23.799) s udjelom od 14,3 posto i u prerađivačkoj industriji (16.909) s udjelom od 10,2 posto u ukupnom broju poduzetnika.

Najveći udio u ukupnim prihodima (60 milijardi eura ili 32,7 posto) i ukupnim rashodima (57,1 milijarda eura ili 33,4 posto) ostvaren je u djelatnosti trgovine.

Nakon trgovine, po visini ukupnih prihoda i ukupnih rashoda slijede prerađivačka industrija s 39,7 milijardi eura prihoda (21,6 posto) i 36,9 milijardi eura rashoda (21,5 posto) te građevinarstvo sa 16,9 milijardi eura prihoda (9,2 posto) i 15,7 milijardi eura rashoda (9,2 posto).

U prerađivačkoj industriji, kao i u proteklim godinama, bilo je najviše zaposlenih, njih 235.749 (21,9 posto), slijedi trgovina sa 197.253 zaposlenih (18,3 posto), građevinarstvo sa 133.835 (12,4 posto) zaposlenih, a u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je 93.973 zaposlenih (8,7 posto). U 2025. godini u prerađivačkoj industriji ukupni prihodi povećani su 7,9 posto, a rashodi 6,5 posto. U trgovini su prihodi povećani 8,4 posto, a rashodi 8,5 posto, dok su u građevinarstvu prihodi povećani za 15,2, a rashodi za 14,4 posto.

Na razini svih područja djelatnosti ostvaren je pozitivan konsolidirani financijski rezultat. Najveću neto dobit u 2025. godini ostvarili su poduzetnici u prerađivačkoj industriji, od 2,5 milijardi eura (povećanje od 33,7 posto u odnosu na 2024.), drugi

su poduzetnici u djelatnosti trgovine s 2,4 milijarde eura, a treći poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 1,2 milijarde eura neto dobiti (tablica 2).

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u djelatnosti telekomunikacija, računalnog programiranja, savjetovanja, računalne infrastrukture i ostalih informacijskih uslužnih djelatnosti iznosila je 2023 eura, što je 54,8 posto više od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj. 

Zaposleni u djelatnosti javne uprave i obrane odnosno obveznog socijalnog osiguranja imali su 45,7 posto veću plaću, a zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije 30,4 posto veću u odnosu na prosječnu plaću na razini svih poduzetnika u RH.

Prema veličini, sve su četiri skupine poduzetnika uspješno poslovale

Veliki poduzetnici svojim rezultatima, kao i sredstvima i izvorima kojima raspolažu, neupitno dominiraju u hrvatskom gospodarstvu. U 2025. godini kod 419 velikih poduzetnika bilo je 288.882 zaposlenih (udio 26,8 posto) koji su ostvarili ukupne prihode od 77 milijardi eura (udio 41,9 posto), ukupne rashode u iznosu od 72,7 milijardi eura (udio 42,5 posto), 4,2 milijarde eura dobiti razdoblja (udio 31,2 posto), 587 milijuna eura gubitka razdoblja (udio 17,8 posto) i 3,7 milijardi eura neto dobiti (udio 35,5 posto). U odnosu na 2024. (prethodna godina u GFI-ju za 2025. godinu), povećali su broj zaposlenih za 1,2 posto, ukupne prihode za 7,4 posto, ukupne rashode za 7,7 posto, bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu za 7,7 posto, dobit razdoblja za 4 posto, gubitak razdoblja za 15,4 posto te neto dobit za 2,4 posto.

Poduzetnika srednje veličine u 2025. je bilo 1954 sa 195.410 zaposlenih (udio 18,1 posto), koji su ostvarili 39,1 milijardu eura ukupnih prihoda (udio od 21,3 posto), 36,7 milijardi eura ukupnih rashoda (udio 21,4 posto), dobit razdoblja od 2,5 milijardi eura (udio od 18,7 posto), gubitak razdoblja od 542,6 milijuna eura (udio 16,5 posto) i 2 milijarde eura neto dobiti (udio 19,4 posto). Srednji su poduzetnici u 2025., u odnosu na 2024. (prethodna godina u GFI-ju za 2025. godinu), povećali broj zaposlenih za 0,4 posto, ukupne prihode za 6,0 posto, ukupne rashode za 7,3 posto, smanjili bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu za 3,4 posto, smanjili dobit razdoblja za 5,7 posto, povećali gubitak razdoblja za 37,4 posto i smanjili neto dobit za 13,1 posto.

Malih je poduzetnika u 2025. bilo 14.976 (udio 9,0 posto), a imali su 292.193 zaposlenih (udio 27,1 posto), ostvarili ukupne prihode od 42,1 milijardu eura (udio 23 posto), ukupne rashode od 38,8 milijardi eura (udio 22,7 posto), 3,1 milijardu eura dobiti razdoblja (udio 23,0 posto), 428,3 milijuna eura gubitka razdoblja (udio 13 posto) i 2,7 milijardi eura neto dobiti (udio 26,2 posto). U odnosu na 2024. (prethodna godina u GFI-ju za 2025. godinu), povećali su broj zaposlenih za 0,8 posto, ukupne prihode za 7,5 posto, ukupne rashode za 7,5 posto, a dobit razdoblja za 3,8 posto. Gubitak razdoblja smanjili su za 15,8 posto, neto dobit povećali za 7,8 posto, a bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu smanjili za 2,7 posto.

Najviše je mikropoduzetnika, njih 148.703 (udio 89,6 posto) s 302.094 zaposlenih (udio 28 posto). Ostvarili su ukupne prihode od 25,3 milijarde eura (udio 13,8 posto), ukupne rashode od 23 milijarde eura (udio 13,4 posto), dobit razdoblja od 3,7 milijardi eura (udio od 27,1 posto), gubitak razdoblja od 1,7 milijardi eura (udio 52,7 posto) i 1,9 milijardi eura neto dobiti (udio 18,9 posto). U 2025. godini, u odnosu na 2024. (prethodna godina u GFI-ju za 2025. godinu), povećali su broj zaposlenih za 9,7 posto, ostvarili 25,8 posto veće ukupne prihode, 25,5 posto veće ukupne rashode te 35,4 posto veću dobit razdoblja. Povećali su gubitak razdoblja za 45,1 p

osto, neto dobit za 27,9 posto, a bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu za 4,4 posto.

U neto dobiti najveći udio imaju poduzetnici u privatnom vlasništvu 

Privatni sektor imao je najznačajniju ulogu u poslovanju poduzetnika u 2025. godini jer je sudjelovao s 99,1 posto u ukupnom broju poduzetnika, s 87,1 posto u broju zaposlenih, s 87,5 posto u ukupnim prihodima, s 87,5 posto u dobiti razdoblja, s 89,9 posto u gubitku razdoblja, a sa 61,8 posto u investicijama, te je ostvario 86,7 posto ukupne neto dobiti poduzetnika Hrvatske. 

Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom vlasništvu u 2025. godini obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 1266 eura, što je manje od prosjeka na razini svih poduzetnika koji iznosi 1307 eura, a to je 3,1 posto manje.

Poduzetnici u privatnom vlasništvu kao najbrojniji, očekivano, najviše utječu na ukupne rezultate poduzetnika Hrvatske. Kod 164.603 poduzetnika u privatnom vlasništvu, od čega je 163.907 privatno od osnivanja, a 696 privatno nakon provedene pretvorbe, bilo je 939.952 zaposlenih. U 2025. godini ostvareni su ukupni prihodi od 160,5 milijardi eura uz 11,9 milijardi eura dobiti razdoblja, 3 milijarde eura gubitka razdoblja i 8,9 milijardi eura neto dobiti, što je razlika između dobiti i gubitaka. Poduzetnici iz privatnog sektora vlasništva u 2025. godini, u odnosu na 2023. godinu, povećali su broj zaposlenih za 3,4 posto, ukupne prihode za 10,3 posto, dobit razdoblja za 7,8 posto, a gubitak razdoblja za 27 posto, što je rezultiralo povećanjem neto dobiti od 2,6 posto.

Poduzetnika u državnom vlasništvu bilo je 794 s 93.713 zaposlenih. Ostvarili su ukupne prihode od 12,4 milijarde eura, 798,8 milijuna eura dobiti razdoblja i 137,6 milijuna eura gubitka razdoblja, što je rezultiralo sa 661,2 milijuna eura neto dobiti. Poduzetnici u državnom vlasništvu povećali su u odnosu na 2024. broj zaposlenih za 2 posto, ukupne prihode za 2,2 posto, dobit razdoblja za 29,1 posto, gubitak razdoblja za 40 posto, a neto dobit za 27 posto.

Treba istaknuti i financijske rezultate poduzetnika u mješovitom vlasništvu, njih 259, koji su u 2025. godini imali 43.753 zaposlenih, ostvarili ukupne prihode od 10,4 milijarde eura, dobit razdoblja od 885,5 milijuna eura, gubitak razdoblja od 191

milijun eura te su iskazali neto dobit u iznosu od 694,9 milijuna eura. U odnosu na 2024. godinu, povećali su broj zaposlenih za 1,9 posto, ukupne prihode za 5 posto, ukupne rashode za 4,5 posto, dobit razdoblja za 11,7 posto, a gubitak razdoblja za 7,2 posto, te ostvarili neto dobit veću 13 posto.

Poduzetnici Istarske županije prvi su po ekonomičnosti poslovanja 

Dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja Hrvatske imaju poduzetnici Grada Zagreba (udio od 32,6 posto u broju poduzetnika, od 37,2 posto u broju zaposlenih, od 49 posto u ukupnim prihodima, od 48,9 posto u ukupnim rashodima, od 49,2 posto u dobiti razdoblja, od 48,1 posto u gubitku razdoblja i od 49,5 posto u neto dobiti), što je očekivano s obzirom na to da najveći broj poduzetnika ima sjedište na području Grada Zagreba. 

Drugi je razlog to što su podatci u financijskim izvještajima iskazani prema sjedištu poduzetnika; 200 velikih poduzetnika od ukupno njih 419 i 747 srednje velikih poduzetnika od ukupno njih 1954 ima sjedište u Zagrebu, a činjenica je da se stvarna aktivnost tih i drugih poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu, njih 54.075, u 2025. godini imali su 401.328 zaposlenih te su ostvarili 89,8 milijardi eura ukupnih prihoda, ukupne rashode od 83,7 milijardi eura, dobit razdoblja od 6,7 milijardi eura, gubitak razdoblja od 1,6 milijardi eura i neto dobit od 5,1 milijardu eura. 

U odnosu na 2024., broj zaposlenih povećali su za 2,6 posto, ukupne prihode za 7,6 posto, ukupne rashode za 8,8 posto, dobit razdoblja za 3,3 posto, a gubitak razdoblja za 73,1 posto, dok je neto dobit smanjena 8,2 posto.

Poslovni se rezultati mogu mjeriti i izvedenim pokazateljima, stavljanjem u odnos određenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu u odnosu na poduzetnike u drugim županijama na drugom su mjestu prema produktivnosti rada mjerenom ukupnim prihodima po zaposlenom te prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenom neto dobiti po zaposlenom. Prvorangirani prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja su poduzetnici u Istarskoj županiji, a poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu na devetom su mjestu.
 

Zaključak 

Usporedbom rezultata poslovanja koje su poduzetnici iskazali u godišnjim financijskim izvještajima za 2025. može se zaključiti da su bolje poslovali u odnosu na 2024. godinu. Ostvaren je rast broja zaposlenih (3,2 posto) i ukupnih prihoda (9,3 posto), povećana je dobit razdoblja (8,7 posto) i neto dobit (4,1 posto), a prosječna mjesečna neto obračunata plaća veća je za 10,5 posto. 

Na ukupne rezultate poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2025. godini najveći su utjecaj imali poduzetnici sa sjedištem na području Grada Zagreba, poduzetnici u privatnom vlasništvu, veliki poduzetnici, obveznici koji su organizirani kao društva s ograničenom odgovornošću te poduzetnici u djelatnosti trgovine na veliko i malo, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.