Predsjednik Uprave Dražen Čović: Fiskalizacija 2.0 je velika promjena i traži vrijeme prilagodbe

Intervju predsjednika Uprave Dražena Čovića za Jutarnji list, prenosimo u cijelosti.  

Fiskalizacija 2.0 donijela je jednu od najvećih digitalnih promjena u poslovanju poduzetnika, a o tome kako sustav funkcionira u praksi, s kojim se izazovima susreće i kolika je uloga Fine kao informacijskog posrednika govori predsjednik Uprave Fine Dražen Čović, otkrivajući da je ugovor za korištenje usluge Fina e-Račun dosad potpisalo 77.759 poslovnih subjekata.

Fina je u Fiskalizaciji 2.0 jedan od informacijskih posrednika. Koliko poduzetnika je izabralo vaše usluge? Općenito gledajući, koje su to tvrtke – s obzirom na veličinu, broj zaposlenih, godine poslovanja i slično?

Dosad je ugovor za korištenje usluge Fina e-Račun potpisalo 77.759 poslovnih subjekata. Otprilike polovica njih koristi uslugu izdavanja e-računa kroz neki od modela koje smo omogućili unutar samog servisa ili putem naših poslovnica, dok se druga polovica odlučila za cjeloviti servis sa svim njegovim mogućnostima slanja, fiskalizacije, zaprimanja te ujedno i arhiviranja e-računa.

Budući da omogućujemo različite modele korištenja usluge, pokrivamo gotovo sve tržišne segmente korisnika. Velik broj njih za razmjenu e-računa putem Fine opunomoćio je svoje knjigovodstvene servise, a značajan dio u strukturi korisnika čine i velike tvrtke, banke i institucije s visokim volumenima računa na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Istodobno, među korisnicima su i manji poslovni subjekti koji koriste samo uslugu slanja e-računa, jer ih zaprimaju putem aplikacije MIKROeRačun ili druge pristupne točke. Na drugom kraju spektra nalaze se korisnici s potpunom integracijom vlastitih računovodstvenih programa s Fina e-Računom i visokom razinom automatizacije slanja, zaprimanja, fiskalizacije i izvještavanja.

Kako funkcionira sustav? Koje su najčešće poteškoće i kod koga se javljaju – na strani poduzetnika, funkcioniranja samog sustava ili kod posrednika?

Sustav je u svojoj osnovi stabilan i operativan te se razmjena e-računa i fiskalizacija odvijaju kontinuirano, bez zastoja koji bi utjecali na njegovu funkcionalnost. To potvrđuju i razmijenjeni i fiskalizirani volumeni računa već u prva dva tjedna produkcijskog rada, koji jasno pokazuju da sustav funkcionira i da se poteškoće vrlo rijetko pojavljuju na razini same infrastrukture.

Važno je pritom naglasiti da to ne znači da pojedinačnih poteškoća nema, na strani nas posrednika i na strani korisnika. Naprotiv, one su očekivane u ovako složenom sustavu u kojem sudjeluje velik broj različitih dionika. Riječ je o velikoj reformi digitalizacije i sasvim je uobičajeno da se pri prelasku u stvarni operativni rad pojavljuju situacije koje je potrebno dodatno analizirati i razriješiti.

Poznato nam je s kakvim se izazovima mogu susresti veliki i kompleksni sustavi kada se stave na raspolaganje širokoj javnosti, zbog čega smatramo da način na koji sustav trenutačno podržava velike volumene i različite procese funkcionira iznimno dobro. U ovoj fazi naglasak je na dodatnoj stabilizaciji i usklađivanju razmjene između svih pristupnih točaka, jer se specifične situacije mogu pojaviti ne samo kod pojedinog korisnika nego i na razini pojedinog računa. Tek analizom konkretne situacije možemo jasno utvrditi nalazi li se uzrok na strani korisnika ili nekog od nas, informacijskih posrednika, nakon čega se pristupa njezinu rješavanju.

U svemu ovome trenutačno smatramo pozitivnim to što se, nakon analize i ispravka pojedine greške ili konkretne situacije, u pravilu više ne očekuje njezino ponovno pojavljivanje. To postupno dovodi do smanjenja broja situacija koje u određenom trenutku mogu uzrokovati zastoj u razmjeni pojedinog računa, zbog čega očekujemo da ćemo već idući mjesec imati znatno drukčiju sliku funkcioniranja ovog sustava. Jednako tako vjerujemo da će svi moći uvidjeti ukupne koristi sustava čijem su stvaranju pridonijeli svi sudionici u društvu.

Mislite li da je trebalo neko prijelazno razdoblje s obzirom na kompleksnost cijelog sustava?

Iskustva stečena prilikom implementacije obveznog e-računa za javne naručitelje pokazala su da se, neovisno o vremenu i intenzitetu pripreme, pojedinačni problemi i poteškoće u pravilu pojavljuju tek u stvarnom, svakodnevnom radu sustava. To je bilo očekivano i tada, kao što je očekivano i danas. Podsjećajući se tog projekta, iako se u prvim danima nije činilo da će tako biti, sustav se vrlo brzo stabilizirao. Već više od šest i pol godina od tada radi neometano, a početni problemi iz prvih mjesec dana danas su u potpunosti iza nas.

Ni u ovom projektu, koji je znatno većih razmjera, ne možemo očekivati da produkcijskih izazova neće biti. Jednako tako, ne možemo iz same pojave takvih izazova zaključivati da nije bilo dovoljno vremena za pripremu, a još manje iz toga izvlačiti ocjene o neuspješnosti projekta ili tvrdnje da će on takav postati. Sustav obveze slanja e-računa prema javnim naručiteljima, kao i dosadašnja dobrovoljna razmjena e-računa između poslovnih subjekata, iako manjeg opsega i drugačijeg koncepta, predstavljali su svojevrsnu pripremu obveznika za ovaj projekt. Elektronički račun u Hrvatskoj nije novost, kao što ni fiskalizacija sama po sebi nije novost.

Ovaj projekt, međutim, predstavlja istinski reformski trenutak digitalizacije jer po prvi put objedinjuje e-račun i fiskalizaciju u jedinstven proces. Upravo zato već sada treba imati razumijevanja i povjerenja da će se postojeće poteškoće razriješiti i da će se sustav dodatno stabilizirati. Za sve nas koji se dugi niz godina bavimo e-računom, ovaj projekt predstavlja i povijesni trenutak njegove pune primjene, koji smo dugo očekivali.

Važno je pritom razumjeti i razliku u samoj prirodi sustava. U postojećem modelu fiskalizacije riječ je o jednosmjernoj komunikaciji obveznika prema Poreznoj upravi, bez međusobne razmjene, validacija, provjera i obrade između različitih dionika. U ovom projektu situacija je bitno drugačija. Dodatno, projekt zahvaća sve porezne obveznike u nekom obliku obveze, što jasno ukazuje na potrebu postupnog usklađivanja i stabilizacije na kojoj zajednički rade Porezna uprava, svi informacijski posrednici i sami korisnici, kojima smo zahvalni na razumijevanju i suradnji.

Samim time važno je razumjeti da je ovaj sustav već sada u punoj primjeni, a upravo zahvaljujući konstruktivnoj suradnji svih uključenih dionika uvjereni smo da će se, nakon ovog početnog mjeseca, sustav stabilizirati te da će se početni izazovi uspješno otkloniti, jednako kao što je to bio slučaj i u početnim fazama sličnih ozbiljnih i važnih projekata.

Omogućuje li vaše programsko rješenje dobivanje jasne poruke zbog čega je došlo do konkretnog problema s kojim se korisnik suočava?

Ako dođe do greške tijekom validacije, obrade, slanja ili fiskalizacije e-računa unutar našeg sustava, kao i u fazi slanja e-računa prema našem sustavu, korisnicima je vidljiva poruka, odnosno status greške. Ovisno o tome nalazi li se uzrok na strani Fine, korisnika ili nekog drugog informacijskog posrednika, pristupamo rješavanju problema.

U slučajevima u kojima se utvrdi da se greška nalazi izvan okruženja Fine, rješavanje može potrajati nešto dulje, jer je potrebno dodatno provjeriti tijek razmjene i utvrditi gdje je točno došlo do zastoja ili neusklađenosti. U takvim situacijama korisnici u pravilu trebaju pričekati da se provjere provedu i usklade između uključenih strana.

Važno je pritom naglasiti da mi, kao i ostali informacijski posrednici, međusobno surađujemo na otklanjanju takvih grešaka te ulažemo maksimalne napore kako bi se svaka situacija riješila u što kraćem roku. Cilj nam je da korisnici budu što manje opterećeni tehničkim detaljima i da sustav u cjelini funkcionira pouzdano i stabilno.

Kada dođe do situacije da pošiljatelj u svom sustavu vidi račun kao zaprimljen, a primatelj kao nefiskaliziran ili neuparen, što je konkretno uloga Fine kao posrednika u raspetljavanju takvih slučajeva?

Uloga informacijskog posrednika jest da rješava svaku takvu pojedinu situaciju sa svojim korisnikom. Važno je pritom naglasiti da takvi slučajevi često nisu jednoznačni i da zahtijevaju postupnu provjeru cijelog tijeka razmjene.

U osnovi se najprije provjerava je li došlo do bilo kakve pogreške u izdavanju ili fiskalizaciji računa. Nakon toga istražuje se kojoj je pristupnoj točki e-račun poslan i u kojem se statusu u tom trenutku nalazi. Ako se pritom utvrdi da račun nije obrađen, provjere se nastavljaju u suradnji s drugim uključenim informacijskim posrednikom.

Na kraju, ovisno o tome gdje je greška nastala, ako je nastala, i o kojoj je vrsti greške riječ, pristupa se njezinu ispravljanju. Cilj takvog postupka jest da se svaka situacija razjasni do kraja i riješi na ispravan način, uz što manje dodatnog opterećenja za korisnike.

Možete li navesti jedan konkretan primjer poboljšanja/ispravljanja greške na sustavu Fina e-Račun koji ste uveli upravo na temelju povratnih informacija korisnika tijekom pripreme ili početka Fiskalizacije 2.0?

Na temelju iskustava iz prva dva tjedna produkcijskog rada predložili smo i implementirali određena poboljšanja koja se odnose na cijeli sustav, ponajprije u području dodatnih i preciznijih validacija u međusobnoj razmjeni.

Istodobno, pojedinačne poteškoće u radu sustava Fina e-Račun rješavaju se kontinuirano. Primjerice, u situacijama kada korisnik ne može poslati račun ili pristupiti sustavu, provjerava se sve – od ugovorenih prava i certifikata, načina pristupa i ovlaštenja pa do pojedinih polja u XML strukturi koja možda nisu ispravno popunjena i zbog kojih inicijalna validacija ne prolazi.

Sustav ćemo nastaviti unaprjeđivati dodatnim funkcionalnostima za koje se, temeljem ovih početnih iskustava, pokaže da bi mogle biti korisne našim korisnicima, osobito nakon što se cjelokupni sustav u potpunosti stabilizira.

Koji su, po vašem mišljenju, glavni razlozi zašto dio poduzetnika još uvijek odgađa izbor posrednika ili prelazak na e-račune?

Nemamo dojam da poduzetnici svjesno odgađaju ispunjavanje svojih obveza. Većina njih upoznata je s propisanim okvirom i prelazak su provodili u skladu sa svojim mogućnostima – netko ranije, netko kasnije. Treba uzeti u obzir i to da postoje obveznici koji posluju sezonski ili nemaju razmjenu e-računa u siječnju, već ih razmjenjuju kvartalno te će se u sustav uključiti u trenutku kada im obveza stvarno nastupi. Jednako tako, postoje i korisnici koji će sustav koristiti samostalno te neće birati informacijskog posrednika, već će u tom smislu biti vlastita pristupna točka.

Također je važno naglasiti da je potpuno zanemariv broj neuspješnih razmjena bio posljedica činjenice da primatelj računa nije bio pronađen u AMS-u Porezne uprave. Sve to upućuje na zaključak da je prelazak na e-račune u bitnome već proveden u skladu s obvezama poreznih obveznika.

Fiskalizacija 2.0 predstavlja opsežnu reformu, a prelazak na razmjenu e-računa zahtijeva tehničku i organizacijsku prilagodbu, osobito kod onih poduzetnika koji se s digitalnim rješenjima susreću u većem opsegu nego ranije. S obzirom na veličinu, kompleksnost i važnost cijelog sustava, potrebno je još određeno strpljenje dok se sustav u potpunosti ne stabilizira, nakon čega će se jasno pokazati njegovi pozitivni učinci.

Na kraju, važno je sagledati Fiskalizaciju 2.0 u širem kontekstu digitalne transformacije koja se provodi na razini cijele Europske unije. Elektronička razmjena računa postaje standard poslovanja, a zemlje koje taj proces uspješno provedu dugoročno grade stabilnije i transparentnije poslovno okruženje. U tom kontekstu Fiskalizacija 2.0 nije samo regulatorna promjena, već temelj dugoročne modernizacije poslovanja koji jača učinkovitost, sigurnost i konkurentnost gospodarstva.