'Strast prema razvoju: Darovita inženjerka u srcu agilne transformacije Fine'
Žana Zekić, voditeljica Odjela za razvoj poslovnih IT rješenja u Fini, ove je godine ušla u finale izbora najboljih inženjerki u Hrvatskoj. Njezin karijerni razvoj popratio je Startup Report, magazin Jutarnjeg lista.
Članak "Strast prema razvoju: Darovita inženjerka u srcu agilne transformacije Fine" objavljen je u četvrtak 25. svibnja 2023. godine. Prenosimo ga u cijelosti:
Jedna je od deset najboljih inženjerki u Hrvatskoj za 2023., prema izboru žirija za Inženjerku godine. Vodi samoorganizirajući tim inženjera-programera. Promotorica je agilea u svojoj organizaciji i radila je i vodi neke od najvažnijih projekata digitalizacije u državi. Jedan od zadnjih sustava koji je razvila u svom timu primjenom agilnih praksi je sustav za unos i obradu zahtjeva za povrat sredstava pogrešno ili previše uplaćenih sredstava u državni proračun.
Žana Zekić voditeljica je Odjela za razvoj poslovnih IT rješenja u Fini i vanjski suradnik na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, gdje zadnje dvije godine održava laboratorijske vježbe na temu automatiziranog testiranja aplikacija te na temu kontinuirane integracije i isporuke na kolegiju Analiza i razvoj programa.
- Područje kojim se trenutačno bavim je pronalazak okvira koji bi omogućio razvojnim timovima pronalazak idealne kombinacije agilnih praksi kako bi postigli bolju kvalitetu softvera, a to je ujedno i tema mog budućeg doktorata na FOI-ju - kaže Zekić.
Pojašnjava da je svaki tim programera drugačiji, ima svoje posebnosti i izazove. No, tumači, kad se u praksi primjene pojedine kombinacije različitih agilnih metoda, primjerice Scrum i Kanban, to daje određeni učinak na kvalitetu softvera koji tim stvara. Navodi da danas postoji mnogo istraživanja koja ukazuju koje agilne prakse i kako utječu na atribute kvalitete softvera, poput performansi softvera, jednostavnosti njegova korištenja, jednostavnosti održavanja, kao i funkcionalnosti.
- Svi navedeni atributi mogu se mjeriti alatima, poput Jire, SonarQubea i drugih, a cilj je korištenjem spomenutih alata izmjeriti utjecaj pojedinih agilnih praksi na kvalitetu softvera kako bi se prepoznale kombinacije praksi koje imaju najveći utjecaj na kvalitetu softvera - kaže Zekić.
Navodi da je Fina idealna okolina za takvo istraživanje i rad.
- Oduvijek sam voljela matematiku pa se programiranje činilo logičnim izborom, ali na FOI-u sam otkrila da imam veliku strast i prema traženju najboljeg načina kako razvijati aplikacije. U razvoju nije važan samo cilj već i tim - kaže Zekić.
Često se u praksi možemo susresti s timovima koje čine slične skupine pojedinaca, dok su u Fini, kaže, timovi vrlo raznoliki, sastavljeni od juniora, seniora, žena i muškaraca koji međusobno dijele svoja znanja i iskustva s ciljem što bolje timske suradnje i prijenosa znanja.
- Veliki je izazov od takve skupine individualaca stvoriti tim koji isporučuje kvalitetan softver, ima zadovoljnog korisnika i ono najvažnije, da su sami članovi tima zadovoljni - kaže Zekić.
Da Zekić ima žicu za to ukazuje činjenica da je u Fini u četiri godine od studentice na praksi napredovala prema voditeljici tima, a danas daje podršku nizu timova kao voditeljica Odjela za razvoj poslovnih IT rješenja.
- Prvu priliku dobila sam s timom u kojem je vladalo nezadovoljstvo postojećim načinom rada. Počeli smo održavati redovite dnevne sastanke, složili smo Sprinteve i uključili naručitelja u sve etape razvoja. Otvorila sam priliku timu za samoorganizacijom i sve se preokrenulo nabolje - kaže Zekić.
Navodi da su iz takvog pristupa iskusniji programeri vidjeli da su naručitelji zadovoljniji, a korištenjem pravovremenih povratnih informacija od naručitelja mogu stvoriti bolji softver, dok su i oni mlađi članovi tima dobili priliku da izraze svoje prijedloge i ideje.
- Bolja komunikacija unutar tima stvara bolji proizvod, a kraće iteracije brže donose povratnu informaciju od klijenta što u konačnici poboljšava i zadovoljstvo članova tima, ali i naručitelja - kaže Zekić.
Upravo je to u srcu Fininog plana za vlastitu transformaciju.
- Prikupljamo povratne informacije od timova i radimo na optimizaciji razvojnog procesa na razini organizacije, jer Finin cilj je do 2025. uvesti agile u kompletan razvoj - zaključuje Zekić.
Algoritamski način razmišljanja
Gimnaziji u Dugom Selu i FOI-u u Varaždinu, kaže, najviše je zahvalna što su je naučili algoritamskom načinu razmišljanja.
- Prije rješavanju problema nisam pristupala sustavno ali oni su me naučili da stanem i prvo sagledam širu perspektivu, rascjepkam problem na manje dijelove i onda složim postupak po kojem će se problem riješiti - naglašava Zekić.
Dodaje da je to nužna vještina koja se mora učiti u školi u digitalno doba.
Foto: Vanesa Pandžić/Cropix