Ovrha u slučaju neisplate plaće

Zakon o osiguranju radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: ZORT) utvrđuje:

• pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće,
• vrste i opseg zaštićenih prava,
• uređuje djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: Agencija),
• određuje uvjete, postupak i izvore sredstava za ostvarenje zaštite prava,
• postupanje Fine vezano za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima temeljem zahtjeva za prisilnu naplatu kojeg poslodavac podnosi Fini u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće koja radniku pripada,
• postupanje Fine u slučaju primitka rješenja o privremenom osiguranju naplate kojeg donosi središnje tijelo državne uprave nadležno za nadzor primjene propisa o radu (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - Inspektorat rada, u daljnjem tekstu: Inspektorat rada).

Prava radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem:

Radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruju pravo na isplatu:

1. neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja (razdoblje posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ako je isti prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka),
2. neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
3. neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1., 
4. otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine i
5. pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Navedena primanja u cijelosti su izuzeta od ovrhe.

Minimalna plaća u smislu Zakona o osiguranju radničkih tražbina je mjesečni iznos brutoplaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu sukladno posebnom propisu. 

Prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca:

Radnici u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće ostvaruju pravo na isplatu:

1. do tri neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec za koji plaća odnosno naknada plaće nije isplaćena (ako je poslodavac djelomično isplatio plaću radniku u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radnik za taj mjesec ostvaruje pravo na isplatu iznosa minimalne plaće umanjenog za iznos koji mu je po osnovi te plaće odnosno naknade plaće isplaćen),
2. do tri neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju.

Navedena primanja u cijelosti su izuzeta od ovrhe.

Minimalna plaća u smislu Zakona o osiguranju radničkih tražbina je mjesečni iznos brutoplaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu sukladno posebnom propisu. 

Postupanje u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće – postupanje temeljem zahtjeva poslodavca za prisilnu naplatu

Poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec, dužan je za svakog radnika kojemu nije isplatio plaću prvog sljedećeg radnog dana Fini dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće ( čl. 33. ZORT-a). Predmetnim zahtjevom poslodavac zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće u korist radnika, uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dospijeća pa do isplate sukladno propisima kojima se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

Zahtjev za prisilnu naplatu i obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, poslodavac je dužan Fini dostaviti za svaki mjesec za koji nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće, uz uvjet da razdoblje obračuna plaće, odnosno naknade, ne može biti prije 1. rujna 2015. godine.

Zahtjev za prisilnu naplatu smatra se osnovom za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima i dostavlja se Fini na propisanom obrascu u izvorniku i za svakog radnika pojedinačno (obrazac ZPN-01) uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, koji također mora biti dostavljen u izvorniku. Sadržaj obrasca ZPN-01 propisan je Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (NN 92/17), Obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće mora sadržavati sve elemente propisane Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, važećim u trenutku izdavanja obračuna neisplaćene plaće ili djelomično neisplaćene plaće/naknade plaće.

Zahtjev za prisilnu naplatu ima prednost u redoslijedu naplate, sukladno odredbi posebnog propisa kojom se uređuje prvenstvo u redoslijedu naplate tražbine iz obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Zaprimljeni i u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje (u daljnjem tekstu: Očevidnik) upisani zahtjev za prisilnu naplatu s prisilne naplate može povući samo Agencija (dakle, isti s prisilne naplate ne može povući ni poslodavac ni radnik).

Fina je dužna obavijestiti Agenciju o činjenici da je poslodavac podnio zahtjev za prisilnu naplatu (obrazac ZPN-01) najkasnije prvog sljedećeg radnog dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Fina po zaprimljenom i u Očevidnik upisanom zahtjevu za prisilnu naplatu postupa na način da odmah daje nalog za prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika/poslodavca u korist računa ovrhovoditelja/radnika, a prema podacima navedenim u zahtjevu za prisilnu naplatu i obračunu neisplaćene plaće odnosno naknade plaće.

U slučaju blokade računa poslodavca zbog nedostatka novčanih sredstava za izvršenje podnesenih zahtjeva za prisilnu naplatu, poslodavac je dužan odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja zahtjeva za prisilnu naplatu zbog nedostatka novčanih sredstava na računima, podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće, za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće (čl. 33. st. 6. ZORT-a). Zbirni zahtjev za isplatu plaće, odnosno naknade plaće, u visini minimalne plaće poslodavac podnosi Agenciji na propisanom obrascu (obrazac ZMP-01), čiji sadržaj je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca. Uz obrazac ZMP-01, poslodavac je dužan priložiti i dodatnu dokumentaciju propisanu odredbom čl. 33. st. 7. ZORT-a:

1. poimenični popis radnika kojima nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće, sa specifikacijom iznosa minimalne plaće za svakog pojedinačnog radnika i rasporedom te plaće i pripadajućih poreza i doprinosa na taj iznos s odgovarajućim uplatnim računima, modelima i pozivima plaćanja,
2. poimenični popis radnika kojima je djelomično isplatio plaću odnosno naknadu plaće u iznosu manjem od minimalne plaće, sa specifikacijom iznosa razlike između minimalne plaće i djelomično isplaćene plaće odnosno naknade plaće za svakog pojedinačnog radnika i rasporedom te plaće i pripadajućih poreza i doprinosa na taj iznos s odgovarajućim uplatnim računima, modelima i pozivima plaćanja,
3. naloge za prijenos ispunjene prema specifikaciji iz prethodnih točaka pod 1. i 2. te JOPPD obrasce u kojima je iskazana naknadna isplata plaće s potvrdom elektroničkog sustava središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije o uspješnoj provjeri,
4. podatke o isplaćenoj plaći odnosno naknadi plaće za mjesec za koji se traži isplata minimalne plaće, ako je plaća odnosno naknada plaće djelomično isplaćena,
5. potvrdu Fine da ima evidentiranu i neizvršenu osnovu za plaćanje (zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće) i da su mu računi blokirani, s podacima o svim neizvršenim obračunima neisplaćene plaće odnosno naknade plaće iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Fina.

Potvrdu da poslodavac ima neizvršeni zahtjev za prisilnu naplatu i da su mu računi blokirani, s podacima o svim neizvršenim zahtjevima za prisilnu naplatu upisanim u Očevidniku, Fina je dužna izdati na zahtjev poslodavca (čl. 33. st. 8. ZORT-a), kojeg isti Fini može dostaviti neposredno, putem pošte ili  putem Fininog Online servisa za predaju dokumentacije. Traženu potvrdu Fina će poslodavcu izdati isti, odnosno najkasnije sljedeći radni dan od dana primitka pravilno popunjenog zahtjeva, a za izdavanje predmetne potvrde obračunava se naknada sukladno Cjeniku Fine  odobrenom od strane Ministra financija.

O zahtjevu poslodavca za isplatom plaće, odnosno naknade plaće, u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće, Agencija odlučuje rješenjem o pravu na isplatu neisplaćenih plaća, odnosno naknada plaća (čl. 34. st. 1. ZORT-a), kojeg Agencija donosi u roku od sedam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva iz čl. 33. st. 6. ZORT-a i isto dostavlja poslodavcu na adresu sjedišta. Predmetnim rješenjem utvrđuje se da Agencija, po uplati iznosa iz rješenja, preuzima tražbinu radnika prema poslodavcu za uplaćeni iznos te se nalaže poslodavcu isplatiti Agenciji taj iznos u roku od sedam dana od dana uplate Agencije.

Agencija je dužna u roku od sedam dana od dana izvršnosti rješenja izvršiti uplatu iznosa utvrđenih rješenjem na račun radnika te na prikladan način obavijestiti poslodavca o danu uplate iznosa utvrđenih rješenjem i to najkasnije do zadnjeg dana mjeseca uplate, a poslodavac je dužan obavijestiti Agenciju o eventualnom namirenju tražbina iz obračuna neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, dostavljenog Fini uz zahtjev za prisilnu naplatu. Prije uplate iznosa utvrđenih rješenjem o pravu na isplatu neisplaćenih plaća, odnosno naknada plaća, Agencija je dužna kod Fine provjeriti podatke o tome je li i u kojem iznosu je namirena tražbina iz zahtjeva za prisilnu naplatu te ako utvrdi da je tražbina iz zahtjeva za prisilnu naplatu kojeg je poslodavac podnio Fini sukladno odredbi čl. 33. st. 1. ZORT-a namirena u iznosu koji je manji od minimalne plaće, o uplaćenom iznosu obavijestit će poslodavca.

Neposredno po izvršenoj uplati iznosa utvrđenih rješenjem, odnosno iznosa iz obavijesti (koju je Agencija nakon utvrđene činjenice da je tražbina iz zahtjeva za prisilnu naplatu namirena u iznosu koji je manji od minimalne plaće dostavila poslodavcu) na račun radnika, Agencija će dostaviti Fini nalog za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu za iznos tražbine koji je namirila umjesto poslodavca, uz specifikaciju iznosa poimenično za svakog radnika i obračun, odnosno vrstu tražbine za koju je potrebno obustaviti provedbu ovrhe. Nalog za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu Agencija Fini dostavlja na propisanom obrascu (obrazac NPZ-01), čiji sadržaj je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca.

Ako poslodavac u propisanom roku ne izvrši obvezu povrata sredstava koje je Agencija umjesto njega isplatila, Agencija će uz zahtjev za izravnu naplatu dostaviti Fini izvršno rješenje kojim se poslodavcu nalaže isplata, odnosno rješenje i obavijest o namirenju tražbine iz zahtjeva za prisilnu naplatu u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radi prisilne naplate iznosa koji je temeljem rješenja odnosno obavijesti isplatila, uvećanog za zakonske zatezne kamate određene rješenjem. Predmetno rješenje ima prednost u redoslijedu naplate, sukladno odredbama posebnog propisa kojima se uređuje prvenstvo u redoslijedu naplate tražbine iz obračuna poslodavca o neisplaćenoj plaći, naknadi plaće ili otpremnini.

Postupanje u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće - rješenje o privremenom osiguranju naplate (radi opasnosti da će poslodavac spriječiti ili znatno otežati izvršenje obveze koju ima po čl. 33. st. 1. ZORT-a)

U slučaju neisplate plaće radniku, središnje tijelo državne uprave nadležno za financije dužno je o činjenici neisplate plaće, odnosno naknade plaće, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec po dospijeću obveze doprinosa i poreza na dohodak prema neisplaćenoj plaći obavijestiti Inspektorat rada, uz broj i poimenični popis radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće, osim za radnika koji je član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zgrade ( čl. 36. st. 1. ZORT-a).

Fina je dužna obavijestiti Agenciju o činjenici da je poslodavac podnio zahtjev za prisilnu naplatu (obrazac ZPN-01) najkasnije prvog sljedećeg radnog dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Agencija je dužna obavijestiti Inspektorat rada o činjenici da je poslodavac kojem je blokiran račun podnio Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće, odnosno naknade plaće, u visini minimalne plaće (obrazac ZMP-01), odnosno da je Fini podnio zahtjev za prisilnu naplatu (obrazac ZPN-01) uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, za sve radnike kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće, najkasnije prvog sljedećeg radnog dana od dana zaprimanja zahtjeva poslodavca odnosno zaprimanja obavijesti Fine o činjenici da je poslodavac podnio zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće za svakoga radnika kojemu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće.

Ako Inspektorat rada od središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije zaprimi obavijest da poslodavac radniku nije isplatio plaću, a od Agencije ne zaprimi obavijest da je poslodavca podnio zahtjev za prisilnu naplatu Fini odnosno da je podnio Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće, donijet će rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće za određeni mjesec te predmetno rješenje, uz poimenični popis radnika kojima nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće, dostaviti Fini i poslodavcu.

Rješenje o privremenom osiguranju naplate ovršna je isprava po kojem Fina postupa na način da za iznos naložen u predmetnom rješenju daje nalog bankama za zapljenu novčanih sredstava ovršenika. Ako na računima ovršenika nema dovoljno novčanih sredstava za izvršenje rješenja o privremenom osiguranju u cijelosti, Fina daje nalog bankama ovršenika za blokadu svih njegovih računa i oročenih novčanih sredstava.

Nakon utvrđenja činjenice da je poslodavac Fini podnio zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, odnosno da je svim radnicima s poimeničnog popisa dostavljenog uz rješenje o privremenom osiguranju naplate isplatio plaću, odnosno naknadu plaće u visini minimalne plaće, Inspektorat rada rješenjem će ukinuti rješenje o privremenom osiguranju naplate i obustaviti postupak naplate. Inspektorat rada rješenjem će ukinuti rješenje o privremenom osiguranju naplate i obustaviti postupak naplate i u slučaju kada Fina vrati rješenje o privremenom osiguranju naplate zbog nepostojanja aktivnih računa poslodavca, otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, smrti fizičke osobe poslodavca, stečaja potrošača te prestanka pravne osobe. Rješenje o ukidanju rješenja o privremenom osiguranju naplate Inspektorat rada dostavlja poslodavcu i Fini.

Po primitku rješenja o ukidanju rješenja o privremenom osiguranju naplate, Fina će bankama ovršenika dati nalog za obustavu daljnjeg postupanja po rješenju o privremenom osiguranju naplate uz nalog za oslobađanje i povrat eventualno zaplijenjenih sredstava na račun ovršenika.